PODVODNI RIBOLOV

Krakata delicija
Hobotnica je zasigurno jedan od najneobinijih
morskih stanovnika iji su tajanstveni ivot i
navike oduvijek budile matu i znatielju svih
zaljubljenika u podmorski svijet. Iako se u
podvodnom ribolovu ne smatra prestinom i
atraktivnom lovinom, hobotnica je vrlo est
plijen i pravi gurmanski uitak
Napisao Petar Prki, snimili Petar Prki i Neven eri

rie i anegdote podvodnih ribolovaca, barem

one vezane za nesvakidanje ulove i podvodne susrete s udljivim stanovnicima
podmorja, oduvijek se, kao
u nekom zaaranom krugu,
preklapaju i ponavljaju. Sve
se vrti oko velikih zubataca,
kirnji, gofova, lubina i druge
124

ribolovcima atraktivne lovine.

Tek se rijetki prisjete svojih
poetaka upoznavanja podmorskog ivota u kojima osim
privlanog plavetnila i goleme
elje za istraivanjem nepoznatog gotovo nita nije bilo
veliko, a pogotovo kapitalno.
Tada nikome nije bilo vano
koliko duboko moe zaroniti

i zadrati dah jer svaki je trenutak pod povrinom ionako

trajao vjenost. U slikama toga
vremena ulovljeni lumbraci,
pirke ili vrane doimali se jednako vrijednim i kapitalnim
ulovima poput onih s poetka ove prie. Namjerno se nisam dotaknuo hobotnice jer je
upravo to po svemu tako posebno i misteriozno morsko
stvorenje obiljeilo mnoge uspomene na prve, pomalo stidljive korake u otkrivanju mora
i podvodnog ribolova. Upravo
zbog toga vjerujem da sjeanja
na istraivanje pliaka s prvom
maskom i perajama u mnogima jo nisu izblijedila jer prvi
susret s hobotnicom doivljaj

je koji se ne zaboravlja. ak i
ne posebno velika hobotnica
tada je sigurno izgledala poput nemani, one iste koja je u
brojnim mitovima i legendama zauvijek progutala brodove i nesretne mornare. I sama
pomisao kako vam, onako odbojna izgleda, svojim trakovima dodiruje golu kou i obavija oko ruku, mnogima i danas
tjera strah u kosti. Naravno, s
vremenom je od udovita iz
morskih dubina hobotnica za
podvodne ribolovce postala
privlaan plijen i nadaleko poznata i ukusna delicija koja se
ne zaobilazi.
Za rasvjetljavanje vela misterije koji je stoljeima pratio

ovog glavonoca nisu zasluni ribolovci i brojni ljubitelji mora. Znanost je i na tom
polju odigrala najznaajniju
ulogu, donosei nam nevjerojatne spoznaje o nainu ivota
i navikama hobotnice koji se
odvija daleko od oiju ovjeka. Ono to mi nazivamo hobotnicom, ubotnicom, mrkaem i mnogim drugim hrvatskim nazivima, znanstvenici
prepoznaju kao glavonoca iz
obitelji Octopodidae odnosno
Octopus vulgaris ili obinu hobotnicu. Njezin izgled karakterizira snano miiavo tijelo
koje na sebi ima izraenu glavu i osam jednakih krakova, a
obavijeno je sluzavom koom.
Manje upueni malu hobotnicu esto zamijene muzgavcem koji se po izgledu od nje
bitno ne razlikuje. Pouzdani
znak prepoznavanja su prianjaljke, hobotnica ima dva, a
muzgavac samo jedan red. to
se veliine tie podvodni ribolovci najee love hobotnice
do 8 - 9 kilograma. Iako ima i
znatno veih zabiljeenih ulova, oni se dogaaju vrlo rijetko. Bitno je napomenuti da za
hobotnicu nema ogranienja
ulova, barem kada je o njezinoj duini rije. Nije zatiena
lovostajem i prema Pravilniku
o portskom ribolovu dozvoljeno je uhvatiti 5 kg i jedan
primjerak kojim se premauje
spomenuta teina.
Octopus vulgaris na hrvatskom
dijelu Jadrana rasprostranjen
je du cijele njegove obale. Posebno dobri ulovi ostvaruju se
u priobalju i kanalima srednjedalmatinskog arhipelaga. Iako
su primjerci hobotnice pronaeni i do 200 metara dubine,
ona svoja obitavalita najradije pronalazi u priobalju gdje
je bez veih potekoa moete
pronai na gotovo svim vrstama morskog dna. Za potrebe
mrijesta prilazi plitkim i kamenitim terenima na kojima
pronalazi idealna mjesta za
zaklon. Rupe zna formirati i
na izrazito pjeanom terenu.

Iako u pravilu izbjegava mutne i boate vode rijenih ua,

moe ju se, premda vrlo rijetko, i tu pronai. U gospodarskom smislu nema osobitu vrijednost jer koliine hobotnice
u ukupnom ulovu glavonoaca
nisu velike. No, meso joj je jestivo i moe ga se pripremati
na vie naina. Obino ga se
kuha ili pee. Otoci srednjeg
Jadrana poznati su po specijalitetima od suene hobotnice.

Sposobnost mimikrije
Hobotnicu nije lako uoiti kao
to to mnogi misle. Nepaljivom i neuvjebanom oku ronioca ona e lako promai. ivotu na morskom dnu ona je
posebno prilagoena. Pomou
svoje sposobnosti mimikrije u

trenutku moe naborati svoju kou i promijeniti njezinu

boju, savreno se uklapajui
u morski okoli. Za to su najvie zasluni kromatofori, velike stanice ijim rastezanjem
i skupljanjem dolazi do prelijevanja irokog spektra boja.
Takva reakcija nije uvjetovana
samo ambijentom koji hobotnicu okruuje. Krenete li prema njoj dok mirno lei ili se
premjeta meu pukotinama
i stijenama, prisustvovat ete
pravom festivalu boja. Osmerokraka pametnica, osjetivi
potencijalnu opasnost vrlo brzo odjenut e novo ruho. Ovu
jedinstvenu sposobnost hobotnica e vrlo dobro iskoristiti
i u lovu. Ona ne lovi u pokretu
poput lignje, ve nevidljiva
svom plijenu vreba zakopana u

pijesku ili sjeni neke rupe. To

ne znai da je hobotnica spora.
Kree se gibanjem krakova, ali
i istiskivanjem nakupljene vode u praznom prostoru u glavi
koju snano izbacuje kroz lijevak to joj po potrebi osigurava mogunost brze reakcije
pri napadu ili bijegu. Njezine
rtve obino nisu niti svjesne
njezina prisustva, a kada se to
i dogodi, onda je za bijeg ve
prekasno.

Pametna grabeljivica
Premda je s pravom doivljavamo kao miroljubivo morsko
stvorenje, hobotnica je u svojoj
naravi istanani grabeljivac, a
u prilog tome ide i injenica da
je poput ostalih vrsta iz svojega roda opremljena vrlo ubo-

125

jitom dodatnom opremom koja

je svrstava u red pravih predatora. Pored miiavog tijela
sposobnog da se uklopi u bilo
koji okoli i jakih eljusti koje
slie obrnutom kljunu papige,
tu je i ostatak zavidnog arsenala. Prianjaljke, koje rade na
principu vakuuma, osigurat
e vrst stisak iz kojeg nema
bijega. Hobotnica ima i iznimno dobro razvijena osjetila
pa e njezinom otrom oku
teko promaknuti neki slastan
zalogaj. Sve to pokree dobro
razvijen mozak i ivani sustav
zbog kojeg hobotnica spada u
red najinteligentnijih morskih
ivotinja. U mnogobrojnim
eksperimentima pokazala je
sposobnost raspoznavanja pojedinih oblika te posjedovanje
kratkorone, ali i dugorone
memorije. Sve to nedvojbeno govori kako je hobotnica
mnogo vie od naoko simpatinog i znatieljnog stanovnika podmorja.
Nou se kree i intenzivno lovi dok se danju krije u rupama
i zavlai pod stijene. Obzirom
da su gotovo svi glavonoci
mesoderi na prilino profinjenom jelovniku joj se osim
ribe nalaze rakovi, koljke i
puevi. No, to je nikako ne
sprjeava da pored ive lovine
posegne i za uginulim ivotinjama. Na mjestu koje obiluje hranom, hobotnica e vrlo
brzo rasti, ak i do 3 kilograma godinje. Mnogi ne znaju
da se za savladavanje svojeg
plijena pored eljusti slui i
posebnim otrovom kojeg proizvodi lijezdama slinovnicama. Da, hobotnica je vrlo
otrovna tako da ugrizeni rak
vrlo brzo nakon toga ugiba.
No, mjesta strahu nema jer za
ovjeka ugriz jadranskih vrsta
nije smrtonosan. Posebno je
zanimljiv ritual kojim se slui
pri napadu na raka. Gotovo
je nevjerojatno kako ga uspije pojesti, ostavljajui u veini sluajeva sauvan oklop.
Za to se, naravno, pobrinula
priroda. Nakon to ga napad126

ne s lea, uvajui se njihovih

klijeta, ugrize ga i u njegovu
unutranjost utrca poseban
probavni sok koji ga doslovce
rastvara. Nakon toga sve je prilino jednostavno. Hobotnica
svoj plijen usie, odbacujui
neprobavljene dijelove. Kod
koljke je procedura neto
drugaija jer najprije valja u
nju ugurati kameni kako se
ne bi u potpunosti mogla zatvoriti, a potom i krak da bi se
sve opet zavrilo po ve prokuanom receptu. Premda prilagoena ivotu lovca, hobotnica se dobro snalazi i kao plijen. Osjetivi opasnost, hitro
e ispusti crnilo kojim stvara
zavjesu tek toliko da na trenutak zbuni neprijatelja, sasvim
dovoljno za siguran bijeg. Takoer je zanimljivo da e joj,
ukoliko ostane bez jednog od
svojih krakova, s vremenom
izrasti novi.

Jednooki lovac
Za podvodnog su ribolovca
razbacani ostaci rakova pouzdan znak da je hobotnica u
blizini ili je tu barem bila. U
potrazi su vrlo znakoviti i ostaci otvorenih koljki koji esto
nepogreivo vode do rupe s
hobotnicom. Kada konano
doete do njezina gnijezda,
uoit ete uredno dekoriranu rupu oko koje je paljivo
napravljen pravi lukobran od
svakojakih kamenia, pijeska
i koljaka. Neuznemiravana
hobotnica oko svoje rupe e
tijekom vremena prikupiti prilinu koliinu svakojakog materijala koje pronae na morskom dnu. Osim u prirodne
rupe, hobotnica e se rado
useliti i u odbaene bave, cijevi, automobilske gume i sve
to joj prua pogodan zaklon
za obavljanje reproduktivnog
ciklusa, ali i bijeg pred grabeljivcima poput kirnje, ugora
ili zubaca koji e se njezinim
mesom rado pogostiti. Ronilac hobotnice esto moe zatei i u paru. Pogotovo se to

dogaa u periodu intenzivnog

mrijesta koji se obavlja zimi
i u proljee. Rupu, u kojoj je
odloila jajaca, enka za vrijeme mrijesta neprestano uva i ne udaljava se od nje. To
traje 4-5 tjedana da bi nakon
toga iscrpljena od neprestanog
gladovanja uginula. Zateena
u samom pliaku hobotnica
uslijed vrlo niskih temperatura
mora tijekom otrih i hladnih
zima, takoer zna uginuti. Nerijetko se dogaa da hobotnice
prodiru jedna drugu pa se nemojte zauditi ako va plijen u
vrstom zagrljaju krakova ima
beivotno tijelo druge hobotnice.
Kada nije na otvorenom u potrazi za hranom, hobotnica lagano proviruje iz svog zaklona,
kontrolirajui blii akvatorij.
Upravo su njezine oi potaknule interes mnogih znanstvenika. Moda niste znali
da hobotnice imaju zjenicu i
mrenicu kao i oi sisavaca.
Godine njezinom vidu idu u
prilog pa, to je starija i krupnija zbog veeg broja receptora u
mrenici, to bolje vidi. Tako
u mutnom moru i polutami
lake prepoznaje istaknute dijelove morskog dna po kojima
se orijentira. Iako moda niste
obraali panju na to, njezine
oi nikada nisu usmjerene prema istom cilju. Dok vas sa zanimanjem promatra, ona uvijek jednim okom motri okoli.
ak se i u lovu koristi samo
jednim okom pa hobotnice
kao lovce moemo podijeliti
na ljevooke ili desnooke.

Borbeni plijen
Hobotnica se u podvodnom
ribolovu moe uloviti na vie
naina. Pretpostavka izdanog
ulova je sposobnost prepoznavanja dobrih terena koje
hobotnice rado naseljavaju.
Mnogi ronioci doslovce su se
specijalizirali za lov ovog glavonoca. Pored dobre koncentracije i otrog oka najee e
biti dovoljna upotreba pod-

Sposobnos mimikrije

vodne puke ili kuke. Mehanizam lova je vrlo slian. Bitno

je samo zakvaiti hobotnicu i
naglo potegnuti prema van.
O brzini te reakcije bitno e
ovisiti uspjenost lova. Naime, hobotnica pogoena strijelom ili ostima u prvi e se
tren sklupati to roniocu daje
vremena da je tako zbunjenu
na prepad izvue iz rupe. Kuka e takoer dobro posluiti.
Dovoljno ju je podvui pod
hobotnicu, vrsto zakvaiti i
naglo povui. Vaenje rukama
znatno je mukotrpniji proces,
pogotovo ako se radi o veim
dubinama. Ako pokuate hobotnicu povlaiti za krakove,
napravit ete vie tete nego
koristi. Relativno mekano meso krakova pod rukom e brzo
puknuti. Mnogo je bolje pokuati odvajati krak po krak,
prikupljajui ih u jednoj ruci.
Nakon to ste uspjeli prikupiti
3-4 kraka, slobodnom rukom
valja dosegnuti glavu i pokuati sve zajedno izgurati vani. Za
to e vam biti potrebna i duga apnea. Lovac se u ovakvom
sluaju lako moe zanijeti pa
se primjena ovog scenarija preporua samo najiskusnijima.
Uostalom, ne isplati se riskira-

ti ivot zbog nekoliko kilograma hobotnice.

Kako bi izbjegli mukotrpan
posao izvlaenja, ronioci se ponekad slue sredstvima koja su
zakonom strogo zabranjena. U
rupe ubacuju kemikalije koje
hobotnicu bez potekoa tjeraju van. To ima i svoje posljedice jer su na taj nain neke od
pravih rupa nakon toga nepovratno unitene. Oneiene pozicije na kojima bi inae
tijekom godine bilo mogue
vie puta ostvariti dobar ulov,
hobotnice redovito zaobilaze.
Na kraju i mali savjet. Velika
hobotnica vrlo je snana pa se
ponekad teko osloboditi njezinih krakova. Ukoliko pri ruci
nemate no kojim biste zadali
smrtonosan ubod meu oi,
trik s izvrtanjem njezine glave
prema van pogodan je samo
kod manjih primjeraka. Takav
zahvat je teko primijeniti na
uznemirenoj hobotnici od 78 kilograma. Ukoliko je elite
primiriti, dovoljno je napipati
njezin lijevak i vrsto stisnuti.
Ubrzo nakon toga poet e se
guiti i labaviti svoj snani stisak. Takoer valja napomenuti
da hobotnica stavljena u slatku
vodu brzo ugiba.
127