Elektrostatika 1

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA
1. ELEKTROSTATIKA
1.1. Elektricitet i struktura tvari

Da bi se saznalo neto vie o elektricitetu, treba poi od strukture
tvari, od grae atoma. Postoje tri vrste estica od kojih su graeni
atomi svih kemijskih elemenata. To su elektroni, protoni i
neutroni.
Prema Bohrovu modelu atoma, elektroni krue oko jezgre po
krunim ili eliptikim putanjama, kojih promjeri (koji odreuju
veliinu atoma) iznose 2 do 3x10-10 m: To je oko deset tisua puta
vie od promjera jezgre. Bohr je model atoma zamislio kao
minijaturni Sunev sustav.
A. Rezi
Masa protona odreuje se iz atomske mase, odnosno mola vodika

(1,008) i Avogadrova broja (6,022x1023), jer se od svih elemenata
u prirodi jedino vodik sastoji od samo dvije estice: jednog
protona i jednog elektrona.
Iz toga izlazi da masa atoma vodika iznosi:
1,008
24
27
1
,
67
10
g
1
,
67
10
kg
=
23
6,022 10
A. Rezi
Utvreno je da je masa protona 1840 puta vea od mase

elektrona. To praktino znai da je masa atoma vodika priblino
jednaka masi protona. Masa neutrona priblino je jednaka masi
protona:
- masa elektrona iznosi 1,67/1840 10-27 = 9,11x10-31 kg

- masa protona kao i masa neutrona iznosi 1,67x10-27 kg.
Osim takvog vodika, postoje i njegovi izotopi, tzv. "teki vodik".

To je vodik kojega jezgra sadri, uz proton i jedan ili dva
neutrona (deuterij ili tricij). Koncentracija deuterija u obinom
vodiku iznosi 1:5000, a koncentracija tricija znatno je manja.
A. Rezi
U normalnom stanju atoma broj elektrona uvijek je jednak broju

protona, i taj broj (broj protona, odnosno broj elektrona) odreuje
mjesto atoma u periodikom sustavu elemenata.
Iza vodika drugi element u periodikom sustavu je helij (2He4 ).
Njegova jezgra ima 2 protona i 2 neutrona i naziva se -estica.
Izotop helija u jezgri ima 2 protona i jedan neutron. U prirodnom
stanju helija koncentracija izotopa je 1:100.000. Slijedei element
je litij, u oblicima 3Li7 i 3Li6 . U prirodnom obliku koncentracija
ova dva izotopa je 92:8.
A. Rezi
Porastom broja mjesta u sustavu elemenata raste sloenost atoma.

Najsloeniji je atom u prirodi uran, mjeavina tri izotopa: 92U238,
92U235, 92U234 (99,28%, 0,71%, 0,006%).
U razvoju atomske bombe proizvedeni su i sloeniji atomi:
neptunij 93Np239 i plutonij 94P239.
A. Rezi
A. Rezi
U raspravu o strukturi materije upustili smo se zbog toga to

elektroni i protoni meusobno ispoljavaju, pored gravitacijske,
jo jednu privlanu silu. Ta je sila posljedica injenice da su
elektroni i protoni nosioci elektrinog naboja. Proton je nosilac
pozitivnog (+), a elektron negativnog (-) elektrinog naboja. Svi
elektroni imaju jednak negativni, a svi protoni jednak pozitivni
elektrini naboj.
Budui da nijedan normalan sustav, npr. normalni atom, koji
sadri jednak broj elektrona i protona, ne ispoljava elektrinost,
zakljuuje se da su naboji protona i elektrona jednaki po iznosu.
A. Rezi
Proton i elektron nosioci su najmanjeg elektrinog naboja to

predstavlja osnovne prirodne jedinice elektrinog optereenja.
Elektrini naboj elektrona iznosi:
- Q0 = -0,16x10-18 As = C, kulon.
Isti iznos naboja pozitivnog predznaka ima proton, odnosno ion

vodika. Izlazi da je za realizaciju 1 As potrebno 6,25x1018
elektrona.
Za neko tijelo kaemo da je naelektrizirano ako ima viak ili
manjak elektrona. Koliina elektrinog naboja oznaava se s q ili
Q.
A. Rezi
1.2. Coulombov zakon
Charles Augustin Coulomb prvi se bavio istraivanjem zakona

sile izmeu dva elektrina naboja i utvrdio da ona iznosi:
Q Q'
F =k 2
r
gdje su:
Q i Q' - koliine elektrinog naboja
r - udaljenost izmeu naboja Q i Q' .
A. Rezi
Coulombov zakon vrijedi za tokaste naboje u vakuumu (praktino

i za zrak). Izraz "tokasti naboj" znai da su dimenzije tijela, na
kome se nalazi naboj, zanemarive u odnosu na udaljenost r.
Konstanta k ovisi o jedinicama u kojima su izraene sila, naboj i
udaljenost. Te jedinice mogu biti tako izabrane, da konstanta k
bude jednaka jedinici.
Utvrdit emo kolika je vrijednost te konstante u Internacionalnom
sistemu mjernih jedinica (SI) koji je u slubenoj upotrebi.
Prema ovom sistemu, jedinica za elektrini naboj je kulon (C) i
definira se preko struje jakosti lA. Naime, to je ona koliina
elektriciteta koja proe kroz presjek vodia za jednu sekundu, ako
jakost struje iznosi lA. Jedinica za duljinu je metar, a za silu njutn.
A. Rezi
10
Budui da su jedinice za silu, elektrini naboj i duljinu odreene

nezavisno od Coulombova zakona, brojanu vrijednost ove
konstante trebalo bi odrediti eksperimentalno, mjerei silu, naboj i
duljinu.
U SI brojna vrijednost konstante k u vakuumu iznosi priblino:
k = 9 109
Nm 2
C2
A. Rezi
11
Da bi se izbjegla pojava faktora 4 u drugim jednadbama koje

izlaze iz Coulombova zakona, uvedena je nova konstanta 0:
0 =
1
4 k
ili
A. Rezi
k=
1
4 0
12
Sada je Coulombov zakon izraen relacijom:
Q Q'
F=
2
4 0 r
1
A. Rezi
13
Nova dimenzijska konstanta 0 ima vrijednost:
1
12
=
=
8
,
85
10
0 =
4 k 4 9 109
0 = 8,85 10 12
C2
2
Nm
Ova dimenzijska konstanta vrijedi za vakuum i za zrak.

Za razliite sredine ima druge iznose, i na taj nain karakterizira
sredinu, te predstavlja fizikalnu konstantu.
A. Rezi
14
Primjer: Izraunajte elektrostatsku silu izmeu dviju estica

na meusobnoj udaljenosti od 10-13 m. -estica sadri naboj od
+2x1,6x10-19 As.
F=
1
4 0
19 2
Q Q'
3,2 10
9
9
10
=
r2
10 13
= 9,2 10 2
Za iste estice, gravitacijska sila iznosi: F = 2,98x10-37 N.

Izlazi da je gravitacijska sila zanemariva u odnosu na
elektrinu (Coulombovu).
A. Rezi
15
1.3. Elektrino polje

Zamislimo dva pozitivna naboja Ql i Q2 (slika 1) na meusobnoj
udaljenosti r.
Na oba naboja javlja se sila
koja, kao i gravitacijska,
djeluje na daljinu bez
prisutnosti
bilo
kakve
materijalne
povezanosti
izmeu Ql i Q2. To je
eksperimentalna injenica.
Jednostavno reeno, znamo
da se naboji tako ponaaju
(Coulombov zakon).
Slika 1. Sila na naboju prema

Coulombovu zakonu
A. Rezi
16
Ako bi postojao samo jedan naboj, npr. Ql , a zatim se bilo gdje

u prostor na udaljenosti r od naboja Ql unese pokusni naboj Q',
na uneseni naboj djelovat e sila.
Taj prostor, u kojem se manifestiraju elektrine sile, naziva se
elektrino polje.
A. Rezi
17
Jakost elektrinog polja odreena je omjerom sile koja djeluje na

pokusni naboj, i iznosom toga naboja:
F
E=
Q'
N V
C = m
Jakost elektrinog polja jednaka je, dakle, sili po jedinici naboja

i ima isti pravac i smjer kao i sila koja djeluje na pozitivni
pokusni naboj u promatranoj toki.
A. Rezi
18
Na osnovi gornje relacije sila se moe izraziti kao produkt jakosti

elektrinog polja i naboja. Kako je sila vektor, a naboj skalar, i
jakost elektrinog polja je vektor:
F = QE
Iz ovoga izlazi, ako je pokusni naboj negativan, sila i jakost
polja imaju suprotan smjer.
A. Rezi
19
Ako se u prostoru nalazi dva ili vie tokastih naboja Ql, Q2 ,... na
udaljenostima rl ,r2..., od toke T u kojoj se nalazi pokusni naboj
Q', jakost elektrinog polja u toki T bit e odreena vektorskim
zbrojem svih pojedinih djelovanja.
A. Rezi
20
Slika 2. Zbrajanje sila uslijed djelovanja vie naboja

A. Rezi
21
Kao primjer odreena je jakost elektrinog polja u toki T to ga

stvaraju dva razliita naboja (slika 2). Na osnovu:

F = F1 + F2
gdje je:
F1 =
Q1 Q'
2 r01 ;
4 0
r1
1
F2 =
Q2 Q'
r02
2
4 0
r2
1
Rezultantno elektrino polje u toki T ima jakost:

E = F / Q'
a pojedine komponente iznose:
E1 =
Q1
2 r01 ;
4 0 r1
1
A. Rezi
E2 =
Q2
2 r02
4 0 r2
1
22
Rije "tokasti" opravdava pretpostavku da je cjelokupni naboj Q

udaljen od toke T za iznos r.
Meutim, ako je promatrani naboj smjeten na tijelu konanih
dimenzija, proraun jakosti elektrinog polja u toki T se
komplicira. Tijelo treba zamisliti podijeljeno na n elemenata
volumena Vi. Sada svaki element Vi ima svoj naboj Qi i
udaljenost ri od toke T u kojoj se eli odrediti vektor jakosti
elektrinog polja. Za vektor E izlazi:
E=
Qi
2 r0i
4 0 i =1 ri
n
A. Rezi
23
1.3.1. Tok elektrinog polja

Elektrino polje se zamilja kao skup silnica koje se u svakoj
toki poklapaju s vektorom jakosti elektrinog polja (slika 3).
Slika 3. Silnice elektrinog polja:

a) pozitivnog naboja, b) pozitivnog i negativnog naboja,
c) dvaju pozitivnih naboja
A. Rezi
24
Elektrino polje moe biti homogeno i nehomogeno. Homogeno je
kada u svim tokama vektor E ima istu jakost i smjer. Prikazuje

se paralelnim, jednoliko rasporeenim silnicama.
U sva tri primjera na slici 3. polje je nehomogeno.
A. Rezi
25
Skup silnica kroz promatranu

povrinu
predstavlja
tok
elektrinog polja E. Ako
vektor jakosti elektrinog
polja i normala promatrane
povrine (slika 4) zatvaraju
kut i ako polje nije
homogeno, treba promatrati
diferencijal povrine dS i
deferenciial toka kroz tu
povrinu.
Tada vrijedi:
E = E cos dS
S
Slika 4. Tok elektrinog polja
ili

vektorski : E = E dS
S
A. Rezi
26
1.4 Gaussov zakon

Proraun elektrinog polja u nekoj toki prema onome to smo
do sada vidjeli kompliciran je i za jednostavnije sluajeve
raspodjele naboja. Zbog toga se u svrhu prorauna jakosti
elektrinog polja najee koristi Gaussov zakon.
Ako se trai jakost elektrinog polja na zatvorenoj povrini S,
koje je poslijedica naboja Q smjetenog u toj zatvorenoj
povrini, te ako silnice polja i normala zatvaraju kut prema
normali, vrijedi relacija:
E cos dS =
S
ili u vektorskom
obliku:
Q
E dS =
S
to predstavlja Gaussov zakon.

A. Rezi
27
Ako se u elektrino polje postavi zatvorena povrina bilo kakvog

oblika, Gaussov zakon kae da je ukupan tok kroz tu povrinu, u
smjeru od te povrine, jednak 1/ 0 puta iznos pozitivnog naboja
unutar te povrine.
A. Rezi
28
1.4.1 Primjeri primjene Gaussova zakona

Polje ravnog nabijenog vodia
Zamislimo zatvorenu povrinu, kao na slici 5, u obliku valjka
polumjera R i duljine X. U osi tog valjka nalazi se ravni pozitivno
naelektrizirani vrlo dugaki i vrlo tanki vodi. Silnice oko vodia
su okomite na vodi i na zakrivljenu povrinu valjka pri emu je
jakost elektrinog polja jednaka u svim tokama zakrivljene
povrine plata valjka. Ni jedna silnica ne prolazi kroz baze (bone
strane) valjka. Zbog toga, od povrine valjka treba uzeti samo
plat.
Slika 5. Uz proraun jakosti
elektrinog polja usljed
naboja raspodijeljenog
uzdu tankog vodia
A. Rezi
29
Ako se sada primijeni Gaussov zakon, vrijedi relacija:
Q
E dS =
S
E 2 R X =
Q' X
1
Q'
E=
2 0 R
gdje je Q' iznos naboja po jedinici duljine vodia.
A. Rezi
30
Polje izvan naelektriziranog cilindra

Na slici 6. prikazan je dugi cilindar polumjera r, kojeg je
povrinska gustoa naboja . To je iznos naboja po jedinici
povrine. Jedinica za je kulon po metru kvadratnom:
C
[ ] = 2
m
A s
m2
Slika 6. Uz proraun jakosti

elektrinog polja uslijed
naboja raspodijeljenog po
povrini cilindra polumjera r
A. Rezi
31
Promatrajmo polje na udaljenosti R od osi naelektriziranog

cilindra. Kao i u prethodnom primjeru, jedino kroz plat cilindra
prolaze silnice polja, pa treba uzeti samo povrinu 2RX. Naboj se
nalazi na povrini 2rX, i ako ga izrazimo kroz povrinsku gustou
naboja , Gaussov zakon daje:
Q
E dS =
S
E 2 R X =
2 r X ,
1 r
E=
0 R
A. Rezi
32
Ako se umjesto povrinske gustoe naboja uvede naboj po

jedinici duljine Q' = 2r, ili r = Q'/2, za jakost elektrinog
polja dobije se ista relacija kao u prethodnom primjeru:
1
Q'
E=
2 0 R
Dakle, naelektrizirari cilindar, na udaljenosti R od svaje osi
(R>r) stvara polje istog iznosa kao i vrlo tanka ravna
naelektrizirana ica koja bi bila smjetena u osi promatranog
cilindra.
A. Rezi
33
Unutar cilindra jakost polja jednaka je nuli to daje Gaussov zakon

i to je prikazano dijagramom na slici 7.
Slika 7. Jakost elektrinog polja naelektriziranog cilindra u toki

udaljenoj R od njegove osi
A. Rezi
34
Polje izvan naelektrizirane kugle polumjera r

Trai se jakost elektrinog polja na sferi polumjera R>r. Uz
pretpostavku da je povrinska gustoa naboja ravnomjerno
rasporeena po povrini kugle, Gaussov zakon daje:
Q
E dS =
S
E 4 R 2 =
4 r 2
ili
1 r 2
E= 2
0 R
Ako se jakost polja izrazi preko ukupnog naboja kugle, tada
vrijedi:
1
Q
E=
2
4 0 R
Polje unutar kugle jednako je nuli.

A. Rezi
35
1.5 Rad u elektrinom polju

1.5.1. Elektrini potencijal
Iz injenice da se u elektrinom polju naboj kree uslijed
djelovanja sile, zakljuujemo da elektrino polje sadri
potencijalnu energiju.
A. Rezi
36
Zamislimo da se kao na slici 8, jednom vanjskom silom F naboj

Q prenese iz neke toke izvan elektrinog polja u toku 1 u
elektrinom polju. Pri tome sila F izvri rad svladavajui reakciju

sile elektrinog polja.
Slika 8. Vanjska sila

svladavajui silu
elektrinog polja
mijenja iznos
potencijalne energije
naboja
A. Rezi
37
Uslijed toga naboj Q primi potencijalnu

energiju brojano jednaku
radu koji je izvrila vanjska sila F . Taj rad je odreen izrazom:

A = F cos dl = Q E cos dl = Q E dl
R
gdje je dl element puta kojim se giba naboj, a kut koji zatvara

taj element i vektor jakosti elektririog polja u promatranoj
toki. Predznak minus ukazuje na to da se rad vri u smjeru
suprotnom smjeru elektrinog polja.
A. Rezi
38
Posebno je znaajna energija koju primi jedinini pozitivni naboj,

to je u stvari elektrini potencijal u toj toki.
Potencijal elektrinog polja u nekoj toki brojano je jednak
radu A koji izvri vanjska sila prilikom prijenosa jedininog
pozitivnog nabojn iz mjesta u prostoru izvan elektrinog polja u
tu toku.
Ako se sa oznai elektrini potencijal, za toku 1 na slici 8,
vrijedi:
R
A1
= E dl
1 =
Q
Isto vrijedi za svaku toku elektrinog polja, ime se oituje

potencijalno polje.
A. Rezi
39
Jedinica za mjerenje potencijala naziva se, po talijanskom fiziaru

Alessandru Volti, volt i oznaava se slovom V.
Elektrini potencijal ima iznos 1V, ako se izvana unese u
elektrino polje naboj iznosa +1C i pri tome izvri rad od 1J.
A. Rezi
40
Granice integrala znae da je naboj krenuo iz toke u

beskonanosti i stigao u toku na udaljenosti R od sredita izvora
elektrinog polja. Budui da u polaznoj toki nema elektrinog
polja, u toj toki nema ni potencijalne energije. Nadalje, toka R je
bilo koja toka potencijalnog polja. Radi toga u integralu za
potencijal ne treba pisati granice. Na taj nain izraz za potencijal
glasi:

= E dl
A. Rezi
41
Ako je elektrino polje stvoreno pozitivnim nabojem, u tokama

tog polja potencijal je pozitivan. Prilikom unoenja pozitivnog
naboja energija elektrinog polja poveava se za veliinu
izvrenog rada.
Ako je elektrino polje stvoreno negativnim nabojem, u tokama
tog polja potencijal je negativan. Prilikom unoenja pozitivnog
naboja, sada se pod djelovanjem sile elektrinog polja energija
elektrinog polja smanji za veliinu rada koji izvri polje.
Potencijal, vidimo, moe biti pozitivan, negativan i nulti s tim da
nulti nije nuno posebno definirati. U svakodnevnoj praksi za nulti
potencijal (=0) uzima se potencijal Zemlje.
A. Rezi
42
Ako je u promatranoj toki potencijal nastao iz vie izvora, ukupni

potencijal se dobije kao suma potencijala svih izvora:
n
= i
i =1
A. Rezi
43
1.5.2. Primjeri izraunavanja potencijala

Potencijal u polju tokastog naboja
Izraz za jakost polja stvorenog tokastim nabojem glasi:
1
Q
E=
2
4 0 R
a potencijal je:
= E dl =
Q
1
4 0 R
Grafiki prikaz raspodjele potencijala
A. Rezi
44
Potencijal ostvaren nabojem na metalnoj kugli

Za sluaj kada je polje nastalo uslijed naboja rasporeenog na
povrini metalne kugle polumjera r vrijedi isti izraz za potencijal
kao u prethodnom primjeru. Naime, isti izraz vrijedi samo za toke
izvan kugle. Unutar kugle potencijal je konstantan i to upravo
onog iznosa koliki je na povrini kugle. To je posljedica injenice
da je unutar kugle jakost elektrinog polja jednaka nuli. Raspodjela
ovog potencijala prikazana je na slijedeoj slici.
Za R>r:
1
Q
E=
2
4 0 R
= E dl =
1
Q
4 0 R
Za R<r: E=0,
=const.
A. Rezi
45
Potencijal dvaju tokastih naboja

Zadana su dva tokasta naboja, suprotnih predznaka, na
meusobnoj udaljenosti d. Treba odrediti potencijal u toki T koja
je od pozitivnog naboja udaljena 4/5 d, a od negativnog 3/5 d.
Potencijal u toki T uslijed pozitivnog naboja je:
1
5Q
1 =
4 0 4 d
a potencijal u istoj toki uslijed
negativnog naboja je:
1
5Q
2 =
4 0 3 d
A. Rezi
46
Ukupni potencijal u toki T iznosi:
5
5
Q
Q
1 + 2 =

4 (4 0 ) d 3 (4 0 ) d
5
1
Q
=
12 4 0 d
A. Rezi
47
1.5.3. Elektrini napon
Zamislimo ponovno elektrino polje jakosti E u kojem treba iz

toke A u toku B prenijeti pozitivni elektrini naboj Q (slika 9).
Slika 9. Definiranje napona
kao razlike potencijala u
tokama A i B
Vektori jakosti
elektrinog
polja E i sile F koja djeluje
na naboj Q usmjereni su u
svakoj toki puta kao tangenta
u toj toki na silnicu polja.
A. Rezi
48
Ako sa dl oznaimo vektor elementa puta koji je orijentiran u
smjeru pomaka naboja

nekom
vanjskom silom, tada je kut koji
zatvaraju vektori E i dl . Prilikom pomaka naboja na putu dl

izvri se rad:

dA = F cos dl = Q E cos dl = Q E dl
a na cijelom putu od A do B rad e iznositi:

A = F cos dl = Q E cos dl = Q E dl
B
Izvreni rad koji se ostvari prilikom pomaka naboja Q na putu od

A do B jednak je umnoku iznosa naboja i linijskog integrala
jakosti elektrinog polja na zadanom putu.
A. Rezi
49
Budui da je rije o potencijalnom polju, taj e rad imati uvijek isti

iznos, neovisno o putu koji je odabran. Iz te injenice moemo
zakljuiti da je taj rad brojano jednak razlici onih iznosa rada koje
smo imali prilikom definicije potencijala u tokama l i 2, (slika 8):
1
A = A12 = A2 A1 = Q E dl
2
Ako se rad odnosi na jedinini naboj, on predstavlja napon

izmeu toaka 1 i 2:
1
A12 A2 A1 A2 A1
U 12 =
=
=
= E dl
Q
Q
Q Q 2
Izlazi da je linijski integral jakosti elektrinog polja jednak

elektrinom naponu izmeu promatranih toaka.
A. Rezi
50
Napon izmeu dviju toaka u elektrinom polju brojano je

jednak radu koji se izvri prilikom pomaka jedininog pozitivnog
naboja izmeu tih toaka.
Na osnovi definicije potencijala slijedi:
U 12 = 2 1
Izlazi da je razlika potencijala dviju toaka u elektrinom polju
jednaka elektrinom naponu izmeu tih toaka.
A. Rezi
51

Elektrostatika 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Elektrostatika 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

1.1. Elektricitet i struktura tvari

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Masa protona odreuje se iz atomske mase, odnosno mola vodika

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Utvreno je da je masa protona 1840 puta vea od mase

- masa elektrona iznosi 1,67/1840 10-27 = 9,11x10-31 kg

Osim takvog vodika, postoje i njegovi izotopi, tzv. "teki vodik".

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

U normalnom stanju atoma broj elektrona uvijek je jednak broju

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Porastom broja mjesta u sustavu elemenata raste sloenost atoma.

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

U raspravu o strukturi materije upustili smo se zbog toga to

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Proton i elektron nosioci su najmanjeg elektrinog naboja to

Isti iznos naboja pozitivnog predznaka ima proton, odnosno ion

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

1.2. Coulombov zakon

Charles Augustin Coulomb prvi se bavio istraivanjem zakona

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Coulombov zakon vrijedi za tokaste naboje u vakuumu (praktino

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Budui da su jedinice za silu, elektrini naboj i duljinu odreene

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Da bi se izbjegla pojava faktora 4 u drugim jednadbama koje

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Sada je Coulombov zakon izraen relacijom:

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Nova dimenzijska konstanta 0 ima vrijednost:

Ova dimenzijska konstanta vrijedi za vakuum i za zrak.

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Primjer: Izraunajte elektrostatsku silu izmeu dviju estica

Za iste estice, gravitacijska sila iznosi: F = 2,98x10-37 N.

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

1.3. Elektrino polje

Slika 1. Sila na naboju prema

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Ako bi postojao samo jedan naboj, npr. Ql , a zatim se bilo gdje

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Jakost elektrinog polja odreena je omjerom sile koja djeluje na

Jakost elektrinog polja jednaka je, dakle, sili po jedinici naboja

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Na osnovi gornje relacije sila se moe izraziti kao produkt jakosti

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Slika 2. Zbrajanje sila uslijed djelovanja vie naboja

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Kao primjer odreena je jakost elektrinog polja u toki T to ga

Rezultantno elektrino polje u toki T ima jakost:

a pojedine komponente iznose:

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Rije "tokasti" opravdava pretpostavku da je cjelokupni naboj Q

elektrinog polja. Za vektor E izlazi:

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

1.3.1. Tok elektrinog polja

Slika 3. Silnice elektrinog polja:

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA

Elektrino polje moe biti homogeno i nehomogeno. Homogeno je

kada u svim tokama vektor E ima istu jakost i smjer. Prikazuje

U sva tri primjera na slici 3. polje je nehomogeno.

OSNOVE ELEKTROTEHNIKE - ELEKTROSTATIKA