Priopenje za javnost, 21. sijenja 2015.

Neke injenice o kreditima u vicarskim francima

i nekim mogunostima dravne intervencije

Posljednjih nekoliko dana, nakon odluke vicarske narodne banke da napusti vezanje
teaja franka uz euro i posljedine aprecijacije teaja franka, javilo se mnotvo inicijativa
za dravnu intervenciju, kako bi se utjecaj aprecijacije vicarskog franka na rast
kreditnih obveza zajmoprimaca koji imaju kredite vezane uz tu valutu ublaio. Sigurno
je da u situaciji ovakve aprecijacije teaja vicarskog franka neka vrsta reakcije postaje
neophodna. Ona ne mora iskljuivo biti dravna.
U raspravi su se u proteklih nekoliko dana, meutim, iznosile mnoge netonosti, pa je
ona vie ostavljala dojam uarene politike debate nego ozbiljne analize mogunosti,
trokova i koristi. U svemu tome stvarana su i nerealna oekivanja kako rjeenje
problema lei u Hrvatskoj narodnoj banci. Smatramo potrebnim izai u javnost s
odreenim injenicama odnosno neke ponoviti. S veinom njih, nakon analiza koje smo
proveli proteklog vikenda, upoznali smo i Vladu RH. Nadamo se da e to raspravu
usmjeriti u konstruktivnom i informiranom smjeru s ciljem nalaenja najboljih rjeenja.

1. Posljednja epizoda jaanja vicarskog franka izravna je reakcija na oekivanu

provedbu ESB-ova programa kvantitativnog poputanja. Najava tog programa
podgrijala je nade da e se oekivani pozitivni uinci na eurozonu preliti i na
Hrvatsku. No, uz potencijalne pozitivne uinke, kvantitativno poputanje nosi sa
sobom i niz rizika. Neki se od njih mogu materijalizirati brzo, ak i prije provedbe
programa, a jaanje franka upravo je takav sluaj. Ostale emo rizike utvrditi
tijekom programa kvantitativnog poputanja i nakon to on zavri.
2. HNB nema nikakvog utjecaja na kretanje teaja vicarskog franka i kune, to
smo nebrojeno puta ponavljali. Razlog tome jest injenica da je teaj kune vezan
1

uz euro, a vezan je uz euro jer je velika veina depozita i kredita u euru, odnosno
vezana uz euro.
3. Krediti u Hrvatskoj veinom su vezani uz euro. Potkraj 2014. kod sektora
stanovnitva krediti u vicarskim francima ine oko 16% ukupnog iznosa kredita.
vicarski franci ponajvie su prisutni kod stambenih kredita, gdje ine oko 38%
iznosa stambenih kredita.
Valutna struktura ukupnih neto kredita
Euro

vicarski franak

Kuna

Ostale valute

100%
80%
60%
40%
20%

2013.

ou.14

9/2014.

2012.

stu.13

2011.

2010.

2009.

2008.

2007.

2006.

2005.

2004.

2003.

0%

Euro

vicarski franak

ou.11

stu.11

Valutna struktura stambenih bruto kredita

Kuna

100%
80%
60%
40%
20%

srp.14

srp.13

ou.13

stu.12

srp.12

ou.12

srp.11

stu.10

srp.10

ou.10

0%

4. Dunici s obvezama u francima uz postojee uvjete, u prosjeku, do sada nisu

plaali vee rate nego to bi plaali da su se inicijalno zaduili u eurima. Istina
jest da je brojnim dunicima iznos neotplaene glavnice u kunama snano
porastao. Znatno su im porasle i otplate u odnosu na rate iz prvih nekoliko godina
otplaivanja kredita. Da se teaj franka zadrao na 6,39 kuna, a kamatna stopa na
3,23%, dunici s kreditima u vicarskim francima u prosjeku ne bi otplatili znatno
vei iznos od onih dunika koji su digli kredite u eurima, a gotovo jednako onima
koji su imali kunski kredit. Konkretan izraun za svakog od njih ovisi o tome kada
je kredit podignut i o ronosti kredita, ali kao to ima onih koji bi uz aktualne
uvjete platili vie, tako ima i onih koji bi u konanici mogli biti na dobitku.
Pretpostavke za kamatne stope i teajeve primijenjene u gornjim izraunima
HRK
kuna

EUR
kuna

CHF 1
kuna

CHF 2
kuna

2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015 i kasnije

6,5
6,7
7,0
7,4
7,3
6,5
6,4
6,5
6,2
6,2

5,5
5,7
6,0
6,4
6,3
5,5
6,0
5,9
5,8
5,8

4,4
4,5
5,4
5,1
5,7
5,8
5,3
5,3
3,2
3,2

4,4
4,5
5,4
5,1
5,7
5,8
5,3
5,3
3,2
3,2

2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014
2015 i kasnije

1
1
1
1
1
1
1
1
1
1

7,32
7,34
7,22
7,33
7,28
7,43
7,51
7,57
7,63
7,68

4,66
4,46
4,54
4,85
5,28
6,03
6,23
6,14
6,28
6,39

4,66
4,46
4,54
4,85
5,28
6,03
6,23
6,14
6,28
6,39

Godinje NKS

Prosjean godinji teaj

Simulacija tereta otplate stambenoga kredita u protuvrijednosti od 100.000

EUR podignutog poetkom 2006. na rok od 25 godina

Napomene:
1. Razlika izmeu opcije CHF 1 i CHF 2 jest u teaju. Opcija CHF 1 pretpostavlja teaj od
6,393405 kuna za 1 CHF, dok opcija CHF 2 pretpostavlja teaj od 7,570578 kuna za 1 CHF,
odnosno teaj vaei na 21. 1. 2015.
2. Podaci o kamatnim stopama na stambene kredite nakon 2012. godine preuzeti su iz biltenskih
tablica.
3. Podaci o kamatnim stopama na stambene kredite prije 2012. godine preuzeti su iz internih baza,
a za stambene kredite u kunama procijenjeni su kao kamatna stopa na eurske stambene kredite
uveana za 0,7 postotnih bodova.
4. Nakon 15. 1. 2015. pretpostavljen je fiksni teaj EUR/HRK i CHF/HRK te fiksne kamatne
stope.
5. Kamatne stope unutar pojedine godine bile su konstantne.

5. Otprilike 4% hrvatskih obitelji ima stambene kredite u vicarskim francima. Dunici

sa stambenim kreditima nisu nuno najugroeniji sloj hrvatskog drutva. Dio dunika
s obvezama u francima, meutim, predstavlja hrvatski subprime, dunike vrlo slabe i
upitne kreditne sposobnosti. U takvim sluajevima banke moraju preuzeti gubitak koji
slijedi iz loe poslovne odluke. Na etvrtinu dunika s najmanjim iznosima stambenih
kredita u francima otpada otprilike 5% ukupnog duga. etvrtina dunika s najveim
kreditima nosi otprilike dvije treine ukupnog duga. Dunicima koji predstavljaju
subprime potrebna je svaka mogua pomo radikalno restrukturiranje i otpis glavnice
za one koji bi mogli otplaivati bitno reducirane anuitete. Naalost, postoje mnogi kojima
ni radikalan otpis ne moe servisiranje duga uiniti odrivim i za njih treba nai drugaije
rjeenje.
Distribucija stanja kredita nominiranih u vicarskim francima (na dan 31. 10. 2013.)
14000

12000

Brojkreditnihpartija

10000

8000

6000

4000

2000

manjeod5tog
od5tog
od25tog
od50tog
od75tog
veeilijednakood
percentila
percentilado25 percentilado50 percentilado75 percentilado95 95togpercentila
(<6135.73CHF)
togpercentila
togpercentila
togpercentila
togpercentila
(>=158503.86
([6135.73,
([22188.48,
([47907.44,
([83968.01,
CHF)
22188.48)CHF) 47907.44)CHF) 83968.01)CHF) 158503.86)CHF)

Procijenjena distribucija preostalog dospijea kredita nominiranih u vicarskim francima (na

dan 15. 1. 2015.)
14000
12000

Brojkreditnihpartija

10000
8000
6000
4000
2000
0
od75tog
od50tog
od25tog
od5tog
veeilijednakood
manjeod5tog
percentila(<1.46 percentilado25 percentilado50 percentilado75 percentilado95 95togpercentila
togpercentila (>=23.26godina)
togpercentila
togpercentila
togpercentila
godina)
([19.63,23.26)
([12.04,19.63)
([6.54,12.04)
([1.46,6.54)
godina)
godina)
godina)
godina)

Ukupni iznos stanja kredita nominiranih u vicarskim francima po percentilnim

razredima veliine preostalog iznosa kredita (na dan 31. 10. 2013.)
Ukupan iznos stanja kredita (u mil. CHF)

1400
1200
1000
800
600
400
200
0
manje od 5-tog
od 5-tog
od 25-tog
od 50-tog
od 75-tog
vee ili jednako
percentila
percentila do percentila do percentila do percentila do
od 95-tog
(<6.136 CHF)
25-tog
50-tog
75-tog
95-tog
percentila
percentila
percentila
percentila
percentila
(>=158.504
([6.136,
([22.188,
([47.907,
([83.968,
CHF)
22.188) CHF) 47.907) CHF) 83.968) CHF)
158.504)
CHF)

6. Banke ne zarauju na kreditima u vicarskim francima. HNB kontinuirano

kontrolira otvorenu valutnu poziciju banaka. Iz povijesnih podataka proizlazi da
otvorena pozicija nije bila izvor zarade banaka. S druge strane, smanjenje
kamatne stope na kredite u vicarskim francima i vea stopa nenaplativosti kredita
potpuno su eliminirali zaradu od tih kredita. Za usporedbu, na 1000 eura
stambenih kredita u eurima banke godinje zarade otprilike 25 eura. Takve zarade
nema na stambenim kreditima u francima.
Otvorena pozicija banaka u vicarskim francima iskazana kao postotak jamstvenoga
kapitala

1,5

40,0

1,0

20,0

0,5

0,0

0,0

-20,0

-0,5

-40,0

-1,0

-60,0

-1,5

-80,0

-2,0

% jamstvenog kapitala

2,0

60,0

31.12.04.
30.06.05.
31.12.05.
30.06.06.
31.12.06.
30.06.07.
31.12.07.
30.06.08.
31.12.08.
30.06.09.
31.12.09.
30.06.10.
31.12.10.
30.06.11.
31.12.11.
30.06.12.
31.12.12.
30.06.13.
31.12.13.
30.06.14.
31.12.14.

% jamstvenog kapitala

80,0

Promptna neto pozicija u CHF-u

Ostala neto pozicija u CHF-u
Ukupna neto pozicija-desno

Procjena profitabilnosti stambenih kredita s obzirom na valutu

40

20

0
HRK

-20

2014.

2013.

2012.

CHF

EUR

HRK

CHF

EUR

HRK

CHF

EUR

0
-2

60

7. Konverzija kredita u kune po teaju koji se razlikuje od trinog prouzrouje

znatne trokove. To je vezano uz injenicu da svaka konverzija bankovne imovine
ujedno trai i konverziju obveza banke. Konverzija kredita u francima po teaju
razliitom od trinog zahtijeva plaanje teajne razlike, to primjerice u sluaju
konverzije stambenih kredita u francima po teaju od 6,39 znai troak od gotovo
3,8 milijarda kuna. Konverzija po niim teajevima bila bi mnogo skuplja. I nije
rije o izmakloj zaradi jer banke ve sada ne zarauju na kreditima u vicarskim
francima.
Gubitak na jednokratnoj konverziji stambenih kredita u vicarskim francima
Teaj konverzije

7,570578

6,393405

5,32

Objanjenje

Srednji teaj HNB-a na

21.1.2015.

Teaj prije recentnog

rasta vicarskog franka

Prosjeni teaj
CHFHRK u 2006.
godini

Ostvareni gubitak na konverziji

volumena CHF kredita, u
milijardama kuna

0,00

3,77

7,21

Implicitna aktivna kamatna stopa (1)

Implicitna pasivna kamatna stopa - NRS (2)
Trokovi ispravaka vrijednosti (3)
Troak regulacije (4)
Razlika nakon trokova ispravaka vrijednosti i regul. trokova (1-2-3-4)
Udio u stambenom kreditnom portfelju - desno

8. Kada bi se krediti konvertirali u drugu valutu po poetnom teaju, kamatna

stopa trebala bi odgovarati valuti kredita. Kamatna stopa na kredite u francima
u trenutku odobravanja iznosila je 4,6%. Krediti u kunama imali su za otprilike
2,5 postotnih bodova viu kamatnu stopu od poetne za franke, odnosno za
gotovo 4 postotna boda viu kamatnu stopu od one koju trenutano plaaju
dunici s obvezama u francima. Premda bi takvo izjednaavanje dunika s
kreditima u francima i dunika s kreditima u kunama smanjilo iznose preostalog
duga, to bi veini dunika u francima povealo anuitete. Preraunavanje kredita u
francima u kune po poetnom teaju uz kamatnu stopu koja je vrijedila za kunske
kredite impliciralo bi da veina dunika nije "preplatila" kredit. Dosta je onih koji
bi, upravo suprotno od toga, morali nadoplatiti razliku.
Simulacija anuiteta za stambeni kredit od 65.000 CHF u razliitim valutama
Kamatna stopa

Anuitet (u HRK)

CHF

3.23%

3485.08

CHF*

3.23%

4199.45

EUR

5.75%

4001.82

HRK

5.96%

4046.76

* Konvertirano uz teaj 7,703927, dok su ostale konverzije uz teaj 6,393405

9. Konano, primjena LIBOR-a kao referentne stope na kredite u francima, koje

se jo uvijek esto zagovara, iznimno je loa ideja. Danas banke rado veu
kredite uz LIBOR, potroai takoer podupiru njegovo koritenje, premda se ne
slau nuno s nainom izrauna kamatne stope, a zakonodavac je propisao
LIBOR unato javnom protivljenju HNB-a. LIBOR ne odraava uvjete na
domaem financijskom tritu i unosi element nepotrebne nesigurnosti u
odreivanje rate kredita. Unato svemu to se dogaa s kreditima u francima, ini
se da jo uvijek nisu nauene najvanije lekcije.
10. Osiguranje urednog izvravanja i pravna zatita ugovora kljuan su preduvjet
dugoronoga gospodarskog razvoja. To ne znai da se mora inzistirati na
izvrenju ugovora koji izaziva, bez njegove krivnje, nemoguu situaciju za
dunika. Zato su banke ve do sada trebale razviti i primijeniti modele rjeavanja
8

duga koji bi financijski slabim graanima omoguili zatitu njihovih interesa. Da

su to uinile, problem bi sada bio mnogo manji.

NEKE OPCIJE MOGUIH PRISTUPA PROBLEMU

1. Zamrzavanje otplatnog teaja na 6,39 kuna za 1 CHF u iduih godinu dana
izmjenom Zakona o potroakom kreditiranju. Opcija koju je kao kratkoronu
mjeru izabrala Vlada RH. Omoguava dunicima da iduih godinu dana otplauju
anuitet kredita po teaju koji je vrijedio prije odluke vicarske narodne banke da
prekine vezivanje teaja vicarskog franka uz euro. Teajne razlike idu u
potpunosti na raun banaka. Procijenjeni okvirni uinak na kamatne prihode
banaka, uz pretpostavku teaja EUR/CHF 1 : 1, jest njihovo smanjenje za
otprilike 400 milijuna kuna u godini dana. Nositelji: Vlada i Sabor RH

2. Smanjenje kamatne stope. Da bi prosjena anuitetna rata kredita vezanog uz

franak ostala otprilike ista, pri trenutanom teaju franka bilo bi potrebno smanjiti
kamatnu stopu na 0,7 posto. Vei pozitivan uinak u relativnom smislu bio bi kod
kredita s veim preostalim dospijeem, znai u prosjeku veih kredita. Kamatna
stopa ne bi se vie mogla znatnije sputati u sluaju daljnje aprecijacije franka.
Pitanje je to bi se dogaalo u sluaju deprecijacije franka, kolika bi deprecijacija
dovodila do korekcije kamatnih stopa navie. Ako je cilj, kao i kod prethodne
opcije, fiksiranje anuiteta onakvog kakav je bio u situaciji prije izlaska franka iz
vezivanja uz euro, to bi bilo potrebno odrediti. Pod pretpostavkom zadravanja
teaja na trenutanoj razini iduih godinu dana, procijenjeni gubitak, koji bi u
potpunosti iao na teret bankarskog sustava, iznosi oko pola milijarde kuna.
Nositelji: Vlada i Sabor RH
3. Formiranje "balona" odgoenih potraivanja. Ponovo se radi o opciji koja
omoguava dunicima da iduih godinu dana otplauju anuitet kredita po teaju
koji je vrijedio prije odluke vicarske narodne banke da prekine vezivanje teaja
franka uz euro. Meutim, u ovoj varijanti teajne razlike izmeu trinog i
fiksiranog teaja otplate anuiteta sele se u nekom razdoblju, npr. 5 godina, u
"balon", ako je trini teaj franka jai od fiksiranog kao odgoeno potraivanje, a
ako je slabiji, kao smanjenje tog potraivanja. Nakon proteka vremena u kojem se
ustanovljuje "balon", utvruje se stanje i odluuje na koji nain e se, ako je stanje
potraivanja pozitivno, ona rijeiti (odgoenom otplatom, otpisom dijela/cijelog

potraivanja, podjelom potraivanja izmeu vjerovnika i dunika uz participaciju

RH...). Nositelji: banke, klijenti, HNB (regulatorni tretman) i po potrebi Vlada
4. Opcije konverzije
a) Konverzija valutno indeksiranih stambenih kredita u kune. Konverzija svih
valutno indeksiranih stambenih kredita u kune prema trinom teaju, kao u
maarskom modelu, podrazumijevala bi smanjenje meunarodnih priuva
Republike Hrvatske za 7,8 milijarda eura, odnosno 73%, i pale bi na 2,9 milijarda
eura. Ako bi se iz konverzije iskljuili dunici s kreditima u eurima, to je upitno
sa stajalita ravnopravnosti poloaja dunika, smanjenje meunarodnih priuva
Republike Hrvatske iznosilo bi 3,2 milijarde, tj. 30%.
Dakle, eventualna konverzija svih stambenih kredita indeksiranih uz valutnu
klauzulu u kune imala bi ekstremne implikacije na adekvatnost meunarodnih
priuva Republike Hrvatske. Primijeni li se metodologija kojom se MMF koristi
za procjenu adekvatnosti meunarodnih priuva, pokazatelj adekvatnosti priuva
za Hrvatsku smanjio bi se s 79,5% na 28,3%, to je znatno ispod tzv. komforne
zone od 100 do 150% sa svim posljedicama.

Bruto meunarodne priuve kao postotak RAM-a (RAM pokazatelj MMF-ove ARA
metrike mjera adekvatnosti priuva)

RH
HU

2014Q3
2014Q3*
79,5
28,3
134,5
100,6

Napomene:SviseizraunitemeljenaBPM6.
*uscenarijupretvaranjasvihstambenihkreditaindeksiranih
uzvalutnuklauzuluukrediteudomaojvaluti

b) Konverzija valutno indeksiranih CHF stambenih kredita u eure. U tom sluaju

ne bi dolo do smanjenja deviznih priuva, ali konverzija kredita u vicarskim
francima u druge valute implicirala bi porast kamatne stope za korisnike kredita
sa sadanjih 3,23% (vidjeti toke 7. i 9.). Konverzija stambenih kredita po teaju
razliitom od trinog izazvala bi gubitke jednake onima pri konverziji u kune po
teaju razliitom od trinog (toka 7.). Mogunost konverzije valutno
indeksiranih CHF stambenih kredita u eure trino je raspoloiva opcija u
Hrvatskoj (dok je u Maarskoj bila propisana zakonom).

10

5. Bez zakonskih intervencija u odnose osmisliti paket regulatorno-poreznih

mjera kojima bi se, bez koritenja proraunskih sredstava, banke dopunski
motiviralo na rjeavanje odnosa s financijski slabim klijentima. U dananjoj
situaciji u interesu je banaka rijeiti taj problem, budui da su cijene nekretnina
niske, trita nelikvidna, a ansa naplate od klijenta nakon prodaje nekretnine vrlo
je mala. Zato je bankama u veini sluajeva sporazumno rjeenje koje stanare
ostavlja u nekretnini bolje od deloacije. Takva su rjeenja bolja i dunicima jer ih
izlau mnogo manjem stresu i troku. Da bi banke preuzele aktivniju ulogu u
kreiranju rjeenja, potrebno ih je podrati regulativom. Takva bi rjeenja bila
preugovaranje kredita polazei od dananje vrijednosti nekretnine i kreditne
sposobnosti dunika, a u krajnjem sluaju prijenos nekretnine na banku s
dugoronim ugovorom o zakupu i pravom prvokupa nekretnine. Tijekom trajanja
zakupa klijent bi imao mnogo nie trokove nego to ima danas, a zbog posebnih
bi poreznih bonifikacija bio u prednosti pri ponovnoj kupnji iste nekretnine.
Nositelji: banke, HNB i Vlada RH

Izbor izmeu razliitih opcija, ovih ili nekih drugih, ponajprije je politiki izbor, zbog
karaktera takvih odluka. HNB nema ni mandat ni sredstva donositi odluke koje imaju ex
ante fiskalni i redistributivni karakter. S druge strane, HNB e nastaviti initi sve unutar
svog mandata, kako bi u suradnji s drugim akterima omoguio nalaenje najboljih
rjeenja, nadamo se u atmosferi argumentirane rasprave, jer e jedino tako biti mogue
do njih doi, u interesu Republike Hrvatske.

11