i ab acu uklesanu u kredu i vapnenac; na valovite padine; na pustopoline S- bane vjetrom, na tine stolne gradove; na taj kutak stranoga polia koj je 22 Uvijek Engleska, Engleska kima o2ivjuje | sje¢anja na njezina demonskoga sdvojnika vrucinu i pra8inu Indije; mraGnu prazninu Afrike; ropski kaos Koji je ‘smatran despotskim i nesviadivim i utolko vrjednim civilzaciske misje. Te se imaginativne geografie koje presvoduju zemlje i carstva mijenjaju; te Zamigjene zajednice koje su se igrale na jednoglasnim granicama nacije pjeval razléfim glasovima. Buduti da sam poéeo s raspréenoséu Hud d- fjem zemala, Zelim zavritinjhovim okupljanjem u gradu, Povratak raselie- rnoga; postkolonijalnoga Handsworthske pjesme; Rushdijev tropikaliirani London, groteskno preimenovan u Ellowen Deeowen u doselienitko) mimikri upravo w grad prst2u doseljenii, manjine, raselenici da bi promjenili povjest nace. Ako Bam sugerirao da narod izranja iz Konaénosti nace oznagujuciliminalnost tauituralnoga identiteta, stvarajuei dvosjekl diskurz drustvenih teritoria i tem- poralnost onda je na Zapadu, a sve vise i drugéje, grad ona) koi osigurava prostor u kojemu se odigravaju novonastale identfkacie i novi drustveni po- feet, Upravo se tu, U nage doba, najzbijskje dozivjava zamrSenost 2ivota ‘Nisam pokusao pripovjedne cjepove svojega poglavija pretvorit u opéu teorju, nego samo prikazati stanovitu produktivnu napetost zamréenostjezi- ka na razléstim mjestima Zivjenja. Unio sam mjerio Fanonove okultne nesta- bilnost | Kristevinih paraleinin vremena u »nesumjerjvu pipovileste Benja- mminova modemog pripovjedata ne da bin natuknuo spas, nego éudan kul furaini opstanak naroda. Zivotom na granici povjesti i jezika, na granicama rase i roda, dolazimo naime u polota) da prevodimo razlke izmedu nj u (retu soidarnasti Zelim zavrsiti mnogo prevodenim ulomkom iz ogleda Za- ‘daéa prevodioca Waltera Benjamina, Nadam se da ée sada bit) proditan perspektive ruba nacije, s pomocu osjecaja 2a grad, s periferje naroda, u transnacionalno) diseminaciji kulture: Komaki posude, da bibl spojen clin, morse jedan drugoga do una ‘Aare tankine prema ne moraj bl siejedan drugome. Nast se naGin prev, Ujesto da sebe utni shenim 2naceniu zvomika, mora yer i do tana obi at prema natnu 2nacenja avomika, Tako dai sebe /1jega uBi prepaznativina kao lrbotine vecega jezka, bas kao Sto su kshotine defo slomijene posude. Prevod: Biljana Romie "@ Timothy Bahti | Andrew Benjamin preveli su 2a mene taj vlomak o kolem se tolko mnogo rata, He samy stant obi akulace klturaine raze Koj Paul Ge Man Ba Thard avjem éianj sofene ska srfore Ware Benjamin 190 Mark Currie ISTINITE LAZI Urednikov wvod oo rae mtn sinning cme ocean roegar ad ifetemacime teres aga ian Tae ri Si th te it ein atte ete tei eo ‘tisuama a fie teats eae are ‘lak arc po. vom sarge pocsunno laden ot See eaten sree eae Secruntasse tatee mie eae etme trie cn era Mae ripoeneeagehoe atacen eco an tuidtetiee ewe meg eae an ‘sujet odn. englesko subject oznacuje ‘slovremano predmet | subjekt). ieatanaae uitet priskrbijen pripovijedaniem izboren samo po cije ja diskontinuiteta? Postavijeno u asnovu ovdje prevedenoga poniovie ino erika teretara Mara Cura, oo pane bo reo er Ee ener meet te igure apres mtn ses Seeaedia be neege Soar hernsclonmtee mart etee me Bola cae tant gaa os rt a en eae ee aerate ean yr ate i cal deen aaa eerie epic eet er Cat Sac ea a a njezine dekonstrukeije, ee 191Mak Cae Nepouzdani identiteti u Dr. Jekyllu i Mr. Hydeu Katem li da sam la2lvae, prouzrotujem beskonaéno logitko vraéanje na ty potetnu trdnju, Ako je moja tvdnjaitnta, ona je azn. Pa kako co Jada bude istnta? Ako je pak lazna, aja riser tadlivac, onda gover Ghnu, au tom slutaju lazem. Neodlutivost u ovo) turén!prestaje samo ake te wrdnja o meni trenutak u kojem sam tu td izekae mogy rezvels 0 Semon, tako da vige nisam latjivac dok to govorim: »Katkad sam Sz roars Niekoé sam bio lazlivace imaju savréen logitk! smisao jr razdvaiaiy Youndanost prpovedata od nepouzdanost onoga o Kome se prpovises Pec kad je Fie’ o isto) 0s0bi. Pragmatiéko protusiovle fjesava se razsjeli- Vanjem »ja« izmedu prosiost i sadasnjost “jedan od nagina kako psihoanaliza rabi pripovijedanie jest stvaranje covog rascjepa. Psinoanaliza je pipoviesto seb iu fazi J M. Bemsiena, sretabiografia iznesena pomocu teorjee. U fojdovsko) trade! ona dete 7a pretpostave da je duBevni poremeta| stale nepeznavania semoga sebe op se u tenutky prpovjedanja moze nacvladal spoznajom o sebl_ Ta se tdoja mote povezats terrom lagania jer, 20 Freuda, nepoznavanje <271099 oes je samo stanje potrebe da vam Kazu uzroke poremecala: fet je 0 Ne fey wat varanja samoga sebe i potskivana. ProBies je ba a2, @ sada pst fe liek u oblkU istritog, pouzdanog pripovjedania o seb. Rode je Tewrasan paradoks, buduti da je privaéeno glediste o psinoanalz\ Kao Fjanu za racciepe prisjeno ignotrat shzotrenju ukjuéenu u piboviedanle © enc rascjep Ko} ona povlati za sobom izmedu subjekta | objekta Pripo- Sjedanja, Moglo bi se tv i da je sama pslhoanaliza prisijena ‘anor reser unutar pipovjedanja u sebi jer doputta dominacit pripoviedata nad caer eo se pripovjeda omogucujuti pripovijedanju o sebi da ne delve coin kao spoznaanje samog sebe, nego i Kao deponiranje viasitog Gusev frog poremecaja u prosiot. No nje Ii to kao da uporeblavate jedan obiik ludila kako biste ized druai? ‘Suvremeni prstupipripovijedanju uglavnom inzstraju na ideli da pripo- jest konetrira odredenu verzju dogedaja umyesto da ih opisue ninows irsinu stanju, da je U njoj ret o performativu, a ne o konstativ, it da je svetiivna, a ne deskriptivna, Opisivao sam rastuéu samosviest u pripovie- Gonjuu obtku Svjesto iskonsturenost ili fkcionalnost onoga sto se priPo- sijedanjem Ze opisat Pripovjesto sebi moze funkcioniral kao oblk rape velo} prznajemo istinu 0 proslo) lati, samo na ratun te vrste pripoviedne ‘trooujest. jer se mora prkazati Kao pouzdana pripoviest kako bi se cis- tnctrala od nepouzdanosti onoga o éemu se pripovijeda, Drugim retina, bi ge neti identtet ustalio kao pripoviest, Covjek mora izbrisati ill naturel- 192 izire Qvu vrstu ludil == cama dia koja nastupa tijekom pripovijedanja o sebi kao o nekoj ees eae ivajuéi rascjep proslosti prikrivanjem rascjepa tamed Salant sos Prema orp og et ml our z est piped samosrlest. pou Digovee ost ovo erantom aarata ued rps onge aor epoca, ol roa zt ret yee sono aati Mo nie peterano ret da sal py jedaje poo tm stn kcal tne chy sie a Unutranji razmak U prvome posavy mo set io mola rasprava Em usta siesane pre koje Konttiaoumata spor prboygonog ged biases vsreben za ontolumralnog sia Nov Emm se pro wed eae, ar dos ava morrga ota sep fir ceva pbeveren onan ae a se ata Eevee oe er pve No Ws ata a pore fe el inj moraine sutove o semen seb? Ne avnia Je noluobtsjenjesategie uporaba wemensiescamaka ao rmaalnog odmaka, kao 80 slay na Steversonew roman Dokir Joh! ig. hyoor oso eta w Rodin sam god ne osamnaesie u veikom blagostan izwsnim urmnim spesobnostima, po na ha gel toga sharon hen acs oj srugovna tne, ka See mete peters fps lamstiom za an'adenbudignt | dota mole raja ore a Stanovia nes dura rads. So 2 roe sea lean = ie prt ner ape non So mucins nes imam vie no Uobtajono ozbijan raz lca. eee Mora sud 0 some lta 9 amare sh mate a hao ppoyeatoe wo i manama jer eens camak eaene rae la vote ou. No ok Astin pipes mate to stu rrhogs eata wos spt pee rs en ie prover ee (onoga Je Isprpoviedsno) brzano suse wae pono tao dase vers oar ena Oh vt moray sander bao sa ao se ppaa oat U petaarom sam pany Konao halo se sheofenearon bases ra netko tko se ne moze objediniti pod zamjenicom »j a se gore teem i pnb zaman none Jere zn. 5° alprie Upedeu 6! u proves dehy jest de de 193Mak Curie ju. Sede strane post fara meta ‘anita tpa size dolze ut {Sra parjenas vaso ogom pk restrarbara wg Hreea ‘oOdiern te se tsatara tao tanspozcle tee 0 ea #0 ta Uta jednoga tela u va anita te ~ 5 bane sve pos) mane cla bors pga oon a wats shaoenye oj Ce ae ple rome so pipoveda, tnt! ont st a po fone toes pon tare ow bose ron earns veaosst At. Hydearoteva sna reritis nzoen arog ebatara carom eb vem Ku, ov} o9- Trak aleda tao sane dvostute size i Kaden ord iydes Al ste Kata a te puxae obi ks Sins hia bajrn sre poet tara i Sole same tye niko dag ox Hydea oie Sue's cyl obi svopta raged encen Cats |20 do Oi bis moguce poral Koj eu Hye To je jos znconala, Chis dove zene dj ako sepetta prpvleania. el fro Kao 0 Hye, soe dopustvo u bl o seb gover utrecemutcu ne same kao 0 aio be Tye argu arog! Ka ey, 20 ces med ey rye te canoe meds hj pipet Jha 0 kojem sp oto palo, Tesep su pvean esa za angen wah piporjodaneo so vets oo, eae Ho onoguty more so Govt pion mera supeiost nad Hyeom ydarem te mov soperomos ela pipojedata ad Jekjom pipet 0 veo amu ce pipovesamoraopresrarn pre ydeom, on iSam precorenzbog Uspavane savjest od sane Joya Pipovedaca, "cel ona pocetkssvoe ispoviest motd naka spozna0 ty Uavo stutent podvajnost 1s moga dua, moralnom | ineektualnom, suakim dnom |v avsom poets moga dua, oro leltalno na saae pbizaveo lin bio suena (ak ‘zu gore ae, da Sk ea fo, vs vi Site sarje moj spomnsie ne ide ona fogs, Ou ‘mom, Og cee raat tre Usui Se ragadat co towel ‘nakraju biti spoznat kao puka zajednica raznovrsnih, nesklapni i —d lt aj intraarea, pore svog ave repose rane ‘Covso ujednom jednsivenom amie. Sa cudoredne strane, U vst Sere? nadlepropoznt popuna lkonsku dons! cove, edvojenost post nett vise od Cini se da Jekyll zna kako u toj podvojenosti post a rrorave dvojrest Jeyia | Hydea, Poste takoder ide sane njegove in 194 aint teligencije, nazvane moral i intelekt, Turdnja da »éovjek nije istinski jedno, Vet uistinu dvojee postaje dvosmislenom: normalno je shvadena kao formula 2a njegovu morainu dvojnost, no ini se da Jekyll pnje odlomak turdnjom kako postoje dvje dvojnosti prema kojima se kreée prije nego Sto ih ograniéi na jedan smjer, i to onaj moralni. Paradoks lez u tome da on svjesno svaku inteleKtuainu dvojnost pohranjuje u podsvijest, ostavjajuti je drugima, ‘mozda meni, da prosire siku Covjekove zajednice raznovisnih Ziel, To Mozemo shvatit kao poziv da uz dvojnost Jekylla i Hydea u lekstu pratimo 1

You might also like

• Silić-Pranjković "Gramatika" - Glagoli, Imenice (+ Zamjenice)

  

  Document42 pages

  Silić-Pranjković "Gramatika" - Glagoli, Imenice (+ Zamjenice)

  Borna Karanušić

  33% (3)
• Hrvatska Književnost U Srednjem Vijeku (Bogdan) - Skripta

  

  Document54 pages

  Hrvatska Književnost U Srednjem Vijeku (Bogdan) - Skripta

  Borna Karanušić

  50% (2)
• Englesko-Hrvatski Politološki Rječnik - Izbori

  

  Document5 pages

  Englesko-Hrvatski Politološki Rječnik - Izbori

  Borna Karanušić

  No ratings yet
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• 101 Godina Filma U Hrvatskoj Skripta

  

  Document9 pages

  101 Godina Filma U Hrvatskoj Skripta

  Borna Karanušić

  100% (2)
• Pitanja Fonologija

  

  Document5 pages

  Pitanja Fonologija

  Borna Karanušić

  No ratings yet