Struktura dravne potronje u novim lanicama EU

1. UVOD
Svrha i cilj ovog rada je prikazati strukturu dravne potronje u lanicama EU koje su meu
zadnjima pristupile Europskoj uniji. Hrvatska je drava koja je zadnja pristupila pa stoga e
njoj biti posveena posebna pozornost a uz nju analizirane e biti i Bugarska i Rumunjska
koje su pristupile 2007. godine takoer meu zadnjima.
Radom e biti prije svega dana definicija i objanjenje dravne potronje dok e u drugom
poglavlju objanjena biti struktura dravne potronje u Hrvatskoj te stanje u Bugarskoj i
Rumunjskoj s obzirom na stanje u 2011. godini.
U svehu dobivanja podataka koritene e biti publikacije Dravnog zavoda za statistiku i
Hrvatske narodne banke, dok e za podatke za Bugarsku i Rumunjsku biti koritene stranice
Eurostata gdje su dostupni statistiki podaci za potronju ove dvije drave.

2. DRAVNA POTRONJA
Pod dravnom potronjom ili javnim sektorom gospodarstva podrazumijeva se: troenje
drave sa ciljem zadovoljenja javnih potreba, odnosno potreba od kojih svi graani imaju
koristi. Drava obavlja tri funkcije jer ne postoje drugi subjekt koji bi ih obavljao. Privatni
sektor nema interesa za takve poslove zbog vie razloga: ne donosi mu profit, ograniena
mogunost naplate usluga ili proizvoda, zakonska ogranienja, i slino. (Kumali, 2011.,
str.58)
Potronja neke drave moe biti vea ili manja u odnosu na potronju druge drave. Kao
mjerilo dravne potronje uzima se udio te potronje u BDP (bruto-domai proizvod). Obim
ove potronje zavisi od niza faktora, razvijenosti zemlje, strukture stanovnitva, socijalne
politike, politike stabilnosti i slino.
Za gospodarstvo jedne zemlje veoma su vane struktura i veliina dravne potronje. Ukupna
potronja, u nekoj zemlji sastoji od etiri komponente: (Babi, 2007., str.383)

Osobne potronje,
investicija,
dravne potronje i
neto izvoza.

U narednim poglavljima analizirana e biti struktura dravne potronje za tri zemlje koje su
odnedavno lanice Europske Unije.

3. STRUKTURA DRAVNE POTRONJE ZA DRAVE LANICE EU

3.1. Analiza strukture dravne potronje u Hrvatskoj

Gledajui na ukupnu dravnu potronju Hrvatske valja razmotriti sljedee komponente:
osobnu potronju, investicije, dravnu potronju i neto izvoz.
Prema zadnjim dostupnim podacima osobna potronja u 2011. iznosila je 74 941 kunu u te
izdatke obuhvaeni su hrana i bezalkoholna pia, alkoholna pia i duhan, Odjea i obua,
Stanovanje i potronja energenata, Pokustvo, oprema za kuu i redovito odravanje kue,
zdravstvo, prijevoz i komunikacije. U osobnoj potronji najvei udio imaju hrana i
bezalkoholna pia te ih slijede alkoholna pia i duhan, najmanji udio imaju bolnike usluge u
sklopu zdravstva. (Statistiki ljetopis 2012.) Struktura izdataka za potronju kuanstva moe
se iskazati kao na Grafikonu 1.
Za investicije zadnji dostupni podaci su iz 2010. Dravna potronja za investicije u 2010.
godini iznosila je 63 776 619 kuna. Tehnika struktura tih izdataka sastoji se od graevinskih
radova, opreme s montaom i ostalog. U strukturi investicija razlikuju se investicije pravnih
osoba i investicije privatnog sektora bez pravnih osoba. Grafikonom 2. prikazane su ostvarene
investicije u dugotrajnu imovinu prema namjeni

Grafikon 1. Struktura izdataka za potronju kuanstva

Struktura izdataka za potronju kuanstva

3%

9%4% 5%
5%
5%
6%
13%

2%
1%
32%
16%

alkoholna pia i duhan

pokustvo, oprema za kuu i

redovito odravanje kue

rekreacija i kultura

komunikacije

odjea i obua

prijevoz i transport

stanovanje i potronja
energenata

hrana i bezalkoholna pia

obrazovanje

hoteli i restorani

zdravstvo

ostala dobra i usluge

Grafikon 2. Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu prema namjeni

Ostvarene investicije u dugotrajnu imovinu prema namjeni

19%
4%

4%6%
6%
7%

14%

8%

10%
12% 10%

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije

okolia
informacije i komunikacije
opskrba el.energijom, plinom, parom i klimatizacija
financijska djelatnost i djelatnosti osiguranja
poslovanje nekretninama
prijevoz i skladitenje
trgovina na veliko i na malo:popravak motornih vozila
preraivaka industrija
graevinarstvo
poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo
ostalo

Najvei udio u strukturi imaju ostale djelatnosti dok ih slijedi graevinarstvo i preraivaka
industrija. Najmanji udio u investicijama ima sektor poljoprivrede, ribarstva i umarstva.
Dravna je potronja u 2012. godini smanjena pod utjecajem pada socijalnih naknada u naturi
te izdataka za koritenje dobara i usluga.(Godinje izvjee HNB, 2012., str. 25)
Ukupni BDP u 2011. u Hrvatskoj iznosio je 333 956 mil. kn.
Izvoz u 2011. iznosio je 71 234 060 tis. kuna. Od toga je redoviti izvoz iznosio 47 850 310 tis.
kn dok je izvoz radi vanjske proizvodnje iznosio 966 278 tis. kn. Izvoz nakon unutarnje
proizvodnje (sustav odgode plaanja carine) iznosio je 22 412 491 tis. kn dok je izvoz nakon
unutarnje proizvodnje (sustav povrata carine) iznosio 4 982 tis. Kn. (Statistiki ljetopis RH,
2012.)

3.2. Analiza Bugarske i Rumunjske kao novijih lanica EU

Dravna potronja Bugarske takoer se sastoji od etiri temeljne komponente.
BDP Bugarske iznosio 21765,43 tis. BGL. BDP je izraen u tekuim cijenama. BDP po
stanovniku u Rumunjskoj iznosio je 3 400 eura dok je u Bugarskoj bio 4 200 eura.
Osobna potronja u Bugarskoj u 2011. bila je 24025.9 mil. Eura dok je u Rumunjskoj bila
83382.0 mil. Eura. (Eurostat, 2013.) Osobna potronja u ove dvije zemlje smanjila se izmeu
5-9% u periodu 2008.-2011. (Yaneva, Gerstberger, 2013.)
Investicije kao dio dravne potronje u Bugarskoj za

2011. nisu poznate, dok su u

Rumunjskoj bile 24.56 mil. Eura. (Eurostat, 2013.)

Izvoz kao dio dravne potronje u Bugarskoj je 2011. iznosio 25604.6 mil. Eura dok je u
Rumunjskoj iste godine iznosio 52592.5 mil. Eura. (Eurostat, 2013.)

4. ZAKLJUAK
Dravna potronja dio je monetarne politike. Dravna potronja financira se porezom, tj.
proraunskim prihodima i proraunskim deficitom koji se pokriva zaduivanjem kod
nefinancijskog i financijskog sektora. U tom smislu, ravnoteni proraun podrazumijeva
jednakost proraunskih prihoda i rashoda. Struktura ukupne potronje sastoji se od osobnu
potronju, investicije, dravnu potronju i neto izvoz.
Kako je u tema ovog rada dravna potronja u novijim zemljama lanicama Europske unije,
analizirano je stanje u Hrvatskoj kao najnovije lanice EU, te Rumunjske i Bugarske koje su
uple u savez drava 2007. godine. Dravna je potronja u Hrvatskoj 2012. godini smanjena
pod utjecajem pada socijalnih naknada u naturi te izdataka za koritenje dobara i usluga.
Razmatrajui stane u Bugarskoj i Rumunjskoj u godini 2011. situacija se razlikovala s
obzirom na komponente ukupne potronje. Tako je primjerice BDP u Rumunjskoj bio manji
nego u Bugarskoj dok je sa osobnom potronjom situacija bila obrnuta. Investicije kao dio
dravne potronje u Bugarskoj za 2011. nisu poznate, dok su u Rumunjskoj bile 24.56 mil.
Eura. to se tie izvoza on je u Bugarskoj bio gotovo dvostruko manji nego u Rumunjskoj.

Na Hrvatsku smo kao najnoviju lanicu obratili posebnu pozornost pa je analizirana i zasebno
struktura svaki od pojedinih komponenti ukupne potronje. U osobnoj potronji najvei udio
imaju hrana i bezalkoholna pia te ih slijede alkoholna pia i duhan. Najvei udio u strukturi
imaju ostale djelatnosti dok ih slijedi graevinarstvo i preraivaka industrija. Najmanji udio
u investicijama ima sektor poljoprivrede, ribarstva i umarstva.

POPIS LITERATURE
1. Babi, M.: Makroekonomija, Mate d.o.o.,Zagreb, 2007.
2. Eurostat:
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/national_accounts/data/main_tables,
8.12.2013.
3. Godinje izvjee HNB 2012., http://www.hnb.hr/publikac/godisnje/2012/h-god2012.pdf, pristupano 6.12.2013.
4. Kumali, J.: Fiskalna politika u vrijeme financijske krize, asopis za ekonomiju i
politiku tranzicije, Tuzla-Travnik-Beograd-Bukuret, 2001., god. XIII, br.28
5. Statistiki
ljetopis
RH,
Dravni
zavod
za
statistiku,
2012.,
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2012/sljh2012.pdf, pristupano 7.12.2013.
6. Yaneva,D., Gerstberger, C.: Analysis of EU-27 household final consumption
7. expenditure Baltic countries and Greece still
8. suffering
most
from
the
economic
and
financial
crisis,
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-SF-13-002/EN/KS-SF-13002-EN.PDF, 7.12.2013.