Predavanja 2012/2013

Doc.dr Muhamed Bajri

Finansijsko planiranje predstavlja

konkretizaciju finansijske funkcije preduzea
kroz finansijske planove. Finansijski plan je
posljedica planiranja, odnosno metod i
postupak sastavljanja rauna likvidnosti, koji
ima za cilj ne samo da prikae finansijski
ploaj preduzea u odreenom buduem
vremenu ve i pokrivenost oekivanih potreba
za novanim sredstvima.

Finansijski plan se sastoji od plana priliva i

odliva sredstava, plana ukupnog prihoda i
rashoda i plana dobiti.
Parametri pri izradi plana su:
Obim i struktura finansijskih sredstava,
Trokovi poslovanja,
Amortizacija stalnih sredstava,
Cijane sirpvina, materijala, gotovih proizvoda,
robe i usluga,

Obim i struktura investicionih ulaganja,

Vrste finansijskih tokova,
Planirani izvori finansiranja,
Planirene potrebe u likvidnoj imovini,
Oekivana novana primanja i izdavanja,
Palnirani ukupni prihod, bruto dobit i
akumulacija preduzea,
Planirana raspodjela bruto dobiti i ostvarenog
dohotka preduzea.

Pored planiranja finansijskih tokova i

strukture i izvora sredstava, planom je
neophodno predvidjeti:
Dinamiku pribavljanja finansijskih sredstava,
Dinamiku potrebe za finansijskim sredstvima,
Dinamiku usmjeravanja i rasporeivanja
raspoloivih finansijskih sredstava,
Dinamiku vraanja tih sredstava.

Finansijsko planiranje obuhvata:

Plan bilansa uspjeha,
Plan bilansa stanja
Plan novanih tokova,
Plan dugoronih ulaganja.

Planovi u preduzeu mogu biti: plan prodaje,

plan trokova prodaje, plan propagande, plan
zaliha g.p., plan odravanja, plan kapotalnih
ulaganja, plan prihoda, rashoda itd. Svi su samo
djelimini planovi, koji se u okviru finansijske
funkcije spajaju u jedan:
finansijski plan sa meusobno suprostavljenim
principima i izdacima (procjena oekivane
likvidnosti)
bilans uspjeha sa meusobno suprostavljenim
prihodima i rashodima (ptocjena oekivane
rentabilnosti).

Kriteriji podjele:
naina sastavlajnja
duina vremenskog perioda na koji se odnose
stepen vanosti
redovnost sastavljanja
dinamika finansijskog poslovanja.

izolivani (obuhvataju primitke i zdatke iz rauna

uinka, tj. djeliminih planova uinka)
kombinovani (obuhvataju tokove primitaka i
izdataka koji proizilaze iz prihoda i rashoda, tj.
plana uspjeha)
pojedinani (pojedinano za organizacione
dijelove preduzea ili pojedinana preduzea u
sloenom preduzeu)
svodni (odnosi se na preduzee kao cjelinu,
podrazumjeva planiranje cjelokupne finansijske
aktivnosti, s ciljem podizanja nivoa likvidnosti i
rentabilnosti)

dugoroni
srednjoroni
Kartkoroni
Kratkoroni finansijski planovi donose se za
period do jedne godine, odnosno za jednu
poslovnu godinu, dok su operativni planovi
oni koji se donose za period krai od jedne
poslovne godine (kvartalni, mjeseni,
sedmini). Oni se bave usklaivanjem priliva i
odliva serdstava.

Cilje kratkoronog plana je da pravovremeno

predvidi neusklaenost izmeu novanih
sredstava i da je kompenzira nabavkom i
plasmanom dodatnih novanih sredstava.
Kratkoroni planovi sadre:
stanje gotovine na kraju prethodnog mjeseca
plan uplata po mjesecima
plan isplata po istim mjesecima
stanje novanih sredstava na kraju planskog
perioda.

Srednjoroni planovi se donose za period do

5 godina i predstavljaju sintetizovanje plana
razvoja i plana finansiranja u tom periodu,
odnosno sve promjene primitaka i izdataka u
preduzeu u tom periodu. Oni se koriguju
svake godine, prihvatanjem novog godinjeg
plana, a predstavljaju etapu dugoronog
plana.

Dugoroni finansijski planovi donose se ne

planiranje dugoronih investiranja i potrebnih
raspoloivih predstava za period dui od 5
godina i sadre:
plan priliva po elementima fin. plana
plan odliva po elementima sa minimalnim
rezervama
stanje na kraju planskog perioda

primarni (teite na planu prodaje, odnosno

nabavke)
sekundarni (teite na svim ostalim
aktivnostima)

tekui
redovni (predvianje novanih tokova u
odreenom periodu s ciljem odranja
likvidnosti)
vanredni (najee dugoroni, prikazuju
uslove i nain finansiranje tekuih investicija)
jednokratni (satavljaju se u posebnim
prilikama sa specijalnim zadatkom)

osnovni
Operativni
Osnovnim planom se predbiaju svi prihodi i
rashodi kao i finansijski rezultat za period do
jedne godine. Sastoji se od ukupnih prihoda i
rashoda, te dobiti i njene raspodjele. U
prihode ulaze svi prihodi po vrstama iz
osnovne i sporedne djelatnosti preduzea.
Rashodi obuhvataju trokove preduzea za
koje se podaci koriste iz planskih prorauna.

Operativni plan obuhvata sve novane primitke i

izdatke i to najee mjeseno iskazane,
predvia dinamiku i obim poslovanja. Svrha
donoenja ovog plana je spreavanje nepotrebnih
velikih koliina nabavke repromaterijala,
neracionalnog uskladitenja gotovih proizvoda,
nerentabilnog reprodukovanja proizvoda koji se
ne mogu u relativno kratkom perioduplasirati na
trite i sl. Njegovom realizacijom postie se
rentabilnije poslovanje.

1.Naelo sistematinosti
Paljivo usklaivanje parcijalnih finansijskih
planova i njihovo pravovremeno utvrivanje.
Primici i izdaci treba da budu izvedeni iz
planova nabavke, proizvodnje i prodaje.

2.Naelo masovnosti

Polazi od principa angaovanja svih lanova

preduzea u njegovoj izradi, donoenju i
realizaciji.

3.Naelo realnosti

Zasniva se na izvrenju planiranih zadataka iz

prethodnog perioda i pretpostavlja
sagledavanje proizvodnih, finansijskih,
kadrovskih i drugih mogunosti preduzea.

4.Naelo jasnosti

Podrazumjeva jasno ralanjivanje i

respektovanje bruto principa. Jasno
ralanjivanje podrazumjeva precizno
razdvajanje elemenata primitaka (uplate,
smanjenje potraivanja) i izdataka (isplate,
poveanje potraivanja). Potovanje bruto
principa pretpostavlja iskazivanje svih
elemenata primitaka i izdataka u bruto
iznosu, bez meusobnog prebijanja.

5.Naelo konkretnosti 8odreenosti)

Podrazumjeva preciziranje prava i dunosti subjekata

planiranja koji su njime obuhvaeni.

6.Naelo potpunosti

Znai da plan treba da obuhvati sve primitke i izdatke

odnosnog perioda i sva stanja finansijskih sredstava
prenijetih iz prethodnog perioda.

7.Naelo elastinosti

Predstavlja nastojanje da finansijski plan posjeduje

sposobnost prilagoavanja na eventualne promjene
parcijalnih planova sa kojima je povezan. Elastinost
se obezbjeuje uzimanjem u obzir vie alternativa
moguih uticaja na planske veliine, planiranjem
limita (minimum-maksimum) umjesto vrstih iznosa i
stvaranjem rezervi, to se postie potcjenjivanjem
uplata i precjenjivanjem isplata (naelo opreznosti).

8.Naelo tanosti
Podrazumjeva vremensku i tanost iznosa.
Naelo vremenske tanosti podrazumjeva da
svi segmenti novanih tokova u finansijskom
planu budu vremenski tano alocirani. Naelo
tanosti iznosa podrazumjeva da svi tokovi
budu tano obuhvaeni.

 Top-down i bottom-up pristup

Top-down poinje sa optim ciljevima

preduzea za planirano vremensko razdoblje
te poduzimanja neophodnih aktivnosti za
realizaciju ciljeva. Primjenjuje se za
dugorona planiranja.
Bottom-up pristup poinje sa procjenom
komponenti aktivnosti preduzea. Prorauni
se ustanovljavaju za svako podruje
djelovanja, zatim se sumiraju, kako bi
omoguili ostvarenje ukupnog plana
preduzea.

Finansijsko predvianje omoguava finansijskom

menaderu da procjeni budue finansijske
mogunosti preduzea. Veina predvianja
usklauje objektivnu analizu prolih finansijskih
podataka sa subjektivnom ocjenom menadera.
Prodaja najee predstavlja osnocnu varijanlu u
procesu predvianja pojedinih varijabli jer je ona
najvie povezana sa ostalim varijablama (nivo
sredstava, prihoda, trokova, zavisi id prodaje).
U procesu predvianja specijalnih varijabli,
kamata, prodaja, zalihe, finansijski menader
mora predvidjeti i analizirati varijable iz
okruenja (inflacija, kamata i kursne razlike).

Metode planiranja finansijskih tokova:

Bilansni metod (svi prihodi i rashodi, primanja i izdavanja,
investiciona sredstva i krditi meusobno se usaglaavaju i
bilansiraju, koristi se za brzo predvianje prethodno
planiranih ciljeva.
Metod toka gotovine (posmatra raspoloivu i potrebnu
gotovinu, izvodi se iz izvjetaja toka gotovine i bilansa
uspjeha)
Metod viestruke korelacije i regresije (koristi se za
meusobno zavisne stavke)
Metod trenda (za srednjorone i dugorone tokove, na
osonovu finansijskih promjena u prethodnom periodu
predviaju se budua kretanja)
Mreno planiranje (zasniva se na izradi i analizi mrenih
dijagrama, omoguava cjelovito sagledavanje problema,
laku kontrolu aktivnosti i mogue izmjene u hodu)
Metod komparacije (sagledavanje ostvarenih i planiranih
rezultata)
Metod simulacije (sagledavaju se varijable znaajne za
proces planiranja i upravljanja preduzeem

Ni jedno planiranje nije potpuno bez

planiranja dobiti. Kriticna varijabla u
opalniranju dobiti je planiranje prodaje, jer je
to osnovna varijabla i za planiranje trokova
prodatih proizvoda i usluga. Menader
planira i ostele prihode, kao i operativne
trokove, kamatu po obavezama,
amortizaciju i ostale trokove perioda, prema
kojima izraunava porez i dolazi do tanog
iznosa dobiti.

PLAN PRODAJE
planirana prodajna
koliina
X
Planirana prodajna cijena

PLAN PROIZVODNJA
plan prodaje gotovih
proizvoda
+
Planirane koliine zaliha GP
Poetne zalihe
GP

PLAN NABAVE DIREKTNOG

MATERIJALA
Planirana proizvodnja GP (kol)
X

PLAN TROKOVA DIREKTNOG RADA

Pl.koliina GP X pl.sati po jed. X
satnica
PLAN TROKOVA OTP
planirani OTP fiksni dio
+
Pl.sati dir.rada X udio OTP varijabilni dio u satn
dir.rada
PLAN KONANIH ZALIHA GP
Planirane kol. zaliha GP (procjena menadmenta)
X
Planirani (standardni) troak po jed. GP

PLAN TROKOVA PRODANIH PROIZVODA

Planirani ukupni TR proizv. GP
+
Poetne zalihe GP plan .zalihe GP

PLAN TROKOVA PRODAJE

Planirani tr.prodaje fiksni dio +
( ostvarena prod. X var.tr.prodaje % od
ukup.pr)

PLAN TR.UPRAVE (ADMINISTR.TR)

PLANSKI IZVJETAJ O DOBITI
planirani prihodi
-Planirani tr. Prodanih proizvoda
= planirana bruto mara (operativna dobit)
-pl.trokovi razdoblja( administrat.trokovi)
= dobit prije poreza
FINANCIJSKI PLAN
NOVANI PRORAUN
Poetni nov.saldo+ pl.novani priliv= raspoloivi
novac prije finansiranja (nov.izdaci +min.novani
saldo )
=
Planirani viak (manjak) novca

PLANIRANA BILANCA

IMOVINA
A.DUGOTRAJNA IMOVINA
Nematrijalna imovina
Materijalna imovina
Financijska imovina
Potraivanja
B.KRATKOTRAJNA IMOVINA
Zalihe
Potraivanja
Financijska imovina
Novac
UKUPNA IMOVINA (A+B)
KAPITAL I OBAVEZE
C.KAPITAL
Uplaeni kapital
Rezerve
Akumulirana dobit
D.OBAVEZE
Dugorona rezervisanja i obaveze
Kratkorone obaveze
UKUPNO KAPITAL I OBAVEZE (C+D)

POZICIJA

II

III

IV

Poetni nov.saldo

50000

+ primici (naplata
potraivanja)
A/ukupno raspoloiva
sredstva

2005

40000

32300

57850

50000

820000

950000

910000

920000

3600000

870000

990000

942300

977850

3650000

DIREKTNI MATERIJAL

350000

300000

180000

200000

1030000

PLAE

450000

330000

380000

420000

1580000

40000

30000

30000

30000

130000

140000

250000

180000

140000

710000

NABAVKA OPREME

45000

45000

B/ UKUPNI IZDACI

980000

910000

770000

835000

3495000

MIN .ELJENI NOVANI

SALDO

30000

300000

30000

30000

30000

C/UKUPNO POTREBAN
NOVAC

1010000

940000

800000

865000

3525000

-IZDACI

POREZI
OSTSALI TROKOVI