Fakultet islamskih nauka

Diploma u islamskim naukama

ESEJ:

POJAM IHSANA I NJEGOVA ULOGA U IVOTU

DANANJEG OVJEKA

Polaznik: Vildana Tatli

Mentor:

Mr.

Orhan Bajraktarevi
Uvod i znaenje pojma Ihsan
Danas ivimo u vremenu kada se mnoge vrijednosti, posebice etike
vrijednosti shvataju povrno i

kada se ljudska djela vezuju za povrna

ponaanja i tumaenja, a najmanje vanosti se daje sutini, bitnosti,

istinskom znaenju koje bi trebalo da vodi do ispravnih postupaka. Odatle i
moj motiv za pokuajem da pribliim pojam ihsan onima koji brinu o sutini,
ili onima koji ne ele da budu tako povrni i trae smisao u vrijednostima.
Svi muslimani znaju da se Islam temelji na pet osnovnih postulata:
Vjerovanje u Boga, Njegove meleke, poslanike i knjige, Obavljanje molitve,
Posta u mjesecu Ramazanu, Davanje zekata, i Obavljanja hadda. Meutim
svaki normalan i pametan insan treba da se zapita da li sa tim poinje i
zavrava naa zadaa, misija, djelo, vanost itd. Naravno da ne, i ovi
nabrojani postulati odraavaju vanjsku manifestaciju vjere, onaj njen
obavezni ili fiziki dio koji ima za cilj da nas naui da je Islam praktian i da je
vjernik aktivna jedinka i ima svoju zadau kako bi se u krajnjoj liniji i osjeao
muslimanom.
Nije onda udo to mi muslimani sa ovih prostora jo u djetinjstvu nauimo
termine din i iman, ali ima jo jedan termin kojeg smo nekako preskoili, a
zove se ihsan i on podrazumijeva onu sutinsku i bitnu dimenziju vjere za
razliku od onih osnovnih pomenutih postulata.
Jeziko znaenje rijei ihsan povezano je sa savrenstvom djela i njegovom
preciznou, a oznaava vidljivo dobroinstvo i skriveno dobroinstvo, koje za
posljedicu ima najvii stepen predanosti Allahu s.w.t, a to se ostvaruje
ljubavlju, strahom, nadom i osloncem na Allaha d..

Jedan od hadisa Muhameda a.s. koji nam pripovijeda Omer ibn Hattab, r.a., kae:
"Jednog dana sjedili smo kod Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve selleme, te se
iznenada pojavi jedan ovjek izuzetno bijele odjee, jako crne kose, bez ikakvih
znakova putovanja na sebi, a niko od nas ga nije poznavao. Priblii se Allahovom
Poslaniku, sallallahu alejhi ve selleme, i sjede pored njega, tako to je prislonio
svoja koljena uz njegova i svoje ruke stavio na natkoljenice, a potom ree:
'O Muhammede, obavijesti me o islamu!' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, mu ree : 'Islam je da posvjedoi da nema drugog boga, osim Allaha, i da
je Muhammed Allahov poslanik, da obavlja namaz, daje zekat, posti ramazan i
da hodoasti Bejtullah, ako si u mogunosti.' On tada ree: 'Istinu si kazao.' Mi smo
mu se udili (veli Omer); pita ga, a zatim mu potvruje.
ovjek ponovo ree: 'Obavijesti me o imanu!' Alejhisselam kaza: Iman je da
vjeruje Allaha, Njegove meleke, Njegove Knjige, Njegove poslanike, Sudnji dan i da
vjeruje da je sve odreeno, bilo dobro, bilo zlo.' ovjek opet ree: "Istinu si
kazao.'Zatim ree:
Obavijesti me o ihsanu (savrenstvu u vjeri)!' Alejhisselam mu kaza: 'Ihsan je da
robuje Allahu kao da ga vidi, jer ako ti Njega ne vidi, On tebe, zaista,
vidi.. (Muslim)"

Iman, dakle na najviem stepenu ukljuuje i ihsan, to jest onu krijepost ili
ljepotu due koja omoguuje ovjeku da ivi u savrenom skladu sa voljom
Allaha, da ga savreno potuje, da se uvijek sjea Njegovog Odreenja te, da
Ga se sjea u svakom trenutku, jer kako stoji u Kuranu: Sjeajte se vi Mene,
i Ja u se vas sjetiti, i zahvaljujte Mi, i na blagodatima Mojim nezahvalni
nemojte biti." (El-Bekara 152).
Uloga i manifestacija ihsana
Kada danas razmiljamo i govorimo o imanu esto zaboravljamo ihsan.
Vjerovatno je povrnost ovog naeg trenutnog , savremenog dunjaluka svela
iman na puko izgovaranje rijei, nabrajanje postulata i prebrzo iskljuivanje
racionalnog

promiljanja

sutini

bia

ovjekovog,

prevashodno

namijenjenog znanju i usavravanju kao takvog, pa i onda vjerskog kao

sinteze jednog zaokruenog samosvjesnog postojanja.
Danas se tota moe smatrati neprijateljem ovjeka, ali ja opet i iznova
naglaavam da je to najprije i moda jedino NEZNANJE. Ko uope moe
pomisliti da jednu individuu opskrbljenu znanjem i mudrou, pa jos i
'vjerskim' peatom- ihsanom moe iko odvesti na stranputicu ili navesti na
pogrena djela i postupke.
Kada god imamo potekoe u izvravanju bilo kakvih zadataka sebi kaemo
da je najbolje da se vratimo na poetak, sutinu i odatle ponovo krenemo.
Nije pretjerano da kaemo kako je dananje razumijevanje vjere i svijeta u
velikoj krizi, pa trebamo uraditi isto, vratiti se na poetak, a ta je poetak?
Naravno, jedna od najljepih i veoma vanih Boijih uputa nama u asnom
Kur'anu i ne zaudo i prva je 'Ui i itaj u ime Gospodara Koji stvara, stvara
ovjeka od ugruka...'( Al-Alak 1).

Jako je vano da promiljamo o ovom

ajetu, i pojasnimo sebi da prve rijei objave nisu bile ni Klanjaj, ni Posti, ak
ni Vjeruj (a spadaju u osnovne postulate islama), ve itaj, ui, izuavaj, radi
na sebi, budi uvijek bolji i uvijek se trudi.....odatle se moemo rei nastavlja
jos jedna Kur'anska mudrosti 'Natjeite se u dobru'....(Al- Maida 48 )

koje

dolazi kao posljedica znanja i svjesnosti sebe samog i Onoga Koji nas stvara.
Kada se vratimo i na jo jedan poetak, poetak stvaranja, vidjeemo da je
meu prvim stvarima Gospodar stvorio pero i naredio mu da pie, a poto
smo mi ljudi stvoreni od Boijeg ruha i prema njegovom naliju i mi treba da
u svom postojanju prvenstveno stvaramo rije, znanje, ili logos kako su ga
antiki mudraci zvali. A ta smo mi uradili umjesto toga? Mi smo spoznaju i
znanje zamijenili

povrnim informacijama, mudrost pera prepisivanjem i

ispraznim govorom usljed nedotatka te spoznaje. ak i danasnji zapadnjaki

sistem obrazovanja koji nam je nonalantno proslijeen ima za cilj povrno
znanje koje se temelji na brzom itanju i prezentiranju, ne na iitavanju i
razumijevanju koje nuno dovodi do istinske spoznaje.. esto imam obiaj da

kaem da je Bolonjski sistem studiranja, studiranje bez proitane knjige, i

doista u stanju je hiperproizvesti plejadu kadrova koji imaju obrazovanje, ali
ne i znanje, tzv. usmjerenost ali ne i strunost itd... Na sreu svih nas postoje
oni koji ljubav za knjigu ne prodaju ni za kakvu diplomu, i samo oni
upotpunjuju svoj ihsan, svoj trud, svoj vlastiti dihad, jer doista
dihad i najvei je onaj koji podrazumijeva

istinski

mijenjanje sebe i sputavanje

pogrenog sebe, a sa sobom nosi sve sto je potrebno, pobjedu nad ejtanom,
zadovoljstvo Gospodara, korist za porodicu i drutvo, i na koncu sretnoga
sebe koji je upotpunio svoju linost i svoj ihsan.
Naravno, bitno je istai da postoje mnogi ljudi koji su puni znanja i
cjeloivotnog uenja, ali su zadovoljili samo prvi dio Boije rijei, a to je ui i
itaj, a zanemarili peat toga znanja, tj da ue u ime Gospodara. Zaista je
alosno gledati takve ljude, koje sam dosta puta sretala, i vae za sjajne
mislioce i akademike, ali je odsustvo Boije mudrosti i milosti u njihovim
ivotima napravilo od njih 'ogoljene' ledine kako ih Kur'an zove, jer oni
nemaju smisla i znaenja svoga znanja i na koncu nemaju nagradu za to
znanje, jer je ono daleko od Boije milosti.
Moda bi se neko vrijeme svi trebali vratiti u duhovnu prolost naih nana i
deda, koji su u vremenu praznog duha komunizma sauvali najljepe
vrijednosti ihsana i to posve tajno i kradomice. One osnovne ljudske
vrijednosti bonjakog, ja uzimam za pravo da kaem mahalskog ovjeka,
same po sebi su razumijevale krajnje potenje, potovanje, uvaavanje,
injenje dobrih djela na svakom koraku da bi se uiario svakojaki sevap i
nagrada... A danas se dobra djela mahom vezuju za onu poslovicu Ruka ruku
mije, pa se usluge samo ine za druge usluge, a rijetko ko zastane, pa krene
da uradi dobro djelo i pomogne svome bratu i sestri zarad Boije nagrade, a
ne bilo kakvog ovozemaljskog interesa. Oni koji i ine tako brzo ih proglase
mahnitim gdje su se 'uhvatili orava posla', pa jo ispadnu budalama koje
iskoritavaju, te se i oni hudi nerijetko na koncu povlae.

Vanost ravnotee u ljudskom postojanju

Stalna

tenja

za

usavravanjem

ovjekovog

bia

smislu

ihsana

podrazumijeva ustvari savrenu ravnoteu duha i tijela, misli i djelovanja i na

kraju upotpunjavanje ovjekove misije na zemlji koju mu je Bog odredio, a to
je poloaj namjesnika-halife. Najbolji primjer savrene uravnoteenosti
imamo kod naeug uzoritog poslanika Muhammeda a.s. njegovih ashaba,
asnih halifa i drugih odabranih ljudi iz perioda Boije objave i poetnog
irenja islama. S obzirom da mi danas ivimo u vremenu

jedne vrste

ponovnog dahilijeta i apsolutne neravnotee izmedju tijela i duha, ili

materijalizma i duhovnosti, moemo rei da je ovjekov ve spomenuti
problem neznanja i problem neuravnoteenosti.
Danas ivimo na vrhuncu najsurovijeg kapitalizma i potroakog drutva koje
ovjeka iskljuivo usmjerava ka prolaznim dobrima ovoga svijeta, pa
moemo rei da je ejtan praktino upotpunio svoju misiju okretanja ovjeka
od njegove sutine. Okrenutost ka vanjskom, materijalnom, fizikom,
profanom, neminovno vodi u bolest i propast ovjeka. Ljudi ulau strane
napore da zadovolje sve vanjske potrebe, pa se onda pitaju zato su nesretni,
bolesni ili isfrustrirani, a ne znaju da njihove due imaju jednake potrebe kao
i tijela, ak i vie, da su due i srca spone sa njihovim Gospodarom i da one
trae zadovoljstvo i smiraj, jer u protivnom naruavaju ravnoteu potrebnu
ljudskom biu, a time i ravnoteu na zemlji i u kosmosu.
Uloga spoznaje u pomenutom kontekstu omoguuje insanu da se na neki
nain odredi, povue na trenutak iz zbivanja svakodnevnog ivota, i shvati
svoje stvarne potrebe, povee se sa Gospodarom, i uvidi da su zaista dokazi
svuda oko nas u prirodi, u ivotu, u ovjeku, i da su to sve nadnaravne
pojave, poev od jezika koji koristimo do udara groma pred kiu, nego smo
odve navikli na njih, pa nam ne predstavljaju uda nego svakodnevne
'normalne' stvari. U ovom smislu Husein ef. ozo ima odlian prijedlog u

jednoj od svojih rasprava u djelu Islam u vremenu, a to je i da samu objavu

posmatramo kao neku pojavu koju ne moramo nuno dokazivati, ve se
jednostavno upustiti i navii na nju kao i na ove pomenute svakodnevne
pojave.

Ne moemo naravno govoriti o ihsanu, odlinosti, pobonosti, ispravnosti

djela bez osvrtanja na naeg najveeg uzora, Muhammeda a.s. koji je
svakako bio najbolji primjer ihsana ili da kaem ravnotee izmedju duhovnog
i materijalnog, djela i misli, mogunosti i ogranienosti itd. Poslanik nikada
nije tvrdio da je bolji od nas ili drugaiji, ve samo ovjek kao i mi, sa svim
prateim kapacitetima i mogunostima, osim u trenucima kada je primao
Objavio, jer je to bilo svojstveno samo njemu. Odatle uope i smisao
cjelokupnog poslanstva i objave ovjeanstvu, a to je svjedoenje odabranih
ljudi koji kao uitelji i prosvjetitelji postavljaju primjer svima, ne izdavajajui
se prema tome od drugih, nego potvrujui Boiju mudrost i milost.
Ravnotea u ljudskom djelovanju izmedju materijalnog i duhovnog jeste
ravnotea ljudskog postojanja, jer smo mi jedina bia podjednako stvorena
od oba elementa, a nismo ni meleci ni ivotinje, ve simbol ravnotee tih
protivrjenosti koju moramo stalno odravati, inae gubimo smisao naeg
postojanja. Ono to se danas deava, a u mnogome i preovladava u historiji
jeste tendencija ovjeka da ide u krajnost i ne odrava tu potrebnu
ravnoteu, tako na jednoj strani imamo ljude koje slobodno moemo nazvati
hajvanima, jer robuju iskljuivo svojim ivotinjskim instinktima, i oni im
toboe omoguavaju optimalnu slobodu, a to su tvrdili mnogi uenjaci,
filozofi i pravci, i ljudi su ih vjerno slijedili i kao krunu donijeli beskompromisni
nemilosrdni kapitalizam, materijalizam, dali prednost formi nad sutinom i na
koncu izali iz svojih prirodnih okvira. Na drugoj strani imamo pojavu,
pretjerane duhovnosti u smilu asketizma, gubljenja odnosa sa stvarnim i

opipljivim svijetom, koji je prilino bezopasan u odnosu na drugu krajnost, ali

ipak nedostatan da ostvari ovjeka u potpunosti.
Odravanje ravnotee izmeu materijalnog i duhovnog nije nimalo lahka
stvar, i neka niko ne pomisli ako je to iskonska i stvarna potreba ovjekova,
da ne ne bi trebala biti tako teka. Upravo ovdje dolazimo do sutine zadatka
i svrhe ovjeka, ili takorei zavjeta koji je preuzeo ovjek i koji je ponuen i
drugima, ali su ga odbili, svjesni teine zadatka. Tada je insan i izabran za
halifu na zemlji, da li zbog ovjekove brzopletosti ili mogunosti da bude bolji
od svih ivih bia, to ve teko da moemo odgonetnuti, ali je za nadati se da
je zbog ovog drugog, i zbog neizmejrne mudrosti Stvoritelja, koji je to
svakako i znao prije nego to se desilo.
Koliko i kako mi zaista ispunjavamo nau zadau, znaemo na dan kad
budemo polagali raune za svoja djela, ali za sve one koji ne znaju istinsko
znaenje dihada treba rei da je upravo ispunjavanje ove nae zadae
sutina dihada, jer podrazumijeva konstantno ulaganje napora, u prolosti,
sadanjosti i budunosti, individualno, kolektivno, i na svaki mogui nain i to
bez prestanka...
ak je i Poslanik a.s. nakon prvih rijei Objave drhtao u strahu i poslije nekog
vremena pomislio da mu se moda uinilo, ali mu je tada doao glas i rekao
'O ti pokriveni, ustani i opominji ( El Muddessir 1,2)'......a kako to opominji??
Pa upravo kroz ovaj pomenuti dihad, bez prestanka, bez aljenja ili
posustajanja, to je on naravno i uinio, i njegova zaostavtina i mi kao
ummet svjedoimo ispunjenje njegove zadae, a kako smo mi preuzeli taj
zadatak, teko da smo ga opravdali.
Meutim, ova posljednja generacija muslimana ima jednu veliku prednost, jer
je ummet Boijeg miljenika kojem pripada velika milosta zaista, pa e mnoge
od nas vjerovatno 'otkupiti' njegov efaat. Dodue mogli bi se ovdje i zapitati
da li smo mi dobili ovu nagradu ili mogunost, jer imamo neku prednost nad
prijanjim narodima, ili smo mi moda ti kojima je ona najvie potrebna, jer

Kur'an govori da e u Dennetu biti vie ljudi od naroda ranijih nego od onih
kasnijih, ako u ovo ukljuimo efaat, onda bi mogli zakljuiti da smo mi kao
ummet najmanje zasluili dennet i najmanje ispunili svoju zadau kao
namjesnici na zemlji.
Neuravnoteenost ovjekovih djela u smislu njegove svrhe u principu znai
bjeanje od odgovornosti. S obzirom da je ovjek svjesno i spoznajno bie,
nema te prepreke ili vesvese ejtanove, uslovno reeno, koja moe da zamuti
njegovo zdravo rasuivanje. Tim je vea tragediija to su mnogi ljudi svjesni
svog pogrenog ponaanja i postavljanja stvari u vlastitom svjetonazoru.
Odsustvo odogovornosti je vjerovatno jedna od najgorih stvari po ovjeka i za
posljedicu ima veliki nemar i remeenja mira i harmonije svega to je
stvoreno za ovjeka. Neko bi mogao tvrditi da se moda ljudi povode za
emocijama ili neim to nema veze s razumom, ali s obzirom da znamo da
Allah nikoga ne optereuje preko njegovih mogunosti, i da srce nikom ne
bude zapeaeno dok taj sam sebe ne potvrdi u vlastitom nevjerovanju,
mislim da svaki postupak neminovno mora biti odluen razumom, iz bilo
kojeg poriva da dolazi.
Da se vratimo na poetni hadis
znaenje, a to je

prema kojem ihsan dobija svoje puno

potovanje Allaha s takvom prisutnou duha i

koncentracijom kao da Ga moemo vidjeti ili ve ako Ga ne moemo vidjeti,

a ono sa spoznajom da Allah ipak vidi svakog ovjeka. To oznaava onaj
intenzitet i savrenstvo ivljenja u skladu s najdubljim znaenjem naela
vjere, I tu konano dolazimo do sutine ovog pitanja, a to je koliko zaista ljudi
danas mjere svoje postupke prema bogobojaznosti, prema Onome koji Ih
uvijek Vidi, Koji ne spava, Koji se ne umara. Ili ipak ljudi okrenu glave, misli I
odgovornost od lica Gospodara, a time naalost okrenu i lica od sami sebe.
Savrenstvo ivljenja I bistvovanja u smislu istinskog ihsana omoguava
ovjeku da postane u potpunosti svijestan sta znai biti ljudsko bie I da se
ponaa kao takvo.

RJENIK MANJE POZNATIH TERMINA

Objava- Boija Rije (Kuran) poslana Muhammedu a.s.
Insan- arap. ovjek, ljudsko bie
Iman- arap. vjerovanje
ejtan- arap. avo, sotona
Dihad- arap. stalno ulaganje napora na Boijem putu
efaat- arap. zagovaranje, zauzimanje Muhammeda a.s. za vjernike na
Sudnjem danu
Vesvesa- arap. ejtanovo navoenje(aputanje) ovjeka na injenje loeg
Dennet- arap. raj
Hajvan- arap. ivotinja
Uiariti- tur. izvui neku korist ili dobit
Dunjaluk- arap. ovozemaljski svijet
Dahilijet: predislamsko vrijeme u arapskom svijetu, koje podrazumijeva
period neznanja i odsustvo islama i muslimana

Koriteni izvori:
Kuran s prevodom, Besim Korkut, Hadimu-l-Harmejni--erifejni-l-Melik, 1412
h.
Islam u vremenu, Husein ozo, Sarajevo 1976.g.
http://hadisi.blogger.ba
http://www.svetionikislama.org
http://www.takojegovorioposlanik.blogger.ba
http://www.bogdasna.blogger.ba