Fleksibilne obradne

prostorne strukture

uvod
Razvitkom automatizacije, numeriki upravljanih alatnih strojeva i
obradnih sistema, kao i promjena zahtjeva trita javljaju se
fleksibilne obradne prostorne strukture.
Karakterie ih prilagodljivost u odnosu na promjene proizvodnog
programa po asortimanu i koliini, kao i na promjene optereenja i
kvarove maina i sistema.
Pojam fleksibilni obradni sistemi definirao je Dolezalek 1970.
godine.
Osnovne fleksibilne proizvodne strukture su:
- fleksibilne stanice ili elije
- fleksibilni obradni sistemi i
- fleksibilne transfer linije

Svojstva pojedinih obradnih prostornih struktura

TABELA 5.01

Fleksibilna stanica
Fleksibilna stanica ili elija se definie kao obradna struktura u
kojoj se mogu automatizovano obraivati razliiti prizmatini ili
rotacijski obradci u pojedinanoj ili maloserijskoj proizvodnji
Obzirom na vrstu obradka i obradu, dijele se na:
- fleksibilne obradne stanice,
- fleksibilne tokarske stanice i
- fleksibilne brusne stanice.

 Primjer fleksibilne tokarske stanice sa potpuno

autonomnim radom

Fleksibilna tokarska stanica HEID FMS 530

Osnovne komponente fleksibilne obradne elije su:

obradni modul (koji je obino i obradni centar),
tokarski centar ili brusni centar,
sistem za posluivanje:
- spremita alata,
- pribora, obradaka i mjernog alata,
- mjernog ureaja,
- ureaja za numeriko upravljanje te ureaja
za pranje,
- sistem za suenje i hlaenje.
Fleksibilna elija i fleksibilni sistemi mogu biti projektirani za
nekoliko razliitih proizvodnih procesa:
- rezanje metala,
- obrada deformacijom,
- zavarivanje

Slika 5.03

 Fleksibilna elija je samostalni obradni sistem koja ovisno o

tehnolokom zadatku moe raditi autonomno ili u sistemu
fleksibilnog obradnog sitema.

Svaki obradni centar ima svoju upravljaku jedinicu kojoj je

nadreen elijski raunar koji upravlja i spremitem paleta.

Fleksibilna obradna elija je osnovna konfiguracija

fleksibilnog obradnog sistema, a sastoji se od numeriki
upravljanog obradnog centra, tokarskog brusnog
centra.dopunjena ureajima za vremenski ogranien
automatski program za kompletnu obradu izradaka.

Za ovo je potrebno slijedee:

- dovoljna zaliha izradaka u formi napunjenih paleta za rad

jedne smjene
- ureaj za kontrolu reznog alata od loma i nedozvoljenog
istroenja, s automatskim pozivom na izmjenu
- kontrola izradaka, ovo moe biti izvedeno na stroju ili van
stroja pomou posebnih mjernih ureaja.
- automatsko zaustavljanje stroja nakon obrade zalihe
obradaka.

- polaganje i vaenje obradaka i izradaka iz palete (moe se

vriti runo, ali se moe i robotizirati.
- potreban kapacitet spremnika obradaka.

 Da bi fleksibilna elija mogla udovoljiti navedenim

zahtjevima treba imati mogunosti:

-kompletne obrade obradaka sloenih oblika (tokarenjem,

buenjem, glodanjem i bruenjem)
-automatskog radnog ciklusa, ukljuujui automatsko
osiguranje opskrbljivanje (obradcima, steznim alatima,
reznim alatima, priborima)
-nadzor i samokontrola, to osigurava bezprijekoran rad.
-potpune integriranosti u fleksibilni obradni sistem kroz
optimalno stanje oblikovanja s obzirom na mehaniku i
upravljanje

 Osnovne karakteristike obradne elije sline su

obradnom centru, uz dodatak :

-spremanja i transport obadaka(paleta), a ponekad i alata.

-automatskog upravljanja tokovima: energije, materijala i
informacija
-uredjaj za pranje, suenje i hlaenje
-mjernog ureaja

Upravljanje fleksibilnom stanicom

Obuhvaa upravljanje viekanalnom upravljakom jedinicom kojoj se

moe upravljati s veim brojem numeriki upravljanih osi.
Za vieosno upravljanje potrebno je pet istodobno upravljanih osi:
- za automatsku izradu alata, trinumeriki upravljane ose
- za automatsku uzmjenu obadaka, dvije do tri numeriki upravljane
ose.
Upravljanje treba jo obuhvatiti:
- transport obradaka, paleta, alata i pribora.
- spremite obradaka, paleta, alata i pribora.
- ureaj za pranje, suenje i hlaenje.
- mjerni ureaj.
- nadzor alata.

Modularna gradnja fleksibilne stanice

Ova fleksibilna obradna elija sastoji se od:
- numeriki uparavljane tokarlice
- obradnog centra,
- robokolica za dopremu obradaka i paleta,
- automatske izmjene alata,
- sredinjeg raunalnog upravljanja,
- koja upravlja sa svim funkcijama elije.

Slika.5.06

 Izvedbe fleksibilnih obradnih elija

slike!

Slika 5.10!

 Fleksibilni obradni sistem je integralno raunarom

upravljani kompleks numeriki upravljanih alatnih strojeva,
obradnih centara i fleksibilnih elija sa automatskom
izmjenom alata, pribora i obradaka, te povezanih
transportnim sistemom, meusobno i sa spremitem
obradaka, izradaka, pribora i pomonog materijala.
Ovim sistemom mogue je sa minimalnom runom
obradom proizvesti svaki izradak, uz kratko vrijeme izrade,
koji pripada odreenoj skupini tehnolokih slinih dijelova
prema unaprijed ofreenim planovima.
Cijeli sistem direktno je numeriki upravljan raunarom,
koje obino glavno tvorniko raunalo.

 Slika 5.11.

Upravljakim sistemom upravlja se i sljedeim funkcijama:

- rasporedom oradaka po pojedim strojevima
- selekcijom dijelova programa
- detekcijom pogresaka rezanja
- detekcijom oteenja alata
- funkcijom povlaenja paleta
- automatskim mjerenjem

Slika 5.12

Fleksibilne obradne sisteme mogue je graditi za:

- jedan specijalan zadatak obrade
- razliite veliine serija tehnoloki slinih dijelova
Da bi fleksibilni obradni sistem bio rentabilan mora ispunjavati specijalne
zahtjeve obrade kao:
- automatsku i fleksibilnu mogunost obrade grupe dijelova slinih oblika i
tehnologije obrade.

- jednostavnu prilagodljivost promjenama trita, s obzirom na broj dijelova,

geometriju i tehnologiju.

- mogunost proirenja konfiguracije bez znaajnije izrade postojeeg sistem

- od ispadanja jednog dijela sistema ostali dio treba preuzeti njegovu funkci

 Savremeni fleksibilni obradni sistemi sastoje se od

standardiziranih modula kao to su:
-

obradni moduli,
transportni moduli,
spremniki moduli,
alati, naprave i pribori,
mjerni ureaji i moduli,
upravljaki moduli i montane stanice.

Osnovni tj.procesni modul svakog obradnog sistema je

obradni modul koji obratku daje: odreeni oblik, odreene
mjere i njihove tolerancije, kvalitetu obraenih povrina i
funkcionalnost.

Razvoj fleksibilnih obradnih sistema

Prvi fleksibilni sistem izraen je 1967 godine u SAD-u za
proizvodnju dijelova trupa aviona, a sastojao se od osam
obadnih centara i dva pomona stroja. Do 1970 godine nasta
je prekid.

Slika 5.13

 Slika 5.14, 5.16

Gadnja fleksibilnih obradnih sistema :

Savremena gradnja obradnih sistema zasniva se na
modularnoj gradnji.Osnova svakog fleksibilnog sistema je
obradni sistem koji se najese sastoji od obradnih centara.
Obradni centri su karektizirani sa automatskom izmjenom
alata u glavnom vretenu i oni trebaju imati automatsku
izmjenu obradaka i zbog toga tebaju imati i mogunosti
prihvata palete sa obradkom.

Obadni centri se meusobno rzlikuju po veliinama obradnog

prostora, uz obradni modul gotovo redovito nalazi se stroj za
pranje, suenje i hlaenje obradaka kao i automatski mjerni
stroj.

5.17 slika

slika 5.24

slika 5.25

Transportni sistem

Automatski tok materijala, pribora i alata ima veliko znaenje

u rjeavanju fleksibilnog obradnog sistema, jer povezuje
alatno spremite na stroju sa ureajem za posluivanje i
upravljanje informacijskim sistemom.
slika 5.26

Osnovni podsistemi fleksibilnog obradnog sistema su obradni

sistem, transportno posluni sistem i spremini sistem.
Obradak se trasportira raznim sistemima, trasportnih staza ili
kolicima.

Transportni sistem povezuje obradne sisteme i dovodi

materijal iz spremita te odvodi gotove izratke u spremite.
Transport se moe obavljati: valjnom stazom, tranim
robokolicima, induktivno upravljanje robokolicima.
Slika 5.17

Meusobna veza pojedinih radnih stanica, odnosno obradnih

modula moe biti:
serijska i paralelna.

Kod serijskog rasporeda kretanje obradaka od stroja do stroja

je taktno, a trajanje takta ovisi o najduem vremenu
predvienih operacija na jednom stroju. Nedostatak ovog
rasporeda radnih stanica je u tome to ako nastane kvar na
jednoj radnoj stanici, cijeli sistem prestane sa radom. Ovdje je
mogua jednostavna dopuna cijelog obradnog sistema, s
ciljem proirenja fleksibilnosti.
Slika5.28

Paralelni raspored je mnogo fleksibilniji i kod ovog rasporeda

tok materijala od stanice za ulaganje do pojedinih obradnih
modula i na kraju do stanice za odlaganje, mogue je ostvariti
sl. Povezivanje:
pravolinijsko, kruno.

Pravolinijske i krune strukture javljaju se kod manjh koliina

izradaka, i kod manjeg broja obradnih modula, te tekih
obadaka, gdje se preteno primjenjuje trasport valjnim
stazama ili tranim robokolicima.

Slika 5.29
Slika 5.31

Robokolica
Induktivno upravljanje robokolicima u mogunosti prihvatati
palete sa stegnutim obradcima, koje prenose do spremita
palete na obradnom stroju, ili do meufaznog spremita kao i
kutijaste palete u kojima se nalaze dijelovi sloeni za
fleksibilnu obradnu eliju ili runo upravljani alatni stroj. Ova
robokolica mogu biti upravljana po vertikalnoj osi kako bi
mogla posluivati na razliitim visinama.
Slika 5.32

Sistem spremita

Kriterij odluivanja veliine spremita za dijelove kod

fleksibilnih obradnih sistema je vrijeme obrade. S obzirom na
spremanje, bitno je razlika u obliku obradaka, prvenstveno
prizmatinih ili rotacijsko simetrinih. Automatiziranje stezanja
prizmatinih dijelova veoma je skupo zato se ovi dijelovi
pojedinano ili skupno steu na paleti te zajedno sa njom
uvode u obradni sistem.

Slika 5.33

Slika 5.24

Glavni raunar mora koordinirati rad svih pojedinanih

raunala unutar sistema, zbog toga to nijedan jedinini
raunar nema dovoljno iroku kontrolu, da bi moglo odluivati
za cijeli integalni sistem. Planiranje i upravljanje proizvodnjom
moe biti sredinje upravljanje i namjensko upravljanje. To se
vidi na prethodnoj slici.

Upravljanje alatnim strojevima

CNC tipino upravljanje za strojeve unutar fleksibilnog obradnog
sistema, ono sadri osnovne komponente svakog raunara i
komponente potrebne za obradu informacije specifinih za alatne
strojeve.
CNC je projektirano za precizno voenje NU osi alatnog stroja.
Postoje dva naina upisivanja programa u memoriji CNC-a.
Prvi nain je da se program proslijedi u memoriju na mjesto starog
programa istodobno kada se i radni predmet stavlja na radni sto
obradnog centra. Svojstvo ovog naina je osiguranje trenutne
izmjene programa. Nedostatak je u tome to proslijeivanje
programa iz glavnog raunara zahtjeva odreeno vrijeme, koje moe
biti due od samog namjetanja radnog predmeta na radni sto stroja.
Drugom metodom istodobno se proslijeuje vie programa u
memoriju raunara.

Upravljanje vozilima

Podrazumijeva se skup odluka nadzornog raunara kojim se

upravlja vozilo. Glavni raunar alje zahtjev nadzornom
raunaru vozila da obavi odgovarajue radnje, npr. odvoz ili
dovoz materijala. Tekoe nastaju kada vie vozila ima unutar
transportnog sistema.
Upravljanje spremitima unutar procesa

Nain upravljanja skladitima ovisi o vrsti opreme unutar

fleksibilnog obradnog sistema, odnosno o vrsti palete. Ako se
upotrebljavaju paletne police kod svakog CNC obadnog centra
upravljanje moe biti izvedeno unutar samog centra. Ali ako to
nije sluaj onda trebaju imati vlastiti nadzorni raunar.

Integralno upravljanje raunarom

Slika 5.35
Slika 5.36

Hijerarhija upravljanja
Upravljanje fleksibilnim obradnim sistemom omoguuje
integraciju mnogih jedinica sistema, a ovo upravljanje je
ostvareno hijerarhijskom strukturom raunara, poevi od
mikroprocesora.
Slika 5.38

 Slika 5.39.

Fleksibilna transfer linija

Sl.5.40