VL at PC INTS Metodologija Izrade Troškovnih Modela v1.0

Hrvatska agencija za potu i elektronike komunikacije
Juriieva 13
10 000 Zagreb
KLASA: UP/I-344-01/11-09/08
URBROJ: 376-11-12-13
Na temelju lanka 12. stavka 1. toke 2. i lanka 14. stavka 4., a u svezi s lankom 62.
stavcima 3. i 4. Zakona o elektronikim komunikacijama (NN 73/08, 90/11), Vijee
Hrvatske agencije za potu i elektronike komunikacije je na sjednici odranoj 29. veljae
2012. godine donijelo sljedeu
METODOLOGIJU IZRADE I PRIMJENE

TROKOVNIH MODELA ZA NEPOKRETNU I
POKRETNU MREU I UNIVERZALNU
USLUGU
veljaa 2012.
Trokovni modeli za nepokretnu i pokretnu mreu i univerzalnu uslugu

veljaa 2012.
- SADRAJ -
1 SAETAK .............................................................................................................................. 1
2 UVOD..................................................................................................................................... 4
3 VRSTE TROKOVNIH MODELA: ODOZDO PREMA GORE I ODOZGO
PREMA DOLJE ........................................................................................................................... 6
3.1
Trokovni modeli u Republici Hrvatskoj ...................................................................................... 6
3.2
Definicije modeliranja "odozdo prema gore" i "odozgo prema dolje" ........................................ 7
3.2.1 Modeliranje "odozgo prema dolje" ............................................................................................. 7
3.2.2 Modeliranje "odozdo prema gore".............................................................................................. 7
3.3
Prednosti i nedostaci svakog tipa modela................................................................................... 8
3.3.1 Modeliranje "odozgo prema dolje" ............................................................................................. 8
3.3.2 Modeliranje "odozdo prema gore".............................................................................................. 9
3.3.2.1
Ope prednosti i nedostaci ................................................................................................ 9
3.3.2.2
Posebna prednost davanja "gradi ili kupi"signala ............................................................ 11
3.4
Komplementarnosti oba pristupa ............................................................................................. 12
3.5
Primjena modela odozdo prema gore/odozgo prema dolje u praksi .................................. 13
3.5.1 Sluaj cijena usluge zavravanja (terminacije) poziva u nepokretne i pokretne javne
komunikacijske mree.............................................................................................................................. 13
3.5.2 Sluaj novih proizvoda ............................................................................................................... 14
3.5.3 Sluaj proizvoda koji se nalaze na sredini ljestvice ulaganja (kao to je bitstream) .................. 14
3.5.4 Sluaj uskih grla ......................................................................................................................... 16
3.5.4.1
Opi pristup ...................................................................................................................... 16
3.5.5 Procjena trokova na lokalnoj ili regionalnoj razini ................................................................... 21
3.6
Vrednovanje imovine: povijesni ili tekui trokovi ................................................................... 22
3.7
Trokovne metodologije ........................................................................................................... 22
4
4.1
4.2
4.3
LRIC METODOLOGIJA ................................................................................................... 24

isti LRIC pristup ................................................................................................................... 25
LRAIC+ pristup .......................................................................................................................... 25
Primjena oba pristupa .............................................................................................................. 26
5 METODOLOGIJA IZRADE LRIC TROKOVNIH MODELA "ODOZDO PREMA

GORE" ......................................................................................................................................... 28
5.1
Vrste trokova i nain raspodjele trokova ............................................................................... 28
5.1.1 CAPEX i OPEX ............................................................................................................................. 28
5.1.1.1
Definicije CAPEX-a i OPEX-a ............................................................................................. 28
5.1.1.2
Izraun CAPEX-a i OPEX-a ................................................................................................. 29
5.1.2 Direktni, indirektni trokovi i opi trokovi................................................................................ 31
5.1.3 Raspodjela indirektnih trokova i opih trokova...................................................................... 32
5.1.3.1
Indirektni trokovi: raspodjela zajednikih i zdruenih trokova ..................................... 32
5.1.3.2
Raspodjela opih trokova ............................................................................................... 35
5.2
Financijska pitanja .................................................................................................................... 37
5.2.1 Amortizacija ............................................................................................................................... 37
5.2.1.1
Raunovodstvene metode amortizacije .......................................................................... 38
5.2.1.2
Ekonomske metode amortizacije ..................................................................................... 41
5.2.2 Vijek trajanja imovine ................................................................................................................ 46
5.2.3 Radni kapital .............................................................................................................................. 48
5.2.3.1
Radni kapital od nemrenih trokova .............................................................................. 48
5.2.3.2
Radni kapital od mrenog CAPEX-a .................................................................................. 49
5.2.3.3
Radni kapital od mrenog OPEX-a .................................................................................... 49
5.2.4 Troak kapitala........................................................................................................................... 50
5.2.4.1
Izraun omjera zaduenosti (G) ....................................................................................... 52
5.2.4.2
Izraun troka duga (CD) ................................................................................................... 52
5.2.4.3
Izraun troka dionikog kapitala (CE) .............................................................................. 52

veljaa 2012.
5.2.4.4
Izraun stope poreza na dobit (t) ..................................................................................... 53
5.2.4.5
Dodatne rasprave vezane uz WACC ................................................................................. 54
5.2.4.5.1 Razliiti WACC ............................................................................................................. 54
5.2.4.5.2 Premija rizika za NGA .................................................................................................. 54
5.3
Tehnika pitanja ....................................................................................................................... 55
5.3.1 Optimizacija dimenzioniranja mree: godinji nasuprot povijesnog pristupa ........................... 55
5.3.1.1
Godinji pristup ................................................................................................................ 55
5.3.1.2
Povijesni pristup ............................................................................................................... 55
5.3.2 Vrste operatora ......................................................................................................................... 56
5.3.2.1
Operator pokretne mree ................................................................................................ 57
5.3.2.2
Operator nepokretne mree ............................................................................................ 58
5.3.3 Vrste tehnologija ....................................................................................................................... 60
5.3.3.1
Modeli pokretne mree ................................................................................................... 60
5.3.3.2
Model nepokretne jezgrene mree .................................................................................. 62
5.3.3.3
Model nepokretne pristupne mree ................................................................................ 63
5.3.4 Scorched node i scorched earth pristup .............................................................................. 64
5.3.5 Vrste veleprodajnih usluga ........................................................................................................ 65
ODREIVANJE CIJENA .................................................................................................. 67
6.1
Postupno odreivanje cijena (glide-path) ............................................................................. 67
6.2
Gradijenti ................................................................................................................................. 68
6.2.1 Cijena poziva za vrijeme jakog i slabog prometa ....................................................................... 69
6.2.2 Iznajmljeni vodovi ovisno o kapacitetu ..................................................................................... 70
6.2.3 Iznajmljeni vodovi ovisno o kvalitete usluge ............................................................................. 70
6.2.4 Zakljuak .................................................................................................................................... 71
6.3
Usklaivanje cijena................................................................................................................... 71
6.4
Cijene LLU izraunate na temelju segmentirane zemljopisne pokrivenosti ............................... 72
PROCJENA TROKA OBVEZE PRUANJA UNIVERZALNE USLUGE ................. 74
7.1
1. korak: Izraun neto troka .................................................................................................... 76
7.1.1 Zemljopisna komponenta .......................................................................................................... 76
7.1.2 Socijalna komponenta ............................................................................................................... 77
7.1.3 Komponenta javnih telefonskih govornica ................................................................................ 77
7.1.4 Komponenta univerzalne usluge informacija i komponenta sveobuhvatnog imenika korisnika
78
7.2
2. korak: Neizravne koristi ........................................................................................................ 78
7.2.1 Korist od sveprisutnosti ............................................................................................................. 79
7.2.2 Korist od ivotnog ciklusa .......................................................................................................... 79
7.2.3 Korist od poznavanja trita ...................................................................................................... 80
7.2.4 Korist od imida brenda ............................................................................................................. 80
7.2.5 Korist od oglaavanja ................................................................................................................. 80
8 KORACI POTREBNI ZA IZRADU TROKOVNOG MODELA "ODOZDO PREMA

GORE" ......................................................................................................................................... 82
8.1
8.2
8.3
Prikupljanje podataka .............................................................................................................. 82

Primjena modela ...................................................................................................................... 84
Provjera ispravnosti modela ..................................................................................................... 85
KRATICE ........................................................................................................................... 86

veljaa 2012.
1 Saetak
U skladu sa Zakonom o elektronikim komunikacijama (NN 73/08, 90/11), Hrvatska
agencija za potu i elektronike komunikacije (HAKOM) provela je postupke analize
trita i odredila regulatorne obveze operatorima sa znaajnom trinom snagom. Neke
od tih obveza odnose se na povrat trokova i nadzor cijena:
Trokovna usmjerenost cijena;
Obveza voenja trokovnog raunovodstva.
U cilju provedbe trokovne usmjerenosti cijena, HAKOM u analizama trita navodi1 da
bi, iako su metode usporedivih vrijednosti (eng. benchmark) i maloprodajna cijena
minus (eng. retail minus) bile korisne kao prijelazne metode, trokovni modeli trebali
predstavljati konano sredstvo pri provedbi obveze nadzora cijena. HAKOM e stoga
razviti i primijeniti sljedee trokovne modele na temelju pristupa "odozdo prema gore"
(eng. bottom-up):
Trokovni model za meupovezivanje i pristup u nepokretnoj mrei;
Trokovni model za meupovezivanje u pokretnoj mrei;
Trokovni model za izraun neto trokova obveze pruanja univerzalnih usluga.
HAKOM je u studenom 2011. godine izradio konzultacijski dokument pod nazivom
Izrada i provedba trokovnih modela za nepokretnu i pokretnu mreu i univerzalnu
uslugu kako bi utvrdio osnovna pravila, naela i trokovne metode koje e se
primjenjivati na modele koji e biti izraeni.
Navedeni konzultacijski dokument bio je predmet javne rasprave koja je trajala od 15.
studenog do 15. prosinca 2011. godine te se od operatora trailo oitovanje na 31 pitanje
koje je HAKOM u dokumentu naveo. Tijekom javne rasprave HAKOM je zaprimio
komentare sljedeih est operatora: Amis Telekom d.o.o., H1 Telekom d.d., Hrvatski
Telekom d.d., Metronet telekomunikacije d.d., OT-Optima Telekom d.d. i Vipnet d.o.o.
Zaprimljeni komentari analizirani su i obraeni u zasebnom dokumentu u kojem su
saeto prikazani svi komentari operatora te odgovori HAKOM-a na iste. Navedeni
dokument objavljen je 07. oujka 2012. godine na internetskim stranicama HAKOM-a
pod nazivom Izrada i provedba trokovnih modela za nepokretnu i pokretnu mreu i
unverzalnu uslugu - Odgovori na komentare operatora na konzultacijski dokument.
Ovaj dokument predstavlja stajalita HAKOM-a o izradi modela "odozdo prema gore" za
nepokretne i pokretne mree, a izraen je na temelju konzultacijskog dokumenta
HAKOM-a i komentara operatora koji su dostavljeni tijekom javne rasprave.
HAKOM smatra da trokovni modeli "odozdo prema gore" imaju mnoge prednosti u
odnosu na modele "odozgo prema dolje" (eng. top-down) koji se razvijaju iz
raunovodstvenih sustava. Europska nacionalna regulatorna tijela u velikoj mjeri koriste
modele "odozdo prema gore" to im pomae u razumijevanju trokovne strukture
operatora. HAKOM smatra da bi se modeli odozdo prema gore trebali koristiti za
izraun trokovno usmjerenih cijena za usluge zavravanja poziva u nepokretnim i
1
Na primjer, HAKOM, Analiza trita br. 5, 2009.

veljaa 2012.
pokretnim mreama, za nove proizvode, za proizvode koji su na sredini ljestvice

ulaganja, za izraun cijena koje se razlikuju ovisno o zemljopisnom podruju.
HAKOM smatra da bi se trokovni modeli "odozdo prema gore" trebali koristiti u
sluajevima kada se moe razviti infrastrukturna konkurencija, kada je potrebno ocijeniti
uinkovitost operatora kojem su nametnute obveze ili kada je nacionalnom regulatornom
tijelu (NRA) teko do kraja razumjeti trokove "odozgo prema dolje" operatora koji je
predmet regulacije.
Nakon to je odluio razviti modele "odozdo prema gore", HAKOM smatra da je za
izradu trokovnih modela "odozdo prema gore" potrebno razmotriti sljedee:
HAKOM smatra da je LRIC (eng. Long Run Incremental Cost) metodologija
prikladna trokovna metodologija za izraun trokova na temelju modela "odozdo
prema gore" i smatra da je potrebno primijeniti i isti LRIC (eng. pure LRIC) i
LRAIC+ pristup.
Vezano uz raspodjelu trokova, HAKOM smatra da bi se tradicionalna metoda
raspodjele prema potrebnom kapacitetu (eng. required capacity) trebala
provoditi zajedno s metodom raspodjele Shapley Shubik, koja bi mogla dati
korisne spoznaje.
HAKOM smatra da bi se trebali primjenjivati pristupi ekonomske amortizacije
(kao to su kosi anuiteti (eng. tilted annuities) ili prilagoeni kosi anuiteti (eng.
adjusted tilted annuities)) koji koriste ekonomski vijek trajanja imovine (radije
nego raunovodstveni vijek trajanja) i troak kapitala kao ulazne vrijednosti.
HAKOM daje daljnje preporuke za izraun troka kapitala u nastavku dokumenta.
Vezano uz tehnika pitanja, HAKOM smatra da se "godinji" pristup (za razliku
od "povijesnog" pristupa) i scorched node pristup, za razliku od pristupa "od
poetka" (eng. from scratch), trebaju koristiti za dimenzioniranje modeliranih
mrea. HAKOM smatra da je potrebno modelirati sljedee operatore i tehnologije:
o Kod pokretnih mrea, potrebno je modelirati sve operatore pojedinano i
jednog generikog operatora s pretpostavljenim trinim udjelom od 20%.
Potrebno je modelirati 2G i 3G tehnologije.
o Kod nepokretnih jezgrenih mrea, potrebno je modelirati HT-ovu ciljanu
NGN mreu i HT-ovu postojeu mreu (eng. legacy network).
o Kod nepokretnih pristupnih mrea, potrebno je modelirati HT-ovu bakrenu
mreu i HT-ovu svjetlovodnu mreu.
Jedinini trokovi razliitih usluga koji proizlaze iz trokovnih modela "odozdo
prema gore" ne moraju se nuno izravno koristiti za odreivanje reguliranih
cijena. HAKOM smatra da se kod odreivanja reguliranih cijena, izmeu ostalog,
mogu koristiti alati kao gradijenti, postupno odreivanje cijena (eng. glide path)
ili usklaivanje cijena (eng. tariff rebalancing).
HAKOM oekuje da e se izrada i primjena modela "odozdo prema gore" sastojati od tri
glavna koraka:
1. Prikupljanje podataka kao glavni korak koji e osigurati da modelirane mree
realno odraavaju lokalne uvjete i postojea inenjerska pravila.
2. Nakon prikupljanja podataka, sljedei se korak sastoji od izrade i ispunjavanja
trokovnih modela prikupljenim podacima.
3. Nakon to se izradi prva verzija modela, HAKOM namjerava testirati modele radi
provjere njihove robusnosti i realistinosti.
2

veljaa 2012.
Konano, HAKOM smatra da bi za izraun neto troka univerzalne usluge trebalo

primijeniti sljedee korake:
Izraun neto troka koji bi se trebao sastojati od sljedeih komponenti:

zemljopisna komponenta, socijalna komponenta, komponenta javnih telefonskih
govornica, komponenta sveobuhvatne slube informacija i komponenta
sveobuhvatnog imenika svih pretplatnika.
Izraun neizravnih koristi (eng. intangible benefits) koji se moe sastojati od
sljedeih komponenti: korist od sveprisutnosti (eng. benefit of ubiquity), korist od
ivotnog ciklusa, korist od poznavanja trita, korist od imida brenda (eng. brand
image) ili odanosti brendu, korist od oglaavanja.
Procjena nepravednog optereenja.

veljaa 2012.
2 Uvod
Otvaranje hrvatskog trita elektronikih komunikacija trinom natjecanju znailo je
ulaz novih operatora na trite i potrebu za regulacijom cijena pristupa i koritenja
dijelova mree koje konkurentni operatori nisu mogli jednostavno sami izgraditi.
Navedena regulacija esto se sastojala od odreivanja obveze pristupa mrenim
elementima uz "trokovno usmjerene cijene". Prema ekonomskoj teoriji, operatori koji
posjeduju infrastrukturu koja se ne moe replicirati nemaju dovoljan poticaj za prodaju
pristupa mrenim elementima po razumnoj cijeni kao ni poticaj za poveanje produktivne
uinkovitosti jer postoji mali ili nikakav pritisak konkurencije za smanjenje trokova. U
tim okolnostima, HAKOM eli uvesti trokovno usmjerene cijene kao regulatornu
obvezu na tritima gdje postoji problem s trinom snagom operatora2:
"(1) Agencija moe, u skladu s odredbama lanka 56. ovoga Zakona, odrediti
operatorima obveze u vezi s povratom trokova i nadzorom cijena, ukljuujui i
obvezu trokovne usmjerenosti cijena te obvezu voenja trokovnog
raunovodstva, koje se odnose na pruanje odreenih vrsta meupovezivanja i/ili
pristupa, u sluajevima kada se na temelju analize trita utvrdi da nedostatak
djelotvornoga trinog natjecanja omoguuje odreenom operatoru zadravanje
pretjerano visoke razine cijena ili primjenu istiskivanja niskom cijenom, a na tetu
krajnjih korisnika usluga3."
Prema takvom trokovno usmjerenom izraunu cijena, operatori sa znaajnom trinom
snagom trebali bi moi ostvariti povrat uinkovitih trokova pruanja usluge i cijena bi
trebala sluiti kao poticaj operatorima da odravaju i ulau u svoju mreu. (i) Promicanje
uinkovitosti, (ii) promicanje odrivog trinog natjecanja i (iii) osiguravanje najveih
koristi za korisnike tri su glavna HAKOM-ova cilja kod uvoenja mjere trokovnousmjerenog odreivanja cijena:
(3) Agencija e osigurati da svi naini povrata trokova i metodologije
odreivanja cijena, koje su odreene operatorima, budu usmjerene na
promicanje djelotvornosti i odrivog trinog natjecanja, te na ostvarivanje
najveih pogodnosti za krajnje korisnike usluga, pri emu moe uzeti u obzir i
cijene dostupne na usporedivim konkurentnim tritima4.
Treba napomenuti da su ti ciljevi u potpunosti usklaeni s Direktivom Europske komisije
o pristupu iz 2002. godine:
Nacionalna regulatorna tijela e osigurati da svi naini povrata trokova i
metodologije odreivanja cijena koje su odreene budu usmjerene na promicanje
djelotvornosti i odrivog trinog natjecanja, te na ostvarivanje najveih
pogodnosti za krajnje korisnike usluga5."
tj. jedan ili vie operatora odreeno je operatorima sa znaajnom trinom snagom na mjerodavnom
tritu.
3
Zakon o elektronikim komunikacijama (NN 73/08, 90/11), lanak 62. stavak1.
4
Zakon o elektronikim komunikacijama (NN 73/08, 90/11), lanak 62. stavak 2.
5
Direktiva o pristupu 2002/19/EZ, lanak 13.2.

veljaa 2012.
U cilju provedbe trokovne usmjerenosti cijena, HAKOM u analizama trita navodi6 da

bi, iako su metode usporedivih vrijednosti (eng. benchmark) i maloprodajna cijena
minus (eng. retail minus) bile korisne kao prijelazne metode, trokovni modeli trebali
predstavljati konano sredstvo pri provedbi obveze nadzora cijena. HAKOM e stoga
razviti i primijeniti sljedee trokovne modele na temelju pristupa "odozdo prema gore"
(eng. bottom-up):
Trokovni model za meupovezivanje i pristup u nepokretnoj mrei;
Trokovni model za meupovezivanje u pokretnoj mrei;
Trokovni model za izraun neto trokova obveze pruanja univerzalnih usluga.
Iako su modeli "odozgo prema dolje" vano sredstvo za procjenu razine trokova i mari
operatora, openito se smatra najboljom praksom da nacionalna regulatorna tijela (NRA)
imaju vlastite modele "odozdo prema gore". HAKOM stoga planira izraditi modele
"odozdo prema gore" za nepokretnu i pokretnu mreu. Ti bi modeli mogli pomoi
HAKOM-u kod utvrivanja troka elektronikih komunikacijskih usluga i boljeg
razumijevanja uzronika trokova.
Najbolja meunarodna praksa pokazuje da kod izrade trokovnog modela "odozdo prema
gore" postoji odreeni prostor za fleksibilnost. Cilj ovog dokumenta je utvrditi pravila,
naela i trokovne metode koje se primjenjuju na modele koji e biti razvijeni. Dokument
je podijeljen na 6 dijelova:
Prvi se bavi prednostima i nedostacima dvije glavne vrste trokovnih modela
("odozgo prema dolje" i "odozdo prema gore") i uporabom modela "odozdo
prema gore" za elektronike komunikacijske usluge;
Drugi se odnosi na LRIC trokovnu metodologiju;
Trei se odnosi na tehnika, ekonomska i financijska metodoloka pitanja u izradi
trokovnog modela "odozdo prema gore";
etvrti opisuje kako se trokovi mogu koristiti za odreivanje reguliranih cijena;
Peti objanjava kako izraunati troak pruanja univerzalne usluge. Cilj je ovoga
dijela operatorima dati pregled razliitih komponenti neto troka univerzalne
usluge za koje isto moe biti nuno koritenje modela "odozdo prema gore".
Konano, esti dio se bavi koracima koji su nuni za izgradnju trokovnih modela
"odozdo prema gore".
Na primjer, HAKOM, Analiza trita br. 5, 2009.

veljaa 2012.
3 Vrste trokovnih modela: odozdo prema gore i odozgo

prema dolje
3.1 Trokovni modeli u Republici Hrvatskoj
Nacionalna regulatorna tijela (NRA) imaju irok izbor alata koje mogu koristiti za
izraun troka usluga veleprodajnog pristupa i meupovezivanja. HAKOM eli proiriti
opseg alata koje ima na raspolaganju kako bi osigurao pravedne i ravnopravne cijene te
se uskladio s najboljom meunarodnom praksom. Stoga e HAKOM izraditi trokovne
modele za nepokretne i pokretne mree u Republici Hrvatskoj.
Analiza najbolje meunarodne prakse pokazuje da, bez obzira na metodologiju, kod
izrade trokovnog modela nacionalna regulatorna tijela (NRA) prvo moraju odluiti hoe
li primijeniti pristup "odozgo prema dolje" ili "odozdo prema gore". To je prvi korak
prema izradi trokovnog modela. Navedena odluka ima uinak na dva glavna sljedea
koraka, odnosno, na metodu raspodjele trokova ("potpuno raspodijeljeni trokovi" (eng.
Fully Allocated Costs, FAC) ili "dugoroni inkrementalni trokovi" (eng. Long Run
Incremental Costs, LRIC)) i procjenu trokova ("povijesni" ili "tekui" odnosno "s
pogledom unaprijed"). Zato se ovo poglavlje vie bavi vanim prvim korakom (odlukom
o vrsti trokovnog modela) dok se sljedea poglavlja bave detaljima o sljedea dva
koraka (raspodjela trokova i vrednovanje trokova).
Do danas je HAKOM veleprodajne cijene usluga temeljio na informacijama usporedivih
vrijednosti (eng. benchmark), osim cijene pristupa kabelskoj kanalizaciji koja je
utemeljena na trokovima HT-a i cijeni potpuno izdvojene lokalne petlje koja se temelji
na HT-ovom modelu odozgo prema dolje. Kao to je dolje navedeno, modeli odozgo
prema dolje odraavaju postojee mree koje mogu biti neuinkovite i u sebi sadravati i
druge probleme koji su u suprotnosti s regulacijom kojoj je cilj razvoj trinog natjecanja.
S druge strane, metoda izrade modela "odozdo prema gore" bolje odraava ekonomske
trokove uinkovitih elektronikih komunikacijskih mrea. Ova metoda pomae
nacionalnim regulatornim tijelima da odrede cijene utemeljene na trokovima u skladu s
najboljom praksom (npr. Preporuka Europske komisije iz 2009.7). Prednosti modela
"odozdo prema gore" nadoknauju mnoge nedostatke modela "odozgo prema dolje" i
stoga slue kao savreni komplementarni regulatorni alati.
U sljedeem e se poglavlju definirati i usporediti trokovni modeli "odozgo prema dolje"
i "odozdo prema gore" kako bi se utvrdilo u kojem sluaju je potrebno koristiti model
"odozdo prema gore". Ovo je pitanje jedno od tri kljuna konceptualna pitanja koja
nacionalna regulatorna tijela trebaju uzeti u obzir kod odreivanja reguliranih cijena na
temelju trokovnih modela. Druga dva kljuna pitanja su nain vrednovanja imovine (vidi
poglavlje 3.6) i trokovne metodologije (FAC ili LRIC, vidi poglavlje 3.7).
Kombinacijom te tri kljune konceptualne odluke dolazi se do konane odluke o modelu.
European Commission, Commission Recommendation on the Regulatory Treatment of Fixed and Mobile
Termination Rates in the EU, 7 May 2009.

veljaa 2012.
3.2 Definicije modeliranja "odozdo prema gore" i "odozgo prema

dolje"
Najee koritene metode izrade trokovnih modela su "odozgo prema dolje" i "odozdo
prema gore".
3.2.1
Modeliranje "odozgo prema dolje"
U pristupu "odozgo prema dolje" ulazni podaci o trokovima se uzimaju iz

raunovodstvenih podataka operatora i raspodjeljuju razliitim uslugama na temelju
uzronog odnosa izmeu trokova i usluga. Ova se metoda stoga temelji na
raunovodstvenim sustavima i ne ukljuuje detaljno modeliranje mree: odnosi izmeu
proizvodnje usluga (izlazni proizvodi) i trokova proizlaze izravno iz povijesnih
podataka.
U pristupu "odozgo prema dolje" imovina se moe vrednovati kroz metodu povijesnog
trokovnog raunovodstva (HCA) ili metodu tekueg trokovnog raunovodstva (CCA) 8.
HCA metoda podrazumijeva da su trokovi mree jednaki raunovodstvenim trokovima
operatora. HCA se moe ponekad jednostavno primjenjivati, posebno ako operator ima
detaljni analitiki raunovodstveni sustav. Uporaba HCA, meutim, nije uvijek prikladna
za regulatorne svrhe jer ne moe uzeti u obzir promjene u vrijednosti imovine tijekom
vremena. Zbog toga se za modeliranje "odozgo prema dolje" radije koristi CCA metoda.
Primjenom navedene metode, trokovi predmetnog operatora izraunavaju se koritenjem
podataka iz poslovnih knjiga operatora nakon ega se ponovno procjenjuju metodom
amortizacije koja bolje uzima u obzir promjene cijena (troak zastarjele tehnologije je
potrebno ponovno procijeniti pomou cijene modernog ekvivalenta imovine (eng.
Modern Equivalent Asset, MEA), odnosno imovine s modernom tehnologijom koja
obavlja istu funkciju kao zastarjela imovina). Trenutno, HT u svojim regulatornom
financijskim izvjeima koja dostavlja HAKOM-u primjenjuje modeliranje "odozgo
prema dolje" koristei CCA metodu.
3.2.2
Modeliranje "odozdo prema gore"
Modeli "odozdo prema gore" koriste podatke o potranji kao poetnu toku i odreuju
uinkovitu mreu koja moe zadovoljiti navedenu potranju koristei ekonomska i
inenjerska pravila. Prema pristupu "odozdo prema gore", model danas (ponovno)
izgrauje (prema trenutnim cijenama imovine) (hipotetski) razumno uinkovitu mreu
koja u odreenoj mjeri odraava mreu modeliranog operatora. Mrea se modelira tako
da moe pruiti elektronike komunikacijske usluge i zadovoljiti potranju za tim
uslugama.
Model odozdo prema gore razvija se u tri osnovna koraka:
1. U prvom koraku se utvruju usluge koje e biti modelirane (usluge meusobnog
povezivanja, usluge pristupa mrei, itd.) i prikupljaju podaci o potranji za
uslugama (broj i lokacija korisnika, godinji promet i promet za vrijeme jakog
prometa ako je relevantan, itd.)
8
Ovo je dodatno opisano u poglavljima 3.6 i 5.2.1.

veljaa 2012.
2. U drugom koraku, model dizajnira mreu utvrujui koja imovina (oprema,

sredstva, vodovi za povezivanje, itd.) je potrebna za pruanje usluga i za
zadovoljavanje potranje. Ovaj drugi korak predstavlja kljunu razliku u odnosu
na pristup "odozgo prema dolje" jer se za odreivanje trokova iz potranje za
uslugama koriste inenjerska pravila.
3. Nakon to je mrea dizajnirana, sva imovina se procjenjuje i amortizira te se
jedinini troak usluge izraunava pomou kljueva raspodjele i tablica
usmjeravanja.
Trokovi modelirane mree (ukljuujui kapitalne trokove, operativne trokove i
trokove odravanja) se putem ekonomskih pravila raspodjele raspodjeljuju na sve usluge
koje se pruaju. Stoga je taj pristup vie "inenjerski usmjeren" nego pristup "odozgo
prema dolje" koji je "raunovodstveno usmjeren" jer detaljnije utvruje sve komponente
troka.
3.3 Prednosti i nedostaci svakog tipa modela

Pristupi "odozgo prema dolje" i "odozdo prema gore" imaju dolje navedene prednosti i
nedostatke.
3.3.1
Modeliranje "odozgo prema dolje"
Pristup "odozgo prema dolje" odraava stvarne trokove operatora i daje sliku stvarnosti.
Ima dvije glavne prednosti:
Budui da ova vrsta modeliranja odraava stvarne trokove s kojima se operatori

suoavaju, ona potie ulaganje jer to vie operator ulae to vie novca dobiva iz
reguliranih cijena.
Sa stajalita operatora, provedba modela "odozgo prema dolje" zahtjeva manje
vremena i novca jer isti poznaje vlastitu mreu te stoga nema potrebe za izradom
hipotetske mree kao kod modeliranja "odozdo prema gore".
Meutim, budui da odraava konfiguraciju postojee mree, metoda ima nekoliko

vanih nedostataka:
Svi mogui trokovi vezani uz neuinkovitost postojee mree ugraeni su u

model. Kao to ITU navodi u svojoj ICT Uredbi, tee je rijeiti neuinkovitosti
kod modela "odozgo prema dolje" nego kod modela "odozdo prema gore":
"Mogue je prilagoditi pristupe "odozgo prema dolje" u cilju uklanjanja
neuinkovitosti u postojeoj konfiguraciji mree poduzea i trokovima, ali je
teko to uiniti na transparentan nain. Bivi monopolist imat e vie informacija
o svojim rezultatima u prolosti i o svojim poslovnim knjigama od regulatora ili
novih operatora na tritu9."
Operator koji je predmet regulacije nema poticaja biti uinkovitiji jer to su vii
njegovi trokovi, to su vie regulirane cijene pa e stoga i prihodi biti vii.
ITU, ICT Regulation Toolkit (http://www.ictregulationtoolkit.org/en/section.2092.html).

veljaa 2012.
3.3.2
Nadalje, modeli "odozgo prema dolje" ne mogu na jednostavan nain pruiti

procjene trokova " s pogledom unaprijed" jer je naglasak na prolim trokovima i
potranji, a ne na buduim trokovima i potranji. Isto tako, teko je provesti
analize osjetljivosti.
Model "odozgo prema dolje" nije dovoljno transparentan zbog problema s
povjerljivosti podataka modeliranog operatora.
Modeli "odozgo prema dolje" se oslanjaju na podatke koji mogu biti zastarjeli. Od
trenutka kada operator prikupi dovoljno podataka za izgradnju vlastitog modela
"odozgo prema dolje" do trenutka kada dovri model, cijene imovine i tehnologije
mogu se uvelike promijeniti.
Modeli "odozgo prema dolje" koriste raunovodstvena naela (kao to je
raunovodstvena amortizacija, raunovodstveni vijek trajanja imovine, pristup
potpuno raspodijeljenih trokova, itd.) koja nuno ne odraavaju ekonomski
troak usluge.
Teko je dobiti regionalne ili lokalne rezultate jer model moe dati samo rezultate
na nacionalnoj razini.
Modeliranje "odozdo prema gore"
3.3.2.1 Ope prednosti i nedostaci

Za razliku od modela "odozgo prema dolje", metoda izrade modela "odozdo prema gore"
donosi mnoge prednosti koje uklanjaju nedostatke modela "odozgo prema dolje:
Kao to je gore navedeno, lake se baviti s uinkovitou jer se trokovi izvode iz

potranje za uslugama kroz utvrena inenjerska pravila10;
Pristup "odozdo prema gore" osigurava bolje razumijevanje strukture trokova i

moe preciznije odrediti promjene u trokovima tijekom vremena u uvjetima
velike nesigurnosti ili kada se oekuje promjena trokovnih struktura;
Ovaj pristup moe biti potpuno transparentan ako se objave sve ulazne vrijednosti,
inenjerska pravila i koritene pretpostavke. Transparentnost je vana jer pomae
operatorima i nacionalnim regulatornim tijelima pri donoenju regulatornih
odluka i pridonosi boljem razumijevanju istih.
Model "odozdo prema gore" moe predvidjeti trokove mree koja se trenutno
gradi (na primjer, FTTH mrea), dok model "odozgo prema dolje" to ne moe.
Fleksibilan je u nizu parametara, kao to su pitanja povijesnog nasljea starih

tehnologija (razlika izmeu pristupa "scorched earth" i "scorched node" opisana
je u nastavku), inenjerska pravila i operativni trokovi.
10
Europska komisija je nedavno, govorei o cijenama zavravanja poziva, izjavila da bi se trebala davati
prednost pristupu "odozdo prema gore" jer pristup "odozgo prema dolje" ne potie uinkovitost. "U modelu
"odozgo prema dolje poetni izvor informacija su stvarni trokovi operatora. Zbog toga se kae da se
modelima "odozgo prema dolje" izbjegavaju negativni poticaji za ulaganja jer je povrat nastalih trokova
obino doputen, ak i ako to nuno ne promie uinkovitost. (stranica 13) European commission,
Commission staff working document accompanying the Commission Recommendation on the regulatory
treatment of fixed and mobile termination rates in the EU, Explanatory Note, C(2009) 3359 final,
SEC(2009) 599, May 2009.

veljaa 2012.
Modeli "odozdo prema gore" primjenjuju ekonomska naela (kao to je

ekonomska amortizacija, ekonomski vijek trajanja imovine, ekonomski pristupi
raspodjeljivanja trokova, itd.) koja omoguuju izraun ekonomskog troka
usluge.
Modeli "odozdo prema gore" mogu biti korisni operatorima za predvianje i bolje
razumijevanje buduih trokova ili prihoda s ekonomskog stajalita u odnosu na
raunovodstveno stajalite.
Za razliku od modela "odozgo prema dolje", model "odozdo prema gore" moe
dati regionalne i lokalne rezultate.
I Europska komisija je nedavno prepoznala prednosti modela "odozdo prema gore":

"Modeli
"odozdo prema gore" koriste podatke o potranji kao poetnu toku i

odreuju uinkovitu mreu koja moe zadovoljiti navedenu potranju koristei
ekonomska, inenjerska i raunovodstvena pravila. Modeli "odozdo prema gore"
daju vie fleksibilnosti po pitanju uinkovitosti mree i smanjuju ovisnost o
reguliranom operatoru za dobivanje podataka. Model "odozdo prema gore"
sinonim je teoretskog pojma izgradnje mree uinkovitog operatora jer odraava
koliinu opreme koja je potrebna, a ne koja se stvarno koristi i model zanemaruje
trokove povijesnog nasljea. (...) Iako modele "odozdo prema gore" uglavnom
razvijaju nacionalna regulatorna tijela, operatori mogu doprinijeti ulaznim
vrijednostima i pretpostavkama modela. Time e se poveati transparentnost i
objektivnost modela "odozdo prema gore" iako postoji rizik da e se u modelu
koristiti "ispregovarane" vrijednosti umjesto preciznijih vrijednosti11.
Ipak, modeliranje "odozdo prema gore" ima i nekih nedostataka od kojih je glavni taj da
procijenjeni trokovi nisu nuno u skladu sa stvarnim trokovima postojeeg operatora.
Budui da modeli "odozdo prema gore" imaju za cilj izraunati trokove

hipotetskog uinkovitog operatora, moe se dogoditi da se odreeni trokovi
previe optimiziraju ili u potpunosti zanemare. Ako se to dogodi, operator e
ostvarivati premalu dobit i imati manje poticaja za ulaganje u mreu.
Osim toga, ponekad je u praksi teko postii hipotetsku razinu uinkovitosti koja
se zadaje u modelu "odozdo prema gore".
Teko je modelirati operativne rashode jer to zahtjeva duboko razumijevanje i
iskustvo u radu s mreom12:
Postupak modeliranja moe biti dugotrajan i skup.
Kada odluuju je li opravdano koristiti model "odozdo prema gore" ili ne, nacionalna
regulatorna tijela ne razmatraju samo prednosti i nedostatke ve uzimaju u obzir i jedno
od kljunih obiljeja modela "odozdo prema gore", odnosno, njihovu mogunost slanja
odgovarajuih "gradi ili kupi" signala. Navedeno je opisano u nastavku.
11
Commission staff working document accompanying the Commission Recommendation on the regulatory
treatment of fixed and mobile termination rates in the EU, Explanatory Note, C(2009) 3359 final,
SEC(2009) 599, May 2009, page 13.
12
Vidi poglavlje 5.1.1.2 za vie detalja o OPEX-u.
10

veljaa 2012.
3.3.2.2 Posebna prednost davanja "gradi ili kupi"signala

Kao to je ve navedeno, HAKOM nastoji promicati odrivo trino natjecanje putem
trokovno usmjerenog nadzora cijena. Na tritu elektronikih komunikacija, gdje
infrastruktura predstavlja kljuni dio u strukturi trokova, smatra se kako postoje dva
naina za ostvarivanje trinog natjecanja: trino natjecanje s kraja na kraj, koje se
naziva i "infrastrukturno natjecanje" i natjecanje na razini usluga, odnosno "usluno
natjecanje" (ili natjecanje temeljeno na pristupu).
Slika 1: Usluno i infrastrukturno trino natjecanje
Na tritu elektronikih komunikacija ekonomisti i nacionalna regulatorna tijela u Europi

se u znaajnoj mjeri slau oko prednosti infrastrukturnog trinog natjecanja. Tako na
primjer, BEREC13 kae u svom posljednjem izvjeu o veleprodajnom tritu
irokopojasnog pristupa da bi trebalo poticati infrastrukturno trino natjecanje, ako je
isto odrivo i razumno.
"Naelo promicanja trinog natjecanja na najdubljoj razini u mrei gdje e ono
biti djelotvorno i odrivo prikladno je za regulaciju stalnih gospodarskih uskih
grla u elektronikim komunikacijskim mreama. U sluajevima kada je to
tehniki i ekonomski izvedivo i razumno, cilj nacionalnih regulatornih tijela
trebao bi biti promicanje infrastrukturnog trinog natjecanja14."
Slijedom navedenog, mogu se pojaviti dvije situacije. Prva situacija nastaje kada je
tehniki i ekonomski izvedivo i razumno da novi operatori grade novu infrastrukturu
kako bi se natjecali s infrastrukturom biveg monopolista i pruali planirane usluge. U
tom sluaju nacionalna regulatorna tijela moraju dati ispravan cjenovni signal tako da
novim operatorima bude ekonomski neutralno koristiti postojeu infrastrukturu ili graditi
vlastitu infrastrukturu (poznato kao slanje "gradi ili kupi" signala (eng. build or buy
13
Tijelo europskih regulatora u elektronikim komunikacijama (BEREC) prije je bilo poznato pod nazivom
Grupa europskih regulatora (ERG); BEREC je zamijenio ERG temeljem nedavno odobrene reforme
telekomunikacijskih pravila u EU radi dosljednije provedbe regulatornog okvira EU-a (vidi Uredbu EZ br.
1211/2009 Europskog parlamenta i Vijea od 25. studenog 2009.).
14
BEREC, ERG Report on price consistency in upstream broadband markets, n09-21, June 2009, 1
11

veljaa 2012.
signal)). Regulirana cijena pristupa koja je postavljena "prenisko" moe kratkorono

koristiti trinom natjecanju (signal "kupi"), ali dugorono ne potie odrivo trino
natjecanje jer novi operatori nemaju poticaj za ulaganje (signal "gradi"). S druge strane,
regulirana cijena pristupa koja je postavljena "previsoko" bi davala veliki poticaj za
izgradnju infrastrukture alternativnih operatora (jer je to jeftinije), ali bi mogla dovesti i
do neuinkovitog ulaska na trite. U oba sluaja, nacionalno regulatorno tijelo (NRA) ne
bi ostvarilo svoje ciljeve. Iz tog razloga, trokovna metodologija koju primjenjuje
nacionalno regulatorno tijelo mora uzimati u obzir ulaganja koja su potrebna za izgradnju
nove i uinkovite infrastrukture koja e biti konkurentna infrastrukturi biveg
monopolista:
"Konkurentne mrene infrastrukture nune su za dugorono postizanje odrivog
trinog natjecanja u mreama i uslugama. (...) U sluajevima kada trino
natjecanje jo nije uinkovito, davanje pristupa drugim operatorima opremi po
razumnim uvjetima koji ne umanjuju poticaje za ulaganja u novu infrastrukturu,
omoguuje istima izbor i trino natjecanje u prijelaznom razdoblju dok se ne
postigne razina potpuno konkurentnog trita. Ulaganja u novu i konkurentnu
infrastrukturu ubrzat e trenutak kad e se takve prijelazne obveze o pristupu
moi dodatno ublaiti15."
Druga situacija nastaje kada novi operatori koji ulaze na trite ne mogu replicirati
infrastrukturu biveg monopolista. U tom sluaju je "gradi ili kupi" signal manje vaan
jer, bez obzira na poticaj, novi operatori koji ulaze na trite nikada nee moi replicirati
infrastrukturu biveg monopolista. Zbog toga je bolje osigurati da cijena koju bivem
monopolistu plaaju novi operatori koji ulaze na trite odraava (uinkovit) troak
biveg monopolista te se na taj nain potie usluno trino natjecanje. U tom sluaju
ciljevi promicanja ekonomske uinkovitosti i promicanja odrivog trinog natjecanja
postaju usko povezani.
Kljuna prednost modela "odozdo prema gore" jest da oni, izraunavajui troak nove
uinkovite mree, imaju za cilj odrediti regulirane cijene na temelju kojih je
alternativnom operatoru svejedno hoe li graditi novu mreu ili kupiti pristup reguliranoj
mrei. Iz navedenog razloga, smatra se da modeli "odozdo prema gore" alju
odgovarajue "gradi ili kupi" signale. To moe biti vano za dobar razvoj odrivog
infrastrukturnog trinog natjecanja jer e jedino operatori s mreama jednako
uinkovitim kao u modelu graditi alternativnu infrastrukturu.
3.4 Komplementarnosti oba pristupa

Mogue je kombinirati prednosti oba pristupa. Model "odozgo prema dolje" moe
nadopunjavati model "odozdo prema gore" u cilju boljeg razumijevanja strukture
trokova modeliranog operatora i boljeg odraavanja stvarnih trokova. Meutim, taj
proces usklaivanja ne treba provoditi nautrb uinkovitosti.
Moe se rei da su pristupi "odozdo prema gore" i "odozgo prema dolje"
komplementarni. Korisno je to u modelu "odozgo prema dolje" postoji pregled ukupnih
trokova postojeeg operatora (ali i dobiti), ali on nije potpuno fleksibilan i transparentan.
Auriranje i pregled modela "odozgo prema dolje" moe biti naporno i dugotrajno i za
15
European Commission, Explanatory note to the Recommendation 2007/879/EC on relevant markets, 1
12

veljaa 2012.
operatora i za nacionalno regulatorno tijelo. S druge strane, pristup "odozdo prema gore"
prikladniji je za bolje razumijevanje uzronika trokova, za fleksibilnost parametara u
sluaju strukturnih promjena i za postizanje potpune transparentnosti samog procesa.
S obzirom na prethodno navedeno, HAKOM je odluio razviti modele "odozdo prema
gore". Budui da modeli "odozgo prema dolje" u Republici Hrvatskoj ve postoje i s
obzirom na injenicu da modeli "odozgo prema dolje" nisu predmet ovog postupka, u
sljedeim e se poglavljima govoriti o modelima "odozdo prema gore" i opisivati vana
pitanja vezana uz izradu modela "odozdo prema gore".
3.5 Primjena modela odozdo prema gore/odozgo prema dolje u

praksi
Izbor izmeu modela odozdo prema gore i odozgo prema dolje za izraun trokova
ovisi o nizu praktinih imbenika kao to su vanost podataka koji se koriste u modelima,
sloenost modela, razina detalja u modelima itd. Meutim, u cilju osiguranja bolje
preglednosti i razumijevanja razliitim zainteresiranim stranama, HAKOM u nastavku
opisuje sluajeve kada je bolje koristiti modele "odozdo prema gore".
Imajui na umu tri cilja koja HAKOM eli ostvariti16, u ovom e se poglavlju govoriti o
razliitim situacijama u kojima je uporaba trokovnog modela "odozdo prema gore"
opravdana i nuna. Sljedei primjeri prikazat e tipine situacije s kojima se nacionalna
regulatorna tijela suoavaju pri odluivanju na koji nain modelirati cijene zavravanja
poziva, novih proizvoda, proizvoda koji se nalaze na sredini ljestvice ulaganja, uskih grla
ili kada nacionalna regulatorna tijela moraju razumjeti trokove koji se razlikuju ovisno o
zemljopisnom podruju.
3.5.1
Sluaj cijena usluge zavravanja (terminacije)

nepokretne i pokretne javne komunikacijske mree
poziva
U svojoj Preporuci o regulaciji cijena zavravanja (terminacije) poziva iz 2009.17 godine,

Europska komisija preporua koritenje modela "odozdo prema gore" za odreivanje
naknada za zavravanje poziva u cilju promicanja uinkovite proizvodnje i koritenja
usluga te radi smanjenja mogunosti naruavanja trinog natjecanja.
U kontekstu cijena zavravanja poziva, imovina s vremenom doivljava veliki tehniki
napredak (npr. kod odreene imovine, pod uvjetom da sve ostalo ostane isto, nabavna
cijena imovine za jednaku proizvodnju usluga s vremenom pada ili drugaije reeno,
mogue je ostvariti veu proizvodnju za istu nabavnu cijenu imovine). U tom kontekstu,
nacionalna regulatorna tijela su spremna dati signale za poticanje uinkovitosti izraunom
tekuih (i uinkovitih) trokova "odozdo prema gore" radije nego trokova "odozgo
prema dolje" (koji su manje uinkoviti):
"Preporua se da se evaluacija uinkovitih trokova temelji na tekuem troku i
koritenju pristupa modeliranja "odozdo prema gore" pomou metodologije
16
Promicanje uinkovitosti, promicanje odrivog trinog natjecanja i najveih koristi za korisnike

Commission Recommendation on the Regulatory Treatment of Fixed and Mobile Termination Rates in
the EU (2009/396/EC), 20 May 2009.
17
13

veljaa 2012.
dugoronih inkrementalnih
metodologije18."
trokova
(LRIC)
kao
mjerodavne
trokovne
HAKOM stoga smatra da je za cijene zavravanja poziva potrebno koristiti model

3.5.2
Sluaj novih proizvoda
U kontekstu ponude novih veleprodajnih proizvoda, kao to je pristup putem

svjetlovodne niti, nacionalna regulatorna tijela trebaju izraditi nove trokovne modele
kako bi mogli odrediti cijene koje su u skladu s pravilima trinog natjecanja. U tom
sluaju je koritenje modela "odozgo prema dolje" nemogue jer raunovodstveni podaci
nisu dostupni s obzirom da trokovi jo nisu u potpunosti nastali. Kao rezultat toga,
trokovi novih proizvoda, kao na primjer FTTH, moraju se procijeniti na temelju pristupa
HAKOM stoga smatra da je za nove proizvode potrebno koristiti model "odozdo prema
gore".
3.5.3
Sluaj proizvoda koji se nalaze na sredini ljestvice ulaganja (kao

to je bitstream)
Cijena reguliranih proizvoda koji su na sredini ljestvice ulaganja (na primjer, bitstream),
ne moe se odreivati jednostavnim "trokovno usmjerenim" pristupom. Ako se
regulirana cijena takvih proizvoda postavi na razinu trokova s kojima se suoava bivi
monopolist (koji koristi prednosti od visokih ekonomija razmjera), alternativnom
operatoru moe biti skuplje i manje atraktivno penjati se dalje po ljestvici ulaganja od
kupovine proizvoda koji se nalaze na sredini ljestvice ulaganja.
Prema BEREC-u, cijene Biststream usluge moraju se odrediti na nain da osiguraju da je
ekonomski prostor izmeu izdvojene lokalne petlje i Bitsterama
"dovoljno velik da se izbjegne istiskivanje cijenama i da ne sprjeava ulaganja
alternativnih operatora u vlastitu infrastrukturu;
nije previe velik da se izbjegne odreivanje previsokih cijena na maloprodajnom
tritu19."
Slika 2: LLU i bitstream proizvod
18
Commission Recommendation on termination rates 2009/396/EC

Report on ERG Best Practices on Regulatory Regimes in Wholesale Unbundled Access and Bitstream
Access, ERG, 2007
19
14

veljaa 2012.
Mnoga nacionalna regulatorna tijela slijede taj pristup za odreivanje cijena bitstream
usluge. U praksi se ekonomski prostor izraunava kao razlika izmeu cijene bitstream
usluge (mjeseno po pretplatniku) i zbroja trokova pristupa (LLU cijena i troak
DSLAM-a) i backhaula uinkovitog alternativnog operatora. Konkretnije govorei,
najmanja cijena bitstream usluge je cijena LLU uveana za inkrementalni troak pruanja
bitstream usluge od strane uinkovitog alternativnog operatora. Na taj se nain moe
osigurati da uinkoviti alternativni operatori imaju poticaje za penjanje po ljestvici
ulaganja i koritenje LLU usluge radije nego bitstream usluge jer e LLU usluga za njih
biti jeftinija od bitstream usluge. Ovaj pristup na neki nain pojanjava razloge
alternativnog operatora za ulaganje u LLU.
Kako bi se odredile odgovarajue cijene bitstream usluge, od kljune je vanosti
razmotriti odgovarajuu razinu ekonomija razmjera alternativnog operatora koji koristi
LLU. Zaista, alternativni operator koji koristi LLU ima fiksne trokove (kao to su
trokovi DSLAM-a, trokovi backhaula). Prema tome, kljuna pretpostavka za izraun
cijena bitstream pristupa je trini udio:
primjena trinog udjela koji je jednak trinom udjelu biveg monopolista moe
dovesti do izrauna preniskih cijena bitstream pristupa koje ne bi poticale
koritenje LLU usluge jer je alternativnom operatoru teko ostvariti takav udio na
tritu;
primjena vrlo niskog trinog udjela koji daje previe poticaja za LLU (jer e
cijene bitstream usluge biti visoke) moe pogodovati neuinkovitom ulasku na
trite i dovesti do previsokih maloprodajnih cijena.
Osim toga, budui da alternativnom operatoru nije mogue u srednjem roku izdvojiti
lokalne petlje u svim centralama u Republici Hrvatskoj, vano je donijeti realistinu
odluku o broju i veliini centrala u kojima bi alternativni operator mogao izdvojiti lokalne
petlje u srednjem roku i koje bi se uzimale u obzir za izraun cijena bitstream usluge:
ako je broj centrala koji se uzima u obzir za izraun cijena bitstream pristupa
premalen, cijene bitstream usluge mogu biti preniske i ne davati alternativnim
operatorima dovoljno poticaja za izdvajanje petlji u veem broju centrala;
ako je broj centrala koji se uzima u obzir za izraun cijena bitstream pristupa
prevelik, cijene bitstream usluge mogu biti previsoke i uzrokovati neuinkovit
ulaz na trite te dovesti do previsokih maloprodajnih cijena.
Prema tome, izraun odgovarajuih cijena bitstream pristupa zahtjeva odabir
odgovarajueg trinog udjela koji alternativni operator moe ostvariti u srednjem roku i
odgovarajueg broja centrala u kojima alternativni operator moe izdvojiti lokalne petlje
u srednjem roku.
U tom sluaju, modeli "odozgo prema dolje" odraavat e trokove biveg monopolista
koji ostvaruje visoku razinu ekonomija razmjera i prisutan je u mnogo centrala. Oni se
stoga ne mogu koristiti za odreivanje cijena reguliranih proizvoda koji senalaze na
sredini ljestvice ulaganja te su potrebni modeli "odozdo prema gore".
15

veljaa 2012.
3.5.4
Sluaj uskih grla
3.5.4.1 Opi pristup

Usko grlo predstavlja situaciju na tritu u kojoj novi operatori koji ulaze na trite ne
mogu realistino replicirati mreu biveg monopolista. Na primjer, alternativnim
operatorima nije praktino graditi drugu kanalizacijsku mreu uz postojeu mreu biveg
monopolista.
Ve je ranije spomenuto da u tom sluaju alternativni operatori mogu samo kupovati
pristup mrei biveg monopolista kako bi se mogli s njime natjecati na maloprodajnim
tritima (stoga je tu manje vano poslati "gradi ili kupi" signal). Drugim rijeima,
trokovi koje je napravio vlasnik uskog grla, ukljuujui i razinu povrata koji je kroz
amortizaciju imovine ve ostvaren kako bi se izbjegao pretjerani ili premali povrat
trokova, vaniji su od onih koje bi napravio novi operator koji ulazi na trite. U takvim
bi sluajevima koritenje isto teoretskog modela "odozdo prema gore" moglo dovesti do
veih izraunatih trokova od stvarnih trokova koji su nastali operatoru, a koji se mogu
dobiti koritenjem modela "odozgo prema dolje":
Postoji nekoliko primjera kada se za procjenu trokova trajnog uskog grla radije
primjenjivao pristup "odozgo prema dolje" koji odraava stvarno nastale trokove. Dva
takva primjera opisana su u nastavku20 (u oba sluaja je trajno usko grlo bila lokalna
petlja).
Studije o trajnim uskim grlima

(i) Odluka ACCC-a o primjenjivosti modela "odozdo prema gore" u sluaju trajnih
uskih grla
U nedavnoj odluci21 o regulaciji bakrene pristupne mree biveg monopolista (Telstra),
Australska agencija za trino natjecanje i potroae (ACCC) naglasila je vanost
koritenja pristupa povijesnih trokova "odozgo prema dolje":
U poetku ACCC spominje vanost odreivanja odgovarajueg signala za biveg
monopolista i alternativne operatore kod odreivanja cijena pristupa, ime se objanjava
zato se obino preferira pristup "odozdo prema gore" (s pogledom unaprijed).
"Potrebno je odabrati odgovarajuu metodologiju koja e slati pruatelju
pristupa i traiteljima pristupa ispravne signale gradi/kupi: Oduvijek se tvrdi da
metodologije trokova zamjene (eng. replacement cost)(kao to su modeli "odozdo prema
gore") alju odgovarajue signale traiteljima pristupa i pruatelju pristupa jer odreuju
s kojim e se trokovima suoiti novi operator koji ulazi na trite. To se odreuje
20
Drugi primjeri su ARCEP u francuskoj (vidi odluku br. 05-834( i Ofcom u UK (vidi zavrnu izjavu o
ocjeni bakrenog pristupa, kolovoz 2005.)
21
Australian Competition and Consumer Commission, Review of the 1997 telecommunications access
pricing principles for fixed line services, September 2010.
16

veljaa 2012.
usporedbom s modernim tehnologijama i uklanjanjem povijesnih neuinkovitosti koje bi

mogle biti sadrane u stvarnom dizajnu mree.
Meutim, ACCC izjavljuje da u sluaju bakrene pristupne mree biveg monopolista,
pristup "odozdo prema gore" moda nee biti mjerodavan jer alternativni operatori ne
mogu izgraditi konkurentnu mreu (taj se pristup naziva pristupom trokova zamjene):
"Meutim, ACCC ve neko vrijeme primjeuje ogranienja koje pristupi trokova
zamjene (poput modela "odozdo prema gore") imaju na odreivanje cijena tradicionalnih
usluga nepokretne mree. Dok je razlog za koritenje pristupa trokova zamjene odnosno, za promicanje uinkovitih signala "gradi/kupi" - i dalje valjan, njegova stalna
primjena moe se dovesti u pitanje u sadanjem telekomunikacijskom okruenju. Naime,
postalo je jasno da bakrena pristupna mrea Telstre pokazuje obiljeja trajnih uskih grla
i da nije mrea koju e se lako zaobii tehnolokim razvojem ili razvojem trita. Isto tako
ne postoji velika vjerojatnost da e konkurenti izgraditi alternativnu infrastrukturu
bakrenoj pristupnoj mrei. ACCC stoga smatra da se pristup odreivanja cijena na
temelju trokova zamjene, s ciljem slanja ispravnih signala "gradi/kupi", ne moe
primijeniti na postojee okruenje."
ACCC zakljuuje da trokovi odozgo prema dolje (ili amortizirani stvarni troak
Depreciated Actual Cost, "DAC" - koji prilagoava povijesni troak imovine u ovisnosti
o iznosu trokova koji su vraeni) i trokovi "odozdo prema gore" (amortizirani optimalni
zamjenski troak ili Depreciated Optimised Replacement Cost, "DORC") imaju svoje
prednosti i nedostatke, ali da je u sluaju bakrene pristupne mree bolje koristiti modele
"odozgo prema dolje22.
(i) Miljenje Europskog suda o primjenjivosti modela "odozdo prema gore" u
sluaju trajnih uskih grla
Odluka Europskog suda (ECJ) iz 2008 o cijenama izdvojenog pristupa lokalnoj petlji u
Njemakoj u predmetu jednog alternativnog operatora (Arcora) protiv biveg
monopolista (Deutsche Telekom) analizirana je primjenjivost modela "odozdo prema
gore" u sluaju trajnih uskih grla (usko grlo je lokalna petlja).
ECJ je razmatrao nekoliko pitanja i nezavisni odvjetnik (Advocate General)23 se
usredotoio na tree pitanje koje je jedno od glavnih u predmetu: treba li imovinu
vrednovati putem pristupa "odozdo prema gore" ili pristupa povijesnih trokova "odozgo
prema dolje"24. Odvjetnik potvruje da pristup "odozdo prema gore" (ili pristup trokova
zamjene) ima svoje prednosti i opravdano je koristiti taj pristup za uzimanje u obzir
22
"ACCC priznaje da DAC i DORC metodologije odreivanja cijena imaju prednosti i nedostatke.
Meutim, ACCC smatra da su uinkoviti poticaji "gradi/kupi" koje promie pristup DORC sada manje
vani u trenutnom okruenju tradicionalne mree koja stari i pruanja usluga putem niza novih tehnologija.
Metodologija DAC prihvaena je metodologija odreivanja cijena koja je objektivna i relativno ju je
jednostavno primijeniti. Osigurava da davatelj pristupa moe ostvariti komercijalni povrat na stvarna
ulaganja." (stranica 27)
23
Opinion of Advocate General (Poiares Maduro) delivered on 18 July 2007, Case C-55/06, Arcor AG &
Co. KG vs. Federal Republic of Germany (http://eurlex.europa.eu/Notice.do?val=452351:cs&lang=en&list=502854:cs,495972:cs,490232:cs,485027:cs,484897:
cs,468196:cs,466834:cs,459644:cs,454893:cs,452351:cs,&pos=10&page=1&nbl=31&pgs=10&hwords=&c
hecktexte=checkbox&visu=#texte).
24
Vidi stavak 45. miljenja nezavisnog odvjetnika (Advocate General opinion)
17

veljaa 2012.
starosti modelirane mree (koja bi se u tom sluaju stvarno trebala zamijeniti) ili potrebe
pruanja odgovarajueg signala "gradi ili kupi" (to ukazuje na to da alternativni
operatori mogu replicirati mreu biveg monopolista). Ako niti jedan od navedenih
razloga nije bitan, onda moda nije niti relevantno koristiti pristup "odozdo prema gore":
( 65) "Ukratko, postoje dva mogua razloga (za pristup trokova zamjene): Kao
prvo (...) mogue je da bi starost mree mogla opravdati primjenu metode koja se temelji
na bruto troku zamjene. Kao drugo (...) mogue je da se u posebnim okolnostima u
kojima se Njemaka nalazila u vrijeme donoenja odluke o odobrenju cijena, ne bi
poticala ulaganja u alternativne tehnologije koje su tada bile dostupne, a ija je
funkcionalnost bila jednaka lokalnoj bakrenoj mrei Deutche Telekoma, da su naknade
bile postavljene na razinu ispod one koja bi se dobila primjenom metode izrauna koja se
temelji na bruto troku zamjene mree."
( 66)" Ako niti jedan od navedenih razloga nije bitan, mora se zakljuiti da bi
iskljuiva primjena tekue zamjenske vrijednosti imovine izraene u tekuim cijenama u
trenutku vrednovanja bila protivna konceptu trokovne usmjerenosti."
Stoga se moe zakljuiti da, kada se radi o primjeni naela trokovne usmjerenosti na
regulirane cijene operatora na tritu na kojem postoje trajna uska grla, prednost je
potrebno dati trokovima operatora onako kako su isti upisani u poslovnim knjigama za
pruanje usluge putem postojee mree, kako bi se postigli ciljevi regulacije. U
protivnom, primjena isto teoretskog modela "odozdo prema gore" moe dovesti do
izraunatih trokova koji su vii od stvarnih trokova operatora, kako je naveo
nezavisni odvjetnik u predmetu Arcor:
( 84) "Naelo trokovne usmjerenosti odnosi se u prvome redu na trokove
operatora sa znaajnom trinom snagom, odnosno, njegove stvarne trokove vezane uz
pruanje pristupa postojeoj lokalnoj petlji u vlasnitvu tog operatora. Kako bi se
procijenilo jesu li naknade u skladu s trokovima operatora sa znaajnom trinom
snagom, poslovne knjige navedenog operatora jedina su polazna toka za utvrivanje tih
trokova. Bilo bi metodoloki neispravno kao glavnu osnovu za odreivanje trokova
operatora sa znaajnom trinom snagom povezanih uz davanje pristupa mrei, umjesto
izvjea o trokovima, uzeti analitiki model "odozdo prema gore" koji daje podatke o
trokovima vezanim uz pruanje moderne, uinkovite lokalne petlje koju e virtualni
uinkoviti operator izgraditi od poetka. Zapravo trokovi povezani s postojeom
lokalnom petljom mogu biti puno nii od trokova koji su izraunati primjenom
teoretskog modela "odozdo prema gore."
( 85) "Ako je postojea lokalna petlja ve u velikoj mjeri amortizirana, ak i ako
jo ima visoku preostalu vrijednost, uzimanje teoretskog modela "odozdo prema gore"
umjesto izvjea o stvarnim trokovima kao glavnu osnovu za izraun kamata i
amortizacije dovelo bi do ishoda koji nije u skladu s ciljevima naela trokovne
usmjerenosti. Naknade odobrene na temelju tog modela bile bi vie od onih koje bi bile
rezultat uzimanja u obzir stvarne strukture trokova operatora sa znaajnom trinom
snagom."
18

veljaa 2012.
U svojoj konanoj odluci, ECJ25 je prepoznao pristranost koja moe nastati kada
se koristi model utemeljen iskljuivo na tekuim trokovima:
(Saetak 3) "Mogunost operatora sa znaajnom trinom snagom da temelji
osnovu za izraun trokova iskljuivo na tekuim trokovima ulaganja omoguuje mu da
odabere one koji e mu omoguiti da odredi to vee cijene bez uzimanja u obzir
elemenata za odreivanje cijena koji bi ili u korist korisnicima i tako zaobie pravila
koja se odnose na odreivanje cijena za izdvojeni pristup lokalnoj petlji na temelju
trokovne usmjerenosti."
ECJ je donio konanu presudu da nacionalna regulatorna tijela moraju uzeti u obzir
trokove "odozgo prema dolje" kako bi prikazali stvarno nastale trokove, ali i trokove
"odozdo prema gore" radi ublaavanja moguih "neopravdanih nepogodnosti26" za
operatore sa znaajnom trinom snagom:
(Odluka) "Sud (etvrto vijee) donosi sljedeu odluku:
(...)
(2) Kod primjene naela da se cijene izdvojenog pristupa lokalnoj petlji odreuju
na temelju trokovne usmjerenosti, (...) kako bi se odredila osnova za izraun trokova
operatora sa znaajnom trinom snagom, nacionalna regulatorna tijela moraju uzeti u
obzir stvarne trokove, odnosno, trokove koje je navedeni operator ve platio, i budue
trokove koji su utemeljeni, ako je to opravdano, na procjeni trokova zamjene mree ili
njezinih odreenih dijelova.
(...)
(4) Kada nacionalna regulatorna tijela primjenjuju naelo da se cijene izdvojenog
pristupa lokalnoj petlji moraju odreivati na temelju trokovne usmjerenosti, pravo
Zajednice ih ne sprjeava, u nedostatku potpune i sveobuhvatne raunovodstvene
dokumentacije, da odreuju trokove na temelju analitikog modela "odozdo prema
gore" ili "odozgo prema dolje".
Ovi sluajevi pokazuju da bi za odreene sluajeve uskih grla (LLU u gore navedenim
primjerima) moglo biti primjerenije koristiti modele "odozgo prema dolje"27.
25
Judgment of the Court (Fourth Chamber) in Case C-55/06, Arcor AG & Co. KG vs. Bundesrepublik
Deutschland, 24 April 2008 (http://eurlex.europa.eu/Notice.do?val=469054:cs&lang=en&list=571780:cs,560131:cs,513098:cs,492898:cs,469054:
cs,467617:cs,459639:cs,452351:cs,451208:cs,418390:cs,&pos=5&page=1&nbl=52&pgs=10&hwords=&ch
ecktexte=checkbox&visu=#texte).
26
Vidi stavak 108 Odluke ECJ-a.
27
Vidi isto upitnik Europske komisije, Questionnaire for the public consultation on costing methodologies
for key wholesale access prices in electronic communications, 3 October 2011
(http://ec.europa.eu/information_society/policy/ecomm/doc/library/public_consult/cost_accounting/costing
_methods_questionnaire.pdf). Europska komisija kae: "Kod bakrenog modela to bi moglo znaiti da ona
naslijeena imovina koja se ne moe replicirati (ukljuujui kanalizaciju) nee imati veu vrijednost od
razine stvarnih trokova koji su nastali u trenutku izgradnje, odnosno, HCA. Imovina koja se moe
replicirati, kao to je oprema za prospajanje i DSLAM-ovi, meutim, vrednovat e se prema zamjenskom
troku (CCA) s naglaskom na uinkovitost. Treba ispitati i moe li se bakar smatrati imovinom koja se
19

veljaa 2012.
U tom sluaju moe se koristiti nekoliko pristupa: model povijesnih trokova "odozgo
prema dolje" ili ak primjena troka nabave u trenutku privatizacije. Specifinost ovog
posljednjeg pristupa je u tome da ponekad moe biti teko procijeniti vrijednost imovine
jer raunovodstvo operatora moe biti previe nejasno ili nepouzdano (na primjer, moe
biti teko procijeniti izvornu vrijednost kabelske kanalizacije koju je prije 30 godina
izgradio bivi monopolist). Koja bi u tom sluaju trebala biti izvorna vrijednost na
temelju koje se vri amortizacija? Rjeenje moe biti vrednovanje i amortizacija imovine
u skladu s trokom nabave u trenutku privatizacije. Ovaj pristup osigurava da graani (pa
tako i potroai) kao i ulagai dobiju odgovarajuu naknadu: izvorna vrijednost vea od
cijene u trenutku privatizacije moe omoguiti neopravdanu dodatnu maru ulagaima na
tetu potroaa, dok se izvorna vrijednost nia od cijene u trenutku privatizacije moe
smatrati naknadnim oduzimanjem od ulagaa.
Meutim, ako je vano poslati odgovarajue signale gradi ili kupi radi postojanja
infrastrukturnog trinog natjecanja ili ako je nacionalnom regulatornom tijelu teko do
detalja shvatiti trokove "odozgo prema dolje" reguliranog operatora ili ako nacionalno
regulatorno tijelo eli procijeniti uinkovitost operatora, onda je moda bolji model
Primjena promicanja odrivog trinog natjecanja u sluaju trajnih uskih grla moe se
nai u Preporuci Europske komisije o reguliranom pristupu mreama sljedee generacije
(NGA) iz 2010. U Preporuci se navodi da se nepokretna infrastruktura28 ne moe
replicirati za usluge vlakno do kue (FTTH), ali da bi konkurentna svjetlovodna mrea
bila korisna za trino natjecanje jer ona podrazumijeva infrastrukturno trino
natjecanje. Pristup infrastrukturi stoga treba biti obavezan kako bi alternativni operatori
mogli izgraditi svjetlovodne mree konkurentne mreama biveg monopolista:
"Pristup infrastrukturi kljuan je za gradnju paralelnih svjetlovodnih mrea. (...)
Odreivanje obveze pristupa infrastrukturi bit e djelotvorno samo ako operator
sa znaajnom trinom snagom daje pristup pod istim uvjetima vlastitom
maloprodajnom dijelu i treim stranama koje trae pristup. (...) Odreivanje
obveze operatoru sa znaajnom trinom snagom da objavi odgovarajuu
standardnu ponudu, u to kraem roku od trenutka podnoenja zahtjeva od strane
traitelja pristupa, proporcionalno je cilju poticanja uinkovitih ulaganja i
infrastrukturnog trinog natjecanja29."
Stoga se moe zakljuiti da se u kontekstu infrastrukture za lokalnu petlju ne moe
oekivati infrastrukturno trino natjecanje za uslugu pristupa infrastrukturi
(infrastruktura e ostati trajno usko grlo), dok infrastrukturno trino natjecanje moe
nastati sa konkurentnim svjetlovodnim lokalnim petljama (npr. paralelne svjetlovodne
mree u istoj pristupnoj infrastrukturi). Zato Preporuka o NGA navodi da bi cijena
pristupa infrastrukturi trebala odraavati stvarni troak operatora, to znai primjenu
pristupa "odozgo prema dolje":
moe replicirati, barem u podrujima gdje postoje konkretni planovi da e se zamijeniti svjetlovodnim
nitima (koje bi se mogle smatrati njegovim modernim ekvivalentom).
28
"Elektronika komunikacijska infrastruktura" podrazumijeva fiziku opremu lokalne petlje koju koristi
operator elektronikih komunikacija za smjetanje kablova lokalne petlje kao to su bakrene ice,
svjetlovodne niti i koaksijalni kabeli. To se tipino odnosi, ali ne iskljuivo, na podzemnu ili nadzemnu
imovinu kao to su podkanali, kanali, zdenci i stupovi." (Recommendation on NGA, Article 11)
29
European Commission Recommendation 2010/572/EU on regulated access to NGA, Recital 12 & 13
20

veljaa 2012.
"Pristup postojeoj infrastrukturi operatora sa znaajnom trinom snagom (...)

treba biti propisan pod trokovno usmjerenim cijenama. Nacionalna regulatorna
tijela moraju osigurati da cijene pristupa odraavaju uinkovite trokove
operatora sa znaajnom trinom snagom30."
Meutim, u odnosu na kabele (bakrene ili svjetlovodne), izbor izmeu modela "odozgo
prema dolje" i "odozdo prema gore" za odreivanje reguliranih cijena moe biti sloeniji,
posebno u kontekstu migracije s bakrenih na svjetlovodne mree. Kao to je objanjeno u
poglavlju 3.5.2, trokovi svjetlovodnih niti trebali bi se izraunavati na temelju modela
"odozdo prema gore". Mogunost infrastrukturnog trinog natjecanja moe voditi do
prihvaanja pristupa izrauna trokova "odozdo prema gore" radi slanja ispravnog signala
gradi ili kupi. Ukoliko bi se takav pristup primijenio na bakrenu i svjetlovodnu mreu,
isto bi moglo smanjiti razliku izmeu reguliranih cijena za bakrenu i svjetlovodnu mreu
ime bi se olakao prelazak s bakra na svjetlovod. Meutim, kada se modeli "odozdo
prema gore" primjenjuju za odreivanje reguliranih cijena za bakrenu mreu, moe se
dogoditi da bivi monopolist ostvari pretjerani povrat trokova za bakrene kabele (u
usporedbi s reguliranom cijenom utemeljenom na pristupu "odozgo prema dolje").
Slika 3: Primjer moguih trokova izraunatih za svjetlovodnu i bakrenu mreu
3.5.5
Procjena trokova na lokalnoj ili regionalnoj razini
Nacionalna regulatorna tijela ponekad moraju razumjeti i izraunati trokove na lokalnoj

ili regionalnoj razini. To je na primjer sluaj:
kod izrauna neto troka univerzalne usluge;
kada nacionalno regulatorno tijelo eli odrediti cijene LLU usluge na temelju
trokova linija koje e vjerojatno biti izdvojene, a ne na temelju trokova svih
linija (takav pristup su primijenili ARCEP31 i ComReg32 i on je detaljno opisan u
poglavlju 6.4);
30
European Commission Recommendation 2010/572/EU on regulated access to NGA, Annex 1.2

ARCEP, odluka br. 05-834
32
ComReg (Ireland), May 2009, Further Consultation on Local Loop Unbundling (LLU) and Sub Loop
Unbundling (SLU) Monthly Rental Charges [09/39]
31
21

veljaa 2012.
kad operator predlae zemljopisno razliite cijene (to se u nekim zemljama

dogaa kod iznajmljenih vodova).
Modeli "odozgo prema dolje" obino daju rezultate trokova na nacionalnoj razini kao u
poslovnim knjigama. Stoga je iz modela "odozgo prema dolje"tee i subjektivnije izvoditi
rezultate na lokalnoj i regionalnoj razini. Nasuprot tome, odgovarajui model "odozdo
prema gore" zahtijeva izgradnju trokovnih elemenata po regionalnim razinama, a zatim
ih sve zbraja kako bi se dobili trokovi na nacionalnoj razini.
Ako nacionalno regulatorno tijelo eli procijeniti troak na lokalnoj ili regionalnoj razini,
onda mora koristiti pristup "odozdo prema gore" s obzirom na razinu detalja koje isti
moe dati.
3.6 Vrednovanje imovine: povijesni ili tekui trokovi

Kad se govori o vrednovanju imovine, kod izrade trokovnih modela uglavnom se koriste
dva pristupa: povijesni trokovi i tekui trokovi.
Povijesni trokovi podrazumijevaju vrednovanje imovine prema cijeni u trenutku kada je
ista kupljena. Povijesni trokovi po definiciji ne mogu odraavati promjene u cijenama
imovine tijekom vremena i stoga nisu prikladni za regulatornu odluku koja e definirati
ekonomske uvjete trita na kojem postoji uinkovito trino natjecanje. Zbog toga se
uglavnom radije koristi pristup "tekuih trokova".
Kod pristupa "tekuih trokova", imovina se vrednuje na temelju troka uporabe
modernog ekvivalenta imovine (MEA) koja je izgraena s najuinkovitijom dostupnom
tehnologijom. Navedeni pristup uzima u obzir dananju cijenu imovine. Odgovarajui
pristup izrauna amortizacije koristi anuitete koji prate cjenovne trendove. Pristup
"tekuih trokova" daje bolje signale "gradi ili kupi" za odluke o ulasku na trite
uslunim ili infrastrukturnim konkurentima jer se pristup temelji na dananjoj cijeni
imovine. Budui da pristup "tekueg troka" uzima u obzir dananje trokove nabave
imovine, on omoguuje oponaanje uvjeta s kojima bi se novi operator koji ulazi na
trite suoio kod odreivanja veleprodajnih reguliranih naknada. U tom je sluaju
alternativnom operatoru svejedno hoe li kupiti veleprodajni proizvod ili izgraditi njegov
ekvivalent.
S obzirom na karakteristike modela "odozdo prema gore" i injenicu da oni omoguuju
slanje odgovarajuih signala "gradi ili kupi", za modele "odozdo prema gore" koriste se
tekui trokovi.
Odabir izmeu povijesnih trokova i tekuih trokova usko je povezan s odabirom
odgovarajueg pristupa izrauna amortizacije imovine i to je detaljno opisano u poglavlju
5.2.1.
3.7 Trokovne metodologije

Dvije glavne trokovne metodologije za izradu trokovnih modela su sljedee: potpuno
raspodijeljeni troak (FAC) ili dugoroni inkrementalni troak (LRIC). Oni su, na
primjer, opisani u dokumentu ERG-a: "Smjernice za provedbu Preporuke Komisije o
raunovodstvenom odvajanju i sustavima trokovnog raunovodstva" (2005.).
22

veljaa 2012.
FAC metoda, kao raunovodstveni pristup, temelji se na rashodima operatora i

raspodjeljuje ih na sve usluge u skladu s naelom uzrokovanja trokova. LRIC metoda je
ekonomski pristup koji podrazumijeva da je troak usluge jednak promjeni u ukupnom
troku koji je dugorono gledano rezultat male promjene u izlaznim vrijednostima
(odnosno, kad su sve ulazne vrijednosti promjenjive).
Oba su pristupa prilino slina i omoguuju povrat trokova operatora, ali se u teoriji
znaajno razlikuju.
Modeli "odozdo prema gore" imaju za cilj izraunati ekonomske trokove i stoga
primjenjuju trokovnu metodu LRIC. Osim toga, u modelu "odozdo prema gore", za
dimenzioniranje mree koriste se uzronici trokova.
LRIC metoda je detaljnije opisana u sljedeem poglavlju.
23

veljaa 2012.
LRIC metodologija
Modeliranje na temelju dugoronih inkrementalnih trokova (LRIC) je ekonomski pristup

trokovne metodologije koji se esto koristi u telekomunikacijama zato to je dobro
prilagoen industrijama u kojima se ostvaruju znatna ulaganja. Moe se definirati kao
dugoroni troak za pruanje definiranog "inkrementa" usluge. Smjernice ERG-a iz 2005.
za implementaciju Preporuke Komisije o raunovodstvenom odvajanju i sustavima
trokovnog raunovodstva navode:
"Konceptualno metodologija LRIC (dugoroni inkrementalni trokovi) izraunava
troak pruanja definiranog inkrementa izlaznog proizvoda, na temelju buduih
trokova uinkovitog operatora.
Kod primjene dugorone perspektive svi se trokovi (ukljuujui kapitalna
ulaganja), smatraju varijabilnima (ili se mogu izbjei). LRIC stoga predstavlja
metodologiju prema kojoj se trokovi na kapitalno intenzivnom tritu
elektronikih komunikacija, koje na veleprodajnoj razini karakterizraju znaajni
trokovi ulaganja i dugi vijek trajanja imovine, mogu analizirati i koristiti za
odreivanje cijena na trokovno orijentiran nain33."
LRIC se stoga izraunava kao razlika izmeu:
ukupnog dugoronog troka mree koja prua sve usluge; i

dugoronog troka mree koja prua iste usluge bez "inkrementa" usluge.
Dobivena procjena troka stoga e ovisiti o veliini inkrementa usluge (detaljnije opisano
u poglavljima 4.1 i 4.2).
Karakteristike modela "odozdo prema gore" (eng. bottom-up) same po sebi
podrazumijevaju LRIC metodologiju. Kao to je potvrdila studija Andersen Business
Consultinga za Europsku komisiju 2002. godine34, kombinacija izmeu LRIC
metodologije i modela "odozdo prema gore" jedna je od najeih koritenih praksi u
izradi trokovnih modela. Pristup "odozdo prema gore" zahtijeva ekonomski pristup za
izraun trokova s obzirom da se u pravilu radi o inenjerskom i ekonomskom pristupu.
Isto tako, LRIC moe biti teko implementirati u modelu "odozgo prema dolje" (eng. topdown) zbog prisutstva moguih neuinkovitosti u modelu "odozgo prema dolje"35.
33
ERG Common Position: Guidelines for implementing the Commission recommendation C(2005)3480 on
Accounting Separation & Cost Accounting Systems under the regulatory framework for electronic
communications, 2005.
34
Andersen Business Consulting, Study on the implementation of cost accounting methodologies and
accounting separation by telecommunication operators with significant market power, Prepared for the
European Commission DG Information Society, 3rd July 2002.
35
U teoriji, LRIC i uinkovitost su dva razliita pojma, ali se u praksi koriste istovremeno (ERG npr.
navodi: Konceptualno, LRIC (eng. Long Run Incremental Cost) metodologija rauna trokove pruanja
definiranog inkrementakoristei pristup pogled unaprijed (eng. forward looking), uzimajuu u obzir
trokove uinkovitog operatora.
24

veljaa 2012.
Tablica 1: Definicije trokova koje se najee susreu u trokovnim modelima
Izvor: Andersen Business Consulting za Europsku komisiju (2002.)
Postoji niz razliitih mjera LRIC-a koje se mogu koristiti, a kljuna razlika je u definiciji
inkrementa. U nastavku su opisana dva glavna, najee koritena LRIC pristupa - "isti
LRIC" i "LRAIC+".
4.1 isti LRIC pristup

isti LRIC pristup odnosi se na pristup koji preporua Europska komisija za odreivanje
cijena zavravanja poziva u pokretnu i nepokretnu mreu. Odabrani inkrement je uzak, pa
je tako i nastao naziv "isti". Prema ovom pristupu inkrementom se smatra promet
ostvaren pruanjem jedne usluge (npr. zavravanje govornog poziva). Kao rezultat toga,
pridrueni inkrementalni troak je troak koji bi se izbjegao u sluaju da se ne prua
usluga zavravanja govornog poziva. Taj je troak razlika izmeu ukupnog troka
pruanja svih usluga i ukupnog troka pruanja svih usluga bez usluge zavravanja
poziva.
Prema ovom pristupu, predmetna usluga u velikoj mjeri ima koristi od ekonomije opsega
jer se ne uzimaju u obzir zajedniki trokovi mree (eng. common costs) ni zdrueni
trokovi mree (eng. joint costs), kao ni opi trokovi (eng. corporate overheads) (oni
nisu inkrementalni za inkrement predmetne usluge)36.
Drugim rijeima, ukoliko bi se cijene svih usluga temeljile na istom LRIC pristupu, ne
bi se mogao ostvariti povrat zajednikih mrenih trokova i opih trokova. Kao
posljedica toga, ti zajedniki trokovi moraju se raspodijeliti na ostale usluge ija se
cijena ne temelji na istom LRIC pristupu. Nadalje, navedeni se pristup moe koristiti
samo za usluge koje ne predstavljaju znaajan udio ukupnog prometa mree jer e u
protivnom operator imati potekoa s povratom trokova.
4.2 LRAIC+ pristup37

Nasuprot tome, prosjeni dugoroni inkrementalni troak plus (LRAIC +) podrazumijeva
definiranje ireg inkrementa i ima za cilj izraun troka po jedinici usluge. U
36
Tu nam moe pomoi teoretski primjer. Recimo da se "usluga A" i "usluga B" pruaju putem jedne
zajednike infrastrukture iji je troak potpuno neovisan od proizvedenih koliina (npr. postoji samo jedan
zajedniki troak i ne moe se izravno pripisati): usluga A zato ima koristi od ekonomija opsega
zahvaljujui usluzi B i obrnuto. Meutim, "isti LRIC" troak usluge A je nula jer ne postoji razlika izmeu
ukupnog dugoronog troka infrastrukture koja prua usluge A i B i dugoronog troka infrastrukture koja
prua samo uslugu B. Do istih se zakljuaka moe doi i za uslugu B. Taj primjer koristan je i za
objanjenje zato koritenje "istog LRIC" troka za svaku uslugu dovodi do nedovoljnog povrata trokova.
37
On se ponekad naziva i raspodijeljeni LRIC+.
25

veljaa 2012.
smjernicama Europske komisije38 iz 2009. definira se kao "prosjek svih (varijabilnih i

fiksnih) trokova koje trgovako drutvo ima kod proizvodnje odreenog proizvoda".
Inkrement je sastavljen od svih usluga (npr. ukupan promet u pokretnoj mrei). Oznaka
"+" znai da su ukljueni opi trokovi. Troak svake pojedinane usluge izraunava se
na temelju pravila raspodjele trokova39. Navedeni pristup dijeli ekonomije opsega
jednako meu svim uslugama.
4.3 Primjena oba pristupa

Slika 4 prikazuje u saetom obliku razlike izmeu dva LRIC pristupa.
"isti LRIC" troak usluge A obuhvaa samo specifine trokove koji nastaju kod
proizvodnje usluge A. Nisu ukljueni zajedniki/zdrueni trokovi kao ni opi
trokovi poduzea.
Ako inkrement ukljuuje sve usluge koje se pruaju putem mree, dobiveni
trokovi ukljuivat e trokove specifine za pojedinu uslugu, zajednike i
zdruene trokove, i dodatak za pokrivanje dijela trokova koji se ne mogu
pripisati uslugama, odnosno, ope trokove. Nakon to se izrauna ukupni troak
svih usluga, jedinini troak usluge moe se dobiti tako da se navedeni ukupni
troak podijeli s inkrementom izlaznog proizvoda (eng. output) izraenog u
istovjetnim jedinicama (odnosno, normaliziranog meu uslugama primjenom
faktora pretvorbe). Tako dobiveni jedinini troak je LRAIC+ troak usluge.
Slika 4: Prikaz trokovnih metodologija isti LRIC i LRAIC+ (za odreenu uslugu A)40
U Preporuci o regulaciji cijena zavravanja (terminacije) poziva iz 2009., Europska

komisija predlae koritenje "istog LRIC" pristupa u posebnim sluajevima kod
izrauna cijena zavravanja poziva u cilju promicanja uinkovite proizvodnje i potronje
38
Communication from the Commission - Guidance on the Commission's enforcement priorities in applying
Article 82 of the EC Treaty to abusive exclusionary conduct by dominant undertakings (2009/C 45/02)
39
Vidi poglavlje 5.1.3.
40
"Zajedniki trokovi" su trokovi niza usluga, ali ne svih usluga (npr. SMS server koristi se za odlazne i
dolazne SMS poruke, ali ne za govor). "Zdrueni mreni trokovi" su trokovi mree koje koriste sve
usluge (npr. kanalizacija u nepokretnim mreama). "Opi trokovi trgovakog drutva" (poznati i pod
nazivom "trokovi koji se ne mogu pripisati" ili "zdrueni trokovi izvan mree") su trokovi koji se ne
mogu pripisati na nearbitraran nain (npr. trokovi vezani uz glavnog direktora ili trokovi voenja voznog
parka). Za vie detalja vidi poglavlje 5.1.2.
26

veljaa 2012.
te kako bi se smanjila mogunost naruavanja trinog natjecanja. Europska komisija

istie da ukljuivanje zajednikih trokova mree u izraun cijena zavravanja poziva
moe dovesti do meusobnog subvencioniranja izmeu operatora nepokretne i pokretne
mree (odnosno, ukoliko korisnici nepokretne mree vie zovu korisnike pokretne mree
nego obrnuto, dolazi do neravnotee kod meupovezivanja u korist operatora pokretne
mree).
"Visoke cijene zavravanja poziva na kraju se pokrivaju putem veih naknada
koje plaaju krajnji korisnici. Uzimajui u obzir karakteristike trita zavravanja
poziva, dodatni mogui problemi za razvoj trinog natjecanja ukljuuju
meusobno subvencioniranje izmeu operatora. Ti mogui problemi trinog
natjecanja zajedniki su tritima zavravanja poziva u nepokretnu i u pokretnu
mreu41."
Treba napomenuti da e se u okviru istog LRIC pristupa trokovi razlikovati za usluge
za ije pruanje se koriste isti elementi mree (kao to su zapoinjanje poziva, koje e
moda morati snositi velik dio zajednikih i zdruenih mrenih trokova i zavravanje
poziva, koje uope nee snositi navedene trokove).
Osim toga, kad bi se cijene svih usluga odredile prema istom LRIC pristupu, ne bi se
mogao ostvariti povrat uinkovitih zajednikih i zdruenih mrenih trokova kao ni opih
trokova ili bi se isti morali nadoknaditi iz drugih usluga.
Slijedom navedenog, HAKOM smatra da je u trokovnom modelu nuno primijeniti
LRAIC+ pristup kako bi se osigurao potpuni povrat trokova. Meutim, isti LRIC
pristup moe biti prikladan za usluge kao to je npr. zavravanje poziva u nepokretnim i
pokretnim mreama (u skladu s preporukom Europske komisije).
Prema tome, HAKOM predlae da se u modelu "odozdo prema gore" za jezgreni dio
nepokretne mree i za pokretnu mreu izraunava LRAIC+ troak svake usluge, a da se u
sluaju odreenih usluga raunaju i LRAIC+ i isti LRIC42.
HAKOM smatra da nije prikladno raunati isti LRIC za usluge koje predstavljaju
znaajan dio prometa (npr. usluga iznajmljenih vodova, usluga irokopojasnog pristupa)
jer bi isti LRIC za takve usluge mogao dovesti do problema s povratom trokova.
HAKOM e koristiti isti LRIC pristup na nain da operator ima mogunost potpunog
povrata uinkovitih mrenih trokova tako da e na druge usluge na koje se ne
primjenjuje isti LRIC pristup raspodijeliti nespecifine trokove usluga.
41
Commission Recommendation on termination rates 2009/396/EC, 7

Meutim, HAKOM napominje da e u kasnijim fazama i u posebnim sluajevima moda biti nuno
izraunati LRIC troak usluge s razliitom definicijom inkrementa od istog LRIC-a i LRAIC+.
42
27

veljaa 2012.
5 Metodologija izrade LRIC trokovnih modela "odozdo

prema gore"
Pri izradi trokovnog modela "odozdo prema gore" potrebno je razmotriti nekoliko
pitanja koja imaju znaajan utjecaj na izradu i primjenu modela. Navedena pitanja
moemo grupirati u sljedee tri kategorije:
Vrste trokova i nain raspodjele trokova;

Financijska pitanja;
Tehnika pitanja.
5.1 Vrste trokova i nain raspodjele trokova

Postoje dvije dimenzije podjele trokova u javnim nepokretnim i pokretnim
komunikacijskim mreama.
Prva dimenzija dijeli trokove ovisno o tome radi li se o trokovima ulaganja u
imovinu (kapitalni trokovi ili CAPEX) ili o trokovima koji su rezultat redovnog
poslovanja (operativni trokovi ili OPEX). Tu se postavlja pitanje kako prepoznati
CAPEX i OPEX trokove.
Druga dimenzija dijeli trokove ovisno o tome kako imovina pridonosi pruanju
odreenih usluga (npr. direktno ili indirektno). Tu se postavlja pitanje kako
raspodijeliti trokove.
Slika 5: Razliite vrste trokova za javne komunikacijske mree i primjeri
5.1.1
CAPEX i OPEX
5.1.1.1 Definicije CAPEX-a i OPEX-a

Kapitalni trokovi (CAPEX) su trokovi koji nastaju ulaganjem operatora elektronikih
komunikacijskih usluga u nabavu opreme i/ili dizajn i izgradnju mrene infrastrukture.
Pod opremom podrazumijevamo, na primjer, bazne stanice, radio kontrolore, centrale i
svu opremu jezgrene mree, dok trokovi dizajna i izgradnje mrene infrastrukture mogu
ukljuivati kupovinu zemljita i graevinske radove43.
43
Definicije iz Investopedije i Giles T. et al (2004.): "Cost drivers and deployment scenarios for future
broadband wireless networks", u skladu s ICT Regulation Toolkit.
28

veljaa 2012.
Operativni trokovi (OPEX) su trokovi koji nastaju redovnim poslovanjem operatora.

Operatori elektronikih komunikacijskih usluga suoeni su sa tri razliite vrste OPEX
trokova:
Trokovi vezani uz korisnike (trokovi dolaska do korisnika, subvencije

terminalne opreme i naknade dobavljaima);
Trokovi vezani uz prihode (trokovi nastali kako bi se korisnik potaknuo na
koritenje usluga i mree ili trokovi vezani uz promet, razvoj usluge,
marketinko osoblje, promidbu i meupovezivanje).
Trokovi vezani uz mreu (trokovi vezani uz rad mree, prijenos, najam prostora,
rad i odravanje44).
5.1.1.2 Izraun CAPEX-a i OPEX-a

Izraun CAPEX-a
U modelu "odozdo prema gore", CAPEX proizlazi iz potranje za uslugom uz upotrebu
inenjerskih pravila (Slika 6).
Slika 6: Izraun CAPEX-a
Prvi korak je definiranje potranje za modeliranom uslugom. Na temelju inenjerskih

pravila, definira se odgovarajui broj i kapacitet imovine potreban da zadovolji definiranu
potranju. Tekua cijena te imovine dobiva se iz trinih podataka, u kontekstu
trokovnih modela ta je cijena jednaka jedininom CAPEX-u. Uzimajui u obzir
potrebnu opremu i njezinu trinu cijenu, trokovi CAPEX-a mogu se izraunati i ugraditi
u model.
Izraun OPEX-a
Kod OPEX-a postoji nekoliko metoda procjene, a njihov odabir ovisi o cilju onoga tko
radi model i dostupnosti podataka.
a. Primjena metodologije "odozgo prema dolje": u skladu s pravilima izrade
modela "odozgo prema dolje" trokovi OPEX-a temelje se na stvarnim

trokovima operatora zabiljeenim u raunovodstvenim zapisima i ostalim
bazama podataka (glavna knjiga, registar dugotrajne imovine, knjiga otvorenih stavaka,
44
Ibid.
29

veljaa 2012.
inventarski i upravljaki sustavi itd.) te stoga odraavaju stvarne trokove pruanja

usluge i odravanja postojeih kapaciteta. Ovakav pristup nije u skladu s principima
izrade trokovnih modela "odozdo prema gore", osim u situaciji kada su trokovi
operatora uinkoviti.
b. Primjena metodologije "odozgo prema dolje" s prilagodbama uinkovitosti:
kako je i ranije pojanjeno, izrada modela "odozgo prema dolje" odraava stvarne
trokove operatora pa stoga moe sadravati i neuinkovitosti mree. U svrhu
uklanjanja navedenog problema mogu se provesti odgovarajue prilagodbe
uinkovitosti. Tako na primjer, trokovi operatora za popravak pristupne mree se
mogu smanjiti tako da odraavaju niu stopu kvarova kakvu ima uinkovita mrea
operatora koji je tek uao na trite (vidi primjer u tablici 2).
Tablica 2: Primjer metodologije "odozgo prema dolje" s prilagodbama uinkovitosti (samo u
ilustrativne svrhe)
Troak kvarova:
Kvarovi OPEX (raunovodstveni podaci odozgo prema

dolje): 10 mil. godinje
Podaci operatora: 15 kvarova/100 vodova/godina
Podaci uinkovitog operatora: 10 kvarova/100 vodova/godina
Bolja uinkovitost: -33% (15 kvarova nasuprot 10 kvarova)

Kvarovi OPEX= 10 mil. x (1-33%) = 6.7 mil. godinje
c. Primjena metodologije "odozdo prema gore: postoje dva naina procjene
OPEX trokova primjenom metodologije "odozdo prema gore". Prvi nain
procjene koristi postotke dobivene od dobavljaa elektronike opreme, kao to su
pokretni odailjai i prijemnici45. Naime, dobavljai esto daju procjene godinjih
operativnih trokova izraenih kao postotak ulaganja. Drugi nain, koji prikazuje
tablica 3., je procijeniti troak svakog operativnog zadatka mnoenjem vremena
koje je potrebno za izvrenje zadatka s cijenom zaposlenika po satu ili procjenom
broja potrebnih zaposlenika koji se mnoi s jedininom cijenom zaposlenika.
Tablica 3: Primjer metodologije "odozdo prema gore" kroz procjene i inenjerska pravila
(samo u svrhu ilustracije)
Troak kvarova:
Vrijeme za popravak kvara: 3 sata

Podaci uinkovitog operatora: 10 kvarova/100 vodova/godina
Broj vodova: 2 000 000
Troak tehniara po satu: 10
Kvarovi OPEX= 10 x 3 x 10% x 2000000 = 6,0 mil. godinje

d. Primjena metodologije usporedivih vrijednosti (eng. benchmark): ovaj nain
procjene ukljuuje prikupljanje i analizu usporedivih vrijednosti OPEX-a koje
koriste nacionalna regulatorna tijela drugih zemalja.
45
Na primjer, u nedavno provedenoj javnoj raspravi, ComReg je smatrao da godinji trokovi rada vezani
uz DSLAM iznose 10% ulaganja (vidi ComReg, Wholesale Broadband Access Consultation and draft
decision on the appropriate price control Document No: 10/56)
30

veljaa 2012.
Od gore navedenih najee se primjenjuje metodologija "odozgo prema dolje" s

prilagodbama uinkovitosti i metodologija "odozdo prema gore", ovisno o izvedivosti
oba pristupa.
Stav HAKOM-a je da se pri izraunu operativnih trokova treba koristi metodologija
odozgo prema dolje (da se u obzir uzmu stvarni trokovi operatora) s prilagodbama
(pristup b) ili metodologija "odozdo prema gore" (pristup c) ovisno o izvedivosti (npr.
dostupnost informacija) oba pristupa. Pristup "odozgo prema dolje" za izraun OPEX-a
(pristup a) nije u skladu s principima pristupa "odozdo prema gore" jer moe ukljuivati
neuinkovitosti i neopravdane trokove. Ako podaci operatora nisu dostupni, primijenit
e se metodologija usporedivih vrijednosti. ak i u situaciji kada postoje podaci
operatora, metodologija usporedivih vrijednosti moe se koristiti za provjeru dobivenih
procjena OPEX-a.
5.1.2
Direktni, indirektni trokovi i opi trokovi
U elektronikoj komunikacijskoj mrei, imovina se obino ne koristi iskljuivo za

pruanje jedne usluge ve se koristi za pruanje skupine usluga ili ak cijelog portfelja
usluga koje prua operator (npr. kabelska kanalizacija u javnoj nepokretnoj
komunikacijskoj mrei). Trokovi se tako mogu podijeliti u dvije glavne skupine:
pripisivi i nepripisivi trokovi. Pripisivi se trokovi dijele na direktne i indirektne
trokove, a nepripisivi trokovi se sastoje samo od opih trokova. Indirektni trokovi
sastoje se od zajednikih i zdruenih trokova mree46.
Slika 7: Vrste trokova
U nastavku slijedi definicija i objanjenje za svaku podskupinu trokova:
Direktni trokovi: trokovi izravno vezani uz pruanje neke usluge. Oni bi prestali
postojati u sluaju prekida pruanja usluge. To su direktno pripisivi trokovi koji
imaju jasan uzrono-posljedini odnos s predmetnom uslugom.
46
Ponekad se opi trokovi isto kategoriziraju kao indirektni trokovi jer po definiciji nisu direktni
trokovi.
31

veljaa 2012.
Zajedniki trokovi: trokovi koji se ne mogu pridijeliti samo jednoj usluzi, a

nastaju prilikom pruanja skupine usluga. To su indirektno pripisivi trokovi koji
imaju jasan uzrono-posljedini odnos s predmetnom skupinom usluga.
Zdrueni mreni trokovi: trokovi nastali pruanjem svih usluga. Kao i
zajedniki trokovi, zdrueni mreni trokovi su indirektno pripisivi. Oni imaju
jasan uzrono-posljedini odnos sa svim uslugama.
Opi trokovi (poznati i kao "nemreni zdrueni trokovi"): navedeni se trokovi
ne mogu raspodijeliti na jednoznaan nain (nepripisivi trokovi). Njih dijeli cijeli
portfelj usluga.
Openito, operatoru se vie isplati pruati vie usluga zajedno nego ih pruati odvojeno.
Naime, ukupan troak pruanja nekoliko usluga zajedno nii je od zbroja trokova
pojedinanih usluga ako se usluge pruaju samostalno. Zajedniki i zdrueni trokovi
stoga predstavljaju ekonomije opsega koje operator ostvaruje.
Kod procjene troka usluge, postavlja se pitanje kako zajednike i zdruene mrene
trokove raspodijeliti izmeu razliitih usluga koje prua operator. Veina trokova u
elektronikim komunikacijskim mreama su zajedniki i zdrueni trokovi. U javnim
pokretnim i nepokretnim komunikacijskim mreama, velik broj mrenih elemenata nije
specifian za jednu odreenu uslugu ve se isti koriste za pruanje skupine usluga.
Raspodjela mrenih trokova izmeu razliitih usluga od kljune je vanosti za izraun
trokova mree jer se u elektronikim komunikacijskim mreama istodobno pruaju
razne usluge (SMS, govor, podaci za pokretne mree; govor, podatkovne usluge, TV,
video na zahtjev, internet promet za jezgrenu mreu, itd.).
Raspodjela zajednikih i zdruenih trokova sloen je i kljuan zadatak s obzirom da
razliite metode mogu dovesti do razliitih jedininih trokova predmetne usluge. U
nastavku su predstavljene razliite metodologije za raspodjelu indirektnih trokova kao i
poseban sluaj opih trokova.
5.1.3
Raspodjela indirektnih trokova i opih trokova
5.1.3.1 Indirektni trokovi: raspodjela zajednikih i zdruenih trokova

Primjena razliitih kljueva raspodjele moe dovesti do razliitih jedininih trokova
predmetne usluge. Postoji vie naina raspodjele zajednikih i zdruenih trokova izmeu
razliitih usluga. Meutim, pri izradi trokovnih modela, u obzir se uzimaju dvije
osnovne skupine raspodjele trokova: raspodjela trokova s proporcionalnim pravilima
(tehnika raspodjela) ili raspodjela trokova s pravilima teorije igara (ekonomska
raspodjela).. Svaka skupina ima nekoliko podkategorija raspodjele trokova, kako je
navedeno u nastavku.
Proporcionalna pravila (tehnika raspodjela): potreban kapacitet (eng. required

capacity), Moriarty, i preostala korist (eng. residual benefit).
Pravila teorije igara (ekonomska raspodjela): Shapley-Shubik, nukleolus (eng.
nucleolus).
Svako pravilo raspodjele trokova ima svoje prednosti i nedostatke. Nacionalna

regulatorna tijela za raspodjelu zajednikih i zdruenih mrenih trokova najee koriste
32

veljaa 2012.
metodu pridjeljivanja prema potrebnom kapacitetu (irina pojasa) i Shapley-Shubik

metodu. Navedene metode opisane su u nastavku:
Pristupom raspodjele prema potrebnom kapacitetu zajedniki i zdrueni
trokovi raspodjeljuju se na temelju kapaciteta koji je potreban za pruanje
usluge. Navedeni kapacitet esto se mjeri u vrijeme vrnog sata (odnosno, 60minutno razdoblje najveeg ukupnog prometnog optereenja). To je tradicionalan
pristup u elektronikim komunikacijama jer mnogi trokovi ovise o prometu i
mree su dimenzionirane na nain da podravaju najvee prometno optereenje.
Prema strogom pravilu uzronosti, dimenzija mree ovisi o prometu i zato se
mreni trokovi raspodjeljuju u skladu s istim. S obzirom na sve veu potranju za
uslugama kao to su podatkovne usluge, pristup internetu ili video na zahtjev
(eng. Video on Demand - VoD), primjena pristupa raspodjele prema potrebnom
kapacitetu u sluaju NGN mree dovodi do niskih jedininih trokova govornih
usluga. Slina se dinamika moe uoiti i kod javnih pokretnih komunikacijskih
mrea koje se sve vie koriste za pruanje (pokretnih) podatkovnih usluga.
Slika 8: Ilustrativni primjer raspodjele trokova na temelju kapaciteta (pretpostavlja se da kapacitet
potreban u vrijeme najveeg prometnog optereenja iznosi 16% za javnu govornu uslugu i 84% za
prijenos podataka)
Nacionalna regulatorna tijela, kao to su ARCEP u Francuskoj47 ili ComReg u

Irskoj48, razmatrala su primjenu Shapley-Shubik metode. Navedena metoda sastoji
se od izrauna troka usluge koji je jednak prosjeku inkrementalnih trokova
usluge dobivenih preispitivanjem svih moguih redoslijeda inkrementa (Slika 9).
HAKOM e razmotriti primjenu ove metode s obzirom da u odreenim
sluajevima metoda raspodjele prema potrebnom kapacitetu moe imati neke
nedostatke. Na primjer, s pravilom raspodjele prema potrebnom kapacitetu, na
javnu govornu uslugu moe biti raspodijeljeno vrlo malo zajednikih mrenih
trokova jer koristi puno manje kapaciteta od ostalih usluga. Prema tome, javna
govorna usluga moe snositi vrlo niske trokove koji mogu biti u suprotnosti s
nainom na koji konkurenti i krajnji korisnici percipiraju vrijednost javne govorne
usluge. U tom sluaju, pravilo raspodjele Shapley-Shubik moe osigurati
prikladniji rezultat.
47
48
Vidi ARCEP, odluka br. 2008-0896.

Vidi Com.Reg odluka br. D03/08.
33

veljaa 2012.
Slika 9: Raspodjela Shapley-Shubik u sluaju mree koja podrava dvije usluge (javnu govornu
uslugu i uslugu prijenosa podataka)
S obzirom da je metoda raspodjele prema potrebnom kapacitetu u skladu s naelom

uzrokovanja trokova, odnosno mrene trokove raspodjeljuje u skladu s kapacitetom
potrebnim za svaku pojedinu uslugu, HAKOM e navedenu metodu koristiti u modelima
"odozdo prema gore" za raspodjelu zajednikih i zdruenih mrenih trokova. To je
tradicionalan pristup raspodjeli trokova koji se koristi u modeliranju trokova "odozdo
prema gore". Isto tako, s obzirom da je razmatrana od strane nacionalnih regulatornih
tijela u EU, a uzimajui u obzir da nije previe sloena za provedbu (u usporedbu s nekim
drugim metodama raspodjele trokova) i moe dati korisne informacije, HAKOM e pri
raspodjeli zajedniih i zdruenih trokova provesti i Shapley-Subik metodu.
Meutim, HAKOM smatra da takve metode raspodjele moda nisu prikladne za izraun
trokova pristupne mree u situaciji kada e se trokovi kabelske kanalizacije morati
raspodijeliti izmeu bakrene i svjetlovodne mree. Bit e nuno raspodijeliti trokove
kabelske kanalizacije na svjetlovodne i bakrene kabele jer e oni koristiti istu kanalizaciju
(raspodjela trokova o kojoj se ovdje govori odnosi se na raspodjelu trokova kabelske
kanalizacije koja se koristi i za bakrene i za svjetlovodne kabele pristupne mree te se ne
odnosi na raspodjelu trokova kabelske kanalizacije izmeu kabela jezgrene i pristupne
mree). Ako se trokovi kanalizacije raspodjeljuju izmeu svjetlovodnih i bakrenih
kabela na temelju pravila potrebnog kapaciteta i/ili pravila Shapley-Shubik, onda e
bakrenoj mrei biti pridijeljeno oko 50% trokova kanalizacije, kao i svjetlovodnoj
mrei49. U kontekstu migracije s bakrene na svjetlovodnu infrastrukturu (sve vei broj
korisnika svjetlovodne infrastrukture i sve manji broj korisnika bakrene infrastrukture)
takva e pravila dati visoki poetni troak kanalizacije po korisniku svjetlovodne
infrastrukture koji e se smanjivati, dok e se troak kanalizacije po korisniku bakrene
infrastrukture poveavati. Ta nestabilnost u trokovima kabelske kanalizacije po
korisniku zahtjeva koritenje neke druge metode raspodjele trokova.
49
Potreban kapacitet u sluaju pristupne mree je prostor koji zauzimaju kabeli (to je vie prostora
potrebno, to e biti vii trokovi kanalizacije). Meutim, ak i kada bakreni kabeli koriste vie prostora od
svjetlovodnih niti, obje tehnologije zauzimaju slian prostor.
34

veljaa 2012.
Jedno od rjeenja jest raspodijeliti trokove kabelske kanalizacije izmeu svjetlovodnih i

bakrenih kabela na temelju broja korisnika svjetlovodne i broja korisnika bakrene
infrastrukture50. Takav pristup osigurava stabilnost troka kabelske kanalizacije po
korisniku svjetlovodne ili bakrene infrastrukture ak i u sluaju poveanja broja korisnika
svjetlovodne infrastrukture (Slika 10).
Dakle, HAKOM smatra da bi u kontekstu pristupne mree i migracije s bakra na
svjetlovod, trokovi kanalizacije trebali biti raspodijeljeni izmeu svjetlovoda i bakra na
temelju broja korisnika svjetlovodne i bakrene infrastrukture.
Slika 10: Ilustrativni primjer razvoja trokova kanalizacije po korisniku bakrene infrastrukture i
korisniku svjetlovodne infrastrukture uz pravilo raspodjele prema potrebnom kapacitetu i
proporcionalno broju korisnika svjetlovodne/bakrene infrastrukture
6,0
5,0
4,0
3,0
2,0
1,0
1
Troak po korisniku
bakru customer
raspodjela
prema potrebnom
kapacitetu
Cost pernacopper
- Required
capacity allocation
Troak po korisniku na svjetlovodu raspodjela prema potrebnom kapacitetu
Troak po korisniku na bakru raspodjela prema broju korisnika
Troak po korisniku na svjetlovodu raspodjela prema broju korisnika
Godine
Broj korisnika
Bakar
Svjetlovodna nit
10
90
10
80
20
70
30
60
40
50
50
40
60
30
70
20
80
10
90
0
100
5.1.3.2 Raspodjela opih trokova

Uz mrene trokove, operator ima i ope trokove (koji su poznati i kao nemreni
zdrueni trokovi) kao to su:
Trokovi voenja ureda koji nastaju kao rezultat obavljanja funkcija i aktivnosti;
Trokovi uprave (CxO);
Trokovi pravnog odjela;
Trokovi unutarnje revizije;
...
Identificiranje uinka inkrementa na ope trokove sloen je zadatak kako navodi i

dansko nacionalno regulatorno tijelo (NITA/ITST):
50
To je na primjer metoda koju koristi ARCEP (vidi http://www.arcep.fr/uploads/tx_gspublication/consultacces-genie-civil-ft-171209.pdf)
35

veljaa 2012.
"esto se tvrdi da su mnogi opi trokovi zajedniki trokovi, na primjer trokovi

pravnog odjela i plae predsjednika uprave. To je tono samo u mjeri u kojoj nije
mogue utvrditi kako odreeni inkrement utjee na predmetni opi troak.
Primjenom ABC pristupa (...), meutim, u veini sluajeva trebalo bi biti mogue
uspostaviti uzrono-posljedini odnos izmeu tih trokova i konane aktivnosti.
Zbog toga neki opi trokovi moda ne opravdavaju napor koji zahtjeva analiza
istih te ih je moda bolje vratiti pomou dodatka51."
Opi trokovi mogu biti materijalni i njihov bi se povrat, ukoliko je primjereno, trebao
ostvariti. Prema BEREC-u, metoda koju nacionalna regulatorna tijela najee koriste za
raspodjelu tih trokova je metoda jednako proporcionalnog dodatka (EMPU):
"U regulatornom je okruenju prihvaeno da bi sve usluge trebale nositi, uz
inkrementalni troak, razumni udio zdruenih trokova. Preferirana metoda
raspodjele zdruenih trokova jest metoda jednako proporcionalnog dodatka
(EMPU) 52."
Primjenom metode jednako proporcionalnog dodatka svakoj usluzi je pripisan dio opih
trokova proporcionalno udjelu te usluge u ukupnim pripisivim trokovima.
Tablica 4: Brojani primjer EMPU metode (samo u svrhu ilustracije)
Raspodjela opih trokova u mrei s tri usluge (govor, podaci,iznajmljeni vodovi):
Opi trokovi prema modelu "odozgo prema dolje": 10 mil.

Pripisivi trokovi (npr. direktni + indirektni trokovi):
Govor
32 mil.
Podaci
53 mil.
Iznajmljeni vodovi
8 mil.
Pripisivi trokovi
Opi trokovi
Govor
32 mil.
34%
Govor
3,4 mil.
34%
Podaci
53 mil.
57%
Podaci
5,7 mil.
57%
8 mil.
9%
Iznajmljeni
vodovi
0,9 mil.
9%
93 mil.
100%
10 mil.
100%
Iznajmljeni
vodovi
Iako je EPMU pristup relativno lako primijeniti, glavni nedostatak tog pristupa jest da ne
uzima u obzir pitanja uinkovitosti53.
51
NITA/ITST, Referentni dokument za model, 2008.

BEREC-ERG, Recommendation on how to implement the commission recommendation C(2005) 3480,
2005.
53
Druga metoda poznata je pod nazivom "Ramsey-Boiteux utvrivanje cijena". Prema ekonomskoj teoriji,
uinkovitost je najvea kada su utvrene cijene jednake marginalnim trokovima. Meutim, zbog
postojanja fiksnih i zajednikih trokova, cijene izraunate temeljem Ramsey-Boiteux ukljuuju dodatak na
marginalni troak svake usluge kako bi se nadoknadili zajedniki i zdrueni trokovi. Veliina dodatka na
svaku uslugu obrnuto je proporcionalna elastinosti cijena potranje za tom uslugom jer se tako umanjuje
52
36

veljaa 2012.
5.2 Financijska pitanja

Izraun trokova ukljuuje niz koraka koji nisu ni tehnike (npr. inenjerska pravila) niti
ekonomske (npr. metode raspodjele trokova), ve financijske prirode. Na primjer, pri
odreivanju jedininog mjesenog ili godinjeg troka ulaganja koji se rauna
koritenjem modela "odozdo prema gore", potrebno je uzeti u obzir i odreena
financijska pitanja.
U nastavku dokumenta su poblie objanjeni sljedei pojmovi:
1.
2.
3.
4.
amortizacija;
vijek trajanja imovine;
radni kapital;
troak kapitala.
Prvi dio objanjava kako raspodijeliti ulaganje u imovinu tijekom njezina vijeka trajanja,
dok je drugi dio vezan uz odreivanje razdoblja u kojem je potrebno raspodijeliti ulaganje
u imovinu. Trei dio analizira treba li se novac koji je potreban za svakodnevni rad ili
koji nastaje tijekom istog ukljuiti u izraun i ako da, na koji nain. Posljednji se dio bavi
trokom kapitala.
5.2.1
Amortizacija
Telekomunikacijska industrija je industrija koja moe zahtijevati znaajna kapitalna

ulaganja. Operator koji ulae u mrenu imovinu snosi trokove ulaganja i oekuje da e ta
imovina ostvariti prihod tijekom njezinog vijeka trajanja. Tijekom vijeka trajanja imovine
doi e do smanjenja njene vrijednosti koje je uzrokovano starenjem imovine. Taj gubitak
vrijednosti iskazuje se u raunu dobiti i gubitka operatora kao troak amortizacije.
Navedenom se troku, za potrebe utvrivanja reguliranih cijena, dodaje troak kapitala. S
obzirom da e operator prilikom ulaganja imati financijske trokove vezane uz kamate
koje trae dioniari ili banke koje mu posuuju novac.54 Taj se troak mora uzeti u obzir
u cilju osiguranja potpunog povrata uinkovitih trokova operatora. Zbroj navedenih
stavki (troka amortizacije i troka kapitala u godini) naziva se anuitet. Kako bi se
osigurao toan povrat trokova, anuiteti vezani uz ulaganja moraju se raunati na temelju
sljedee formule.
Formula i
Ai
i
i =1 (1 + )
I =
uinak poveanja cijena iznad marginalnog troka koji ima negativan utjecaj na potronju (vidi Laffont and
Tirole, 2001, Competition in Telecommunications, Cambridge: MIT Press, for more detailed on RamseyBoiteux pricing). Na navedeni nain se ostvaruju se najvee koristi. Iako ekonomska literatura esto
predstavlja Ramsey-Boiteux metodu utvrivanja cijena kao najvaniji pristup povratu zajednikih trokova,
veina regulatora smatra kako je procjena cijena navedenom metodom problematina i to posebno zbog
potrebe za tonom procjenom elastinosti cijena. Stoga, regulatori gotovo nikada ne koriste RamseyBoiteux dodatke za raspodjelu zajednikih i zdruenih trokova.
54
37

veljaa 2012.
u kojoj I oznaava ulaganje, n vijek trajanja imovine55, je troak kapitala56, a Ai je

anuitet za godinu i. To znai da diskontirani zbroj anuiteta tono ostvaruje povrat
ulaganja.
Kao i u sluaju raspodjele trokova, postoji neogranien broj rjeenja gore navedene
formule, odnosno, neogranien broj naina amortizacije ulaganja57. Metode amortizacije
mogu se klasificirati u dvije kategorije: raunovodstvene metode amortizacije i
ekonomske metode amortizacije. Svaka kategorija sadri metode koje se razlikuju s
obzirom na to uzimaju li se u obzir promjene cijena, odnosno, jesu li ili nisu utemeljene
na tekuim trokovima. U nastavku ovog dokumenta se navode kategorije i podkategorije
metoda amortizacije te njihove prednosti i nedostaci. Isto tako, kao primjer se koristi
imovina ija je cijena 1000, a vijek trajanja 10 godina.
5.2.1.1 Raunovodstvene metode amortizacije
Iako se raunovodstvene metode amortizacije koriste za pripremu statutarnih izvjea,
iste imaju znaajne nedostatke zbog kojih se rijetko koriste u regulatornim trokovnim
modelima "odozdo prema gore". Isto tako, navedene metode amortizacije nisu optimalne
za izraun ekonomskih trokova, to posebno dolazi do izraaja u elektronikim
komunikacijama gdje, osim to se cijene imovine brzo mijenjaju, postoji mogunost i
brze promjene potranje za predmetnom uslugom.
Nacionalna regulatorna tijela koja koriste trokovne modele "odozgo prema dolje"
veinom uzimaju u obzir tri glavne raunovodstvene metode amortizacije58, odnosno
HCA, CCA-OCM (Ouvanje operativnog kapitala) i CCA-FCM (Ouvanje financijskog
kapitala) amortizacijske metode.
HCA metoda
HCA (eng. Historical Cost Accounting) amortizacijska metoda je najrairenija
raunovodstvena metoda. esto se primjenjuje prema "linearnoj" ili "proporcionalnoj"
metodi amortizacije gdje se troak amortizacije rauna na nain da se vrijednost ulaganja
podijeli s vijekom trajanja imovine.
Meutim, problem s navedenim pristupom nastaje kada se povrat uloenog kapitala
urauna u anuitete koji se tada prestaju ujednaeno kretati (vidi Slika 11).
55

57
Amortizacija se moe promatrati kao raspodjela trokova tijekom vremena.
58
Vidi, na primjer, ERG COMMON POSITION: Guidelines for implementing the Commission
Recommendation C (2005) 3480 on Accounting Separation & Cost Accounting Systems under the
regulatory framework for electronic communications
56
38

veljaa 2012.
Slika 11: Uinak ponovnog ulaganja na HCA anuitete
Nadalje, anuitet operatora koji je kasnije uao na trite bio bi znaajno razliit od
anuiteta operatora koji je na trite uao ranije, iako oba koriste istu imovinu. Navedeno
bi moglo uzrokovati probleme u razvoju trinog natjecanja ako operatori temelje svoje
maloprodajne cijene na tim anuitetima jer bi oni s vremenom odraavali znaajno
razliite trokove (Slika 12). Taj je problem jo vie naglaen ako se cijena imovine s
vremenom mijenja, a to je esto sluaj na tritu elektronikih komunikacijama. Iz
navedenog razloga se HCA amortizacijska metoda rijetko koristi kod trokovnih modela
"odozdo prema gore" iji je cilj izraun ekonomskog troka, a ne raunovodstvenog
troka.
Slika 12: Ulazak konkurenta nakon 5 godina prema HCA amortizaciji (crno: bivi monopolist,
crveno: konkurent)
CCA-OCM metoda
CCA-OCM metoda (eng. Current Cost Accounting - Operating Capital Maintenance)
uzima u obzir promjene u cijeni imovine te predstavlja amortizacijsku metodu tekueg
trokovnog raunovodstva.
Meutim, za razliku od HCA metode, CCA-OCM metoda ne uzima u obzir injenicu da
porastom cijene imovine raste i vrijednost tvrtke iz ega proizlazi da ova metoda ne
osigurava toan povrat trokova (Formula i nije zadovoljena). Naime, nema tonog
povrata trokova ako zbroj diskontiranih anuiteta nije jednak poetnom ulaganju, pa ni
39

veljaa 2012.
pristup infrastrukturi nije trokovno usmjeren ako zbroj diskontiranih anuiteta nije jednak
poetnom ulaganju. Zbog toga ova metoda nije prikladna za izraun amortizacije u svrhu
regulacije.
CCA-FCM metoda
Za razliku od CCA-OCM metode, CCA-FCM (eng. Current Cost Accounting - Financial
Capital Maintenance) metoda osigurava toan povrat trokova (Formula i je
zadovoljena).
Osim toga, poput CCA-OCM metode, ova metoda uzima u obzir promjene u cijenama
imovine i predstavlja amortizacijsku metodu tekueg trokovnog raunovodstva te je zato
nacionalna regulatorna tijela esto koriste59. Meutim, kao i HCA metoda, ova metoda ne
osigurava da se anuiteti operatora ujednaeno kreu u sluaju kada se cijene imovine
mijenjaju. Slika 13 prikazuje situaciju kada je postojeu imovinu potrebno zamijeniti
novom (na kraju 10. godine u prikazanom primjeru) gdje se jasno vidi kako CCA-FCM
metoda stvara diskontinuitet.
Slika 13: Anuiteti s CCA-FCM metodom (tamno: povrat na uloeni kapital - svijetlo: amortizacija) zamjena postojee imovine novom (nakon 10 godina) s poveanjem cijena (5% godinje) u okviru
CCA-FCM amortizacije
Niti jedna od gore navedenih raunovodstvenih metoda ne moe osigurati ujednaen

prijelaz kod zamjene imovine. Nadalje, te metode slue za izraunavanje anuiteta koji
mogu dovesti do znaajnih razlika u trokovima za operatore koji ulau u istu imovinu,
ali u razliitom trenutku to moe dovesti do slanja pogrenih ekonomskih signala. Zbog
toga se, umjesto raunovodstvenih metoda, u regulaciji esto koristi koncept ekonomske
amortizacije60.
59
ERG Guidelines on Accounting Separation & Cost Accounting Systems (2005): " Za izvjeivanje o
regulatornim raunima "odozgo prema dolje", FCM koncept je moda bolji jer bi se bolje bavio
problemima dioniara i potencijalnih ulagaa."
60
Koritenje ekonomske amortizacije preporua Europska komisija u svojoj preporuci iz 2009. o cijenama
zavravanja poziva (lanak 7.)
40

veljaa 2012.
5.2.1.2 Ekonomske metode amortizacije

Ekonomska amortizacija se jednostavno definira kao "promjena u trinoj vrijednosti
imovine kroz odreeno razdoblje. Trina vrijednost imovine jednaka je sadanjoj
vrijednosti oekivanog prihoda od imovine tijekom preostalog vijeka trajanja te
imovine"61. Drugim rijeima, dok raunovodstvena amortizacija na sustavan nain
raspodjeljuje ulaganje na razdoblje od nekoliko godina, ekonomska amortizacija
izraunava anuitete koji se razvijaju s oekivanim prihodom od imovine tijekom vijeka
trajanja imovine.
Osim toga, za razliku od HCA i CCA metode amortizacije, ekonomska amortizacija
osigurava da dva operatora koja ulaze na trite i kupuju istu imovinu u nekom drugom
razdoblju imaju iste anuitete. To je kljuno obiljeje ekonomske amortizacije koje je
izrazito vano u sluaju regulacije. Kao posljedica toga, ekonomska amortizacija je u
teoriji sposobna slati savrene signale "gradi ili kupi", to nije sluaj s raunovodstvenom
amortizacijom (Slika 12).
Za razliku od raunovodstvene amortizacije koja anuitete rauna na temelju objektivne
formule, izraun ekonomske amortizacije je subjektivan i sloen u praksi jer zahtijeva
procjenu budue potranje, buduih operativnih trokova, buduih cijena imovine i sl.
Zbog toga, obino se koriste tri pristupa za procjenu ekonomske amortizacije: standardni
anuiteti, kosi anuiteti (eng. tilted annuities) i prilagoeni kosi anuiteti (eng. adjusted tilted
annuities). Ti anuiteti predstavljaju zbroj povrata uloenog kapitala i amortizaciju, a
omoguuju toan povrat poetnog ulaganja.
Metoda standardnog anuiteta
Koritenje navedene metode prikladno je kada su cijene imovine i koliine izlaznih
proizvoda koje proizvodi ta imovina stabilne. Pristup standardnog anuiteta na temelju
formule ii rauna godinju naknadu A (anuitet) koja je jednaka tijekom cijelog vijeka
trajanja imovine.
Formula ii
I=
A
A
A
+
+K+
2
(1 + ) (1 + )
(1 + )n
Nadalje, A se moe napisati kako slijedi:62

Formula iii
A=I
1
1
1 +
gdje je troak kapitala, I ulaganje i n vijek trajanja imovine.

61
Izvor: Economic Depreciation in Telecommunications Cost Models, Alexis Hardin, Henry Ergas and
John Small, A paper prepared for 1999 Industry Economics Conference Regulation, Competition and
Industry Structure 12-13 July, Hotel Ibis, Melbourne
62
Ova formula pretpostavlja da operator poinje ostvarivati prihod od imovine godinu dana od zavretka
ulaganja.
41

veljaa 2012.
Metoda standardnog anuiteta izraunava rastui troak amortizacije i padajui povrat

kapitala na nain da anuitet s vremenom ostane stabilan. Formulu standardnog anuiteta
koriste banke za izraun mjesenih rata otplate zajma. Budui da standardni anuiteti ne
uzimaju u obzir promjene u cijeni imovine, oni ne odraavaju razvoj vrijednosti imovine
na tritu i stoga se ne mogu smatrati odgovarajuom ekonomskom amortizacijom u
svrhu regulacije u sektoru elektronikih komunikacija. Oni se rijetko koriste u modelima
"odozdo prema gore". Kao i HCA metoda amortizacije, takvi anuiteti mogu prikazivati
krivu sliku o trokovima i unijeti nepravilnosti u regulaciju cijena usluga kada se cijene
imovine s vremenom mijenjaju.
Slika 14: Nadogradnja imovine po vioj cijeni u skladu s metodom standardnog anuiteta
Metoda kosih anuiteta

Metoda kosih anuiteta vjerojatno je najrairenija metoda koja se koristi u regulatorne
svrhe. Navedena metoda amortizacije u svojoj formuli sadri kosinu koja omoguuje
izraun anuiteta koji se mijenjaju u skladu s promjenama u cijeni imovine (to je stoga
pristup tekueg troka): ako se cijena imovine povea za, primjerice, 5% godinje,
anuiteti e se isto poveati za 5% godinje (Slika 15). Ovom se metodom alju
odgovarajui signali "gradi ili kupi" igraima na tritu. Ona isto tako omoguuje
nacionalnim regulatornim tijelima repliciranje godinjih naknada s kojima bi se operator
susreo na konkurentnom tritu.
Slika 15: Anuiteti dobiveni primjenom metode kosih anuiteta - Zamjena postojee imovine novom u
okviru metode kosih anuiteta - Poveanje cijene imovine za 5% godinje
42

veljaa 2012.
Kosi anuitet moe se izraunati na temelju sljedee formule63:

Formula iv
A1
A1 (1 + p)
A1 (1 + p) n1
I=
+
+ K+
(1 + )
(1 + ) 2
(1 + ) n
Iz koje se iznos anuiteta dobiva na sljedei nain:
Formula v
(
p)(1+ p)t 1
A =I
t
1+ p
1
1+
gdje je troak kapitala, I ulaganje, t predmetna godina, n vijek trajanja imovine p nagib
(dugoroni trend u cijeni imovine) i At anuitet godine t64. Za dobivanje ove formule
koritena je Formula i, ali sa sljedeim odnosom izmeu svakog anuiteta:
Formula vi
At = At 1 (1 + p )
to znai da se anuiteti mijenjaju zajedno s cijenom imovine.
to je jo vanije, metoda kosih anuiteta omoguuje nesmetan razvoj godinjih trokova
bez obzira na promjene u cijenama i cikluse ulaganja. Na kraju vijeka trajanja imovine,
odnosno, kada je potrebno zamijeniti postojeu imovinu novom, anuiteti izraunati
metodom kosih anuiteta bit e slini neposredno prije i odmah nakon zamjene imovine
(kao to je prikazano na gornjoj slici). Prema tome, anuiteti se razvijaju bez prekida koji
su jedni od glavnih nedostataka HCA, CCA-OCM i CCA-FCM pristupa.
Navedena prednost moe se prikazati sljedeim teoretskim primjerom. Operator kupi
imovinu u 1. godini s vijekom trajanja od 10 godina. Anuitet koji se izraunava metodom
kosih anuiteta u bilo kojoj godini (za vrijeme vijeka trajanja imovine) moe biti anuitet
predmetne imovine bez obzira na trenutak u prolosti kada je ona kupljena. Dolje
prikazana slika prikazuje situaciju u kojoj je ista imovina kupljena u 1. godini te nakon
toga u 8. godini. Moe se primijetiti da su anuiteti za obje imovine isti tijekom vijeka
trajanja svake imovine.
63
Ova formula je ispravna ako se ulaganje I promatra ili prikuplja za godinu na koju se odnosi i anuitet A1.
Ako postoji razlika u godinama, npr. ako se ulaganje I prikuplja za 2010. godinu a anuitet A1 se rauna za
2011. godinu, u tom sluaju se cijela formula treba pomnoiti s (1+P). Isto vrijedi i za formule iv i v.
64
Ovaj anuitet se izraunava na temelju prepostavke da se prvi godinji povrat trokova ostvaruje godinu
dana nakon ulaganja. Ako je vrijeme izmeu trenutka dospjea prvog anuiteta i otplate ulaganja krae za
godinu dana (ili due za godinu dana), onda bi se anuitet trebao pomnoiti s (1+ )-1 (odnosno (1+ )).
43

veljaa 2012.
Slika 16: Anuiteti s metodom kosih anuiteta za dvije iste imovine kupljene u 1. godini i u 8. godini s
cjenovnim trendom od +5% i vijekom trajanja od 10 godina
Ako je koliina izlaznih proizvoda koje proizvodi imovina stabilna, onda je anuitet
dobiven metodom kosih anuiteta priblian ekonomskoj amortizaciji. Na primjer, norveka
i danska regulatorna tijela objavila su izvjee u kojem navode da "u nepokretnoj mrei,
razine prometa ostvarenog prospajanjem kanala openito su stabilne pa se kosi anuiteti
esto koriste u zamjenu za ekonomsku amortizaciju65."
Meutim, metoda kosih anuiteta moda nije dobra zamjena za ekonomsku amortizaciju
kada je koliina izlaznih proizvoda koje proizvodi imovine nestabilna66. To moe biti
sluaj s novim proizvodima/uslugama ili kada se potranja brzo razvija (vidi dolje
navedeni primjer).
Slika 17: Primjer jedininog troka izvedenog na temelju metode kosih anuiteta kada se poveava
broj izlaznih proizvoda koje proizvodi imovina
U navedenom sluaju se moe koristiti metoda prilagoenih kosih anuiteta.

65
NPT, Conceptual approach for a LRIC model for wholesale mobile voice call termination Consultation
paper for the Norwegian mobile telecoms industry 27 February 2006 and Analysys, LRAIC model of
mobile termination: specification consultation paper for industry, 2007
66
Vidi ITST, Report on the LRAIC Model and User Guide Revised Hybrid Model (version 2.5.2), June
2009. Vidi stranice 33 i 34 za rasprave o standardnim, kosim anuitetima i ekonomskoj amortizaciji.
44

veljaa 2012.
Metoda prilagoenih kosih anuiteta

Metoda prilagoenih kosih anuiteta modificira formulu kosih anuiteta tako da se
izraunaju anuiteti koji uzimaju u obzir razvoj broja izlaznih proizvoda koje proizvodi
imovina. Dakle, koristi se ista formula kao za kosi anuitet, osim to je stalni anuitet A1
zamijenjen s C x Ni gdje je C stalan a Ni se mijenja na isti nain kao i broj izlaznih
proizvoda.
Neka I bude ulaganje, C konstantan jedinini troak, p nagib (cjenovni trend imovine) i Ni
broj proizvoda prodanih u godini i. Ulaganje se moe izraunati na sljedei nain:
Formula vii
n
I =
i =1
A1 (1 + p) i 1
(1 + ) i
postaje
i 1
C (1 + p ) N i
I =
(1 + )i
i =1
n
Ovdje se anuitet mijenja u skladu s brojem izlaznih proizvoda koje je proizvela imovina i
s cjenovnim trendom. Kada imovina proizvodi mali broj izlaznih proizvoda (na primjer,
FTTH u ranim godinama kada ima malo korisnika), anuitet je nizak u poetku i onda se
poveava s poveanjem broja izlaznih proizvoda (na primjer, poveava se gustoa FTTH
prikljuaka).
Slika 18 prikazuje metodu prilagoenih kosih anuiteta (ne uzimajui u obzir razvoj cijena
imovine) s kojim je jedinina cijena po izlaznom proizvodu stabilna.
Slika 18: Anuiteti (obraun amortizacije uveane za povrat uloenog kapitala) prema metodi
prilagoenih kosih anuiteta
Uzimajui u obzir promjene u proizvedenim izlaznim proizvodima, anuiteti odraavaju

promjene u trinoj vrijednosti imovine, to odgovara definiciji ekonomske amortizacije.
S takvim prilagoenim kosim anuitetom, anuitet po izlaznom proizvodu ostaje stabilan i
slijedi razvoj cijena imovine.
45

veljaa 2012.
Glavni nedostatak ove metode amortizacije jest potreba predvianja broja izlaznih
proizvoda koje proizvodi imovina tijekom dueg razdoblja. Stoga je ova metoda
subjektivnija od drugih metoda (iako je i metoda kosih anuiteta subjektivna u odreivanju
dugoronih cjenovnih trendova). Meutim, navedena metoda daje bolje ekonomske
signale od drugih metoda amortizacije kada broj izlaznih proizvoda koje proizvodi
imovina nije stabilan.
Odabir odgovarajue metode ekonomske amortizacije
Dolje prikazana tablica prikazuje stajalite HAKOM-a o prikladnosti razliitih metoda
amortizacije.
Tablica 5: Odabir metoda amortizacije
Slijedom svega navedenog, HAKOM smatra da bi se kosi anuiteti i prilagoeni kosi

anuiteti trebali koristiti u modelima odozdo prema gore za amortizaciju ulaganja jer
promjene u cijenama imovine i koliini izlaznih proizvoda mogu u elektronikim
komunikacijama biti znaajne67.
5.2.2
Vijek trajanja imovine
Obino se razlikuje raunovodstveni i ekonomski vijek trajanja imovine.

Raunovodstveni vijek trajanja imovine koristi se za pripremu statutarnih izvjetaja.
Ekonomski vijek trajanja imovine moe se definirati kao razdoblje kada poduzee koristi
imovinu68 ili razdoblje u kojem je prihod od imovine vei od njezinog troka69.
Raunovodstveni vijek trajanja imovine obino je krai od ekonomskog vijeka trajanja
imovine. Za to postoje mnogi razlozi, ukljuujui:
Primjena kratkog vijeka trajanja imovine poveava troak amortizacije i smanjuje

raunovodstvenu dobit u poetku, ime se smanjuje porez na dobit. Zbog toga
poduzea preferiraju krai vijek trajanja imovine;
67
Za odreenu imovinu bi se trebao koristiti isti pristup amortizaciji na veleprodajnoj i maloprodajnoj

razini kako bi se izbjeglo istiskivanje margine
68
Vidi CIMA Operational Level Paper F1 Financial Operations, Acorn professional tutors
http://www.acornlive.com/downloads/pdf/F1_Revision_Summaries.pdf.
69
Izvjee o LRAIC modelu, ITST (Danska NRA), prosinac 2005. http://en.itst.dk/telecom-internetregulation/smp-regulation/filarkiv-lraic/lraic-pafastnet/LRAIC%20Report%20on%20the%20Hybrid%20Model%20Version%202.3.pdf.
46

veljaa 2012.
Raunovodstvena pravila ponekad zahtijevaju koritenje kraeg vijeka trajanja

imovine70;
Kada je ekonomski vijek trajanja nepoznat i nesiguran prvo se moe odrediti
raunovodstveni vijek trajanja71.
Za potrebe regulacije, nacionalna regulatorna tijela moraju slati ispravne ekonomske
signale i to moe zahtijevati izmjene raunovodstvenog vijeka trajanja imovine radi
odraavanja ekonomskog vijeka trajanja imovine. To su postigla neka nacionalna
regulatorna tijela (vidi tablicu u nastavku).
Tablica 6: Odluka NRA o promjeni vijeka trajanja imovine
NRA
Godina odluke
ARCEP
2005.
Ofcom
2005.
ComReg
2009.
Kanalizacija
s 20 na 40 godina
s 25 na 40 godina
s 20 na 40 godina
Kablovi
s 12 na 24 godine
s 15 na 18 godina
s 14 na 20 godina
Izvor: ARCEP72, Ofcom73, ComReg74
U Republici Hrvatskoj je raunovodstveni vijek trajanja kabela od 10 do 18 godina i 30

godina za kabelsku kanalizaciju, to je malo u usporedbi s drugim zemljama, posebno ako
se uzme u obzir da ne postoji nikakav oiti razlog za takve razlike.
Primjena prekratkog vijeka trajanja imovine (u usporedbi sa stvarnim ekonomskim
vijekom trajanja) moe dovesti do pretjeranog povrata trokova u modelima "odozdo
prema gore", dok je kod modela "odozgo prema dolje" taj uinak ublaen. Ako je
procijenjeni vijek trajanja imovine prekratak u usporedbi s korisnim ekonomskim
vijekom trajanja, troak amortizacije i cijena bit e previsoki na poetku vijeka trajanja
imovine, a kasnije preniski. Zbog toga bi se maloprodajni i veleprodajni korisnici suoili
s promjenama cijena koje su posljedica odabira neodgovarajueg vijeka trajanja imovine,
a ne stvarnih promjena u samoj imovini ili pripadajuim uvjetima na tritu.
Slijedom navedenog, HAKOM smatra da bi se u trokovnim modelima "odozdo prema
gore" trebao koristiti ekonomski vijek trajanja imovine. Za imovinu kod koje
70
Vidi John Cubbin, Economics of competition and regulation, background to regulated industries.
(http://cubbin.org.uk/comp_and_reg2009/week8/Background%20notes%20on%20nationalisation%20and%
20privatisation.pdf)
71
To je primijetio i Ovum u svom izvjeu Mobile Termination Rates in Austria, A review of RTRs cost
model, A Report for Mobilkom Austria, Orange Austria and T-Mobile Austria March 2009: "Vijek
trajanja koji se koristi u modelu jest raunovodstveni vijek trajanja jer se kao izvor koriste vrijednosti
izravno iz financijskih sustava operatora. Nacionalna regulatorna tijela obino izbjegavaju primjenu
raunovodstvenog vijeka trajanja u trokovnim modelima jer oni ne odraavaju pravo ekonomsko trajanje
imovine. Raunovodstveni vijek trajanja esto se odreuje kada pravi ekonomski vijek trajanja nije poznat i
raunovoe paljivo procjenjuju razdoblje u kojem bi ulaganje trebalo otpisati."
72
Dcision n 05-0834 de lAutorit de rgulation des communications lectroniques et des postes en date
du 15 dcembre 2005 dfinissant la mthode de valorisation des actifs de la boucle locale cuivre ainsi que
la mthode de comptabilisation des cots applicable au dgroupage total.
73
Vidi Ofcom, Valuing copper access Final statement, August 2005.
74
Vidi ComReg, Response to Consultation Document No. 09/11: Review of the regulatory asset lives of
Eircom Limited Document No:09/65, 11 August 2009. ComReg je objavio i dokument iz RGL Forenzike
(final report for ComReg of eircoms regulatory asset lives 16 February 2009) u kojem se govori o procjeni
ekonomskog vijeka trajanja imovine.
47

veljaa 2012.
raunovodstveni vijek trajanja istovremeno ne odraava i korisni ekonomski vijek

trajanja imovine, HAKOM e napraviti nune prilagodbe.
5.2.3
Radni kapital
Svakodnevne aktivnosti operatora zahtijevaju ili generiraju odreenu koliinu novca: taj
iznos novca se definira kao "radni kapital". On predstavlja neto bilancu operativnog
koritenja sredstava i izvora sredstava, koja moe biti pozitivna ili negativna75. Na
svakodnevnoj osnovi moe doi do kanjenja izmeu dana kada je troak nastao i
ostvarivanja prihoda kojim e se pokriti taj troak. Na primjer, uvijek e proi odreeni
period izmeu dana kada je kupljena dodatna pokretna bazna stanica i dana kada e
operator pokretne mree zaraditi dodatni prihod od prometa koji stvara ta bazna stanica.
Kada je pozitivan, radni kapital moe ostvariti prihod (putem kamata) ali kada je
negativan, moe stvarati i financijske trokove za operatora. Ti prihodi i financijski
trokovi mogu se uzeti u obzir kod trokovnih modela. Troak radnog kapitala jednak je
angairanom kapitalu pomnoenom s prosjenim ponderiranim trokom kapitala ili
WACC-om (vidi u nastavku objanjenje WACC-a).
Radni kapital se moe sastojati od razliitih vrsta trokova:
Nemreni trokovi;
Mreni CAPEX;
Mreni OPEX.
U nastavku se detaljnije razmatraju pitanja radnog kapitala prema gore navedenim
vrstama troka.
5.2.3.1 Radni kapital od nemrenih trokova
Radni kapital koji nastaje od nemrenih trokova rezultat je financijskih aktivnosti i
vlastitih odluka operatora. Na primjer, operator moe izdvojiti znaajnu koliinu novca za
financiranje kupovine nekog drugog poduzea. Ova vrsta radnog kapitala koja nije
vezana uz mrene aktivnosti ili pruanje mrenih usluga, ve uz financijske aktivnosti, ne
ulazi u izraun reguliranih cijena. Naime, ne bi bilo prikladno da alternativni operatori
moraju plaati za troak koji stvaraju aktivnosti ili odluke operatora koje nisu vezane ili
nisu nune za pruanje mrenih usluga. Stoga se ova vrsta radnog kapitala ne uzima u
obzir u izradi trokovnih modela. Ipak, troak radnog kapitala vezan uz ope trokove
poslovanja pripada opim trokovima poslovanja te bi, kako je pojanjeno ranije,
odreeni dio navedenih trokova trebao biti ukljuen. Stoga, ukoliko operatori dostave
dokaze o znaajnom i uinkovitom radnom kapitalu vezanom uz ope trokove
poslovanja, isti e moda biti ukljuen u model.
75
Formalno je neto radni kapital jednak kratkotrajnoj imovini (novac i novani ekvivalenti, potraivanja od
kupaca, zalihe i kratkotrajna ulaganja) umanjenoj za kratkorone obveze (obveze prema dobavljaima i
kratkoroni udio dugoronih zajmova).
48

veljaa 2012.
5.2.3.2 Radni kapital od mrenog CAPEX-a

Kod ulaganja u mreu, prihod od imovine se najee poinje ostvarivati nekoliko
mjeseci od zavretka ulaganja (ostvaren novac se zatim moe koristiti za isplatu
dioniarima i bankama). To razdoblje izmeu plaanja imovine do prvog operativnog
koritenja stvara radni kapital i ponekad se naziva "vrijeme za izgradnju" (trajanje
"vremena za izgradnju" moe znaajno varirati od jedne do druge imovine). Razdoblja
"vremena za izgradnju" obino se uzimaju u obzir u trokovnim modelima.
Prema tome, kod mrenog je CAPEX-a radni kapital vezan uz razdoblje "vremena za
izgradnju" koje postoji izmeu plaanja ulaganja u mreu i zapoinajnja ostvarivanja
prihoda. Na primjer, ako izmeu vremena zavretka ulaganja i vremena ostvarivanja
prihoda proe mjesec dana, nuno je uzeti u obzir mjeseni troak kapitala (npr.
pomnoiti anuitete s mjesenim WACC-om). To se moe jednostavno napraviti
mnoenjem svakog anuiteta opisanog u poglavlju 5 s (1+ WACC)vrijeme za izgradnju (u godinama).
HAKOM smatra da se to treba odraavati u kosim ili prilagoenim kosim anuitetima.
Slika 19: Mreni CAPEX i radni kapital (samo u svrhu ilustracije)
5.2.3.3 Radni kapital od mrenog OPEX-a

U odnosu na operativne trokove takoer postoji razdoblje od trenutka plaanja
zaposlenicima i dobavljaima do ostvarivanja prihoda. Prema tome, mogu se predvidjeti
dvije situacije:
Zaposlenicima i dobavljaima se plaa prije ostvarivanja prihoda: radni kapital je
negativan i tvrtka ima trokove;
Zaposlenicima i dobavljaima se plaa nakon ostvarivanja prihoda: radni kapital
je pozitivan i tvrtka ostvaruje dobit.
Slika 20: Mreni OPEX i radni kapital (samo u svrhu ilustracije)
49

veljaa 2012.
Zaposlenicima i dobavljaima se veinom plaa krajem mjeseca dok se prihodi biljee na

poetku mjeseca. Kao posljedica toga, radni kapital od mrenog OPEX-a smatra se
pozitivnim ili barem uravnoteenim te ga nije potrebno uzeti u obzir prilikom izrade
trokovnih modela. Navedeno je u skladu s drugim meunarodnim pristupima76.
U skladu s tim pristupima, HAKOM smatra da radni kapital ne bi trebao initi dio BULRIC trokovnog modela. U svakom sluaju, ako operatori dostave dokaze o znaajnom i
uinkovitom radnom kapitalu od mrenog OPEX-a, HAKOM e ocijeniti prednosti
ukljuenja troka uinkovitog radnog kapitala za mreni OPEX.
HAKOM smatra da bi kod procjene uinkovite razine radnog kapitala trebalo uzeti u
obzir interna plaanja izmeu maloprodajnog i veleprodajnog dijela operatora. Drugim
rijeima, kod procjene radnog kapitala, HAKOM e razmatrati plaanja izmeu
maloprodaje i veleprodaje kao da su dvije odvojene jedinice i uzet e u obzir uvjete
plaanja koje koriste veleprodajni operatori.
5.2.4
Troak kapitala
Osim financijskih pitanja o kojima se govori u ovom poglavlju, obrazloeno je kako je i

troak kapitala vaan parametar u izradi trokovnih modela (vidi poglavlje 5.2.3 i
5.2.1.2).
Kada operator ulae u imovinu, isti mora biti u mogunosti ostvariti povrat odgovarajuih
trokova financiranja ulaganja. S jedne strane, isti odraava troak kapitala mjeren
povratom koji dioniari ele ostvariti od ulaganja, a s druge strane, odraava troak duga
ako je ulaganje financirano dugom. U regulaciji se ti financijski trokovi vraaju
primjenom "prosjenog ponderiranog troka kapitala" (WACC). Troak kapitala odraava
oportunitetni troak sredstava uloenih u imovinu i ugraen je u izradu trokovnih
modela mnoenjem WACC-a s uloenim kapitalom ili primjenom formule anuiteta koja
kombinira izraun povrata od kapitala i troka amortizacije.
Izraun WACC-a odraava strukturu kapitala (raspodjela kapitala kroz vlastiti kapital i
dug mjeren omjerom zaduenosti G), kao i troak duga CD, troak dionikog kapitala CE i
poreza na dobit.
76
U svojoj odluci o LLU i izdvajanju potpetlje (SLU) iz 2009, ComReg je usporedio postupanje s radnim
kapitalom u nekoliko meunarodnih trokovnih modela, ukljuujui Australiju, Francusku i vedsku.
ComReg je zakljuio da je u tim zemljama troak radnog kapitala jednak nuli (ComReg- odluka 0939).
50

veljaa 2012.
Slika 21: Formula za izraun WACC-a (prije oporezivanja)
Veina parametara koji se koriste kao ulazne vrijednosti za WACC moe se odrediti
pomou utvrenih metoda. ERG je na primjer objavio odreena "Naela provedbe i
najbolje prakse za izraun WACC-a" (veljaa 2007.) HAKOM je takoer objavio
"Naputke za raunovodstveno odvajanje i trokovno raunovodstvo" (studeni 2008.) koji
se odnose na HT.
Razina WACC-a ima velik utjecaj na konane rezultate trokovnog modela "odozdo
prema gore" i direktne posljedice na razinu anuiteta. Zbog toga se za svaki parametar daje
kratak opis kako HAKOM predlae izraun, a na temelju referentnih vrijednosti za
izraun WACC- a u 5 zemalja: Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Belgiji, vedskoj i
Danskoj77. Te su europske zemlje odabrane jer su objavile puno detalja o izraunu
WACC-a.
Temeljem rezultata analize usporedivih vrijednosti, HAKOM predlae da bilo koja
metoda koja se koristi za izraun parametara bude nadopunjena to je vie mogue
europskim usporedivim vrijednostima nacionalnih regulatornih tijela i operatora. U
sljedeim se odlomcima izraava stajalite HAKOM-a o tome kako bi se WACC trebao
izraunavati za operatore sa znaajnom trinom snagom u Republici Hrvatskoj. Treba
napomenuti da bi se izraunati WACC primjenjivao i na modele "odozdo prema gore" i
na regulatorne financijske izvjetaje.
77
Vidi ARCEP, Dcision n2010-0001 and Dcision n08-0162; IBPT, Dcision du 4 mai 2010
concernant le cot du capital pour les oprateurs disposant dune puissance significative en Belgique and
Dcision du 23 janvier 2008 concernant le cot du capital a utiliser dans les offres de rfrence de
Belgacom and Dcision du 11 aot 2006 relative lidentification des oprateurs puissants et la
dtermination des obligations appropries pour le march 16; OFCOM, Charge control review for LLU
and WLR services (Consultation), 2011, i A new pricing framework for Openreach, 2009, and Wholesale
mobile voice call termination Statement, 2011, i OFCOM - Mobile call termination Statement, 2007; PTS,
Estimating the cost of capital for fixed and mobile SMP operators in Sweden, 2003;.ITST/NITA, Mobile
LRAIC model, Final v4 cost model, 2008 and Afgrelse om faststtelse af maksimale priser efter LRAICmetoden over for Telia p markedet for mobilterminering, 2009; Copenhagen Economics, Cost Of Capital
For Swedish Mobile Telecom Networks, 2008.
51

veljaa 2012.
5.2.4.1 Izraun omjera zaduenosti (G)

Omjer zaduenosti je ponder koje se koristi u formuli za WACC. Omjer duga mjeri odnos
duga podijeljenog s ukupnim dugom poduzea (VD) i dionikim kapitalom (VE) i definira
se kao:
G = VD / (VD + VE)
HAKOM smatra da bi se izraun trebao temeljiti na optimalnoj strukturi kapitala.
Definicija optimalnog omjera zaduenosti trebala bi uzeti u obzir omjere zaduenosti
slinih operatora elektronikih komunikacija na usporedivim tritima. Osim toga,
potrebno je uzeti u obzir trinu vrijednost duga za usklaivanje knjigovodstvene
vrijednosti.
5.2.4.2 Izraun troka duga (CD)
Troak duga odraava troak zaduivanja operatora (odnosno troak koji mora podnijeti
kako bi dobio kapital za financiranje svojih aktivnosti, bilo od financijskih institucija ili
putem zajmova drugih trgovakih drutava). Isti odgovara ponderiranom prosjeku
trokova raznih dugoronih zajmova tvrtke i u korelaciji je s postojeom razinom kamata,
financijskom sposobnou tvrtke i rizika, a moe biti povezan i s fiskalnom politikom
drave.
HAKOM preporua da se metoda izrauna indikativne razine troka duga treba temeljiti
na zbroju prinosa na nerizina ulaganja i premije na specifine rizike, na temelju
kreditnog rejtinga operatora elektronikih komunikacija ili mjerodavnih usporedivih
vrijednosti.
5.2.4.3 Izraun troka dionikog kapitala (CE)
HAKOM preporua primjenu cjenovnog modela vrednovanja kapitalne imovine (CAPM)
za izraun troka dionikog kapitala. CAPM je model koji nacionalna regulatorna tijela
najee koriste za procjenu troka dionikog kapitala jer ima jasnu teoretsku osnovu i
provedba mu je jednostavna. Prema tom modelu potrebna stopa povrata na rizinu
imovinu je funkcija nerizine stope povrata (rF) uveane za premiju rizika koja odraava
povrat na diversificiran portfelj rizine imovine iznad nerizine stope (rM rF),
prilagoen "betom" (E) rizine imovine (model ulagaima ne nadoknauje rizik
specifian za tvrtku, ve samo sustavni rizik).
CE = rF + E x (rM rF)
HAKOM smatra da bi se formula CAPM trebala koristiti kako je gore navedeno bez
posebnih prilagodbi hrvatskom tritu.
Nerizina stopa rF
Nerizina stopa je oekivan povrat na imovinu koja u teoriji ne nosi nikakav rizik,
odnosno, iji je oekivani povrat siguran. U praksi nije mogue nai ulaganje koje je
potpuno nerizino. Meutim, za dravne obveznice visokog ranga (BBB ili iznad)
52

veljaa 2012.
kojima se slobodno trguje, openito se smatra da imaju rizik nenaplate potraivanja po

dospijeu gotovo jednak nuli i rizik likvidnosti jednak nuli.
HAKOM predlae da se povrat na nerizino ulaganje definira na temelju prinosa na
dravne obveznice Republike Hrvatske denominirane u kunama i prilagoene u odnosu
na dospijee obveznice (dospijee dravnih obveznica na temelju kojih se definira povrat
na nerizino ulaganje iznosi 10 godina) ili na temelju njemakih dravnih obveznica
uveanih za premiju rizika zemlje.
Premija rizika (rM rF)
Premija trinog rizika predstavlja dodatni povrat iznad nerizine stope koju ulagai trae
kao naknadu za rizik kojem se izlau ulaui na trita kapitala. To je mjera ulagaevih
apetita za rizikom i trini imbenik, radije nego imbenik specifian za poduzee.
HAKOM smatra da trite dionica u Republici Hrvatskoj nije dovoljno veliko niti
likvidno te nema dovoljno dugaku tradiciju za znaajnu procjenu premije trinog rizika
direktnim promatranjem. Zbog toga HAKOM za definiciju premije trinog rizika
preporua primjenu meunarodnih usporedivih vrijednosti premije trinog rizika
dobivenih iz mjerodavnih meunarodnih studija i izvjea. HAKOM preporua koritenje
studija koje su usredotoene na europska trita kao to su godinje studije Damodaran,
Fernandez ili Dimson Marsh & Staunton78.
Beta (E)
Beta je mjera rizika rizine imovine u odnosu na trini rizik. U teoriji je jedini rizik
obuhvaen Betom sustavni rizik, a to je rizik koji ulaga diversifikacijom ne moe
ukloniti. Beta odraava stupanj do kojeg se oekuje da e se budui povrati mijenjati s
oekivanim povratom na iroki portfelj imovine tj. stupanj kretanja izmeu povrata
operatora i trinog povrata. to je via vrijednost bete, to je vei sustavni rizik s kojim se
suoavaju dioniari operatora.
HAKOM preporua procjenu Bete primjenom metodologije "odozdo prema gore" s
meunarodnim usporedivim vrijednostima.
5.2.4.4 Izraun stope poreza na dobit (t)
Kao to je ve navedeno, WACC se moe procjenjivati prije ili nakon poreza. WACC
prije poreza je WACC koji je prilagoen za plaanje poreza na dobit. Kada se primjenjuje
na kapitalnu osnovu, on pokazuje operativnu dobit koja je potrebna za plaanje poreza i
78
Navedena se, na primjer, moe smatrati uobiajenom praksom jer je koriste vedski regulator PTS,
britanski regulator Ofcom, portugalski regulator Anacom i belgijski regulator IBPT. IBPT u svojoj javnoj
raspravi o WACC-u iz 2010. godine navodi: Najei pristup koji se koristi za procjenu premije trinog
rizika u modelima vrednovanja imovine temelji se na povijesnim podacima. Odabrani su podaci koje svake
godine daju Dimson Marsh & Staundon (DMS) i njihova je kvaliteta priznata u cijelom svijetu. Podaci od
Dimson Marsh & Staunton dostupni od 2002. godine smatraju se pouzdanijim u mnogim metodolokim
tokama od drugih izvora. Sada se esto citiraju u literaturi i mnogim knjigama o financijama (IBPT,
Javna rasprava o WACC-u, 21.sijenja 2010. (prijevod HAKOM-a).
53

veljaa 2012.
kamata uz to to se dioniarima isplauje potreban povrat. Kod procjene WACC-a,

potrebno je donijeti odluku o tome koja e se porezna stopa primjenjivati za izraun.
Najjednostavnije reeno, profitabilan operator koji radi u jednoj zemlji dugorono e
morati plaati zakonsku poreznu stopu. HAKOM preporua primjenu zakonske porezne
stope kao jednostavnog, transparentnog pristupa s pogledom u budunost. On je isto tako
neovisan o strukturi kapitala operatora.
5.2.4.5 Dodatne rasprave vezane uz WACC
5.2.4.5.1 Razliiti WACC
Mnoga nacionalna regulatorna tijela u zemljama EU-a odredila su drugaiji WACC za
nepokretne i pokretne operatore zbog razliite prirode i rizika aktivnosti. Mnogi su
nametnuli jedan WACC za regulirane aktivnosti u nepokretnoj mrei biveg monopolista.
Meutim, razliita beta u okviru nepokretne mree jo se koristi samo u Velikoj Britaniji.
To je bio sluaj i u Francuskoj od 2001. do 2003. godine i u Nizozemskoj do 2007.
S obzirom na tu praksu, HAKOM smatra da bi se za aktivnosti u nepokretnoj mrei
trebao koristiti jedan WACC dok bi aktivnosti u pokretnoj mrei trebale imati razliiti
WACC.
5.2.4.5.2 Premija rizika za NGA
Preporuka Komisije od 20. rujna 2010. godine o reguliranom pristupu mreama sljedee
generacije kae da: "Kod odreivanja cijena pristupa izdvojenoj svjetlovodnoj petlji,
nacionalna regulatorna tijela bi trebala ukljuiti veu premiju rizika radi odraavanja
dodatnog i kvantificiranog rizika ulaganja koji snosi operator sa znaajnom trinom
snagom." HAKOM ne iskljuuje mogunost da utvrdi razliiti WACC-a za pristup
bakrenoj i svjetlovodnoj infrastrukturi: "Agencija smatra da razumna stopa povrata ne
mora nuno biti ista u svim sluajevima, ali e ovisiti o tome je li bila nuna za izgradnju
nove kanalizacije ili su svjetlovodne niti smjetene u postojeu kanalizaciju."79
HAKOM smatra da bi se mogla omoguiti premija rizika za pristupne mree nove
generacije (NGA) radi davanja daljnjeg poticaja za ulaganje u NGA. Naravno, to se ne bi
trebalo primjenjivati na postojeu imovinu koja nee biti zamijenjena novom s razvojem
NGA, kao to je, na primjer, kabelska kanalizacija. Potrebno je napomenuti da
ukljuivanje premije rizika moe poveati trokove pa tako i maloprodajne cijene, ime
bi se poveala razlika izmeu maloprodajnih cijena ovisno o tome nudi li se usluga putem
bakrene ili svjetlovodne pristupne infrastrukture.
U nedostatku jasnog i praktinog pristupa izraunu premije rizika za NGA, HAKOM
smatra da bi trebalo koristiti metodu usporedivih vrijednosti premije rizika.
79
Izvor: HAKOM, analiza trita 4 i 5, 2009.
54

veljaa 2012.
5.3 Tehnika pitanja

Tehnika pitanja odnose se na vrstu mree i vrstu operatora za kojeg se rade modeli. U
ovom se poglavlju govori o stajalitima HAKOM-a o sljedeih pet tehnikih pitanja:
1.
2.
3.
4.
5.
5.3.1
Optimizacija dimenzioniranja mree: godinji i povijesni pristup;

Vrste operatora;
Vrste tehnologija;
Scorched node i scorched earth pristup;
Vrsta usluga (veleprodajna razina).
Optimizacija dimenzioniranja
povijesnog pristupa
mree:
godinji
nasuprot
U modelima "odozdo prema gore" postoje dva razliita pristupa dimenzioniranju mree i
optimiziranju trokova mree za pojedinu uslugu i/ili potranju za prometom: "godinji" i
"povijesni" pristup optimizaciji dimenzioniranja mree. Ove dvije metode imaju razliite
pristupe pri izraunu godinjeg ulaganja.
5.3.1.1 Godinji pristup
Prema godinjem pristupu, potrebna koliina imovine u odreenoj godini procjenjuje se
bez uzimanja u obzir ono to je ve prethodno izgraeno.
Iako se na temelju godinjeg pristupa mrea "iznova gradi" svake godine neovisno o
ulaganjima iz prethodnih godina, ovaj pristup moe ukljuivati i "pogled unaprijed" (eng.
forward looking view) uzimajui u obzir predvianja o rastu prometa (npr. pri
dimenzioniranju mree u 2011. godini uzima se u obzir procijenjeni promet za 2014.
godinu ukoliko je to u skladu s postojeim inenjerskim pravilima).
Godinji pristup prua operatorima bolji signal "gradi ili kupi" od povijesnog pristupa
zbog ega godinji pristup vie odgovara pristupu "odozdo prema gore". Prema
navedenom pristupu, rezultati modela se mogu tumaiti i kao ciljevi uinkovitosti
ostvarivi u srednjem roku. Nadalje, u dugom roku, kada je potrebno zamijeniti imovinu
novom, efikasni troak operatora priblino je jednak troku dobivenom na temelju
godinjeg pristupa.
5.3.1.2 Povijesni pristup
Povijesni pristup uzima u obzir ono to je izgraeno u prethodnom razdoblju kako bi se
procijenilo to treba biti izgraeno u buduem razdoblju tj. pri optimizaciji trokova
mree za 2011. godinu uzima se u obzir ukupna potranja (pa tako i ve izgraena mrea)
iz prethodnih godina.
Kao i godinji pristup, povijesni pristup moe ukljuivati i "pogled unaprijed". Ova
metoda odraava nain na koji je mrea povijsno graena ispravljeno za mogue
neuinkovitosti. Za razliku od godinjeg pristupa, njegova je primjena sloenija i on u
velikoj mjeri ovisi o dostupnosti i tonosti opsenih i detaljnih povijesnih podataka.
55

veljaa 2012.
Meutim, u sluajevima kada se kontinuirano poveava potranja za uslugom i/ili

prometom, godinji i povijesni pristup daju iste rezultate primjenom ekonomske
amortizacije (npr. primjenom metode kosih anuiteta) za razliku od raunovodstvene
amortizacije80. Razlog tome je to je kod poveanja prometa ili stabilnog prometa
potrebno ugraditi dodatnu opremu, a ekonomska amortizacija izraunava isti anuitet u
godini n za opremu kupljenu prije x godina ili prije y godina ili ove godine (Slika 16).
Meutim, kada je potrebna koliina opreme manja nego prethodne godine, anuiteti
dobiveni metodom kosih anuiteta razlikuju se izmeu dva pristupa optimizaciji
dimenzioniranja mree jer e godinji pristup ukljuivati manje opreme u usporedbi s
povijesnim pristupom. To se dogaa samo u sluaju smanjenja ukupnog prometa u mrei,
to je rijetkost na podruju elektronikih komunikacija. Ako smanjenje prometa odreene
usluge ukazuje na to da je koliina imovine izraunata u modelima odozdo prema gore
nia od stvarne i sprjeava povrat trokova, HAKOM e voditi rauna o navedenom
problemu.
Pri izradi trokovnih modela "odozdo prema gore" HAKOM namjerava koristiti godinji
pristup optimizaciji dimenzioniranja mree81. Navedeni e pristup osigurati veu
fleksibilnost modela te bolju prilagodbu modela za primjenu analize osjetljivosti (eng.
sensitivity analysis). Osim toga, odabir godinjeg pristupa dovodi do slinih rezultata kao
i povijesni pristup, pri emu je godinji pristup manje sloen i ne zahtijeva prikupljanje
velike koliine podataka od operatora, ime e se osigurati jednostavna primjena modela
kako za HAKOM, tako i za mjerodavne operatore. Isto tako, godinji pristup optimizaciji
dimenzioniranja mree daje bolje signale "gradi ili kupi".
5.3.2
Vrste operatora
Kod primjene trokovnog modela "odozdo prema gore", HAKOM e u razumnoj mjeri
koristiti podatke od operatora o nabavnim cijenama, iznosu OPEX-a i lokalnim
inenjerskim pravilima. Meutim, mogue je izraditi model za nekoliko profila operatora.
Cilj je nekih modela replicirati postojee operatore na tritu, dok drugi modeliraju tzv.
"generikog operatora" (eng. generic operator) koji se razlikuje od postojeih operatora.
Izrada modela za postojee operatore omoguuje utvrivanje moguih razlika u
trokovima izmeu operatora, kao i prepoznavanje uzroka zbog kojih nastaju uoene
razlike.
Za model generikog operatora moe se odabrati niz parametara, od kojih su od najveeg
znaaja:
Trini udio operatora;
Mrena tehnologija (npr. 2G i 3G tehnologija za pokretne mree);
Odabir backhaula (npr. za pokretne mree, iznajmljene vodove, radijske veze).
80
ak i ako se govorni promet u nepokretnim i pokretnim mreama smanjuje, vaan je ukupan promet
mrea odnosno, uzeti u ozir sve usluge jer se veina imovine dijeli izmeu svih usluga (posebno u NGN-u).
Naime, zahvaljujui npr. irokopojasnom pristupu internetu, postoji tendencija poveanja prometa i u
nepokretnim i u pokretnim mreama
81
Druga regulatorna tijela koriste godinji ili povijesni pristup optimizaciji dimenzioniranja mree.
56

veljaa 2012.
Prednosti modela generikog operatora su mogunost objave modela bez otkrivanja

povjerljivih podataka dobivenih od operatora te laka izrada modela s obzirom da se
jedan model koristi za sve operatore.
Postoji nekoliko naina modeliranja generikog operatora. Uobiajeni pristup je
modelirati prosjenog operatora ija bi se struktura temeljila na postojeim operatorima.
Drugi pristup jest modelirati novog operatora koji ulazi na trite. Pretpostavka je da bi
"generiki operator" koristio uinkovite tehnologije u skladu s principom pogled
unaprijed.
Nadalje, pri modeliranju generikog operatora vano je odrediti odgovarajuu razinu
ekonomija razmjera. U 2009. godini, Europska komisija je dovrila detaljni pregled
mogunosti definicije generikih operatora u kontekstu cijena zavravanja poziva u
nepokretnu mreu i cijena zavravanja poziva u pokretnu mreu.82
Uzevi u obzir gore navedeno, u nastavku su predloene vrste operatora pokretne mree i
operatora nepokretne mree koji e se modelirati.
5.3.2.1 Operator pokretne mree
HAKOM predlae modeliranje pokretnih mrea svih postojeih operatora - HT-a, Vipneta i Tele2.
Uz modeliranje postojeih operatora, uobiajena je praksa modeliranje generikog
operatora, i to hipotetskog novog operatora na hrvatskome tritu. Modeliranje
generikog operatora je, izmeu ostalog, korisno radi sljedeih razloga:
Kod odreivanja cijena, nacionalna regulatorna tijela moraju biti vrlo paljiva
kako bi postigla odgovarajuu ravnoteu izmeu zatite korisnika i odravanja
poticaja za ulaganje, u odnosu na postojee i potencijalne nove operatore.
Modeliranje generikog operatora (hipotetskog novog operatora na tritu)
pomae u ostvarenju tog cilja.
U sluaju generikog operatora, nacionalna regulatorna tijela mogu javno otkrivati
informacije koritene u modelima bez ugroavanja povjerljivosti informacija
svakog operatora.
Budui da je simetrina regulacija dugoroni trend u EU, modeliranje generikog
operatora daje komplementarne rezultate koji pomau u procesu odluivanja.
Prema Preporuci Europske komisije o regulaciji cijena zavravanja poziva u nepokretnu i
pokretnu mreu83 za generikog operatora preporua se koristiti 20% trinog udjela:
"Za odreivanje najnie uinkovite razine trinog udjela za potrebe trokovnog
modela, uzimajui u obzir razvoj trinog udjela u dravama lanicama EU-a,
preporua se odrediti navedenu razinu trinog udjela u iznosu od 20%."
Nadalje, Europska komisija posebice istie pristup Komisije za trino natjecanje u
Ujedinjenom Kraljevstvu i dodaje:
82
COMMISSION RECOMMENDATION of 7 May 2009 on the Regulatory Treatment of Fixed and

Mobile Termination Rates in the EU (2009/396/EC)
83
ibid.
57

veljaa 2012.
"Isto tako, moe se oekivati da e operatori pokretne mree, nakon ulaska na

trite, nastojati maksimizirati uinkovitost i prihode i tako biti u poziciji ostvariti
barem minimalni trini udio od 20%. Nacionalno regulatorno tijelo moe
odstupiti od preporuenog pristupa ako moe dokazati da e trini uvjeti na
teritoriju te drave lanice ukazivati na veu najniu uinkovitu razinu trinog
udjela, npr. moe se oekivati da e zbog zrelosti trita operatori ostvariti
prosjean udio na tritu."
U Republici Hrvatskoj Tele2 jo uvijek ima nizak trini udio i stoga se 20% trinog
udjela za generikog operatora ini razumnim.
Slika 22: Trini udio operatora javnih pokretnih komunikacijskih mrea u Republici Hrvatskoj u
odnosu na ukupan broj korisnika (Q2 2011.)
14,3%
46,3%
HT
VIPnet
39,4%
Tele 2
5.3.2.2 Operator nepokretne mree

Prema Preporuci Europske komisije o regulaciji cijena zavravanja poziva u nepokretnu i
pokretnu mreu84, slino kao i na tritu pokretne mree, cijene zavravanja poziva u
nepokretnu mreu mogu se izraunati na temelju troka uinkovitog generikog
operatora. Isto tako, navedena preporuka navodi sljedee:
"Prilikom odluivanja o odgovarajuoj uinkovitoj razini trinog udjela
modeliranog operatora, nacionalna regulatorna tijela moraju imati u vidu
potrebu za promicanjem uinkovitog ulaska na trite i istovremeno uzeti u obzir
da u odreenim okolnostima manji operatori mogu pruati usluge uz nii jedinini
troak ukoliko pruaju usluge na manjim zemljopisnim podrujima. Nadalje, moe
se pretpostaviti da e manji operatori, koji ne mogu u istoj mjeri koristiti
prednosti ekonomije razmjera kao najvei operatori koji pruaju usluge na irem
zemljopisnom podruju, radije koristiti veleprodajne usluge nego sami pruati
usluge zavravanja poziva85."
To znai da alternativni operator moe ostvariti visoku razinu ekonomija razmjera
koristei vlastitu mreu na relacijama velike gustoe (npr. izmeu velikih gradova u
jednoj zemlji) i/ili koritenjem veleprodajnih usluga meupovezivanja od biveg
monopolista ili drugih operatora sa znaajnom pokrivenou. Koritenjem usluge
84
ibid.
EC, Explanatory note accompanying the Commission recommendation on the Regulatory Treatment of
Fixed and Mobile Termination Rates in the EU
85
58

veljaa 2012.
zavravanja poziva od biveg monopolista, alternativni operator koristi iste ekonomije

razmjera kao i bivi monopolist jer su cijene zavravanja poziva trokovno usmjerene.
Pored usluge zavravanja poziva, alternativni operatori mogu koristiti ekonomije
razmjera biveg monopolista i na temelju drugih veleprodajnih usluga.
Preciznije govorei, s obzirom na razliite razine gustoe prometa jezgrene mree
(relacije visoke gustoe koje povezuju velike gradove u odreenoj dravi, relacije srednje
gustoe koje povezuju manje gradove u odreenoj regiji, relacije niske gustoe koje
povezuju centrale u nekom malom gradu itd.), alternativni operator moe koristiti
priblino jednake ekonomije razmjera kao i bivi monopolist i stoga se model
uinkovitog generikog operatora moe temeljiti na trinom udjelu biveg
monopolista86:
Na relacijama visoke gustoe prometa (izmeu velikih gradova) obino postoji
etiri ili pet razliitih mrenih infrastruktura jer je troak povezivanja velikih
gradova nizak zahvaljujui gustoi prometa. Na navedenim relacijama svi
alternativni operatori imaju svoju mrenu infrastrukturu. Stoga svi operatori
koriste u jednakoj mjeri ekonomije razmjera, odnosno trini udjel uinkovitog
operatora u srednjem roku iznosi oko 15-25%87 (to je vjerojatno priblino
jednako ekonomijama razmjera biveg monopolista u srednjem roku).
Na relacijama srednje gustoe prometa postoji vjerojatno jedna ili dvije
alternativne mrene infrastrukture (uz onu biveg monopolista). Alternativni
operatori imaju svoju infrastrukturu ili koriste veleprodajne usluge od operatora
koji imaju vlastitu infrastrukturu. Odreeni operator moe prikupljati promet
drugih operatora i stoga trini udjel navedenog operatora u srednjem roku moe
biti 33-50%88. Prema tome, svi operatori imaju iste razine ekonomija razmjera, to
vjerojatno nije daleko od one koju ima bivi monopolist.
Na relacijama male gustoe prometa postoji vjerojatno jedna mrena
infrastruktura, i to ona biveg monopolista. Ostali operatori koiste veleprodajne
usluge biveg monopolista kako bi pruali vlastite usluge pa koriste prednosti
ekonomija razmjera biveg monopolista zbog trokovne usmjerenosti njegovih
veleprodajnih usluga. Trini udio uinkovitog operatora trebao bi biti jednak
trinom udjelu biveg monopolista (100%), odnosno iznositi blizu 100%89.
86
Ovaj odlomak slui u ilustrativne svrhe.

Primjer dan ilustracije radi. Podatak nije utemeljen na tonim izraunima (na temelju 4 do 7 operatora)
88
Primjer dan ilustracije radi. Podatak nije utemeljen na tonim izraunima (na temelju 2 do 3 operatora)
89
ARCEP-ov model NGN za 2011. pretpostavlja 4 razliita geotipa za jezgrenu mreu. Geotip 1 ima 3
infrastrukture, Geotip 2 ima 2 infrastrukture, a Geotipovi 3 i 4 imaju 1 infrastrukturu (vidi
http://www.arcep.fr/uploads/tx_gspublication/modele-cout-070111.zip)
87
59

veljaa 2012.
Slika 23: Primjer razliite razine trinog natjecanja i trinih udjela koji se mogu uzeti u obzir kod
modela jezgrenog dijela nepokretne mree
Slijedom navedenog, HAKOM predlae modeliranje nepokretne jezgrene mree HT-a jer
je on jedini operator koji ima nacionalnu pokrivenost (ukljuujui relacije niske gustoe)
i ima pristup do svih centrala, kao i zbog toga to alternativni operatori mogu koristiti
prednosti ekonomije razmjera biveg monopolista koritenjem veleprodajnih usluga
biveg monopolista ili koritenjem vlastite mree.
Meutim, kao to je ve objanjeno u poglavlju 3.5.3, za usluge kao to je bitstream
usluga, mogue je modelirati mreu alternativnog operatora (njegov trini udjel i broj
centrala u kojima je izdvojio lokalnu petlju) radi poticanja usluge izdvojenog pristupa
lokalnoj petlji.
Pristupna mrea biveg monopolista vjerojatno e biti jedina izgraena mrea (prirodni
monopol). Stoga ostali operatori moraju koristiti veleprodajne usluge biveg monopolista
kako bi pruali vlastite usluge te na taj nain koriste prednosti ekonomije razmjera biveg
monopolista zbog trokovne usmjerenosti njegovih veleprodajnih usluga. Trini udio
uinkovitog operatora za pristupnu mreu trebao bi biti blizu 100%, to je jednako
trinom udjelu biveg monopolista.
5.3.3
Vrste tehnologija
Kod modeliranja mree operatora (neovisno o tome radi li se o pokretnoj ili nepokretnoj
mrei) od iznimne je vanosti odabir mrene tehnologije koja e se modelirati. Navedeno
pitanje obuhvaa niz tehnolokih pitanja iji je cilj definirati moderne/uinkovite
standarde (meu kojima topologiju mree i standarde spektra) pruanja usluge. U modelu
je potrebno koristiti pouzdane, dostupne i najjeftinije tehnologije jer to omoguuje
izraun uinkovitih tekuih trokova. U sljedeem se odlomku govori o razliitim
tehnologijama koje se mogu uzeti u obzir u izradi modela za pokretne i nepokretne
mree, pri emu se modeli za nepokretne mree dijele na dva dijela: jezgreni i pristupni
dio.
5.3.3.1 Modeli pokretne mree
Za izradu modela pokretne mree mogue je koristiti razliite tehnologije. S vremenom
su se razvijale razne generacije tehnologija, a najvaniji koraci su bili prijelaz na digitalni
60

veljaa 2012.
GSM (2G) i uvoenje UMTS mrenih elemenata (3G). Tehnoloke su promjene jo u

tijeku i ve se u nekoliko zemalja planira primjena LTE (eng. Long Term Evolution)
tehnologije. Meutim, unato poetku testiranja LTE tehnologije u Republici Hrvatskoj,
jo je prerano za ukljuivanje navedene tehnologije u trokovnie modele.
Operatori pokretne mree u Republici Hrvatskoj - HT, Vipnet i Tele2, primjenjuju 2G i
3G tehnologije zbog ega je opravdano modelirati obje tehnologije, a isto je u skladu i s
preporukom Europske komisije o modeliranju kombinacije tehnologija 2G i 3G.90 Zbog
toga HAKOM smatra da je potrebno modelirati kombinaciju 2G i 3G tehnologija.
Isto tako, vano pitanje vezano uz modeliranje trokova pokretne mree jest koliina i
vrsta spektra svakog operatora koju je potrebno uzeti u obzir kao ulaznu vrijednost za
model. Uz pretpostavku ceteris paribus, to su vei frekvencijski pojasevi dodijeljeni
operatoru, to je manji broj potrebnih baznih stanica, a time su i trokovi nii91. Osim toga,
to su dodijeljene frekvencije nie u spektru, to su nii trokovi koritenja (to je posebno
sluaj u odnosu na frekvencijski pojas GSM 900 MHz koji ima bolja obiljeja irenja
signala i omoguuje bolju pokrivenost od viih frekvencijskih pojaseva kao to su 1800
ili 2100 MHz). Zbog toga je za izradu trokovnih modela za pokretne mree vano
pitanje frekvencijskog pojasa, irine pojasa i sheme multipleksiranja dodijeljenih dijelova
spektra.
Kao to je prikazano u tablici 7., HT, Vipnet i Tele 2 imaju dodijeljene razliite dijelove
spektra to zbog razliitog broja potrebnih baznih stanica stvara razlike u trokovima
opreme. Navedene razlike bile bi obuhvaene kod modeliranja pojedinih operatora
pokretne mree.
Za modeliranje "generikog operatora", HAKOM predlae koritenje prosjene dodjele
spektra.
Tablica 7: Dodjela frekvencijskog spektra operatorima pokretne mree u Hrvatskoj i generikom
operatoru
Dodjele
HT
VIPnet
Tele2
Generiki
operator
900
28,8
28,8
10,0
22,5
1800
40,0
20,0
24,0
28,0
2100
35,0
35,0
35,0
35,0
Ukupna irina (MHz)
90
EC, Explanatory note accompanying the Commission recommendation on the Regulatory Treatment of
Fixed and Mobile Termination Rates in the EU, 2009: "Kao i kod nepokretnih mrea, princip pogleda u
naprijed znaio bi da e se sve usluge pruati preko IP jezgrene mree. Model "odozdo prema gore"koji bi
danas bio izgraen pretpostavljao bi da je jezgrena mrea utemeljena na mreama nove generacije u mjeri
da trokovi takve mree mogu biti pouzdano utvreni. Slina pitanja odnose se i na pokretnu pristupnu
mreu u usporedbi s nepokretnom pristupnom mreom. Na isti nain kao to svjetlovodna nit do vora ili
do kue zamjenjuje bakar, tako 3G ili UMTS tehnologije postupno zamjenjuju 2G. Ostaju neke vane
razlike. U pokretnim mreama na odabir niza tehnologija utemeljenih na spektru utjeu ekonomski uvjeti
potaknuti koncentracijom potranje i zemljopisnim obiljejima. Moe se oekivati da e 2G i 3G mree
postojati zajedno odreeni niz godina. Stoga model treba biti utemeljen na 2G i 3G tehnologijama u
pristupnom dijelu mree kako bi mogao odraavati situaciju s kojom se operatori suoavaju, dok bi se
trebalo pretpostaviti da je jezgreni dio mree utemeljen na mreama nove generacije."
91
To je istina u odreenoj mjeri. Do odreene koliine spektra moe biti da dodatna koliina spektra ne
omoguuje utedu trokova.
61

veljaa 2012.
HAKOM kod izrade modela planira uzeti u obzir trokove dozvole (kao i naknade za
uporabu frekvencija) jer operatorima i to predstavlja troak. Navedene je trokove
potrebno kategorizirati kao trokove mree radije nego maloprodajne trokove jer se
dozvole odnose na rad mree92. U tom smislu, HAKOM se slae s izjavom udruge
GSMA93 o naknadama za dozvole:
"Po naem miljenju, naknade za ope dozvole su uobiajeni troak za sve usluge
i stoga bi se povrat trebao ostvarivati kao i u sluaju opih trokova poslovanja.
Naknade za dozvole koje se odnose posebno na spektar mogu se vratiti na isti
nain kao za drugu imovinu radijskih mrea"94.
HAKOM smatra da bi trokovi dozvole generikog operatora trebali biti utemeljeni na
naknadi za dozvolu posljednjeg operatora koji je uao na trite u Republici Hrvatskoj jer
se pretpostavlja da se tako najbolje odraava stvarna vrijednost takve dozvole u
konkurentnom okruenju s tri operatora.
5.3.3.2 Model nepokretne jezgrene mree
Jezgrena mrea HT-a, kao i drugih bivih monopolista u Europi, sastavljena je od
nekoliko tehnologija: TDM, Frame Relay, ATM, Ethernet, IP-MPLS, xWDM, SDH i
PDH.
Europska komisija u Preporuci o regulaciji cijena zavravanja poziva u nepokretnu i
pokretnu mreu iz 2009. preporua izradu NGN modela:
"Na konkurentnom tritu, novi operator koji ulazi na trite izabrao bi
najuinkovitiju dostupnu tehnologiju, odnosno, onu utemeljenu na NGN-u u svrhu
izgradnje jezgrene mree. Model "odozdo prema gore" koji bi danas bio izgraen
pretpostavljao bi da je jezgrena mrea utemeljena na NGN-u u mjeri u kojoj
trokovi takve mree mogu biti pouzdano utvreni. To znai da e sve postojee
PSTN centrale biti zamijenjene NGN ekvivalentima i da e prijenosna oprema
sinkrone digitalne hijerarhije/asinkronog prijenosa (SDH/ATM) postati suvina.
To isto tako znai da se govorni promet mora prebaciti iz/na IP pakete na
rubovima mree. Dok se god operatori budu meusobno povezivali koristei
tehnologije vremenskog multipleksa (TDM), postoat ei potreba za ukljuivanjem
medijskih prilaza (eng. Media Gateways) u model "odozdo prema gore" radi
meupovezivanja s operatorima koji koriste PSTN opremu."
Izgradnja trokovnog modela NGN "odozdo prema gore" stoga omoguuje slanje
odgovarajuih signala "gradi ili kupi".
Isto tako, moe biti korisno razviti i postojeu mreu, koja vie odraava tekuu situaciju,
kako bi se dobio pregled kako se trokovi mijenjaju s razvojem mrea nove generacije,
posebno za usluge kao to je javna govorna usluga ili usluga iznajmljenih vodova koje e
vjerojatno jo neko vrijeme biti utemeljene na postojeoj tehnologiji.
Slijedom navedenog, HAKOM predlae modeliranje dviju mrea:
92
Npr. operator pokretne virtualne mree (MVNO) ne plaa niti jednu dozvolu.
GSM Association
94
GSMA, The setting of mobile termination rates: Best practice in cost modelling, 2008
93
62

veljaa 2012.
Jezgrene mree nove generacije koja se temelji na ciljanoj arhitekturi HT-a (Slika
24), to je u skladu i s gore navedenom preporukom Europske komisije. Navedeni
model e uzeti u obzir Ethernet, xWDM i IP-MPLS tehnologije95.
Postojee jezgrene mree koja se temelji na HT-ovoj postojeoj arhitekturi,
odnosno koja ukljuuje tehnologije kao to su TDM, SDH, Ethernet, xWDM,
ATM i IP-MPLS. Tehnologije kao to su Frame Relay i PDH, bit e iskljuene jer
se odnose samo na mali broj usluga.
Slika 24: HT-ova NGN mrea
HAKOM smatra da je vano uzeti u obzir planove koje HT ima vezano uz razvoj svoje
jezgrene mree u srednjem roku (u sljedeih tri do pet godina) kako bi se dobila
predodba trokova u duem roku.
5.3.3.3 Model nepokretne pristupne mree
Trenutno se u Republici Hrvatskoj, usluge kao to su javna govorna usluga, usluga
iznajmljenih vodova niih brzina i usluge irokopojasnog pristupa u pristupnom dijelu
mree temelje na bakru. Stoga e HAKOM modelirati trokove "odozdo prema gore"
bakrene pristupne mree.
Meutim, u mnogim zemljama odreeni operatori trenutno primjenjuju svjetlovodne niti
u pristupnoj mrei. Takve mree se nazivaju pristupnim mreama nove generacije (eng.
Next Generation Access - NGA). Arhitektura pristupnih mrea nove generacije moe biti
zasnovana na konceptu svjetlovodne niti do kue (eng. Fibre to the Home - FTTH) ili
openito na konceptu FTTx gdje se x odnosi na toku na kojoj svjetlovodna nit zavrava
(kao to je npr. ulini kabinet ili podrum zgrade).
HT je u odreenim dijelovima pristupne mree primjenjivao svjetlovodne niti te se moe
oekivati da e i u buduem razdoblju nastaviti primjenjivati svjetlovodne niti u
pristupnoj mrei.
Slijedom navedenog, HAKOM planira razviti model "odozdo prema gore" kojim e
izraunati troak svjetlovodne pristupne mree izgraene na nain da je uz bakrenu paricu
poloena i svjetlovodna nit tamo gdje ve postoji kabelska kanalizacija. Prilikom izrade
takvog modela, HAKOM e uzeti u obzir da e bakrene parice i svjetlovodne niti dijeliti
kabelsku kanalizaciju.
95
IMS i IP-Centrex se takoer mogu ukljuiti ako bude potrebno
63

veljaa 2012.
Uzevi u obzir razliite arhitekture svjetlovodnih pristupnih mrea, kao i injenicu da je

razvoj svjetlovodne pristupne infrastrukture u Republici Hrvatskoj tek u zaecima, pri
izradi modela potrebno je razmotriti sljedee:
Arhitektura mree: svjetlovodna nit do ulinog kabineta (FttC), svjetlovodna nit
do zgrade (FttB), i svjetlovodna nit do kue (FttH);
Topologija mree: arhitektura od toke do toke (eng. point-to-point) kao to se
koristi u Ethernet P2P tehnologiji i arhitektura toka-vie toaka (eng. point-tomultipoint) kakva se koristi kod GPON tehnologije.
HAKOM smatra kako bi model trebao odraavati arhitekturu i topologiju mree koje je
HT ve primijenio i koje e u budunosti primjenjivati.
5.3.4
Scorched node i scorched earth pristup
Kod izrade modela "odozdo prema gore", kljuna pretpostavka dizajniranja mree jest
pitanje treba li (i ako treba, u kojoj mjeri) uzeti u obzir postojeu topologiju mree.
Obino se predlau dva pristupa vezano uz smjetaj vorova mree: tzv. scorched node
pristup i tzv. scorched earth pristup.
scorched node pristup koristi lokacije postojeih mrenih vorova te vodei
rauna o navedenim lokacijama gradi optimiziranu postojeu mreu,
dok scorched earth pristup (koji se naziva i Greenfield pristup) ima za cilj
izgraditi idealnu topologiju koja nije ograniena postojeom mreom.
Scorched node pristup ima sljedee znaenje za model pokretne mree i za model
nepokretne mree "odozdo prema gore".
U sluaju pokretnih mrea, scorched node pristup zadrava postojee lokacije
baznih stanica kao ulazne vrijednosti za model. Osnova tog pristupa je da se pri
odreivanju lokacija baznih stanica primjenjuju mnoga ogranienja, kao to su
tehnika ogranienja (npr. potreba za velikim brojem pristupnih toaka kako bi se
osigurala optimalna pokrivenost), ali i administrativna ogranienja koja nije
mogue jednostavno modelirati. Na primjer, operatori pokretnih mrea imaju sve
vie problema s pronalaenjem lokacija za bazne stanice jer lokalne vlasti
ponekad nameu ogranienja u odnosu na gustou i/ili smjetaj baznih stanica.
U sluaju nepokretnih mrea, scorched node pristup zadrava postojee lokacije
centrala kao ulazne vrijednosti za model. Naime postojee lokacije odabrane su u
prolosti na temelju demografskih, zemljopisnih i tehnikih studija, te je navedeno
razumno uzeti u obzir. Tehnike studije uzimaju u obzir ogranienja koja e
ponekad biti teko uzeti u obzir kod modeliranja idealne topologije mree.
Nacionalna regulatorna tijela esto preferiraju scorched node pristup koji preporua i
ERG:
"Dizajn optimalne topologije mree nije jednostavan zadatak. Iz razloga
izvedivosti, prikladno je uzeti postojeu topologiju mree kao poetnu toku za
proces raspodjele trokova. Takav scorched node pristup znaio bi zadravanje
postojeih pristupnih vorova, ali i optimizaciju tehnologija u skladu s
64

veljaa 2012.
postojanjem stvarnih ili potencijalnih novih operatora na tritu ili uinkovitog

konkurenta."96
Zadravanje lokacije postojeih vorova ne znai nuno da se nije potrebno baviti
moguim neuinkovitostima. Prema ERG-u, neuinkovitosti je potrebno ukloniti ak i
ako se odabere scorched node pristup:
"Moe biti prikladno izmijeniti scorched node pristup u cilju repliciranja
topologije mree koja je uinkovitija od postojee. Takav izmijenjeni scorched
node pristup mogao bi znaiti uzimanje u obzir postojee tehnologije kao
poetne toke, nakon ega slijedi uklanjanje neuinkovitosti. To moe znaiti
promjenu koliine ili vrste mrenih elemenata smjetenih u vorovima mree radi
pojednostavljenja ili smanjenja trokova hijerarhije prospajanja. Druga vana
pitanja u tom smislu su kako postupati s rezervnim kapacitetom mree i
postojanjem izgubljenih trokova. Kada se izmijenjeni scorched node pristup
ne moe primijeniti jer uklanjanje neuinkovitosti nije izvedivo, moglo bi biti
prikladnije koristiti schorched earth pristup97."
Iz gore navedenih razloga, HAKOM smatra da je potrebno koristiti scorched node
pristup za modele nepokretne i pokretne mree jer se temelji na ostvarivoj razini
uinkovitosti. U sluaju da se pojave oite neuikovitosti, bit e potrebno napraviti
prilagodbe u skladu s najboljom praksom.
5.3.5
Vrste veleprodajnih usluga
Modeli "odozdo prema gore" izraunat e trokove sljedeih reguliranih usluga:
Usluga zapoinjanja poziva za odabir i predodabir operatora na lokalnoj razini;

Usluga zapoinjanja poziva za odabir i predodabir operatora na regionalnoj razini;
Usluga zapoinjanja poziva za odabir i predodabir operatora na nacionalnoj razini;
Usluga zapoinjanja poziva za pristup brojevima usluga s dodanom vrijednou;
Usluga zavravanja poziva na lokalnoj razini;
Usluga zavravanja poziva na regionalnoj razini;
Usluga zavravanja poziva na nacionalnoj razini;
Usluga zavravanja poziva u pokretne mree;
Pozivi prema hitnim i posebnim slubama;
Usluga potpunog izdvojenog pristupa lokalnoj petlji na temelju bakrene parice;
Usluga dijeljenog izdvojenog pristupa lokalnoj petlji;
Potpuni izdvojeni pristup lokalnoj petlji na temelju svjetlovodne niti;
Fizika kolokacija;
Udaljena kolokacija;
Virtualna kolokacija;
Pristup kabelskoj kanalizaciji;
Usluga veleprodajnog irokopojasnog pristupa na regionalnoj razini putem
bakrene parice (na DSLAM, Ethernet i IP razini);
96
ERG Common Positions: Guidelines for implementing the Commission Recommendation C (2005) 3480
on Accounting Separation & Cost Accounting Systems under the regulatory framework for electronic
communications
97
ibid.
65

veljaa 2012.
Usluga veleprodajnog irokopojasnog pristupa na nacionalnoj razini putem

bakrene parice (na DSLAM, Ethernet i IP razini);
Usluga veleprodajnog irokopojasnog pristupa putem FttH rjeenja (na OLT,
Ethernet i IP razini);
Posebni vritualni kanal za VOIP (na DSLAM, Ethernet i IP razini);
Posebni vritualni kanal za IPTV SD (na DSLAM i Ethernet razini);
Posebni vritualni kanal za IPTV HD (na DSLAM i Ethernet razini);
Posebni virtualni kanal za nadzor korisnike opreme;
Posebni virtualni kanal za uslugu koja nije unaprijed definirana;
Veleprodajna usluga iznajmljenih vodova;
Najam korisnike linije.
Iako se model izrauje za izraun troka odreenih usluga, radi odgovarajueg

dimenzioniranja mree nuno je uzeti u obzir sve usluge koje se pruaju putem iste mree
kako bi se odredila razina ulaganja koja su potrebna za zadovoljavanje potranje i
odgovarajuu raspodjelu trokova meu uslugama. Kao posljedica toga i kako bi modeli
u potpunosti odraavali ekonomije razmjera i opsega, potrebno je u modelu uzeti u obzir
sve usluge koje se pruaju putem iste mree, ak i one koje nisu regulirane. Nije nuno
modelirati usluge koje zahtjevaju posebnu imovinu i ne troe kapacitet mree kao to su
npr. napredne e-mail usluge, usluge web hostinga, i slino.
66

veljaa 2012.
6 Odreivanje cijena
Rezultat trokovnih modela za nepokretne i pokretne mree je izraun jedininih trokova
mree koji su nuni za pruanje proizvoda i usluga. Meutim, ne mogu se automatski na
temelju jedininih trokova odrediti regulirane cijene usluga. Pitanje odreivanja
reguliranih cijena na temelju jedininih trokova su od kljune vanosti za nacionalna
regulatorna tijela, a za odreivanje cijena na temelju trokova potrebni su odreeni
regulatorni alati.
Pitanja odreivanja cijena s kojima se nacionalna regulatorna tijela suoavaju ukljuuju
sljedee:
Postupno odreivanje cijena (eng. glide-path): odrediti cijenu automatski na
temelju trokova ili u sluaju znaajne razlike izmeu stvarnog troka i postojee
cijene omoguiti prijelazno razdoblje unutar kojeg e cijena biti postavljena na
razini razliitoj od troka;
Gradijenti: omoguuju da odreena usluga ima razliitu cijenu ovisno o dobu dana
kada se ista koristi i/ili mogu osigurati da veliki korisnici koriste mreu na
uinkovit nain;
Usklaivanje cijena: kako ostvariti povrat trokova pristupa putem mjesenih
naknada;
Izraun cijena LLU na temelju trokova pojedinih zemljopisnih podruja.
6.1 Postupno odreivanje cijena (glide-path)

U sluaju da primjena modela "odozdo prema gore" pokae da trokovno usmjerena
cijena znatno odstupa od postojeih reguliranih cijena, moglo bi biti prikladno razmotriti
postavljanja cijena na razinu troka nakon odreenog razdoblja. Takav nain odreivanja
cijena naziva se postupnim odreivanjem cijena ili glide-path. Potreba za postupnim
odreivanjem cijena moe nastati i u sluaju da se usluga koja je u prolosti pruena
putem odreene tehnologije pone pruati putem nove tehnologije koja je jeftinija.
Mehanizam postupnog odreivanja cijena openito se koristi za cijene zavravanja poziva
u pokretne i nepokretne mree te postupno dovodi do trokovno usmjerene cijene.
Navedeno operatorima daje vremena da planiraju smanjenje prihoda i nudi im stabilnost
umjesto naglog oka u sluaju da se trokovno usmjerena cijena pone odmah koristiti
U kontekstu modeliranja trokova, postoji niz dostupnih mogunosti od postupnih do
neposrednih.
Slika 25: Postupno odreivanje cijena od postojeih do trokovno usmjerenih cijena
67

veljaa 2012.
U odnosu na MTR, Europska komisija istie da: "postupno odreivanje cijena prema
trokovno usmjerenoj cijeni treba biti odmah uspostavljeno jer bi odgoda onemoguila
to bri prelazak na trokovnu usmjerenost98." U skladu s objavom Preporuke EK-a 99,
mnoga su nacionalna regulatorna tijela primijenila postupno odreivanje cijena (glidepath) na smanjenje cijena zavravanja poziva u pokretne mree:
Ofcom je predloio postupno odreivanje cijena kroz razdoblje od etiri godine
tijekom kojeg bi cijene zavravanja poziva u pokretnu mreu trebale prei s
postojee razine cijena na trokovno usmjerenu cijenu koja je izraunata pomou
istog LRIC pristupa.100
ARCEP je primijenio postupno odreivanje cijena na cijene zavravanja poziva u
pokretnu mreu kako bi veleprodajne cijene bile odreene na temelju LRIC
trokovima uinkovitog generikog operatora do sijenja 2013. Navedeno je u
skladu s Preporukom EK.
ComReg je takoer zakljuio da je pristup postupnog odreivanja cijena prikladan
u cilju smanjenja cijena zavravanja poziva u pokretnu mreu.101
HAKOM smatra da bi u sluaju znaajne razlike izmeu postojeih cijena i trokovno
usmjerenih cijena na temelju modela "odozdo prema gore" moglo biti prikladno
razmotriti primjenu postupnog odreivanja cijena kao prijelaznog mehanizma prema
razini utemeljenoj na stvarnim trokovima. Meutim, HAKOM isto smatra da primjena
postupnog odreivanja cijena produljuje razdoblje tijekom kojeg cijene ostaju iznad
stvarnog troka i tako odgaa dobrobit korisnika koja proizlazi iz trokovno usmjerenih
cijena. HAKOM e isto uzeti u obzir kod odreivanja odgovarajueg trajanja postupnog
odreivanja cijena (glide-path).
6.2 Gradijenti
Na tritima elektronikih komunikacija ponekad se dogaa da se odreeni mreni
element prodaje na maloprodajnom tritu ili na veleprodajnom tritu po razliitim
cijenama ovisno o kvaliteti usluge ili o dobu dana kada se usluga koristi. Primjer za
navedeno je cijena poziva u vrijeme jakog prometa i vrijeme slabog prometa.102
Postavlja se pitanje zato bi se minuta poziva prodavala po vioj cijeni u vrijeme jakog
prometa nego u vrijeme slabog prometa. Razlika u cijeni ne odraava nuno razlike u
trokovima, ve se odreuje kako bi se korisnici potaknuli na koritenje usluga i u
vrijeme slabog prometa (elektronike komunikacijske mree su dimenzionirane tako da
zadovolje potrebe u vrijeme jakog prometa to se odraava i u cijenama poziva za
vrijeme jakog prometa dok cijene za vrijeme slabog prometa omoguuju operatoru
dodatnu zaradu).
98
EC, Recommendation on the Regulatory Treatment of Fixed and Mobile Termination Rates in the EU, p9
EC, Recommendation on the Regulatory Treatment of Fixed and Mobile Termination Rates in the EU
100
Ofcom, Wholesale mobile voice call termination - Market Review, April 2010, p.5
101
Odluka ComReg-a 09/32 (u D11/05) ComReg je nametnio obvezu nadzora cijena kako je predvieno u
Uredbi o regulaciji pristupa Vodafonu, O2 i Meteoru. U tome dokumentu je ComReg naveo svoje stajalite
da prevladavajue cijene zavravanja poziva u pokretnu mreu tih operatora nee odraavati uinkovit
troak pruanja usluge. ComReg je istaknuo i mogunost koritenja postupnog odreivanja cijena (glidepath) za postizanje prikladnije razine").
102
Cijene poziva u vrijeme jakog i slabog prometa postoje i na tritu elektrine energije.
99
68

veljaa 2012.
Mehanizam koji se koristi za odreivanje te cjenovne razlike zove se "gradijent".

Gradijent moe biti koristan i u sluajevima u kojima je teko odrediti razlike u troku
izmeu dvije razine kvalitete usluge.
Na tritima elektronikih komunikacija mogue je nai barem tri tipa gradijenata, kao
to su:
Odreivanje cijena poziva s razlikom izmeu poziva za vrijeme jakog i za vrijeme
slabog prometa;
Odreivanje cijena iznajmljenih vodova ovisno o kapacitetu;
Odreivanje cijena iznajmljenih vodova ovisno o kvalitete usluge.
6.2.1
Cijena poziva za vrijeme jakog i slabog prometa
Kao to je ve navedeno, gradijenti se ponekad koriste za razliku u cijeni izmeu tjednih

poziva za vrijeme jakog ili slabog prometa te za cijene poziva vikendom103. Moda e biti
teko pronai oite razlike u trokovima izmeu poziva za vrijeme jakog, slabog prometa
ili za vrijeme vikenda, meutim, u cilju upravljanja potranjom odnosno smanjenja broja
i trajanja poziva za vrijeme jakog prometa, a sve u cilju kako bi se osiguralo da mrea
moe podnijeti potranju (odnosno, smanjila zaguenost mree), mogue je primijeniti
gradijente kako bi pozivi u vrijeme jakog prometa bili skuplji.
Odreivanje gradijenta moe se postii tako da se u obzir uzme elastinost cijene poziva
na nain da se cijena poziva u vrijeme jakog prometa odredi na razini koja e potaknuti
dio korisnika da zovu i za vrijeme slabog prometa.
U praksi se odreivanje tih cijena ostvaruje u 2 koraka. U prvom se koraku izrauna
jedinini troak usluge na temelju trokovnog modela. U drugom se koraku primjenjuje
gradijent na taj jedinini troak radi izraunavanja cijena poziva za vrijeme jakog
prometa, slabog prometa i cijena poziva vikendom ime e se osigurati potpuni
odgovarajui povrat ukupnih trokova koji podrazumijeva da povrat nee biti niti prevelik
niti nedovoljan.
Primjerice, ako trokovni model pokae da prosjena cijena poziva iznosi 1 HRK/min i
ako je ukupan broj minuta podijeljen na 800 minuta za vrijeme jakog prometa i 200
minuta za vrijeme slabog prometa, odreivanje cijene poziva od primjerice 0.50
HRK/min u vrijeme slabog prometa znait e da cijena poziva u vrijeme jakog prometa
treba biti 1.13 HRK/min, a kako je prikazano u nastavku.
103
Cijene poziva vikendom mogu biti iste kao u vrijeme slabog poziva
69

veljaa 2012.
Tablica 8: Primjer primjene gradijenta na cijene poziva

Stavka
HRK/min
Prosjean troak odreen modelom "odozdo

prema gore"
1,0 (izraunat na temelju modela)
1.000
0,5 (cijenu odredio operator)
200
(1.000 - (0,5 200)) / 800 = 1,13
800
Pozivi u vrijeme slabog prometa

Pozivi u vrijeme jakog prometa
6.2.2
Min
Iznajmljeni vodovi ovisno o kapacitetu
Kod iznajmljenih vodova moe biti teko utvrditi znaajne trokovne razlike u troku 1
Mbit/s kod, na primjer, iznajmljenog voda od 10 Mbit/s i iznajmljenog voda od 1 Gbit/s.
Naime, kada bi odreivanje cijena izravno bilo vezano uz irinu pojasa proizlazilo bi da
trokovno utemeljena cijena iznajmljenog voda od 1 Gbit/s treba biti 100 puta via od
iznajmljenog voda od 10 Mbit/s. Meutim, navedeno bi dovelo do visoke cijene i niske
potranje za iznajmljenim vodom od 1 Gbit/s zbog ega isti nitko ne bi koristio i ime bi
bilo ugroeno uinkovito koritenje mree.
Zbog toga se za iznajmljene vodove esto koristi gradijent tako da je, na primjer, troak
po Mbit/s iznajmljenog voda od 1Gbit/s nii od troka po Mbit/s iznajmljenog voda od 10
Mbit/s (naravno ukupan troak iznajmljenog voda od 1 Gbit/s ostaje vii od troka
iznajmljenog voda od 10 Mbit/s, ali vie nije 100 puta vii). Iz navedenog proizlazi kako
se cijena iznajmljenog voda poveava prema kapacitetu (mjerenom u Mbit/s), ali na nain
da se cijena svakog dodatnog Mbit/s smanjuje s poveanjem kapaciteta. Drugim rijeima,
cijene rastu s porastom kapaciteta, ali ne proporcionalno (ekonomski izraz je "smanjenje
marginalne cijene po Mbit/s").
Taj se gradijent moe odrediti uzimajui u obzir cjenovnu elastinost korisnika. U tom
sluaju, primjena gradijenta moe poveati sveukupnu dobrobit korisnika jer maksimalno
poveava kapacitet koji su kupili korisnici.
Stoga moe biti vrlo korisno koristiti gradijent cijena. Meutim, u tom sluaju - kod
trokovno usmjerenih cijena iznajmljenih vodova - vano je osigurati da primjena
gradijenata omoguuje operatorima ostvarivanje prihoda za iznajmljene vodove koji su
trokovno usmjereni.
6.2.3
Iznajmljeni vodovi ovisno o kvalitete usluge
Gradijenti se mogu koristiti i za dobivanje razliitih cijena za istu uslugu koja se prua s
razliitom razinom kvalitete usluge i to u situacijama u kojima razliita razina kvalitete
usluge nije povezana s razliitim trokovima.
Na primjer, promet koji prolazi kroz iznajmljeni vod na temelju MPLS tehnologije i koji
se prua pri odreenoj brzini, mrea moe tretirati prema razliitim tipovima prioriteta,
koji utjeu na tehnike parametre (kao to je "kanjenje"). Ti razliiti prioriteti ne mogu
ukljuivati razliite trokove. Meutim, ak i ako nema znaajne razlike u trokovima
izmeu pruanja usluge na razliitim razinama kvalitete, moe biti vano razlikovati te
70

veljaa 2012.
cijene jer e u protivnom svi korisnici traiti najviu razinu kvalitete usluge, a to e
umanjiti ukupnu kvalitetu usluge.
Iz navedenog razloga gradijent se moe koristiti za razlikovanje cijena usluga s razliitom
razinom kvalitete usluge pruajui odgovarajue poticaje korisnicima da trae viu razinu
kvalitete (ovisno o njihovim potrebama, spremnou da plate i njihovom elastinou).
Kao to je gore navedeno, kod izrade gradijenata potrebno je osigurati da ukupni prihod
izraunat na temelju tih cijena omogui upravo povrat ukupnih trokova, a ne povrat koji
e biti iznad ili ispod razine ukupnih trokova.
Tablica 9: Primjer primjene gradijenta utemeljenog na kvaliteti usluge
Stavka
HRK/veza
Broj iznajmljenih vodova
Prosjean troak odreen modelom "odozdo

prema gore"
10,0 (izraunat na temelju modela)
500
iznajmljeni vod prioriteta 1
8,0 (cijenu odredio operator)
300
iznajmljeni vod prioriteta 2
(5.000 - (8 300)) / 200 = 13,0
200
6.2.4
Zakljuak
HAKOM smatra da bi moglo biti prikladno koristiti gradijente za odreivanje reguliranih

cijena. Meutim, kada se koristi gradijent, nuno je osigurati da su ukupni prihodi usluge
(izraunava se mnoenjem jedininih cijena s povezanim koliinama) jednaki ukupnim
trokovima usluge (izraunava se mnoenjem koliina s jedininim trokovima).
6.3 Usklaivanje cijena

Pojam usklaivanja cijena razmatra mogunost da trokovi pristupa mrei nisu uvijek u
potpunosti pokriveni maloprodajnom mjesenom naknadom. U tom sluaju se smatra da
cijene nisu usklaene. Primjer je opisan u nastavku.
Slika 26: Mjesene naknade za privatne korisnike (dio prihoda) i cijene pristupa potpuno izdvojenoj
lokalnoj petlji (dio trokova)
Desni graf na prethodnoj slici, odnosi se na situaciju u kojoj je je troak pristupa mrei
vii od prihoda koji se ostvaruje od mjesene naknade te pokazuje da prihod od poziva
nadoknauje negativnu razliku koja se stvorila na strani pristupa. Navedena situacija ne
71

veljaa 2012.
dovodi do ukupnog gubitka zahvaljujui meusobnom subvencioniranju izmeu poziva i

pristupa. U tom sluaju se manjak stvoren na strani pristupa nadoknauje prihodom
ostvarenim od naplate poziva krajnjim korisnicima.
Ako se modeli "odozdo prema gore" koriste za procjenu razine trokova pristupa, rezultat
modela "odozdo prema gore" moe biti da je maloprodajna cijena mjesee naknade ispod
razine trokova. U tom sluaju se postavlja pitanje je li potrebno usklaivanje cijena.
Prema lanku 4c "Direktive o uslugama iz 1990.", drave lanice moraju dopustiti bivim
monopolistima da naprave usklaivanje cijena. Drave lanice stoga moraju EK dati
informacije koje su nune za provjeru ispunjenja te obveze. Veina drava lanica u EU
ve je napravila usklaivanje svojih cijena104.
Meutim, HAKOM je miljenja da pitanje usklaivanja cijena ovisi o vie razliitih
imbenika (konani rezultati, analiza osjetljivosti, rasprave s operatorima, kratkoroni i
dugoroni ciljevi koji se ele ostvariti, itd.)
6.4 Cijene LLU izraunate na temelju segmentirane zemljopisne

pokrivenosti
LLU zahtjeva veliko ulaganje iz razloga to je potrebno uloiti u DSLAM-ove i
"backhaul" za velik broj lokacija kako bi se pokrio znaajan dio nacionalnog teritorija. U
svim zemljama alternativni operatori ne mogu ulagati u sve centrale jer u mnogim malim
centralama nije mogue koristiti ekonomije razmjera u dovoljnoj mjeri da bi mogli biti
konkurentni. Uglavnom je jedino bivi monopolist u mogunosti to uiniti.
Zbog toga, a kako bi se osigurala trokovna usmjerenost, linije koje vjerojatno nee biti
izdvojene u srednjoronom ili dugoronom razdoblju ne bi se trebale uzeti u obzir u
izraun LLU cijena. Obrazloenje za isto moe se izraziti sljedeim pitanjem "zato bi
operator platio za linije koje ne koristi?" Iz navedenog razloga su nacionalna regulatorna
tijela kao to su ComReg105, Ofcom i ARCEP odluili izraunati cijene LLU-a na temelju
trokova linija koje e biti izdvojene (isto se odnosi na linije koje su uglavnom
obuhvaene velikim centralama u sluaju ARCEP-a i ComReg-a te na kratke linije u
sluaju Ofcom-a jer preko predugih linija nije mogue pruati DSL uslugu). U sluaju da
u izraun ne ulaze sve linije, nacionalna regulatorna tijela moraju odrediti odgovarajui
raspon linija koje e se koristiti za izraun cijena LLU-a odnosno postotak od ukupnog
broja linija koje e biti izdvojene u promatranom buduem razdoblju (pri emu
nacionalna regulatorna tijela mogu koristiti konzervativan ili ambiciozan pristup ovisno o
regulatornim ciljevima).
104
Prema HAKOM-ovom istraivanju, 19 od 27 drava lanica izvrilo je usklaivanje cijena. Meu onima
koje nisu izvrile usklaivanje cijena su Latvija, Bugarska, Finska, Malta, Rumunjska, Litva, Estonija i
Slovaka.
105
Vidi ComReg, July 2008, Proposals for Local Loop Unbundling Pricing Methodologies and subsequent
decisions, ARCEP, 15 December 2005, Dcision n 05-0834 dfinissant la mthode de valorisation des
actifs de la boucle locale cuivre ainsi que la mthode de comptabilisation des cots applicable au
dgroupage total and Ofcom, Local loop unbundling: setting the fully unbundled rental charge ceiling and
minor amendment to SMP conditions FA6 and FB6 Statement (30 November, 2005).
72

veljaa 2012.
Ovdje se ini da je uporaba trokovnih modela "odozdo prema gore" nuna za izraun
trokova po regionalnim razinama, kao to je objanjeno u poglavlju 3.5.5. ovog
dokumenta.
HAKOM smatra da se cijene LLU-a trebaju izraunavati na temelju linija za koje postoji
vjerojatnost da e biti izdvojene u srednjoronom razdoblju (3-4 godine). U tom sluaju,
povrat troka od linija koje vjerojatno nee biti izdvojene u tom razdoblju trebao bi biti
omoguen kroz neto troak univerzalne usluge, ako to zatrai bivi monopolist. S druge
strane, uzimanje troka svih linija za izraun cijena LLU-a moe dovesti do dvostrukog
raunanja i dvostrukog povrata nekih trokova, ako operator univerzalne usluge vraa
svoje neto trokove pomou fonda za univerzalne usluge. Kod procjene mogunosti
izrauna cijene LLU na temelju troka linija koje e vjerojatno biti izdvojene u
srednjoronom razdoblju, HAKOM e uzeti u obzir utjecaj takvog izbora na
konkurentnost HT-a.
73

veljaa 2012.
7 Procjena troka obveze pruanja univerzalne usluge

Direktiva EK o univerzalnoj usluzi iz 2002.106 definira univerzalnu uslugu kao "pruanje
najmanjeg skupa usluga svim krajnjim korisnicima po pristupanoj cijeni", te istie da
"osiguravanje univerzalne usluge moe ukljuivati pruanje pojedinih usluga odreenim
krajnjim korisnicima po cijenama koje odstupaju od onih koje proizlaze iz uobiajenih
trinih uvjeta".
To znai da, bez obveza koje odreuje nacionalno regulatorno tijelo, opeartori ne bi imali
interesa pruati pojedine usluge odreenim krajnjim korisnicima, odnosno usluge koje se
mogu pruati samo uz gubitak ili uz trokovne uvjete koji izlaze iz okvira uobiajenih
pravila trinog poslovanja. Na primjer, operatori openito ne ele ulagati u vrlo daleka i
ruralna podruja jer njihova profitabilnost nije sigurna.
Iako drave lanice imaju obvezu pruanja univerzalne usluge (vidi Direktivu o
univerzalnoj usluzi 2002.), "najmanji skup usluga" definiran je razliito od zemlje do
zemlje. Na primjer, usluge koje se obino nalaze u okviru obveze pruanja univerzalne
usluge ukljuuju pristup javno dostupnoj telefonskoj usluzi, sveobuhvatni imenik
pretplatnika, posebne mjere za osobe s invaliditetom,i posebne cjenovne sustave
prilagoene potrebama socijalno ugroenih skupina. Republika Hrvatska odreuje i
djelotvoran pristup internetu kao dio univerzalne usluge, to nije uobiajena praksa u
drugim zemljama107.
Uz intervenciju nacionalnog regulatornog tijela, operator kojem je odreena obveza
pruanja univerzalne usluge (operator univerzalnih usluga, eng. Universal Service
Provider- USP), dobit e naknadu ovisno o trokovima i koristima pruanja te usluge.
"Naknade poduzeima odreenim za pruanje navedenih usluga u takvim
okolnostima ne moraju dovesti do poremeaja u trinom natjecanju, pod uvjetom
da poduzea odreena za pruanje univerzalne usluge dobiju naknadu za
specifian ukljueni neto troak i pod uvjetom da se povrat tereta neto troka
ostvari na konkurentno nepristran nain."
U Republici Hrvatskoj, HAKOM mora izraunati neto trokove pruanja univerzalne
usluge na zahtjev za nadoknadom neto trokova od operatora univerzalnih usluga108.
Izraun neto troka pruanja univerzalne usluge odreen je lankom 39. ZEK-a.
Prvi korak izrauna je usporedba izravnih prihoda i trokova izmeu dva scenarija:
U prvom scenariju (stvarnom scenariju) operator mora pruati univerzalnu uslugu
(snosi dodatni troak mree, ali i ostvaruje dodatni prihod109 izravno od dodatno
izgraenih prikljuaka);
106
Directive 2002/22/EC of the European Parliament and of the Council of 7 March 2002 on Universal
Service and Users' Rights Relating to Electronic Communications Networks and Services (Universal
Service Directive)
107
Primjeri zemalja koje takoer ukljuuju djelotvoran pristup internetu kao dio univerzalne usluge:
Ujedinjeno Kraljevstvo i panjolska
108
Prema lanku 38. ZEK-a: "Agencija na zahtjev operatora univerzalnih usluga odluuje predstavljaju li
trokovi obveze pruanja univerzalnih usluga (...) nepravedno optereenje za operatore univerzalnih
usluga. "
109
Po definiciji, dodatni prihod zaraen pruanjem univerzalne usluge ne pokriva troak pruanja iste.
74

veljaa 2012.
U drugom scenariju (fiktivnom scenariju) operator ne prua univerzalnu uslugu

(ne snosi nikakav dodatni troak, ali ne zarauje ni dodatni prihod).
Razlika izmeu prvog i drugog scenarija predstavlja izravni neto troak pruanja
univerzalne usluge.
(l. 39. st. 1. ZEK-a) Agencija izraunava neto trokove pruanja univerzalnih
usluga kao razliku izmeu neto trokova koje operatori odreeni za pruanje
univerzalnih usluga ostvare u poslovanju s obvezom pruanja univerzalnih
usluga i bez te obveze.
Drugi korak je dodavanje neizravnih prihoda od pruanja univerzalnih usluga izravnim
dodatnim prihodima (odnosno prihodima koji proizlaze iz dodatno izgraenih
prikljuaka). Ti indirektni prihodi nazivaju se neizravne koristi (eng. intangible benefits).
Potrebno je uzeti u obzir neizravne koristi budui da se operator koji prua univerzalnu
uslugu npr. moe oglaavati kao "socijalni" operator koji tei pruanju elektronikih
komunikacijskih usluga domainstvima s niskim prihodima. Time e poboljati svoj
imid i privui nove korisnike. Prema tome, neizravne koristi moraju biti uzete u obzir jer
donose neizravni dodatni prihod.
(l. 39. st. 2. ZEK-a) Izraunom neto trokova pruanja univerzalnih usluga
moraju se ispravno procijeniti trokovi koje bi svaki operator univerzalnih usluga
nastojao izbjei kada ne bi imao obvezu pruanja univerzalnih usluga, kao i sve
pogodnosti za operatore univerzalnih usluga, ukljuujui i neizravne koristi, pri
emu nije doputeno dvostruko obraunavanje bilo kakvih izravnih ili neizravnih
koristi i trokova..
I konano, trei i posljednji korak jest usporedba rezultata prvog i drugog koraka i ocjena
postojanja nepravedanog tereta za operatora.
Ako se utvrdi da je operator univerzalne usluge stvarno snosio nepravedan teret kao
rezultat pruanja univerzalne usluge, stvorit e se fond za naknadu navedenog "tereta".
Slika 27 prikazuje ope naelo izrauna u tri definirana koraka.
Slika 27: Tri glavna koraka za procjenu obveze pruanja univerzalne usluge
75

veljaa 2012.
Radi detaljnijeg opisa izrauna potencijalnog nepravednog tereta koji u praksi snosi
operator univerzalnih usluga (izraun neto troka i neizravnih koristi), HAKOM u
nastavku opisuje pitanja povezana s izraunom neto troka pojedinih komponenti
univerzalne usluge. .Preporuke za izraun neto troka pojedinih komponenti univerzalne
usluge HAKOM temelji na usporedivim vrijednostima (eng. benchmark) dobivenih
pregledom obveze pruanja univerzalne usluge u pet drava lanica koje su istraivale
neto troak univerzalne usluge: Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija, Italija i
panjolska.
Openito govorei, nacionalna regulatorna tijela za izraun neto trokova pruanja
univerzalne usluge koriste isti tip komponenti110. Nacionalna regulatorna tijela se nastoje
u velikoj mjeri oslanjati na informacije operatora (odozgo prema dolje) koje se odnose
na prihode, informacije o korisnicima (zemljopisna raspodjela, vrsta korisnika), podatke o
prometu, ali i na trokove.
7.1 1. korak: Izraun neto troka

Izraun neto troka sastoji se od izrauna neto troka etiri glavne komponente
univerzalne usluge:
Zemljopisna komponenta (troak neprofitabilnih centrala i neprofitabilnih
korisnika u profitabilnim centralama);
Socijalna komponenta;
Komponenta javnih telefonskih govornica;
Komponenta univerzalne usluge informacija i komponenta univerzalnoga imenika
korisnika.
U nastavku su opisani detalji svake komponente i pitanja povezana s njihovim izraunom.
HAKOM preporua da se u izraunu koriste informacije operatora (odozgo prema
dolje) o prihodima, informacije o korisnicima te podaci o prometu korisnika i trokovnoj
osnovici operatora.
7.1.1
Zemljopisna komponenta
To je troak pruanja telefonskih usluga korisnicima u podrujima na kojima navedena

usluga ne bi bila ponuena u uobiajenim trinim uvjetima.
Korisnike na koje se odnosi zemljopisna komponenta obino ine neprofitabilni korisnici
u profitabilnim podrujima i korisnici u neprofitabilnim podrujima. Dok bi se sustavi
"odozgo prema dolje" trebali koristiti kao osnova za izraun trokova, koritenje
trokovnih modela "odozdo prema gore" moe biti korisno kod zemljopisne raspodjele
troka na zemljopisna podruja. Stoga dostupne informacije HT-a o zemljopisnoj
raspodjeli trokova mogu biti korisne radi provjere modela. HAKOM predlae
utvrivanje granica svakog zemljopisnog podruja na HT-ovoj topologiji mree
(centrale). Na taj nain e raspodjela trokova slijediti rezultate pristupa "odozdo prema
gore" na razini svake centrale.
110
Razlike u izraunima su male, ogledaju se u npr. ukljuivanju neprofitabilnih korisnika u profitabilnim

podrujima, to je obino objanjeno dostupnou informacija koje su razliite od zemlje do zemlje.
76

veljaa 2012.
U sluaju da modeli "odozdo prema gore" pokazuju da postojea mrea nije uinkovita,
modeli "odozdo prema gore" mogu se iskoristiti za prilagodbe uinkovitosti.
Isto tako, HAKOM predlae da se pri izraunu prihoda uzmu u obzir prihodi od javno
dostupne telefonske usluge i prihodi od zamjenskih poziva (eng. substitution calls) te
prihodi od dolaznih poziva korisnika u neprofitabilnim podrujima i neprofitabilnih
korisnika u profitabilnim podrujima. Prihodi od zamjenskih poziva su prihodi koje bi
operator ostvario od korisnika u neprofitabilnim podrujima ak i ako on nije operator
univerzalne usluge. Na primjer, ljudi u neprofitabilnim podrujima bi nali naine za
obavljanje hitnih i vanih poziva u profitabilna podruja (na primjer putem telefona kod
prijatelja ili obitelji) i tako stvarali prihod operatoru univerzalnih usluga.
Prilikom izrauna neto troka zemljopisne komponente vano je osigurati da operator
univerzalne usluge ne ostvaruje dvostruki povrat trokova, izbjegavanjem dvostrukog
obraunavanja prilikom izrauna cijene usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji (vidi
poglavlje 6.4) i preklapanja s drugim komponentama (kao to je socijalna komponenta,
jer neki socijalni korisnici mogu biti smjeteni u neprofitabilnim podrujima).
7.1.2
Socijalna komponenta
Socijalnu komponentu univerzalne usluge ine usluge za korisnike s niskim prihodima i

usluge za korisnike s invaliditetom. Prve dvije usluge predstavljaju troak pruanja
socijalnih i/ili posebnih cijena korisnicima s niskim prihodima koji dobivaju dravne
potpore ili posebnih mjera korisnicima s invaliditetom (npr. rauni na Brailleovom
pismu).
Treba napomenuti da neprofitabilni korisnici koji su dio socijalne komponente (npr.
usluga za korisnike s niskim prihodima) nisu isto to i neprofitabilni korisnici u
profitabilnim podrujima zemljopisne komponente (odnosno korisnici koji ive na vrlo
udaljenom mjestu u profitabilnom podruju). Prema tome, HAKOM smatra da je vano
osigurati da nema dvostrukog raunanja izmeu ta dva tipa neprofitabilnih korisnika.
Soga se neto troak socijalne komponente moe izravno izraunati dodavanjem izravnog
troka pruanja usluga za korisnike s niskim prihodima i usluga za korisnike s
invaliditetom.
7.1.3
Komponenta javnih telefonskih govornica
Neto troak komponente javnih telefonskih govornica je troak postavljanja telefonskih

govornica sukladno zakonskoj obvezi operatora univerzalne usluge na podrujima u
kojima ta usluga, u uobiajenim trinim uvjetima, ne bi bila osigurana. Jedina obveza za
HT, u odnosu na javne telefonske govornice, predviena je u lanku 23. Pravilnika o
univerzalnim uslugama u elektronikim komunikacijama111: Operator univerzalnih
usluga mora osigurati primjeren broj i razmjetaj javnih telefonskih govornica
prilagoenih za potrebe osoba s invaliditetom, pri emu u svakom naselju s vie od 500
stanovnika mora osigurati najmanje jednu takvu javnu telefonsku govornicu."
111
NN 23/09
77

veljaa 2012.
Za izraun komponente javnih telefonskih govornica, HAKOM predlae da se utvrdi broj

dodatnih javnih govornica koje je operator univerzalne usluge morao izgraditi u okviru
obveze pruanja univerzalne usluge, te da se izrauna nastali dodatni troak za operatora
kao i njegovi dodatni prihodi.
7.1.4
Komponenta univerzalne usluge informacija i komponenta

sveobuhvatnog imenika korisnika
Univerzalna usluga pristupa slubi davanja obavijesti (informacija) o brojevima

pretplatnika (univerzalna usluga informacija) sastoji se od toga da zaposlenici, koji rade
za operatora univerzalne usluge, odgovaraju (telefonski) na svaki upit korisnika vezano
uz telefonski broj drugog korisnika, na temelju njegove kune adrese (izravni telefonski
imenik) ili imena i adrese na temelju telefonskog broja (obrnuti telefonski imenik).
Sveobuhvatni imenik svih pretplatnika javno dostupnih telefonskih usluga (univerzalna
usluga imenika) predstavlja troak razvoja, tiskanja i slanja imenika korisniku telefonskih
usluga. Treba napomenuti da ovu komponentu ne prua HT ve Imenik d.o.o.
HAKOM predlae provoenje dva koraka pri izraunu troka ove komponente.
U prvom koraku rauna se troak pruanja univerzalne usluge informacija i univerzalne
usluge imenika (plae zaposlenika koji odgovaraju na telefonske upite korisnika, tiskanje
i slanje telefonskog imenika itd.).
U drugom koraku raunaju se prihodi od univerzalne usluge informiracija i univerzalne
usluge imenika (pozivi sveobuhvatnoj usluzi informiranja, oglaavanje u sveobuhvatnom
imeniku, marketing baze podataka treim osobama).
Razlika izmeu troka i prihoda daje neto troak pruanja te komponente.
7.2 2. korak: Neizravne koristi

Prema Priopenju EK iz 1996. o kriterijima za procjenu nacionalnih shema za izraun
trokova i financiranje univerzalne usluge112 "potrebno je dodati izraun koliine
neizravnih koristi operatora univerzalnih usluga" kod procjene troka pruanja
univerzalne usluge. Posebice:
"Potrebno je vrednovati neizravne koristi predmetnog operatora od pruanja
univerzalne usluge. Iako se sve koristi pruanja univerzalne usluge ne mogu tono
odrediti, trebalo bi biti mogue uspostaviti procjene usporedivih vrijednosti za
kategorije neizravnih koristi jer takve procjene nisu neuobiajene u poslovnim
vrednovanjima. Takvo vrednovanje mora, meutim, jasno odreivati osnovu za
izraun i sve pretpostavke."
112
EC 1996 Communication on Assesment Criteria for National Schemes for the Costing and Financing of
Universal Service in telecommunications and Guidelines for the Member States on Operation of such
Schemes
78

veljaa 2012.
Postoji pet kategorija neizravnih koristi koje je HAKOM prepoznao analizirajui obveze
pruanja univerzalnih usluga113:
7.2.1
Korist od sveprisutnosti;
Korist od ivotnog ciklusa;
Korist od poznavanja trita;
Korist od imida brenda (ili odanosti brendu);
Korist od oglaavanja;
Korist od sveprisutnosti
Ova korist moe nastati kada se korisnik preseli iz neprofitabilnog podruja (gdje se
prua univerzalna usluga) u profitabilno podruje u kojem postoje konkurentni pruatelji
usluga, pri emu postoji velika vjerojatnost da e korisnik prije odabrati biveg operatora
univerzalne usluge nego konkurentne operatore (npr. zbog neznanja da postoje drugi
konkurentni operatori).
Ne postoji jasan nain za procjenu koristi od sveprisutnosti. HAKOM predlae primjenu
sljedeeg pristupa114:
Korist od sveprisutnosti = broj odanih kuanstava x godinja mara
U navedenom sluaju se broj odanih kuanstava temelji na procjeni dobivenoj
istraivanjem (dravnog zavoda za statistiku (ako je dostupno) ili od biveg monopolista)
i vlastitog trinog udjela operatora univerzalne usluge, a godinja mara je godinja
prosjena mara po prikljuku na tritu nepokretne telefonije i uskopojasnog interneta.
Meutim, potrebno je napomenuti da druge EU zemlje procjenjuju da je ova korist vrlo
mala za operatora univerzalne usluge.
7.2.2
Korist od ivotnog ciklusa
Ova se korist oslanja na mogunost da korisnik koji izvorno nije profitabilan moe s
vremenom postati profitabilan (na primjer, kako mu se poveava plaa, on troi vie i
vie ne pripada kategoriji korisnika koji imaju pravo na posebne cijene univerzalne
usluge).
Za izraun koristi od ivotnog ciklusa potrebno je definirati dva parametra:
Razinu prouavanja - izraun se moe provoditi po prikljuku, po podruju ili na
nacionalnoj razini.
Razdoblje prouavanja - istraivanje se moe ograniiti na samo jednu godinu
(npr. 2011. godina) ili se moe odnositi na due razdoblje.
113
Navedeno se odnosi na pet drava lanica koje su analizirane: Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo,
Belgija, Italija i panjolska.
114
Navedeni pristup primjenjuju nacionalna regulatorna tijela u panjolskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu,
Italiji i Francuskoj
79

veljaa 2012.
HAKOM smatra da korist od ivotnog ciklusa treba biti jednaka neto troku pruanja
usluge na podrujima koja nisu profitabilna u predmetnoj godini, ali koja su profitabilna
u cijelom razdoblju od pet godina koje se uzima u obzir.
7.2.3
Korist od poznavanja trita
Kako operator univerzalne usluge stjee vie korisnika univerzalne usluge, isti moe
nadopuniti svoju bazu podataka i stei dodatno znanje o tritu. Ovo dodatno znanje
moe mu dati prednost u odnosu sa korisnicima jer e bolje razumjeti trite (to e
operatoru univerzalnih usluga pomoi da bolje predvidi razvoj trita i stekne vie
korisnika).
HAKOM smatra da se procjena novane vrijednosti koja proizlazi iz poveanja znanja
treba temeljiti na prodaji dodatnih usluga korisnicima u neprofitabilnim podrujima i
korisnicima koji plaaju posebne cijene, u odnosu na broj predmetnih prikljuaka.
7.2.4
Korist od imida brenda
Korist od imida brenda se odnosi na pruanje usluge u neprofitabilnim podrujima i

neprofitabilnim korisnicima ime se pojaava imid brenda i ugled tvrtke to moe imati
uinak na sadanju i buduu prodaju.
U svrhu izrauna navedene koristi, HAKOM predlae provedbu istraivanja meu
privatnim korisnicima. Uz pitanja vezana uz identifikaciju ispitanih korisnika (regija,
veliina opine, dob itd.), njihove potroake navike i dodatnu cijenu koju potroai
prihvaaju platiti kako bi ostali kod operatora univerzalne usluge radije nego da preu na
alternativnog operatora, korisnicima se postavljaju dva tipa pitanja:
Pitanja o imidu operatora univerzalne usluge;
Pitanja vezana uz znanje ispitanika o obvezama operatora univerzalnih usluga.
Procjena se temelji na dodatnoj cijeni koju je korisnik spreman platiti prije promjene
postojeeg operatora (operatora univerzalnih usluga).
Ova nematerijalna korist ima najveu teinu meu razliitim nematerijalnim koristima
koje su izraunale druge EU zemlje te se kree od 50% u Belgiji do 84% u Ujedinjenom
Kraljevstvu.
7.2.5
Korist od oglaavanja
U sluaju kada operator univerzalne usluge mora pruati uslugu javnih telefonskih
govornica, u fizikom prostoru javnih telefonskih govornica mogu stajati oglasi operatora
univerzalne usluge (njegov logo) ili oglasi treih strana (operator univerzalne usluge
80

veljaa 2012.
iznajmljuje svoj oglasni prostor drugim tvrtkama). Prema tome, te dodatne javne
telefonske govornice mogu donijeti dodatni prihod u obliku utede na trokovima
(operator univerzalne usluge tedi svoj proraun za oglaavanje postavljajui svoj logo na
javne telefonske govornice) ili izravnih prihoda (iznajmljivanjem oglasnog prostora
drugim tvrtkama).
Za izraun navedene koristi, HAKOM preporua pristup od dva koraka:
U prvom koraku, potrebno je izraunati broj neprofitabilnih govornica koje mogu
biti koritene za dodatne prihode od oglaavanja. U navedenu svrhu, potrebno je
izraunati ukupan broj kabina u neprofitabilnim podrujima i primijeniti
specifian omjer (koji e biti definiran) kako bi se iskljuile kabine koje se ne
odnose na tu korist.
U drugom koraku, potrebno je izraunati korist od oglaavanja u jednoj kabini
(pomou, na primjer, veliine oglasnog prostora i standardnih cijena oglaavanja).
Mnoenjem broja kabina koje se koriste za oglaavanje s iznosom koristi od
oglaavanja u jednoj kabini dobit e se ukupna korist od oglaavanja.
81

veljaa 2012.
8 Koraci potrebni za izradu trokovnog modela "odozdo

prema gore"
HAKOM je organizirao radionicu s hrvatskim operatorima 15. rujna 2011. godine kako
bi im predstavio projekt izrade trokovnih modela "odozdo prema gore". Cilj je ovog
poglavlja dati operatorima dodatne informacije o koracima koji e biti nuni za ovaj
projekt.
Izrada i primjena modela "odozdo prema gore" ukljuuje tri glavna koraka:
1. Prikupljanje podataka je glavni korak koji e osigurati da modelirane mree
predstavljaju lokalne uvjete i postojea inenjerska pravila.
2. Sljedei korak, nakon prikupljanja podataka, je izrada i primjena trokovnih
modela. Glavni koraci izrauna trokova ukljuuju:
Izraun CAPEX-a;
Izraun OPEX-a i zdruenih trokova;
Raspodjelu trokova po uslugama;
Izraun troka usluge.
3. Nakon to bude izraena prva verzija modela, HAKOM e testirati modele radi
provjere njihove ispravnosti i realistinosti.
Slika 28: Oekivani koraci za izradu i primjenu trokovnih modela "odozdo prema gore"
HAKOM oekuje da e 1. korak (prikupljanje podataka) i 2. korak (izrada modela) poeti

u prvom tromjeseju 2012., dok e 3. korak (provjera ispravnosti) biti dovren do kraja 2.
tromjeseja 2012. godine. Meutim, potrebno je napomenuti da oekivani vremenski
raspored uvelike ovisi o fazi prikupljanja podataka koja e zahtijevati potpunu suradnju s
operatorima.
8.1 Prikupljanje podataka

Za izradu trokovnih modela "odozdo prema gore" nuno je prikupiti podatke od
operatora. Navedeni korak ukljuuje:
Pripremu sveobuhvatnog upitnika za prikupljanje podataka od strane HAKOM-a;
Radionice s operatorima radi pojanjenja upitnika;
82

veljaa 2012.
Posjete pristupnoj mrei kako bi se razumjeli lokalni uvjeti i postojea inenjerska

pravila;
Radionice s mjerodavnim operatorima radi definicije mjerodavnih topologija
mree, strukture mree i inenjerskih pravila; i konano
Analizu podataka koje su dostavili mjerodavni operatori (uglavnom HT, Vipnet i
Tele2).
Slika 29: Podkoraci za korak 1 - Prikupljanje podataka
Traeni skup podataka ukljuivat e najmanje sljedee:
Podatke o potranji:
Podatke o prometu posljednjih godina i povezana predvianja: broj minuta
ostvarenih u vlastitoj mrei, broj ostvarenih minuta prema drugoj mrei, broj
minuta ostvarenih unutar zemlje, broj korisnika irokopojasnog pristupa
internetu, broj korisnika javne govorne usluge itd. Ovi podaci predstavljaju
kljune ulazne vrijednosti za model iz razloga to dimenzioniranje modelirane
mree ovisi o potranji;
Demografske i zemljopisne podatke. Navedeni podaci su posebno vani za
izradu modela koji se odnosi na pristup nepokretnoj mrei. Podaci o smjetaju
zgrada, ulica i cesta nuni su za izgradnju realistinog trokovnog modela za
pristupnu mreu. Pristupne mree dizajnirane su tako da obuhvaaju sve
zgrade odreenog podruja slijedei ceste i ulice.
Trenutne jedinine cijene mrene imovine za izraun koliine ulaganja potrebnog

u modeliranoj mrei tako da se jedinine cijene pomnoe s brojem stavki imovine
koja je potrebna za zadovoljavanje potranje. Na primjer:
U nepokretnoj pristupnoj mrei: cijena bakrenih kabela po tipu bakrenog
kabela, cijena svjetlovodnih kabela po tipu svjetlovodnog kabela, cijena rova,
cijena stupa, cijena MDF-a, cijena ulinog kabineta, itd.
U nepokretnoj jezgrenoj mrei: cijene MSAN-a, cijene ADM-a, cijene
svjetlovodnih niti, cijene MPLS usmjeritelja, itd.
U pokretnoj mrei: cijene radijskih antena, cijene stupova, cijene odailjaa,
cijene MSC-a, cijene "backhaul" jedinica, itd.
Mogu se traiti i povijesni jedinini trokovi kako bi se iz njih izveli trendovi
koji se koriste u formulama za amortizaciju (vidi poglavlje 5).
Podatke o topologiji mree, to je vrlo vano kod scorched node pristupa.

Za nepokretnu jezgrenu mreu: broj i lokacija centrala, broj i smjetaj MSANova, broj servera, slojevitost i struktura mree za prospajanje, slojevitost i
struktura prijenosne mree, itd.
Za nepokretnu pristupnu mreu: broj i lokacije centrala, broj stupova,
kilometri rovova itd.
Za pokretnu mreu: broj i lokacije baznih stanica, broj MSC-a, broj servera,
itd.
83

veljaa 2012.
Mreni OPEX.
Trokovi specifini za veleprodajni odjel;
itd.
Uz navedeno, HAKOM planira provesti i terenske posjete pristupnoj mrei HT-a. To e

pridonijeti shvaanju postojeih inenjerskih pravila, posebnih lokalnih ogranienja i
predoiti nain na koji su mree graene.
Izrada, primjena i provjera ispravnosti modela "odozdo prema gore" moe u razliitim
fazama zahtijevati dodatne zahtjeve za informacijama.
8.2 Primjena modela

Nakon prikupljanja podataka, a na temelju najbolje meunarodne prakse, HAKOM
planira razviti sljedee trokovne modele "odozdo prema gore".
Trokovni model za pokretnu mreu: Ovim e se modelom odrediti trokovi
usluga pokretne mree kao to su trokovi meupovezivanja, trokovi poziva, itd.
Trokovni model za nepokretnu mreu koji se sastoji od dvije komponente:
o Trokovni model za nepokretnu jezgrenu mreu: Ovim e se modelom
odrediti trokovi usluga meupovezivanja, prijenosnog dijela bitstream
usluge, prijenosnog segmenta usluge iznajmljenih vodova itd.
o Trokovni model za nepokretnu pristupnu mreu: Ovim e se
modelom odrediti trokovi usluge izdvojenog pristupa lokalnoj petlji,
trokovi pristupa kabelskoj kanalizaciji, trokovi zakljunog segmenta
iznajmljenih vodova, trokovi pristupnog dijela bitstream usluge, trokovi
usluge kolokacije i zajedniko koritenje infrastrukture i povezane
opreme, itd.
Model za izraun neto troka pruanja univerzalne usluge: U ovom e se
modelu iskoristiti rezultati gore navedenih modela u cilju procjene neto troka
pruanja univerzalne usluge u Hrvatskoj (vidi poglavlje 7).
Razlog izrade dva modela u nepokretnoj mrei (jedan za jezgreni i jedan za pristupni dio)
jest taj to su inenjerska i ekonomska pravila pristupne mree bitno razliita od onih za
jezgrenu mreu. Na primjer, za razliku od jezgrenih mrea, pristupne mree vie ovise o
graevinskim radovima, a manje o aktivnoj imovini. Istovremeno e trokovni modeli za
pristupni i jezgreni dio nepokretne mree biti usko povezani u pogledu ulaznih vrijednosti
kao to su koritenje iste kabelske kanalizacije, lokacija, i promjena u tradicionalnim
granicama izmeu pristupnih i jezgrenih mrea kao rezultat primjene NGN/NGA, itd.
to se tie modela za pokretnu mreu, HAKOM predlae pripremu 4 verzije modela:
jednu za svakog operatora pokretne mree - odnosno, HT, Vipnet i Tele 2 - i jednu za
izraun troka "generikog" operatora (vidi poglavlje 5.4.2. o generikom operatoru).
Slika 30: Podkoraci za korak 2 - Izrada modela
84

veljaa 2012.
8.3 Provjera ispravnosti modela

HAKOM smatra da trokovni modeli trebaju biti predstavljeni mjerodavnim operatorima,
odnosno modeli za jezgreni i pristupni dio nepokretne mree HT-u, a modeli za pokretnu
mreu svakom od tri operatora pokretne mree. HAKOM e osigurati da povjerljive
informacije operatora ostanu tajne.
HAKOM predvia da e biti nuna obostrana komunikacija s operatorima prilikom
izrade, predstavljanja i provjere ispravnosti navedenih modela. HAKOM planira razviti
potpuno transparentne i realistine modele i zbog toga je ukljuenost operatora od kljune
vanosti.
U fazi provjere ispravnosti modela, HAKOM e modele proslijediti operatorima i pozvati
ih na komentiranje istih. Provjera ispravnosti modela e vjerojatno ukljuivati:
Preispitivanje modela "odozdo prema gore" od strane operatora kako bi se
osiguralo da modeli obuhvaaju mjerodavnu imovinu i trokove i da funkcioniraju
na valjan i siguran nain;
Usporedbu modela"odozdo prema gore" s modelom "odozgo prema dolje" i
stvarnim podacima o mrei (npr. broj baznih stanica, broj kilometara rovova, broj
kilometara kabela itd.) kako bi se utvrdile razlike meu dobivenim rezultatima i,
ako razlike postoje, njihovi uzroci.
Analize osjetljivosti kako bi se provjerilo funkcioniranje i osjetljivost modela na
kljune ulazne vrijednosti (npr. promet u vrijeme jakog prometa, metodologija
raspodjele, predvieni promet, cjenovni trendovi itd.);
Dovretak modela nakon izvrenja navedenih zadataka.
Slika 31: Podkoraci za korak 3 Provjera ispravnosti modela
Zavrna verzija modela bit e dostavljena operatorima. Trokovnoi model generikog

operatora pokretne mree bit e javno dostupan uz zatitu povjerljivih informacija.
85

veljaa 2012.
Kratice
ACCC
ARCEP
BEREC
BU
CAPEX
CAPM
CAN
CCA
CEO
ComReg
D-LRIC
DAC
DORC
DSLAM
EK
ECJ
EPMU
ERG
EU
FCM
FTTH
Fttx
GPON
GSM
GSMA
HAKOM
HCA
HLR
HRK
HT
IBPT
ICT
IT
ITST
ITU
LL
Australian Competition and Consumer Commission - Australska

komisija za trino natjecanje i potroae
Autorit de Rgulation des Communications Electroniques (francuski
NRA)
Body of European Regulators of Electronic Communications - Tijelo
europskih regulatora elektronikih komunikacija (vidi ERG)
Bottom-up - Odozdo prema gore
Capital Expenditure - Kapitalni trokovi
Capital Asset Pricing Model - Cjenovni model vrednovanja kapitalne
imovine
Customer Access Network - Pristupna korisnika mrea
Current Cost Accounting - Tekue trokovno raunovodstvo
Glavni direktor
Commission for Communications Regulation - Komisija za regulaciju
komunikacija (irski NRA)
Raspodijeljeni -LRIC
Depreciated Actual Cost - Amortizirani stvarni troak
Depreciated Optimised Replacement Cost -Amortizirani optimizirani
zamjenski troak
Digital Subscriber Line Access Multiplexer - pristupni multiplekser
digitalne pretplatnike linije
Europska komisija
European Court of Justice - Europski sud pravde
Equi-proportionate mark-up - Jednako proporcionalni dodatak
European Regulators Group (bivi naziv BEREC-a) - Grupa europskih
regulatora
Europska unija
Financial Capital Maintenance - Ouvanje financijskog kapitala
Fibre to the Home Svjetlovodna nit do kue
Fibre to the X Svjetlovodna nit do x (Generiki naziv za arhitekturu
mree sa svjetlovodnim pristupom)
Gigabit Passive Optical Network - Gigabitna pasivna opika mrea
Global System for Mobile (2G) - Globalni sustav pokretnih
komunikacija (2G)
Udruenje GSM
Hrvatska agencija za potu i elektronike komunikacije
Historical Cost Accounting - Povijesno trokovno raunovodstvo
Registar domaih pretplatnika
Hrvatska kuna
Hrvatski Telekom
Institut Belge des Postes et des Tlcommunications (belgijski NRA)
Informacijska i komunikacijska tehnologija
Informacijska tehnologija
IT-og Telestyrelsen (danski NRA, vidi NITA)
Meunarodna telekomunikacijska unija
Iznajmljeni vod
86

veljaa 2012.
LLU
LR(A)IC
LRAIC+
LTE
Mbps
MDF
MEA
MHz
MPLS
MSAN
MSC
MTR
MVNO
NGA
NGN
NITA
NRA
OCM
Ofcom
OPEX
P2P
PSTN
PTS
SDH
SLU
SMP
SMS
TD
UMTS
USO
USP
VoD
WACC
Izdvajanje lokalne petlje

Long Run (Average) Incremental Cost - Dugoroni (prosjeni)
inkrementalni troak
LRAIC plus mark-up for non-network common cost - LRAIC plus
dodatak za ne-mrene zajednike trokove
Long Term Evolution
Megabiti po sekundi
Main Distribution Frame - Glavni razdjelnik
Modern Equivalent Asset Moderni ekvivalent imovine
MegaHertz
Multiprotocol Label Switching
Multi-Service Access Node
Mobile Switching Center
Mobile Termination Rate - Cijena zavravanja poziva u pokretnu
mreu
Mobile Virtual Network Operator Virtualni operator pokretne mree
Next Generation Access Pristupna mrea nove generacije
Next Generation Network - Mrea nove generacije
National IT and Telecom Agency - Nacionalna agencija za IT i
telekomunikacije (danski NRA,vidi ITST)
National Regulatory Authority - Nacionalno regulatorno tijelo
Operating Capital Maintenance - Ouvanje operativnog kapitala
Office of Communications - Ured za komunikacije (britanski NRA)
Operating Expenditure - Operativni trokovi
Point-to-point - Toka - toka
Public Switched Telephone Network - Javna komutacijska telefonska
mrea
Swedish Post and Telecom Authority - vedsko tijelo za potu i
telekomunikacije (vedski NRA)
Synchronous Digital Hierarchy - Sinkrona digitalna hijerarhija
Izdvajanje lokalne potpetlje
Znaajna trina snaga
Short Message Service - Usluga kratkih poruka
Top-down - Odozgo prema dolje
Universal Mobile Telecommunications System (3G) - Univerzalni
sustav pokretnih komunikacija
Universal Service Obligation - Obveza pruanja univerzalne usluge
Universal Service Provider - Operator univerzalne usluge
Video on Demand - Video na zahtjev
Weighted Average Cost of Capital - Ponderirani prosjeni troak
kapitala
87

VL at PC INTS Metodologija Izrade Troškovnih Modela v1.0

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

VL at PC INTS Metodologija Izrade Troškovnih Modela v1.0

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Hrvatska agencija za potu i elektronike komunikacije

METODOLOGIJU IZRADE I PRIMJENE

Trokovni modeli za nepokretnu i pokretnu mreu i univerzalnu uslugu

LRIC METODOLOGIJA ................................................................................................... 24

5 METODOLOGIJA IZRADE LRIC TROKOVNIH MODELA "ODOZDO PREMA

Trokovni modeli za nepokretnu i pokretnu mreu i univerzalnu uslugu

ODREIVANJE CIJENA .................................................................................................. 67

PROCJENA TROKA OBVEZE PRUANJA UNIVERZALNE USLUGE ................. 74

8 KORACI POTREBNI ZA IZRADU TROKOVNOG MODELA "ODOZDO PREMA

Prikupljanje podataka .............................................................................................................. 82

Trokovni modeli za nepokretnu i pokretnu mreu i univerzalnu uslugu

Na primjer, HAKOM, Analiza trita br. 5, 2009.

Trokovni modeli za nepokretnu i pokretnu mreu i univerzalnu uslugu

pokretnim mreama, za nove proizvode, za proizvode koji su na sredini ljestvice

Trokovni modeli za nepokretnu i pokretnu mreu i univerzalnu uslugu

Konano, HAKOM smatra da bi za izraun neto troka univerzalne usluge trebalo

Izraun neto troka koji bi se trebao sastojati od sljedeih komponenti:

Trokovni modeli za nepokretnu i pokretnu mreu i univerzalnu uslugu

Trokovni modeli za nepokretnu i pokretnu mreu i univerzalnu uslugu

U cilju provedbe trokovne usmjerenosti cijena, HAKOM u analizama trita navodi6 da

Na primjer, HAKOM, Analiza trita br. 5, 2009.

Trokovni modeli za nepokretnu i pokretnu mreu i univerzalnu uslugu

3 Vrste trokovnih modela: odozdo prema gore i odozgo

Trokovni modeli za nepokretnu i pokretnu mreu i univerzalnu uslugu

3.2 Definicije modeliranja "odozdo prema gore" i "odozgo prema

Modeliranje "odozgo prema dolje"

U pristupu "odozgo prema dolje" ulazni podaci o trokovima se uzimaju iz

Modeliranje "odozdo prema gore"

Ovo je dodatno opisano u poglavljima 3.6 i 5.2.1.

Trokovni modeli za nepokretnu i pokretnu mreu i univerzalnu uslugu

2. U drugom koraku, model dizajnira mreu utvrujui koja imovina (oprema,

3.3 Prednosti i nedostaci svakog tipa modela

Modeliranje "odozgo prema dolje"

Budui da ova vrsta modeliranja odraava stvarne trokove s kojima se operatori

Meutim, budui da odraava konfiguraciju postojee mree, metoda ima nekoliko

Svi mogui trokovi vezani uz neuinkovitost postojee mree ugraeni su u

ITU, ICT Regulation Toolkit (http://www.ictregulationtoolkit.org/en/section.2092.html).

Trokovni modeli za nepokretnu i pokretnu mreu i univerzalnu uslugu

Nadalje, modeli "odozgo prema dolje" ne mogu na jednostavan nain pruiti

Modeliranje "odozdo prema gore"

3.3.2.1 Ope prednosti i nedostaci

Kao to je gore navedeno, lake se baviti s uinkovitou jer se trokovi izvode iz

Pristup "odozdo prema gore" osigurava bolje razumijevanje strukture trokova i

Fleksibilan je u nizu parametara, kao to su pitanja povijesnog nasljea starih

Trokovni modeli za nepokretnu i pokretnu mreu i univerzalnu uslugu

Modeli "odozdo prema gore" primjenjuju ekonomska naela (kao to je

I Europska komisija je nedavno prepoznala prednosti modela "odozdo prema gore":

"odozdo prema gore" koriste podatke o potranji kao poetnu toku i

Budui da modeli "odozdo prema gore" imaju za cilj izraunati trokove

Trokovni modeli za nepokretnu i pokretnu mreu i univerzalnu uslugu

3.3.2.2 Posebna prednost davanja "gradi ili kupi"signala

Na tritu elektronikih komunikacija ekonomisti i nacionalna regulatorna tijela u Europi

Trokovni modeli za nepokretnu i pokretnu mreu i univerzalnu uslugu

signal)). Regulirana cijena pristupa koja je postavljena "prenisko" moe kratkorono

3.4 Komplementarnosti oba pristupa

European Commission, Explanatory note to the Recommendation 2007/879/EC on relevant markets, 1

Trokovni modeli za nepokretnu i pokretnu mreu i univerzalnu uslugu

3.5 Primjena modela odozdo prema gore/odozgo prema dolje u

Sluaj cijena usluge zavravanja (terminacije)

U svojoj Preporuci o regulaciji cijena zavravanja (terminacije) poziva iz 2009.17 godine,

Promicanje uinkovitosti, promicanje odrivog trinog natjecanja i najveih koristi za korisnike

Trokovni modeli za nepokretnu i pokretnu mreu i univerzalnu uslugu

HAKOM stoga smatra da je za cijene zavravanja poziva potrebno koristiti model

Sluaj novih proizvoda