Etnoloka tribina 32, Vol. 39, 2009., str.

163-200
Prikazi

Tihana Petrovi Le

LEPOGLAVSKO IPKARSTVO
Zagreb: Srednja Europa, 2008., 181 str.
Knjiga Lepoglavsko ipkarstvo Tihane Petrovi Le istrauje povijesne
okolnosti nastanka lepoglavskog ipkarstva od kraja 19. stoljea do Drugoga
svjetskog rata. Nastala na temelju desetogodinjega rada ova monografija je
detaljan i na injenicama utemeljen uvid o pojavama i osobama povezanima
sa stvaranjem spomenutog fenomena. Analizom i interpretacijom uglavnom
arhivske grae iz razliitih institucija i obiteljskih ostavtina te komparacijom
arhivskih s objavljenim podacima autorica znaajno dopunjuje i oblikuje
povijesno i sadrajno zaokruenu priu o lepoglavskom ipkarstvu.
U uvodnom poglavlju autorica, dotiui se uloge lepoglavskog
ipkarstva u ouvanju lokalnog identiteta i vanosti u nacionalnim okvirima,
objanjava polazita i svrhu vlastitih istraivanja. Cjelina Istraivanje
ipkarstva donosi podatke o istraivanjima lepoglavskog, odnosno hrvatskog
ipkarstva; doprinosima istaivaica ipkarstva u Hrvatskoj poetkom 20. st.,
nainima prikaza ipke i ipkarstva u enciklopedijskim izdanjima, istraivanjima
ipkarstva u hrvatskoj etnologiji te o metodologiji novijih istraivanja same
autorice. Nakon poglavlja o pretpostavkama o poecima lepoglavskog
ipkarstva kronoloki se niu cjeline s prikazom kraih povijesnih epizoda
iz povijesti lepoglavskog ipkarstva iz prve polovice 20. stoljea. Da bi se
pojave vezane uz lepoglavsko, odnosno hrvatsko ipkarstvo shvatile u irem
kontekstu, autorica u cjelini Razvoj ipkarstva u kontinentalnoj Hrvatskoj od
druge polovice 19. stoljea do 1918. godine iznosi injenice o povijesnim
i gospodarskim prilikama u Hrvatskoj toga doba, a posebno o vanosti
Sredinjeg ipkarskog teaja u Beu (Zentralspitzenkurs). Ta cjelina donosi
podatke i o lepoglavskom ipkarstvu prije osnivanja kolskog teaja, ulozi Ise
Krnjavog u unapreivanju ipkarstva te o ipkarskom teaju koji predstavlja
prijelomno razdoblje u razvoju lepoglavskog ipkarstva, a koji se odravao od
1892. do 1900. godine. Sljedea cjelina obrauje razdoblje od 1918. do 1930.
godine, u kojem se istie djelatnost enske udruge za ouvanje i promicanje
hrvatske puke umjetnosti i obrta te vanost izlobe Djelo. Razdoblje izmeu
1930. i 1942. godine prikazuje se najveim dijelom kroz djelatnost Vladimira
Tkalia i Danice Brssler, zaslunih za rad i odranje ipkarskog teaja.
Posljednje obraeno razdoblje dopunjuju podaci o banovinskom ipkarskom
teaju. Slijede poglavlja s analizom motiva na ipkama Danice Brssler, Zlate
ufflay i Branke Hegedui. Autorica upozorava na nedovoljnu istraenost

187

Etnoloka tribina 32, Vol. 39, 2009., str. 163-200

Prikazi

ivota i rada lepoglavskih uiteljica, dizajnerica i ipkarica. Okupljanjem i

objedinjavanjem uglavnom arhivskih podataka, nekima od njih, posebno onoj
najvanijoj Danici Brssler, posveuje posljednja poglavlja.
Odmak od uobiajenih etnografskih metoda i predanost arhivskom
istraivanju, kakvo nerijetko izostaje u istraivanjima etnolokih tema,
rezultirali su poznavanjem niza do sada nepoznatih injenica o povijesnom
kontekstu unutar kojega se razvilo lepoglavsko ipkarstvo. U knjizi su izneseni
brojni podaci o ustanovama i pojedincima ukljuenima u osnivanje teajeva
i kola, organiziranoj proizvodnji, prodaji i izlaganju ipke, dizajnericama,
uiteljicama i izraivai(ca)ma ipke, izradi nacrta i njihovim karakteristikama,
priborima, pomagalima i njihovu nazivlju. Ti su podaci omoguili interpretacije
o nastajanju i oblikovanju lepoglavske ipke te zakljuka o promjenama
znaenja iste sintagme u konkretnim povijesnim razdobljima. Upueno je na
preuzimanje neprovjerenih podataka u starijoj literaturi kao i na ponavljanje
neutemeljenih pretpostavki o pojedinim segmentima lepoglavskog ipkarstva.
Spomenuti pristup rezultirao je spoznajama koje su temelj istraivanjima i
interpretacijama suvremenih oblika lepoglavskog ipkarstva, kao i onih iz
druge polovice 20. stoljea.
U knjizi su iznesene i vrijedne spoznaje o etnografskim istraivanjima
ipkarstva i lepoglavskog kraja, posebno prve polovice 20. stoljea, koje
osvjetljavaju okolnosti i metodologije takvih istraivanja kao i karakteristike
prikupljene grae. Meu brojnim isto povijesnim podacima prava su
vrijednost i potvrda etnolokog senzibiliteta autorice citati iz dokumenata i
prepisaka u kojima se, spomenom svakodnevnih problema oko odravanja
ipkarskih teajeva, osjea iskrena briga i posveenost pojedinaca ipkarstvu
i ipkaricama. Panju privlae i na razmiljanje potiu misli Danice Brssler
iz 1933. godine, koje svjedoe o visoko razvijenoj svijesti o vrijednostima
lepoglavske ipke te anticipiraju suvremene prakse zakonske zatite
nematerijalne kulturne batine.
Knjiga Lepoglavsko ipkarstvo autorice Tihane Petrovi Le izniman je
doprinos poznavanju lepoglavskog, odnosno hrvatskog ipkarstva te povijesti
lepoglavskog kraja od kraja 19. stoljea do Drugoga svjetskog rata. Knjiga
je opremljena brojnim povijesnim fotografijama i fotografijama muzejskih
predmeta koje sadrajno dopunjuju tekst i vizualno privlae panju itatelja.
Autoriin jednostavan i pitak jezik otvara knjigu irem, ne nuno znanstveno
usmjernom, itateljstvu.
Sanja Lonar
188