SADRAJ

UVOD.............................................................................................................................2
1.

LOGISTIKE DJELATNOSTI U PROMETNOJ INDUSTRIJI.........................3

1.1

PROMETNA INDUSTRIJA U PRIMARNOLOGISTIKIM SUSTAVIMA..3

1.2

ULOGA PROMETNE INDUSTRIJE U SEKUNDARNOLOGISTIKIM....3

SUSTAVIMA..............................................................................................................3
1.3

PROMETNA INDUSTRIJA U TERCIJARNOLOGISTIIM SUSTAVIMA. 4

1.4

VANOST LOGISTIKIH DJELATNOSTI U PROMETNOJ INDUSTRIJI 4

1.4.1 Djelatnosti meunarodnog peditera...........................................................5

1.4.2 Djelatnosti morskih luka..............................................................................6
1.4.3 Djelatnost lukih slagaa.............................................................................8
1.4.4 Djelatnost skladita i terminala...................................................................8
1.4.5 Djelatnosti carinskih skladita.....................................................................9
1.4.6 Djelatnost slobodnih zona...........................................................................9
1.4.7 Djelatnost robnotransportnih centara........................................................10
1.4.8 Djelatnost robnodistribucijskih centara.....................................................11
1.4.9 Djelatnost robnotrgovinskih centara..........................................................11
1.4.10 Djelatnosti logistikih centara.................................................................11
1.4.11 Djelatnosti pomorskih agenata................................................................12
1.4.12 Djelatnosti izvritelja ugovorne kontrole................................................13
1.4.13 Djelatnosti osiguravajuih drutava........................................................13
1.4.14 Djelatnosti tijela dravne uprave.............................................................14
1.4.15 Ostale logistike djelatnosti.....................................................................15
ZAKLJUAK...............................................................................................................16
LITERATURA..............................................................................................................17

UVOD
Logistika je djelatnost koja se bavi svladavanjem prostora i vremena uz najmanje
trokove. U suvremenim uvjetima se najee koristi za oznaavanje poslovne funkcije i
znanstvene discipline koja se bavi koordinacijom svih kretanja materijala, proizvoda i robe u
fizikom, informacijskom i organizacijskom pogledu. Kruni proces od nabave preko
proizvodnje i prodaje do potroaa.
Logistika kao znanost predstavlja skup multidisciplinarnih i interdisciplinarnih znanja
koja izuavaju i primjenjuju zakonitosti planiranja, organiziranja, upravljanja i kontroliranja
tokova materijala, osoba, energije i informacija u sustavima. Nastoji nai metode optimizacije
tih tokova s ciljem ostvarivanja ekonomskog efekta (profita).
Obuhvaa sve djelatnosti potrebne za kompleksnu pripremu i realizaciju prostorne i
vremenske transformacije dobara i znanja. Nastoji uporabom ljudskih resursa i sredstava u
sustavima staviti na raspolaganje tritu traena dobra u pravo vrijeme i na pravom mjestu u
traenoj koliini, kvaliteti i cijeni s tonim infomacijama vezanim uz ta dobra. Naglasak je na
minimalnim trokovima i optimizaciji kako bi se postigla vea profitabilnost.

1. LOGISTIKE DJELATNOSTI U PROMETNOJ INDUSTRIJI

Logistike djelatnosti u prometnoj industriji je mogue promatrati kroz tri sustava: 1)

prometna industrija u primarnologistikim sustavima, 2) uloga prometne industrije u
sekundarnologistikim sustavim, 3) prometna industrija u tercijarnologistikim
sustavim, te je potrebno objasniti 4) vanost logistikih djelatnosti u prometnoj industriji.

1.1 PROMETNA INDUSTRIJA U PRIMARNOLOGISTIKIM SUSTAVIMA

Primarna logistika se nalazi u fokusu grana proizvdnje poljoprivrede, lova,
umarstva, ribarstva, rudarstva i vaenja. Primarnologistiki sustav 1 je sustav meusobno,
svrsishodno povezanih i meuutjecajnih podsustava i elemenata, znanja, aktivnosti, pravila,
zakonitosti (...) koji pomou temeljnih elemenata proizvodnje logistikih proizvoda,
omoguuju proizvodnju logistikih proizvoda u primarnome sektoru. Primarnologistiki
sustav dijeli se na: 1) poljoprivrednologistiki sustav, 2) lovskologistiki sustav, 3)
umarskologistiki sustav, 4) ribarskologistiki sustav, 5) rudarskologistiki sustav, 6) ostali
primarnologistiki sustavi.

1.2 ULOGA PROMETNE INDUSTRIJE U SEKUNDARNOLOGISTIKIM

SUSTAVIMA
Sekundarna logistika je veoma vana ne samo u sekundarnologistikim sustavima
ve i u primarnim, tercijarnim, kvartarnim i kvintarnim sustavima. Njezini proizvodi su razna
specifina logistika znanja koja pomau logistikim subjektima u obavljanju njihovih zadaa
i poslova u industriji, energetici i graevinarstvu. Sekundarnologistiki sustav 2 je sustav
meusobno, svrsishodno povezanih i meuutjecajnih podsustava i elemenata koji, pomou
temeljnih elemenata proizvodnje logistikih proizvoda, omoguuju proizvodnju logistikih
1 Zelenika, 2005.-b, p. 313
2 Zelenika, 2005.-b, p.343
3

proizvoda u sekundarnom sektoru, odnosno u djelatnostima: preraivake industrije, opskrbe

elektrinom energijom, plinom i vodom te graevinarstva (...). Sekundarnologistiki sustav
sastoji se od sljedeih podsustava: 1) industrijskologistiki sustav, 2) energetskologistiki
sustav, 3) graevinskologistiki sustav, 4) ostali (pod)sustavi u sekundarnologistikom
sustavu.

1.3 PROMETNA

INDUSTRIJA

TERCIJARNOLOGISTIIM

SUSTAVIMA
Tercijarna logistika predstavlja najinteligentniju logistiku. Tercijarnologistiki
sustav3 je sustav meusobno povezanih i meuutjecajnih podsustava s pripadajuim
elementima, koji pomou logistike infrastrukture, logistike suprastrukture, predmeta
logistike proizvodnje, logistikoga intelektualnog kapitala, informacijskih tehnologija,
financijskog potencijala te drugih potencijala i resursa, u visokosofticiranoj logistikoj
industriji, omoguuju uspjenu, uinkovitu i racionalnu proizvodnju logistikih proizvoda.
Nju ine ovi podsustavi: 1) trgovinskologistiki sustavi, 2) transportnologistiki sustavi, 3)
prometnologistiki sustavi, 4) manipulacijskologistiki sustavi, 5) skladinologistiki sustavi,
6) distribucijskologistiki sustavi, 7) agencijskologistiki sustavi, 8) kurirskologistiki sustavi,
9) hotelijerskologistiki sustavi, 10) ugostiteljskologistiki sustavi, 11) turistikologistiki
sustavi, 12) ostali logistiki sustavi i sustavi logistikoodrivog razvoja.

1.4 VANOST

LOGISTIKIH

DJELATNOSTI

PROMETNOJ

INDUSTRIJI

Vanost logistikih djelatnosti u prometnoj industriji mogue je promatrati kroz

sljedee sustave: 1) djelatnosti meunarodnog peditera, 2) djelatnosti morskih luka, 3)
djelatnosti lukih slagaa, 4) djelatnosti skladita i terminala, 5) djelatnosti carinskih
skladita, 6) djelatnosti slobodnh zona, 7) djelatnosti robnotransportnih centara, 8)
djelatnosti robnodistribucijskih centara, 9) djelatnosti robnotrgovinskih centara, 10)
djelatnosti logistikih centara, 11) djelatnosti pomorskih agenata, 12) djelatnosti
3 Zelenika, 2005.-b, p.417
4

izvritelja ugovorne kontrole, 13) djelatnosti osiguravajuih drutava, 14) djelatnosti

tijela dravne uprave, 15) ostale logistike djelatnosti.

1.4.1

Djelatnosti meunarodnog peditera

Meunarodna pedicija se bavi organiziranjem otpreme robe iz vlastite u strane

zemlje, dopreme robe iz stranih u vlastite zemlje i provoza robe izmeu stranih zemalja preko
vlastite zemlje. Poslovi meunarodne pedicije su poslovi otpreme robe iz vlastite u stranu
zamlju ( izvozna pedicija), poslovi dopreme robe iz stranih zemalja u vlastitu zemlju (uvozna
pedicija), i poslovi provoza robe izmeu stranih zemalja preko vlastite zemlje (provozna
pedicija). Meunarodni pediter je privredni subjekt, pravna ili fizika osoba koja
iskljuivo i u obliku stalnog zanimanja zakljuuje u svoje ime i za tui raun ( kao
komisionar), u tue ima i za tui raun ( kao agent) i u svoje ime i za svoj raun ugovore
potrebne pri organiziranju izvoza, uvoza i provoza roba svojih nalogodavaca s pomou vozara
i obavlja druge propisane ili uobiajene specijalne poslove i radnje u vezi s otpremom,
dopremom i provozom robe.4
Meunarodna pedicija dijeli se na: 1) luku ili pomorsku pediciju, 2)
kontinentalnu pediciju, 3) graninu pediciju. 5
Luka ili pomorska pedicija se preteito bavi organiziranjem otpreme i dopreme robe
pomorkim prijevoznim sredstvima. Kontinentalna pedicija se bavi organiziranjem otpreme i
dopreme robe kopnenim prijevoznim sredstvima. Granina pedicija se odnosi na carinske
poslove oko otpreme izvozne robe, dopreme uvozne robe i tranzita robe te drugim poslovima
koji su u vezi s prijelazom robe preko carinske crte. Osnovni zadatak jest svog nalogodavca
osloboditi cjelokupnog napora i brige oko otpreme, dopreme i provoza robe u meunarodnom
prometu.

4 Fakultet organizacije i informatike Varadin, 2008.

5 Zelenika, R, 2005.-a, p.97
5

Poslovi meunarodnog peditera mogu se kategorizirati u dvije kategorije: 1) osnovni,

2) specijalni poslovi. Osnovni poslovi meunarodnog peditera su struni savjeti i
sudjelovanje u pregovorima radi zakljuivanja ugovora o meunarodnoj kupoprodaji,
instradacija, doziv robe, zakljuivanje ugovora o prijevozu robe na klasian nain,
zakljuivanje ugovora o multimodalnom prijevozu robe, prihvat robe radi otpreme, otprema,
doprema i provoz robe u uem smislu, zakljuivanje ugovora o ukrcaju, iskrcaju i prekrcaju
robe, zakljuivanje ugovora o transportnom osiguranju, ispostavljanje i pribavljanje potrebnih
isprava, obavljanje poslova u vezi s carinjenjem robe, kontrola ispravnosti dokumenata i
obrauna vozarina, carina i drugih pristojbi te informiranje nalogodavca. U specijalne poslove
meunarodnog peditera svrstavaju se: zakljuivanje ugovora o pakiranju, zakljuivanje
ugovora o vaganju i sortiranju, izdavanje jamevih pisama, izdavanje pediterovih potvrda,
uzorkovanje robe, ugovorna konrtola kvalitete i kvantitete robe u meunarodnom prometu,
hranjenje i pojenje ivih ivotinja, lizing poslovi, kreditiranje nalogodavca. pediteri kao
komisionari su posrednici izmeu izvoznika i uvoznika kao pediterovih nalogodavatelja i
drugih aktivnih sudionika vanjskotrgovinskog i prometnog sustava. pediteri u statusu
agenata su posrednici izmeu izvoznika i uvoznika kao pediterovih nalogodavatelja i nekih
sudionika vanjskotrgovinskog i prometnog sustava.

1.4.2

Djelatnosti morskih luka

Luka je postrojenje za pristajanje brodova, te ukrcaj, prekrcaj i iskrcaj tereta ili

putnika s brodova i na njih.6
Luke djelatnosti proizlaze iz temeljnih lukih logistikih funkcija koje su
mnogobrojne, ali najvanije su: 1) ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj tereta i putnika, 2) skladitenje i
manipuliranje roba, tvari i stvari, 3) privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih
brodica i plutajuih objekata, 4) mnogobrojne ostale gospodarske djelatnosti koji su u
prethodno navedenim u izravnoj ekonomskoj, prometnoj i tehnikoj vezi. Luke se dijele
prema razliitim kriterijima, a dvije su temeljne vrste trgovake i luke za posebne namjene
(vojne i policijske). Navode se razliitim kriterijima kao to su: 1) prema veliini i znaenju,
2) prema vrsti tereta, 3) prema vrsti prometa, 4) prema svojoj svrsi, 5) prema efikasnosti rada,
6 Wikipedija, 2010
6

6) vanosti u gospodarskom sustavu, 7) mjestu na kojem su smjetene, 8) vodostaju u lukom

podruju, 9) prema namjeni kojoj slue, 10) prema nainu upravljanja i eksploataciji, 11)
prema stupnju komercijalizacije. Luka infrastruktura je dio prometne infrastrukture.
Prometna infrastruktura je jezgra gospodarske infrastrukture, a sainjavaju je prometni putevi,
objekti i ureaju fiksirani za odreeno mjesto koji slue proizvodnji prometnih usluga te
reguliranju i sigurnosti prometa. Infrastrukturu prometnog sustava ine svi objekti i ureaji
stalno fiksirani za odreeno mjesto koji slue proizvodnji prometne usluge i odravaju
plovnost putova u obalnome moru te slue funkcioniranju signalnog sustava sigurnosti
plovidbe.
Luku infrastrukturu ine svi objekti stalno fiksirani na lukom podruju koji slue
proizvodnji lukih usluga, reguliranju i sigurnosti lukog prometa. Suprastruktura pomorskog
prometa ine pokretna prijevozna sredstva i prekrcajna sredstva koja koristei prometnu
infrastrukturu slue proizvodnji usluga u pomorskom prometu. Svrha i cilj procesa
proizvodnje luih usluga je ukrcaj, iskrcaj, prekrcaj tereta i putnika, skladitenje i
manipuliranje roba, tvari, stvari, privez i odvoz brodova, jahti i raznih brodica, ali i drugih
logistikih aktivnosti. Luke usluge su neopipljive, nedjeljive i prolazne. Predmeti rada mogu
biti razne stvari, tvari, teret, roba, ive ivotinje, palete, kontejneri, ljudi, putnici i slino.
Morska luka u svojoj organizaciji ima luku kapetaniju i specijalizirana trgovaka drutva.7
Luka kapetanija obavlja poslove nadzora plovidbe u unutranjim morskim vvodama
i teritorijalnom moru, poslove traganja i spaavanja ljudskih ivota i imovine na moru,
inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe, poslove izdavanja pomorskih knjiica, strune i
tehnike poslove sigurnosti plovidbe na moru prema posebnom zakonu i drugim propisima i
slino. Specijalizirana trgovaka drutva obavljaju djelatnosti na osnovi koncesije. Koncesiju
za obavljanje odreene luke djelatnosti moe dobiti samo trgovako drutvo s ogranienom
odgovornou koje ima minimalni kapital 60 000 kuna, na razdoblje od deset godina i za
oblikovanje jedne luke djelatnosti. 8

7 Zelenika, 2005.-a, p.101

8 Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, 2007.
7

1.4.3

Djelatnost lukih slagaa

Slagai su specijalizirane pravne i fizike osobe koje najee u svoje ime i za raun
nalogodavatelja profesionalno obavljaju: 1) iskrcaj tereta s broda u kamione ili na obalu i
njegov prijevoz morem, vodom ili kopnom od broda do lukog skladita ili terminala radi
uskladitenja, 2) ukrcaj tereta u brod iz kopnenih prijevoznih sredstava, lukih skladita i
treminala i slaganje tereta u brod, 3) prekrcaj tereta iz jednog broda u drugi.

1.4.4

Djelatnost skladita i terminala

Skladite je prostor za usladitenje robe u rasutom stanju ili ambalai s namjerom da

poslije odreenog vremena roba bude ukljuena u daljni transport, proizvodnju, distribuciju ili
potronju. Dijele se na javna i vlastita skladita, a mogu biti ograeni ili neograeni prostor,
pokriven ili nepokriven prostor, te se u njemu roba preuzima i otprema, te uva od raznih
fizikih, kemijskih i atmosferskih utjecaja. Skladita u lukama mogu biti prometna, priruna,
trgovaka, industrijska. Posao u skladitu obavljaju skladitari koji su odgovorni za pravilno
slaganje ereta u skladitu. Luka skladita ine zatvoreni ili otvoreni prostor ureen za
smjetaj i uvanje razliitih vrsta tereta do njegove otpreme iz luke. Luki skladitari su
specijalizirane pravne ili fizike osobe koje, u pravilu, u svoje ime, a za raun svojih
komitenata obavljaju djelatnost uskladitavanja tereta koji se iskrcava s broda ili koji e se
ukrcavati na brod. Javna skladita su specijalizirana trgovaka drutva, odnosno poduzea ija
je osnovna djelatnost skladitnje i uvanje robe koja im je povjerena od strane ostavodavatelja
(deponenta). Najee su locirana na glavnim pravcima robnog prometa. Bave se i
kondicioniranjem robe, odnosno odravanjem robe u stanju upotrebljivosti. Za primljenu robu
na uskladitenje, javi skladitar izdaje vlasniku robe skladinicu koja je jamstveni dokument
koji moe izdati za to ovlateni skladitar na temelju ugovora o uskladitenju. Ona dokazuje
da postoji polog u odreenoj koliini i kvaliteti robe danoj na uvanje u skladite.
Terminali su mjesto na kraju transportnog puta za prijelaz i prihvat putnika ili
rukovanje teretom i njegovom dostavom, opremljena sa svim potrebnim ureajima za
normalno odvijanje prometa. Prema namjeni dijele se na terminale u morskim lukama,
zranim lukama, cestovnim ili eljeznikim voritima, rijenim pristanitima i slino.

1.4.5

Djelatnosti carinskih skladita

Osnovna namjena carisnkih skladita je omoguavanje tvrtkama da bez carinskih i

poreznih optereenja skladite robu u svom vlasnitvu ili u vlasnitvu druge osobe, za u tom
trenutku nepoznatog kupca. Nadzor nad carinskim skladitima provode carinarnice te stoga
posjednici carinskih skladita moraju voditi evidenciju o robi smjetenoj u carinskom
skladitu tako da se u svakom trenutku moe provjeriti stvarno stanje robe u postupku
carinskog skladitenja. U carinskom sustavu postoji vie vrsta carinskih skladita: 1) javno
skladite tipa A u kojem je za sve obveze odgovoran posjednik skladita, 2) javno skladite
tipa B u kojem je svaki korisnik odgovoran za svoju robu,a taj tip u pravilu otvaraju
otpremnici, 3) privatno skladite tipa C u kojem carinsku deklaraciju za poetak carinskog
skladitenja mora podnijeti korisnik odobrenja, 4) privatno skladite tipa D u kojem se roba
moe pustiti u promet prije podnoenja odreene dokumentacije, 5) privatno skladite tipa
E u kojem se doputa postupak carinskog skladitenja u prostoru koji pripada korisniku
odobrenja ili bez smjetaja u carinsko skladite, 6) javno skladite tipa F koje je u
nadlenosti carinarnice.

1.4.6

Djelatnost slobodnih zona

Slobodna zona je dio nacionalnog teritorija, koji je posebno ograen i oznaen i u

kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjet. U zoni se mogu obavljati
sljedee djelatnosti, primjerice proizvodnja robe, oplemenjivanje robe, skladitenje robe,
trgovina na veliko osim trgovine na malo, strateke aktivnosti poslovne podrke , aktivnosti
osnivanja tehnolokih razvojno-inovacijskih centara te pruanje usluga. Slobodna zona se
osniva dobivanjem koncesije koju daje Vlada. Kako bi mogli obavljati gospodarsku
djelatnost, korisnici zone duni su imati neki registrirani oblik djelatnosti (tvrtka, podrunica,
predstavnitvo i sl.) u Republici Hrvatskoj te su po toj osnovi duni voditi propisane poslovne
knjige i sastavljati financijske izvjetaje prema raunovodstvenim standardima.U slobodnu
zonu moe se unositi domaa i strana roba, a u zoni moe ostati neogranieno. Strana roba
koja se unosi u slobodnu zonu i u njoj smjeta smatra se da nije u carinskom podruju
nacionalnog teritorija kad je u pitanju naplata uvoznih davanja i primjena trgovinskih mjera
kod uvoza uz uvjet da nije putena u slobodan promet ili stavljena u neki drugi carinski
9

postupak ili uporabu, odnosno da nije utroena ili rabljena drugaije od uvjeta utvrenih
carinskim propisima. Domaa robe koja nije namijenjena izvozu ili proizvodnji u zoni moe
se uz suglasnost carinske slube uskladititi u zoni odvojeno od ostale robe. Korisnik
slobodne zone mora prije poetka obavljanja djelatnosti u zoni nadlenoj carinarnici podnijeti
Zahtjev za odobrenje oblika i sadraja evidencija za domau i za stranu robu u slobodnoj zoni.
U odobrenu evidenciju duan je kronoloki biljeiti svaki unos robe u zonu kao i svaki iznos
robe iz slobodne zone te pratiti kretanje robe koja se u zoni prerauje, obrauje, dorauje ili
proizvodi.

1.4.7

Djelatnost robnotransportnih centara

Robnotransportni centri predstavljaju vane karike u transportnim i logistikim

lancima.

Oni podrazumijevaju ureen i organiziran prostor na kojem se vri prihvat,

priprema, pretovar i otprema raznih vrsta roba. Primarna uloga mu je da bude mjesto
koncentracije i distribucije roba proizvedene, trgovinske i prometne djelatnosti cjelokupnog
podruja koje se koncentrira na dotini robnotransportni centar, te da odigra ulogu transmisije
u transportu robe na prijevoznom putu od proizvoaa do potroaa. Izgradnja
robnotransportni centara temelje se na istraenim robnim tokovima, koliinama i vrstama roba
za prijevoz. Robnotransportni centri moraju biti zasnovani na potpunoj povezanosti s
odgovarajuim eljeznikim i cestovnim prometom i na bazi primjene raznih tehnologija
integralnog i multimodalnog transporta. Oni mogu biti: 1) nacionalni robnotransportni centri
koji usluuju nacionalne robne tokove, 2) meunarodni robnotransportni centri koji usluuju
meunarodne robne tokove. 3) mikrorobnitransportni centri opsluuju robne tokove na
podruju manjeg grada, manje upanije, manje regije 4) makrorobnotransportni centri mogu
usluivati robne tokove vie veih industrijskih centara, upanija, regija te mogu biti
meunarodni i nacionalni, 5) globalni robnotransportni centri su meunarodni centri koji
opsluuju robne tokove na glavnim meunarodnim koridorima.

1.4.8

Djelatnost robnodistribucijskih centara

10

Robnodistribucijski centri su suvremeni kompleksi specijaliziranih i univerzalnih

skladita i drugih infrastrukturnih objekata u kojima se obavljaju mnogobrojene
manipulacijske,

skladine,

trgovinske,

distribucijske

transportne

funkcije.

manipulacijskim funkcijama moraju se obavljati primjerice: iskrcaj, pretovar, utovar,

pakiranje, vaganje, mjerenje i slino. Sve se manipulacije trebaju obaviti brzo, sigurno i
racionalno jer od njih ovisi stupanj optimalnog funkcioniranja logistikih distribucijskih
lanaca. Skladino- manipulacijske funkcije predstavljaju uska grla u robnodistribucijskim
centrima. Funkcija fizike distribucije obuhvaa sve radnje u procesu fizikog kretanja i
uvanja roba od proizvoaa do potroaa. Robnodistribucijski centri grade se u blizini
velikih i sredjih gradova, u kojima ima veliki broj maloprodajnih toaka i krajnjih potroaa.
Oni sa svim svojim sadrajima predstavljaju najvanije podsustave logistikih centara.9

1.4.9

Djelatnost robnotrgovinskih centara

Robnotrgovinski centri ( Zelenika, 2005.-a, p.113) su suvremeni kompleksi

maloprodajnih objekata u kojima su koncentrirane mnogobrojne speijalizirane i mjeovite
maloprodajne trgovine. U takvim centrima potroai i korisnici roba i usluga imaju
mogunost izbora razliitih proizvoda i usluga. Oni su kombinacija robnih kua,
supermarketa, diskontnih kua i specijaliziranih trgovina, a uz njih se nalaze i objekti za
turistike, ugostiteljske, financijske, obrtnike i mnoge druge logistike usluge. Koncentrirane
su na primarne trgovinske funkcije nabave, distribucije te maloprodaje i veleprodaje razliitih
proizvoda i usluga. U pravilu su nacionalni i mikrocentri koji funkcioniraju prema posebnim
ekonomskim zakonima ponude i potranje.

1.4.10 Djelatnosti logistikih centara

Logistiki centri su po svojim bitnim tehnikim, tehnolokim, organizacijskim,
ekonomskim i pravnim fenomenima te fenomenima ljudskog, odnosno intelektualnog kapitala
iznimno sloeni stohastiki makrokompleksi specijaliziranih i univerzalnih skladitai
terminala svih vrsta carinskih zona, robnotransportnih centara, robnodistribucijskih centara i
9 Zelenika, 2005.-a, p. 110
11

robnotrgovinskih centara. On ini sljedee (pod)sustave: (pod)sustav skladita, (pod)sustav

terminala, (pod)sustav carinskih skladita i smjestita, (pod)sustav slobodnih zona,
(pod)sustav robnotransportnih centara, (pod)sustav robnodistribucijskih centara, (pod)sustav
robnotrgovinskih centara i ostali logistiki (pod)sustavi. Upravljanje logistikim lancima ine
ga aktivni sudionici logistikih sustava gravitacijskog podruja odreenog logistikog centra,
a koje opsluuje dotini centar, nije jednostavno jer se radi o vrlo sloenim poslovima. U
funkcioniranju logistikih centara iznimnu vanost imaju i ostala sredstva za rad, primjerice:
transportna sredstva, , prekrcajna i slino. U logistikim centrima znaajnu ulogu ima i ljudski
potencijal, primjerice: menaderi, specijalistiki strunjaci, tehniko i administrativno
osoblje.10

1.4.11 Djelatnosti pomorskih agenata

Pomorski agent je pravna ili fizika osoba koja je registrirana za obavljanje
djelatnosti pomorskog agenta, te koja je upisana u Upisnik pomorskih agenata u skladu s
odredbama Pomorskog zakonika i Pravilnika. Obveze pomorskog agenta su sljedee: 1)
postupati pozornou urednog i savjesnog gospodarstvenika, 2) postupati u granicama
ovlatenja, 3) obavljati poslove za izvrenje naloga, 4) izvjeivati nalogodavca o izvrenju
naloga, 5) predati obraun nalogodavcu, 6) isticati osobinu pomorskog agenta, 7) uvati
poslovnu tajnu. Pri sklapanju ugovora o prijevozu stvari morskim brodovima pediter esto
stupa u pravnoekonomske odnose s pomorskim agentima. Pomorski pediteri uz obavljanje
klasinih pediterskih poslova u vezi s otpremom, dopremom i provozom robe, mogu
obavljati poslove pomorskih agenata.

10 Zelenika, 2005.-a, p.113

12

1.4.12 Djelatnosti izvritelja ugovorne kontrole11

Izvritelji ugovorne kontrole su pravne ili fizike osobe, gospodarstvenici, koji u
pravilu obavljaju u ime, po naloogu i za raun svojeg nalogodavatelja (najee prodavateljaizvoznika i kupca-uvoznika) ugovornu kontrolu robe te odreene pravne situacije. Njihovi
osnovni poslovi su: kontrola kvalitete robe, kontrola koliine robe i kvalitativno i
kvantitativno preuzimanje robe. Obavljaju i mnoge specijalne poslove, primjerice: kontrola
pakiranja robe, kontrola otpreme robe, kontrola i nadzor ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja, prijevoza
i slaganja robe u prijevozno sredstvo, kontrola skladinog prostora i/ili nain uskladitenja
robe, kontrola prijevoznih sredstava, laboratorijsko ispitivanje, uzorkovanje robe (...). Sve
svoje poslove izvritelji ugovorne kontrole obavljaju u morskim lukama.

1.4.13 Djelatnosti osiguravajuih drutava

Osiguravatelj je drutvo za osiguranje ( osiguravajue drutvo ili osiguravajua
kompanija) odnosno pravna osoba s kojom je sklopljen ugovor o osiguranju i koja se
obvezuje da e ugovaratelju osiguranja, odnosno korisnika osiguranja u skladu s uvjetima
osiguranja nadoknaditi tetu. Ugovaratelj osiguranja je osoba s kojom je osiguravatelj sklopio
ugovor. Osiguranik je osoba iz ugovora o osiguranju iji je imovinski interes osiguran i kojoj
pripadaju prava iz osiguranja. Reosiguravatelj je osiguravajue drutvo koje ugovorom o
reosiguranju preuzima obvezu da izravnom osiguravatelju plati dio ili itav iznos tete koju bi
on trebao platiti svom osiguraniku.
Za aktivne sudionike posebno je vano kargo i kasko osiguranje. Kargo osiguranje
( Online osiguranje, kargo osiguranje, 2008.) je osiguranje robe u trasnportu koji se dijeli na
pomorski kargo i nepomorski kargo. Na podruju prijevoza dijeli se na: osiguranje domaeg
karga ( roba koja se prevozi unutar neke zemlje) i osiguranje meunarodnog karga ( roba koja
se prevozi u meunarodnom transportu, a ukljuuje uvoz, izvoz i tranzit). Za osiguranje
meunarodnog karga koristi se Engleska pomorska polica koja slui za osiguranje robe u
meunarodnom kopnenom i zranom transportu uz dodatak odgovarajuih pravila i uvjeta za
osiguranje robe u pojedinoj transportnoj grani.
11 Zelenika, 2005.-a, p. 116
13

Kasko osiguranje brodica i jahti ( Online osiguranje, kasko osiguranje, 2008.) pokriva
gubitak i/ili oteenje tj. sve tete do kojih doe zbog pomorske ili prometne nezgode,
nevremena, potonua, prevrnua, nasukanja, poara, eksplozije, provalne krae, krae
cijeloga plovila, loma jarbola i/ili loma jarbolnih krieva, kidanja pominih i nepominih
oputa, sudara ili udara s bilo kojim vrstim ili plutajuim predmetom, zlonamjernih postupaka
treih osoba, potresa i vulkanske erupcije.

1.4.14 Djelatnosti tijela dravne uprave

U funkcioniranju prometnih sustava imaju posebnu vanost brojna tijela dravne
uprave, primjerice: 1) carinska sluba, 2) veterinarski inspektorat, 3) sanitarni inspektorat, 4)
fitosanitarni inspektorar, 5) trini inspektorat.
Carinska sluba je tijelo dravne uprave koja obavlja carinjenje robe pri prijelazu
robe preko dravne granice, te titi interese drave u nadzoru nad prometom roba u uvozu,
izvozu ili tranzitu u skladu s carinskim zakonima, propisima i drugim aktima. Carinarnice se
osnivaju u gospodarskim i prometnim sreditima kada to zahtijevaju opseg, struktura i tokovi
roba u putnikom i robnom prometu s inozemstvom te drugi gospodarski interesi. Za
obavljanje svih ili nekih poslova iz djelokruga carinarnica osnivaju se carinske ispostave, kao
unutarnje ustrojstvene jedinice carinarnice, u sjeditu ili izvan sjedita carinarnice. Unutarnje
ustrojstvene jedinice carinske ispostave jesu carinski odjeljci. Postupak carinjenja robe se
sastoji od primjerice: podnoenja deklaracije, prijema deklaracije, pregleda robe, svrstavanje
robe po carinskoj tarifi, utvrivanje carinske osnovice, naplaivanja i povrata carine i drugih
uvoznih pristojbi.
Veterinarski inspektorat vri sve veterinarsko- zdravstvene preglede. Veterinarskozdravstvene preglede i kontrolu na graninim veterinarskim prelazima, pregled i proizvode
ivotinjskog podrijetla radi zatite zdravlja ljudi i ivotinja vri granini veterinarski
inspektorat.

14

Sanitarni inspektorat obuhvaa nadzor na osobama i djelatnostima, graevinama,

prostorijama, prostorima i ureajima koji mogu na bilo koji nain ugroziti zdravlje ljudi. U
lukama to obavlja granina sanitarna inspekcija koja obavlja nadzor nad osobama, njihovim
stvarima i prijevoznim sredstavima u prometu preko dravne granice, uvoz otrova i
radioaktivnih tvari preko drave granice te prijevoz umrlih osoba iz inozemstva u odreenu
dravu.
Fitosanitarni inspektorat u okviru svoje djelatnosti obavlja zdravstvenu kontrolu
bilja u prometu preko granice i izdaje svjedodbu o zdravstvenom stanju poiljaka biljaka te
provjerava je li sredstvo za zatitu bilja koje se uvozi izdana dozvola ili rijeenje kojim se
doputa uvoz, zabranjuje ili ograniava uvoz ili provoz poiljke bilja ako se utvrdi da je
poiljka zaraena. Poiljke biljaka koje se uvoze, a kojima se mogu prenijeti tetoine bilja
moraju imati fitocertifikat.
Trini inspektorat ureuje naine i uvjete obavljanja gospodarskih djelatnosti na
domaem tritu, vanjskotrgovinsko poslovanje, obavljanje obrta, zatite potroaa, cijene
proizvoda i usluga, naknade pristojbe, pretplate i drugih slinih naknada koje zaranavaju po
propisu, kakvoi proizvoda, nadzor kakvoe proizvoda pri uvozu i izvozu (...). Oni su
ovlateni pregledavati poslovne prostorije, proizvode, ureaje i opremu, poslovne knjige i
evidenciju, isprave i drugu dokumentaciju to im omoguuje uvid u poslovanje pravnih ili
fizikih osoba.

1.4.15 Ostale logistike djelatnosti

U ostalim djelatnostima imaju vanu ulogu djelatnosti lukih kapetanija koje
obavljaju poslove nadzora plovidbe unutranjim morskim vodama i teritorijalnim morima,
brinu o sigurnosti plovidbe brodova, sigurnosti ljudi na moru, nadziranje dolazaka brodova u
luke i odlazak iz njih. Osim luke kapetanije, vanu ulogu ima granina policija, financijske
institucije (...).

15

ZAKLJUAK
Jedan od glavnih problema postojeih sustava je njihova izoliranost i nepovezanost sa
davaocima usluga, slubama i korisnicima. Problem bi se mogao rijeiti inteligentnim
transportnim sustavom te rijeenjima u podruju upravljanja prometom, odravanjem
prometne infrastrukture, elektronikim sustavima naplate cestarine, sigurnosti i zatite vozaa
i putnika. Menaderi bi trebali koristiti logistiku kako bi poboljali konkurentske prednosti
svoje tvrtke. Mogu ponuditi niske trokove, kvalitetniju uslugu, uslugama dodati vrijednost.
Kvalitetnijom uslugom bi se mogao poveati udio na tritu ili poboljati profitabilnost.
Logistiki sustav moe stvoriti prednost s time to je dovoljno fleksibilan da moe
prilagoditi ponudu svojih usluga i trokova kojima bi zadovoljila potebe odreenog kupca ili
pojedinanih rauna. On moe dati stvarnu vrijednost i konkutrentsku prednost s mogunou
pronalska i razvijanja novih naina usluivanja trita, primjerice pratiti i mjertiti postojeeg i
nadolazeeg trita kupaca, razvijati sposobnosti brze promjene, razvijati fleksibilne
informacijske sustave, razviti viziju kako bi na vrijeme prepoznala potrebe za promjenama te
razviti vodstvo koje e pokrenuti promjene.
Cilj je logistike formirati konkurentni prometni sustav, ukljuivanje sudionika
prometnog sustava, unapreenje konkurentske pozicije koji e omoguiti prometnim i
logistikim subjektima da to efikasnije ostvare svoje razvojne ciljeve unutar ueg, a potom i
ireg regionalnog okruenja.

16

LITERATURA
1. Zelenika, R. 2001., PROMETNI SUSTAVI Tehnologija- Organizacija- EkonomikaLogistika- Menadment, Ekonomski fakultet Sveuilista u Rijeci, Rijeka
2. Zelenika, R. 2005.-a, LOGISTIKI SUSTAVI, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci,
Rijeka
3. Zelenika, R. 2005.-b, TEMELJI LOGISTIKE PEDICIJE, knjiga prva, Ekonomski
fakultet u Rijeci, Rijeka

17