1.

Obrtnik
Obrtnik (samostalni poduzetnik, trgovac pojedinac) je fizika osoba koja u svoje ime
i za svoj raun obavlja privrednu djelatnost.
Obrt samostalno i trajno obavljanje doputenih i registriranih privrednih djelatnosti u
osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju od fizikih osoba sa ciljem postizanja
dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu.
1.2. Dobijanje dozvole za rad
Obrtnik da bi mogao obavljati registriranu djelatnost, mora imati dozvolu za rad koju
izdaje nadleni opinski odnosno kantonalni organ za privredu na ijem podruju
namjerava obavljati djelatnost. Obrtnica se ne moe prenijeti na drugu osobu.
Dobijanje dozvole za rad implicira ispunjenje odreenih uvjeta:
a) formalni :
- zahtjev za izdavanje dozvola i prezentacija dokza o ispunjenju opih i
posebnih materijalnih uvjeta
b) opi materijalni :
- dravljanstvo BiH - poslovna sposobnost
- zadovoljenje opih i posebnih zdravstvenih uvjeta, ako je to propisano
posebnim zakonom
- da dokae da nema neizmirenih finansijskih, poreznih i drugih obaveza
c) dopunski materijali
- struna sprema, - poslovni prostor
1.3. Prestanak rada
Do prestanka obavljanja obrta moe doi voljom obrtnika (odjavom) i prinudno (po
sili zakona). Odjava obrta mjerodavnom tijelu vri se pisanim putem prije prestanka
rada. Prestanak po sili zakona mogu je u sljedeim sluajevima:
- u sluaju smrti ili gubitka poslovne sposobnosti, a nasljednici ne nastave rad
- ako obrtnik ne obavlja obrt kao dopunsku, odnosno dodatnu djelatnost.
- ako obrtnik ne zapone obrt poslije roka utvrenog zakonom (30 dana)
- ako je pravomonim aktom obrtniku izreena zatitna mjera.
- ako mjerodavno tijelu utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na temelju lanih
isprava. - u drugim sluajevima predvienim po zakonu
_____________________________________________________________________
IV PRIVREDNA DRUTVA
1. DRUTVO SA NEOGRANIENOM ODGOVORNOU
DNO je poslovni subjekt u kojem osnivai za obaveze drutva odgovaraju
neogranieno i solidarno, cjelokupnom svojom imovinom. Za osnivanje potrebne su
najmanje dvije osobe, a po svojim osobinama pogodan je za osnivanje malih ili
porodinih preduzea, sa manjim obimom osnivakog kapitala.
Osnovne odrednice
Drutvo se obavezno registrira, ima pravnu sposobnost, drutvo se osniva ugovorom
koji ujedno predstavlja osnivaki akt, prijavu za upis u registar drutva potpisuju svi
lanovi. Ugovor sadri : podatke o osnivau, firmu, sjedite drutva, te odredbe o
djelatnosti.
Osnivaki kapital DNO se formira iz uloga lanova drutva, koji mogu biti u novcu,
stvarima, pravima i uslugama. Svi kanovi imaju jednake uloge, koji postaju imovina
drutva odvojena od imovine njegovih lanova. Uplata uloga prije registracije drutva
nije nuna.

Upravljanje drutvom, voenje poslova, zastupanje

- Drutvom upravljaju lanovi drutva ravnopravno. lan DNO moe svoje pravo
upravljanja prenijeti na osobu koja nije lan drutva samo uz saglasnost ostalih
lanova. Svaki od lanova drutva ima pravo upravlati drutvom i voditi poslovanje,
to podrazumijeva interne odnose, donoenje odluka, rukovoenje procesom rada, i sl.
- Poslovodstvo je individualno (pojedinano) kada su svi lanovi drutva ili neki od
njih ovlaeni da upravljaju drutvom i vode poslovanje drutva. Svim ostalim
lanovima drutva na raspolaganju stoji pravo protivljenja (veta). Ako i pored
protivljenja lan drutva poduzme odreenu radnju ili zakljui pravni posao, biti e
odgovoran za tetu koju je time prouzrokovao drutvu, zbog ega moe biti i iskljuen
iz drutva.
- Kolektivno (skupno) poslovodstvo znai upravljanje i voenje poslovanja od svih
lanova drutva, pri emu je za poduzimanje pravnog posla potrebna saglasnost svih
ovlaenih lanova. Bez te suglasnosti posao se ne smije zakljuiti i izvriti.
Raspodjela dobiti
lanovi DNO uestvuju u raspodjeli dobiti i pokrivanju gubitak u jednakim iznosima.
Izuzetak moe biti predvien osnivakim ugovorom.
Raspodjelu dobiti mogue je izvriti na dva naina
- kapitalni nain - da se dio ukupne dobiti drutva dijeli lanovima srazmjerno
njihovim udjelima u kapitalu drutva ili u jednakom procentu primijenjenom na sve
udjele lanova drutva (npr. 3% na udio).
- personalni nain - prethodno pokrivanje eventualnih poslovnih gubitaka, pa
tek onda podjelu ostatka dobiti na sve lanove drutva u jednakim iznosima.
Zabrana konkurentskog djelovanja
Ispoljava se kroz dva aspekta :
- Zabrana lanstva - lan ovog drutva ne moe biti lan drugog drutva u kojem je
ustanovljen isti sistem odgovornosti
- Zabrana djelatnosti - zabrana lanu drutva da ne moe van drutva, bez izriite
suglasnosti ostalih lanova drutva, voditi poslove iz registrirane djelatnosti drutva.
Prestanak drutva
Moe prestati na dva naina
- Po opoj osnovi - istekom vremena na koje je osnovano, statusnim promjenama,
okonanjem steajnog postupka, na osnovu odluke suda i odlukom lanova drutva.
- Posebni osnovi predstnak drutva su : smrt lana drutva, osim ako nasljednik
postane lan drutva, - prestanak pravne osobe kao lana drutva, - gubitak ili
ogranienje pravne sposobnosti jednog lana drutva, - steaj jednog od lanova
drutva i odluka suda o prestanku drutva.
DNO prestaje odlukom suda u sluajevima : ako drutvo due od dvije godine ne
ostvaruje prihode, - ako je drutvu oduzeto odobrenje za obavljanje djelatnosti, - ako
ne postoje zakonski uvjeti za daljnje postojanje drutva u obliku u kome je
registrirano.
- Jedan od naina prestanka drutva je i likvidacija. Postupak likvidacije se pokree
kad nastupi neki od opih razloga za prestanak drutva.
Ortako drutvo
Osnivaju dvije ili vie fizikih i/ili pravnih osoba koje u svojstvu ortaka obavljaju
odreene djelatnosti pod zajednikim poslovnim imenom. Ortako drutvo odgovara
za svoje obaveze, a lanovi drutva za obaveze drutva cjelokupnom svojom
imovinom. Ortakluk moe biti osnovan na odreeno ili neodreeno vrijeme. Ugovor o
ortakluku je osnivaki akt kojim se osnivai obavezuju da uloe imovinu ili rad radi
ostvarenja ciljeva

2. KOMANDITNO DRUTVO
Komanditno drutvo (tajni ortakluk, mjeoviti ortakluk, specijalno partnerstvo) je
personalno drutvo, sa svojstvom pravne osobe, koje se osniva ugovorom izmeu
najmanje dvije osobe(komplementara i komanditora) koje ulau svoj kapital ili uloge
radi obavljanja registrirane djelatnosti.
Komplementari upravljaju drutvom i odgovaraju za njihove obaveze neogranieno
solidarno cjelokupnom imovinom, a komanditori ne odgovaraju za obaveze drutva,
niti uestvuju u upravljanju drutvom, nego samo snose poslovni rizik do visine
unesenog uloga.
Osnivanje drutva
Osnivaju dvije ili vie fizikih i/ili pravnih osoba radi obavljanja odreene djelatnosti
pod zajednikim imenom. Osniva se ugovorom koji zakljuuju osnivai i koji
predstavlja konstitutivni akt. Ugovor sainjava notar i potpisuju ga svi lanovi drutva
Ugovor mora sadrati : firmu, sjedite, djelatnosti, ime i prezime, adresu prebivalita
fizikih osoba kao lanova, odnosno firmu i sjedite pravnih osoba kao lanova, vrstu
i vrijednost uloga lanova drutva, individualizaciju lanova po kategoriji.
Raspodjela dobiti
Dobit se dijeli na dva dijela: jedan dio za komplementara, a drugi za komanditore,
dobit se izmeu komplementara dijeli na jednake dijelove, a dio dobiti za komanditor
dijeli se srezmjerno njihovim ulozima. Isto pravilo vai i za pokrie gubitka.
Prestanak drutva
Razlozi prestanka (opi i posebni) komanditnog drutva, s obzirom na to da se radi o
drutvu osoba, su isti kao i kod d.n.o. meutim zbog postojanja komanditora, kao
specifikuma ovog drutva, k.d. ne prestaje u sluaju smrti, gubitka ili ogranienja
pravne sposobnosti ili prinudne prodaje i naplate iz imovine komanditora. Svi lanovi
imaju pravo na srazmjeran udio u ostatku imovine drutva nakon likvidacije.
3. KOMANDITNO DRUTVO NA DIONICE
Je kombinacija personalnog drutva i drutva kapitala. Mogu ga osnovati najmanje 2
ili vie osoba sa razliitim statusima pravnih i/ili fizikih lica.
Prvu kategoriju lanova ine komplementari koji vode poslovanje i zastupaju drutvo
i oni odgovaraju za obaveze drutva cjelokupnom svojom imovinom. Komanditori su
druga kategorija lanova, oni su dioniari i ne odgovaraju za obaveze drutva, ve
snose poslovni rizik do visine svoga uloga.
Glavni organi ovog drutva su : skuptina, nadzorni odbor i uprava ili menadment.
Komanditno drutvo na dionice moe se transformirati u druge oblike drutva, u
sluaju transformacije u d.d., uz ostale uvjete, potrebno je povui postojee dionice i
na osnovu temeljnog kapitala novoosnovanog drutva izdati nove dionice.

4. DIONIKO DRUTVO
Dioniko drutvo je oblik privrednog drutva iji je osnovni kapital podijeljen na
dionice. D.d. ima svoju imovinu koja je odvojena od imovine dioniara. Osnivaki
kapital se formira na osnovu uloga lanova drutva, u postupku osnivanja, i iskazuje
se u novcu. Ulozi osnivaa ili dioniara pretvaraju se u temeljni kapital drutva tako
to dioniari upisuju i otkupljuju dionice.
Osnovne karakteristike d.d. su sljedee :
- drutvo kapitala,
- d.d. ima temeljni kapital sa propisanim zakonskim minimumom, kod nas za
otvorena drutva 50.000 KM, odnosno 20.000 KM zatvorena akcionarska drutva, a
za finansijske institucije je poseban zakonski minimum, npr. za banke 15 miliona KM,
(re)osiguravajua drutva 2 miliona KM, odnosno 3 miliona,
- temeljni kapital drutva je podijeljen na dionice,
- d.d. je pravna osoba,
- d.d. posluje pod realnom firmom,
- d.d. moe osnovati jedna ili vie domaih/stranih, pravnih ili fizikih osoba
- organi upravljanja d.d. su skuptina, nadzorni odbor i uprava drutva
- d.d. mora imati i statut, koji moe biti i osnivaki akt
Dionice
su vrijednosti papiri, koje po naem pravu predstavljaju dematerijalizirani elektronski
zapis. Dionice emitira d.d., temeljem kojih dioniari stjeu upravljaka i imovinska
prava. Obim prava je srazmjeran odnosu izmeu nominalne vrijednosti dionica i
osnovnog kapitala drutva.
Dionica je dugoroni investicioni papir, i dionica je pisana isprava ili elektronski zapis
u kojem se nalaze sva prava dioniara.
Prava dioniara
Na temelju upravljakih prava dioniari imaju pravo uea u upravljanju drutvom, a
ono se ogleda u sljedeem: uee u radu i odluivanju u skuptini d.d., pravo glasa,
podnoenje zahtjeva za sazivanje skuptine, pravo izmjene dnevnog reda i prijedloga
odluke skuptine, pravo pobijanja odluka skuptine, pravo uvida u dokumentaciju o
poslovanju drutva, pravo na informiranje o poslovanju d.d....
Imovinska prava dioniara su : pravo uea u dobiti drutva, bilo naplatom dividende
ili stjecanjem novih dionica, pravo transfera dionica na druge dioniare ili tree osobe,
pravo pree kupovine prilikom emisije novih dionica, pravo uea u raspodjeli
preostale imovine iz steajne ili likvidacione mase.
Klase dionica
Osnovne klase dionica su :
- Obine ili redovne dionice dioniari stjeu uobiajena prava, pravo
upravljanja d.d., pravo uea u raspodjeli dobiti, i pravo isplate dijela ostatka
steajne ili likvidacione mase drutva.
- Dionice bez prava glasa ne sadre pravo upravljanja drutvom ve samo
imovinsko pravo tj. pravo na naplatu dividende, one su privlane za male dioniare.
- Prioritetne, preferencijalne ili povlatene dionice klasa dionica koja,
njenim vlasicima, omoguava prvenstvo u naplati dividende, kao i srazmjernog dijela
imovine koja preostane nakon steaja, odnosno likvidacije, dok sadre ogranieno
pravo glasa. Mogu biti: (ne)kumulativne,(ne)participativne, konvertibilne i aukcijeske
- Dionice zaposlenih novijeg su datuma, u skladu su sa suvremenim
tendencijama ukljuivanja radnika u proces upravljanja d.d.. Sadre ista prava kao i
obine dionice, kod emisije ove klase dionica zbir njihove nominalne vrijednosti ne
moe biti vei od 5% osnovnog kapitala dionikog drutva

Vlastite dionice predstavljaju izuzetak od zabrane po kojoj d.d. ne moe upisivati

vlastite dionice. Po uporednom pravu, to je mogue, i to na osnovu odluke skuptine
drave, ali ne putem upisa. Osim na osnovu odluke skuptine drutva, vlastite dionice
se mogu stjecati po sili zakona i na temelju odluke nadzornog odbora, u sluaju kada
je to neophodno radi spreavanja ozbiljne tete koja neposredno prijeti drutvu.
Privremenice kod uplate nominalnog iznosa dionica i dionike premije
ustanovljena je obaveza drutva da izda privremenicu privremenu pismenu potvrdu,
sa vanou do uplate pune cijene dionica.
Zlatne dionice - dovode se u kontekst uticaja drave na poslovanje privatiziranih
privrednih drutava. Svoj utjecaj drava ostvaruje kroz preuzimanje posebnih prava
radi ostvarivanja nadzora, to ini putem zlatnih dionica, jer one sadre vie prava,
ukljuujui i pravo apsolutnog veta.
Osnivaki akti d.d.
Ukoliko se kao osniva d.d. pojavljuje jedna osoba osnivaki akt je odluka o
osnivanju, a kada su osnivai dvije ili vie osoba osnivaki akt je ugovor o osnivanju,
odnosno statut. Oni moraju sadravati: podatke o identitetu osnivaa, statusna
obiljeja drutva, iznos osnovnog kapitala drutva, broj, klasu i nominalnu vrijednost
dionica, uloge osnivaa u stvarima i pravima, prava i obaveze osnivaa, nain
rjeavanja sporova izmeu osnivaa, nain naknade trokova osnivanja drutva.
Osnivanje dionikog drutva
D.d. moe osnovati jedna osoba, fizika ili pravna, domaa ili strana, ili vie njih.
Osnovni kapital d.d. mora biti u minimalnom iznosu od 50.000 KM, minimalan
iznos dionice po naem pravu iznosi 10KM. Nenovani ulozi moraju biti procijenjeni
i iskazani u novanoj vrijednosti.
Poveanje osnovnog kapitala emisijom novih dionica, uvjetnim poveanjem,
poveanjem iz vlastitih sredstava, integriranim poveanjem.
Upravljanje dionikim drutvom bh sistem upravljanja d.d. poiva na njemakom
modelu, tj. ima dva nivou upravljanja: upravni i nadzorni odbor. U FBiH postoji
skuptina kao centralni organ i odbor za reviziju, a u RS organi upravljanja su:
skuptina, nadzorni odbor, te upravni odbor i direktor koji ine upravu drutva.
- skuptina najvii organ drutva koji reflektira interese dioniara, donosei
najvanije odluke o drutvu i doniarima (vlasnicima kapitala).
- nadzorni odbor obavezni organ d.d., kooji predstavlja dioniare i
obavezan je da djeluje u interesu dioniara i d.d. To je samostalan i nezavisan organ
koji vri upravljaku funkciju izmeu dva zasijedanja skuptine, a to znai ne samo
nadzor nad poslovanjem drutva ve i uestvovanje u donoenju poslovnih odluka.
- uprava menadment ili uprava d.d. organizira rad, rukovodi poslovanjem,
zastupa i predstavlja drutvo i odgovara za zakonitost poslovanja. Upravu imenuje
nadzorni odbor. Na elu uprave je direktor koji njome predsjedava.
- Odbor za reviziju obavezan organ koji vri kontrolu nadzornog i
upravnog odbora s ciljem zatite interesa dioniara, povjerilaca, ulagaa, odnosno
drutva u cjelini. To je stalann i kolektivan organ koji bira i razrjeava skuptina.
- zatita malih dioniara u sluaju postojanja naznaka prevare i zloupotrebe
od lanova nadzornog odbora, direktora, odnosno njegovih suradnika, te u vezi s tim
potrebe zatite interesa drutva i dioniara, ova zatita se ostvaruje derivatnom
tubom. Osim drutva, tubu mogu podii dioniari sa manjim udjelima.
Prestanak dionikog drutva: odlukom skuptine, - statusnim promjenama, odlukom suda, - steajem
Preuzimanje d.d.: - putem javne ponude dioniara ciljnog drutva, - kupovinom
postojeeg kontrolnog paketa dionica, - sukcesivnom kupovinom dionica ciljnog drut

5. DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU

D.O.O. je poseban oblik privrednog drutva ije je osnovni kapital podijeljen na
udjele, s tim da lanovi drutva mogu imati razliite udjele.
Za obaveze d.o.o. lan drutva odgovara svojim udjelom. Svaki lan ima jedan udio
koji je srazmjeran njegovom ulogu u osnovnom kapitalu.
Drutvo mogu osnovati jedan ili vie osnivaa, pravnih ili fizikih osoba, domaih i
stranih. Minimalni osnivaki ulog od 2.000 KM mora se uplatiti u cjelosti prije
registracije drutva.
Osnivaki akti drutva Osnivaki akt jeste odluka (osniva jedna osoba) ili
ugovor, ako se kao osnivai drutva pojavljuje vie osoba. Ugovor mora biti u pisanoj
formi i potpisan od osnivaa.
Poveanje osnovnog kapitala: uplatom uloga, - unoenjem novih uloga,
poveanjem iz rezervi.
Organi upravljanja :
- skuptina glavni organ upravljanja drutva, sainjavaju je svi lanovi, pri
emu svaki lan ima broj glasova srazmjerno udjelu u osnovnom kapitalu drutva.
- uprava ine jedna ili vie osoba (direktor i izvrni direktor) koji ne moraju
biti lanovi drutva. Upravu imenuje i razrjeava skuptina ili nadzorni odbor, s tim da
izvrne direktore imenuje na prijedlog direktora.
- nadzorni odbor nije obavezan organ kod d.o.o. Nadzorni odbor obavezno
formira u drutvu koje ima vie od 10 lanova i drutvu koje ima osnovni kapital u
iznosu veem od 1 miliona KM i najmanje dva lana.
Prestanak drutva : - odlukom skuptine drutva, odnosno odlukom lana drutva,
- statusnim promjenama, - odlukom suda, - steajem

1. JAVNA PREDUZEA
Javno preduzee je pravno lice koje je upisano u sudski registar kao privredno drutvo
i koje obavlja djelatnost od javnog drutvenog interesa ( energetika, komunikacija,
komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog
drutvenog znaaja) ili pravno lice definisano kao javno preduzee posebnim
propisom. Djelatnosti od javnog drutvenog interesa utvruju opina, kanton i
Federacija BiH, svako u okviru svojih nadlenosti. Javna preduzea se mogu
organizirati u obliku dionikog drutva ili drutva sa ogranienom odgovornou.
Organi upravljanja javnog preduzea
Struktura organa upravljanja javnih preduzea koja posluju u obliku drutava kapitala
istovjetna je strukturi organa upravljanja drutava kapitala koja obavlja druge
komercijalne djelatnosti koje nisu javnog karaktera i od opeg interesa. Jedina
specifinost je u organima javnog preduzea. Dakle, organi javnog preduzea su
Skuptina, Nadzorni odbor, Uprava,kao organi upravljanja i odbor za reviziju.
Odbor za reviziju je obavezan organ javnog preduzea kojeg imenuje Skuptina na
prijedlog Nadzornog odbora na temelju javnog konkursa. Odjel za internu reviziju u
javnom preduzeu koje zapoljava vie od 100 uposlenika obavezno se formira.
_____________________________________________________________________
STATUSNE PROMJENE
Statusne promjene predstavljaju izmjene u ekonomskom i pravnom identitetu
subjekata, to ima odraza u pravnom prometu. Ovim promjenama dolazi do stvaranja
veih ili manjih subjekata, jer se spajaju odnosno pripajaju, ili se cijepaju imovine
postojeih pravnih lica. Osnovne vrste statusnih promjenja su :
Spajanjem dolazi do prestanka 2 ili vie drutava, od kojih nastaje jedno novo
drutvo. Bitno je naglasiti dase drutva kapitala ne mogu spajati sa drutvima lica.
Osnovna pitanja koja se pri spajanju postavljaju jesuzatita lanova i zatita
povjerilaca. Na zatitu lanova primjenjiva su pravila o zatiti manjine lan
ilidioniar koji je glasao protiv odluke o spajanju imao bi pravo od drutva zahtijevati
da otkupi njegov udio potrinoj cijeni. Zatita povjerilaca ostvaruje se tako to je
propisano odvojeno upravljanje imovinom spojenihdrutava, sve do namirenja
povjerilaca ili njihovog obezbjeenja.
Pripajanje je mnogo ee u praksi. Ovdje se jedno ili vie drutava pripaja nekom
drugom drutvu.Pripojena drutva prestaju postojati, a njihov pravni sljednik je
drutvo kome su se pripojila. Drutva kapitalase ne mogu pripajati drutvu lica i
obrnuto. Ako dolazi do pripajanja razliitih oblika drutva (npr.doo se pripaja dd-u),
prvenstveno se moraju primijeniti pravila o transformaciji organizacijskih oblika
drutva.Zatita dioniara i povjerilaca ostvaruje se na isti nain kao kod spajanja.
Podjela ili cijepanje je statusna promjena u kojoj od jednog drutva nastaje vie
novih manjih drutava.Drutvo koje se dijeli prestaje postojati, a nastala drutva su
njegovi univerzalni sukcesori. Novonastaladrutva po zakonu odgovaraju
neogranieno solidarno za obaveze svog pravnog prethodnika. Pravno jemogue
podijeliti svaki oblik drutva na 2 ili vie novih drutava u istom ili drugom obliku.
Promjena oblika je statusna promjena u kojoj drutvo ne prestaje, ve samo mijenja
svoj oblik. Promjenaoblika nema uticaja kad su u pitanju postojea prava i obaveze
prema treim licima. Bitno je naglasiti da postoje odreena zakonska ogranienja
vezana za promjenu oblika. Naime, drutvo sa neogranienomsolidarnom
odgovornou ne moe promijeniti svoj oblik, a komanditno drutvo se moe
transformisati samou komanditno drutvo na dionice. Kod drutava kapitala nema
ogranienja za promjenu oblika.

XI PRESTANAK POSLOVNIH SUBJEKATA

Poslovni subjekti se osnivaju na neodreeno vrijeme s ciljem sticanja dobiti.
Meutim, trina utakmica moe dovesti do prijevremenog prestanka poslovnog
subjekta. Postoje dvije vrste prestanka poslovnog subjekta :
- Zakonski razlozi :
- ekonomski - zbog nemogunosti obavljanja dosadanje djelatnosti
- pravni - predstavlja gubitak pravnog subjektiviteta brisanjem iz javnog
registra drutava
- tehniki - posebni tehniko-tehnoloki uvjeti koje svako drutvo mora
ispunjavati da bi poelo sa radom, ako prestanu postojati ti uvjeti drutvo ne moe
obavljati djelatnosti.
- Opi zakonski razlozi
- istekom vremena za koje je drutvo osnovano,
- statusnom promjenom (spajanjem, pripajanjem i podjelom),
- okonanjem steajnog postupka i postupka redovne likvidacije,
- prestankom na osnovu odluke suda i
- odlukom lanova, odnosno Skuptine drutva.
_____________________________________________________________________
Steaj privrednog subjekta je zakonom utvreni postupak po kome se imovina
prezaduenog poslovnog subjekta (steajnog dunika) povjerava posebnim organima,
imenovanim od suda, koji unovavaju imovinu (steajna masa) radi namirenja
njegovih povjerilaca.
Naela steaja
1. Naelo ravnopravnosti (jednakosti) povjerilaca podrazumijeva njihov
ravnopravan i jednak tretman, to iskljuuje naelo (prior tempore potior iure) Svi
povjerioci se srazmjerno namiruju iz steajne mase, poisplatnim redovima. Izuzetak
od ovog naela postoji kod razlunih i izlunih povjerilaca.
2. Naelo univerzalnosti podrazumijeva da steajnu masu ini cjelokupna dunikova
imovina, bez obzira nato gdje se nalazi u trenutku otvaranja steaja.
3. Naelo unovenja imovine steajnog dunika sva imovina steajnog dunika se
unovava putemsteajnog upravnika, po pravilu putem javne prodaje.
4. Naelo ogranienja steajnog dunika podrazumijeva nemogunost raspolaganja
imovinom steajnog dunika, a u cilju zatite i odravanja postojee imovine
steajnog dunika. Sva dunikova prava iovlatenja se ex lege prenose na organe
steajnog postupka.
5. Naelo atrakcije sastoji se u tome to steajni sud u svoju nadlenost privlai sve
druge sporove kojinastanu u vezi sa steajnim postupkom, u kojima je dunik aktivno
ili pasivno legitimisan.
6. Naelo ekonominosti se ogleda u hitnosti postupka, kao i injenicama da se ne
moe traiti povrat u prijanje stanje zbog proputanja rokova ili roita, ne moe se
podnositi prijedlog za ponavljanje postupka niti izjaviti revizija.
Staajni postupak se pokree pismenim prijedlogom steajnog dunika ili bilo kojeg
povjerioca koji ima pravni interes za pokretanje steajnog postupka. Ako je povjerilac
pokreta postupka on mora priloiti potrebnu dokumentaciju odnosno dokaze koji
ukazuju na osnovanost njegovog zahtjeva i insolventnost steajnog dunika.
Subjekti steajnog postupka su : - svi poslovni subjekti sa pravnim subjektivitetom,
-dunik pojedinac i - javnopravni subjekti.
Razlozi za pokretanje steajnog postupka su insolventnost(platena nesposobnost)
steajnog dunika i prijetaa insolventnost.

- Insolventnost je stvarna i trajnija nemogunost izmirenja dospjelih novanih

obaveza. Steajni dunik se smatra insolventnim kada nije u stanju izvravati dospjele
obaveze povjeriocima u cijelosti.
- Prijetea (oekivana) insolventnost steajnog dunika postoji ako steajni dunik
prema predvianjima u vrijeme dospjelosti trabina nee biti u mogunosti da ih u
cijelosti ispuni prema svojim povjeriocima u zakonskom roku. Prijedlog za
pokretanje steajnog postupka u ovom sluaju moe podnijeti samo steajni dunik.
Prezaduenost - stanje u kojem imovina dunika nije dovoljna za podmirenje dugova
odreuje se kao prezaduenost. Odnosno prezaduenost predstavlja odnos u kojem je
aktiva manja od pasive.
Uvjeti za pokretanje steajnog postupka - mogu biti subjektivni i objektivni.
Subjektivni su : da postoji steajni dunik na ijoj imovini se moe otvoriti i voditi
steajni postupak, i da postoje povjerioci radi njihovog ravnomjernog i kolektivnog
namirenja.
Objektivni su : da postoji steajni razlog za pokretanje i voenje steajnog postupka,
da dunik raspolae svojom imovinom u odreenom iznosu, to znai da njegovo
imovinsko stanje upuuje na sposobnost namirenja povjerilaca.
Organi steajnog postupka su : steajni sudija, privremeni steajni upravnik,
steajni upravnik, skuptina povjerilaca, (privremeni) odbor povjerilaca.
Steajni sudija - kao sudija pojedinac, vodi steajni postupak od podnoenja
prijedloga za pokretanje do zavretka steajnog postupka. On je nadlean da imenuje
vjetake, steajnog upravnika i lanove privremenog odbora povjerilaca i da nadzire
rad (privremenog) steajnog upravnika. On vri i poslove koordiniranja izmeu
organa steajnog postupka: steajnog upravnika i organa koji predstavljaju interese
povjerilaca (odbor i skuptina), kao i izmeu drugih uesnika u postupku.
Privremeni steajni upravnik - imenuje ga steajni sudija, on je duan osigurati
imovinu steajnog dunika i starati se o njoj. Da bi taj cilj ostvario on raspolae
ovlaenjem da ue u poslovne prostorije dunika i provede neophodne radnje, koje
ukljuuju uvid u poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju dunika.
Steajni upravnik - kljuni subjekt steajnog pustupka, imenuje ga steajni sudija i
koji na tajn nain postaje zastupnik steajnog dunika. On je fizika osoba, sa
strunim i poslovnim iskustvom i poloenim strunim ispitom.
Skuptina povjerilaca - ine svi povjerioci bez obzira na visinu potraivanja. Pravo
glasa imaju svi povjerioci koji su blagovremeno prijavili svoja potraivanja steajnom
sudu, koje nije osporio steajni upravnik, ili neko od povjerilaca sa pravom glasa.
Odbor povjerilaca - fakultativni organ koji bira skuptinu povjerilaca, radi zatite
interesa povjerilaca. On je strukturiran na sljedei nain : steajni povjerilac sa
najviim potraivanjima, steajni povjerilac sa manjim trabinama, predstavnici
zaposlenih radnika stejnog dunika, razluni povjerioci.

Steajna masa - vaan element steajnog postupka od koga ovisi njegov tok i ishod pokretanje, okonanje ili reorganizacija. Nju ini cjelokupna imovina koja pripada
steajnom duniku u momentu otvaranja steajnog postupka, kao i imovina koju
dunik stekne tokom steajnog postupka. Iz steajne mase koju ine pokretne i
nepokretne stvari i imovinska prava isplauju se povjerioci koji u vrijeme otvaranja
steajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema steajnom duniku, kao i
povjerioci koji su tokom postupka stekli pravo potraivanja prema masi.
Faze steajnog postupka : -prethodni postupak, - otvaranje steajnog postupka,
prijavljivanja i ispitivanje trabina, - unovavanje imovine steajnog dunika,
namirenje steajnih povjerilaca diobom steajne mase, zakljuivanje steajnog
postupka, reorganizacija steajnog dunika.
Otvaranje steajnog postupka - steajni sudija nakon prijema izvjetaja
privremenog steajnog upravnika zakazuje roite radi utvrivanja postojanja uvjeta
za otvaranje steajnog postupka. Na roite sud poziva steajnog dunika, predlagaa,
privremenog steajnog upravnika i eventualno vjetaka.
Do otvaranja steajnog postupka doi e ako je prijedlog doputen tj.podnesen od
ovlatene osobe, ako postoji steajni razlog (insolventnost), i ukoliko je imovina
steajnog dunika dovoljna za pokrie trokova steajnog postupka.
Pravne posljedice otvaranja steajnog postupka - nastupaju ex lege na dan kada je
rjeenje o otvaranju steajnog postupka istaknuto na oglasnoj ploi suda.
Postoje materijlnopravne i procesnopravne posljedice.
- Materijalno pravne - prelazak prava upravljanja i raspolaganja imovinom,
razvrgnue imovinske zajednice, firma steajnog dunika, rauni steajnog dunika,
ugovori o radu i prestanak radnog odnosa, ...
- Procesnopravne - atrakcija nadlenosti u parninom postupku, prekid ili preuzimanje
parnice, zabrana izvrenja ili namirenja.
Zakljuenje steajnog postupka - nakon glavne diobe steajne mase, o kojoj steajni
upravnik podnosi izvjetaj steajnom sudu, steajni sudija donosi rjeenje o
zakljuenju steajnog postupka. Ovo rjeenje predstavlja deklatornu sudsku odluku.