Osnove ope i razvojne psihologije

Motivacija
(nerecenzirani radni materijal - koristi se uz
predavanje)

Akademska godina 2014./2015.

mr.sc. Vesna Ciglar, profesor visoke kole

Svi prepoznajemo jesmo li ili nismo motivirani (ma to to

znailo)

Stavite u odnos pojmove ...

cilj
elja
napor, ustrajnost

tako da objasnite to je to motivacija!

ako vam nedostaju neki izrazi slobodno ih dodajte!

Potraite znaenje pojma

FLOW

 govorei o motivaciji pokuavamo pronai odgovor na

pitanje: zato neto radimo, ime je pokrenuta neka
aktivnost
podruje motivacije intenzivno se istrauje - veliki je i
znanstveni i praktini interes
znanstveni: u okviru psihologije omoguava postizanje
ciljeva (razumijevanje, ...)
praktini: uspijemo li proniknuti u pokretae neijeg
ponaanja moemo stvarati uvjete koji e izazivati
upravo eljena ponaanja;
to je i temelj manipuliranja politika, marketing, odgoj?!

Motivacija je sve ono to potie aktivnost,

usmjerava je i odreuje joj intenzitet i trajanje (Z.
Bujas)

koliko je mogue u podruju motivacije utvrditi kauzalne

(uzrono-posljedine ) veze i odnose? jeste li bili u
situaciji ...
prouavanje motivacije kod ljudi je oteano zbog
injenice da ivljenjem u socijalnoj zajednici uimo i
kako zadovoljiti potrebe, kako ih sakriti, potisnuti a
stjeemo/nauimo i nove potrebe (novac, igre...)

Osnovne teorijske orijentacije

magine teorije
instinktivistike: Mc. Dougall, Freud (Eros/ Tanatos)
kognitivistike teorije
teorije potreba: vei broj razliitih modela koji kao
osnovnu pokretaku snagu prepoznaju manjak ili viak
neega na biolokom ili kognitivnom planu kao motivi tj.
pokretai ponaanja uz potrebe se mogu prepoznati i
poticaji

 poznati hijerarhijski model potreba prema Maslowu:

- autoaktualizacija
- potovanje
- pripadanje i ljubav
- sigurnost
- fizioloke
tim redom se javljaju tijekom razvoja;
takva hijerarhija se ne prepoznaje uvijek, posebno kod
odraslih osoba

Druge klasifikacije potreba

veliki je broj razliitih kriterija koji se koriste u klasifikaciji
potreba: redoslijed javljanja, vanost, rasprostranjenost ...
esto koritena klasifikacija prema aspektima:
- bioloke
- socijalne (gregarne, afilijativne, emocionalna vezanost)
- psihike (potrebe vezane uz osobnost)
- i osobne potrebe koje su rezultat individualnih razvojnih
utjecaja i iskustava, a mogu biti iz svake od tri navedene
grupe (ovisnost o nikotinu, drogi; druenje na pici kao
ivotna potreba; stalno nametanje svoje vrijednosti,
samohvaljenje)

u tim kategorijama (bioloke, socijalne, psihike) moemo

razlikovati primarne i sekundarne potrebe

 ako govorimo o svjesno upravljanom, reguliranom

ponaanju, nakon doivljene neravnotee
(manjak/viak) pokree se ponaanje u svrhu
uspostavljanja ravnotee
moemo imati vie ciljeva koje prepoznajemo u
motivacijskom polju pa to moe ometati nau aktivnost
(konflikt motiva), a i kad odaberemo cilj moemo
nailaziti na prepreke u njegovoj realizaciji (nerealno
postavljeni ciljevi i sl.)
o tome (realno i nerealno postavljenim ciljevima)
najee govorimo na generalnom planu

aspiracija razina tenje

po emu odreujemo aspiracije?
realne i nerealne aspiracije i posljedice
nerealne aspiracije mogu biti izvor dugotrajnih, tekih
frustracija
frustracije su???

Barijere i frustracije
barijere (zapreke) mogu biti:
- objektivne okolnosti
- socijalne
- karakteristike jedinke(na pr. osobine linosti, tjelesne
karakteristike, sposobnosti ...)
- konflikti:
- uloga
- motiva
- vezane uz nerealne aspiracije
- stvarne i zamiljene

Reagiranje na frustracije
frustracije doivljavamo kao vrlo neugodna stanja
popraena nizom promjena na tjelesnom (fiziolokom)
planu i na psihikom planu
najee dovode do smanjenja razine organizacije
ponaanja, oteane kontrole ponaanja
mogu li frustracije djelovati kao pokretai pozitivnih,
konstruktivnih oblika ponaanja
osobina tolerancija na frustraciju

Obrambeni mehanizmi
sustavno ih je obradio S. Freud u okviru svojeg uenja
pokreu se nesvjesno, tite na osobni integritet,
samopotovanje, sliku o sebi, ime nam omoguuju da
traimo postupke uinkovitog djelovanja na uzrok
neuspjeha, na zapreku
veliki broj raznovrsnih mehanizama koje obino prije i
lake zapaamo kod drugih

 racionalizacija
- kiselo groe
- slatki limun
- opravdavanje
kompenzacija
regresija
potiskivanje
matanje
projekcija
insulacija
identifikacija

Oprez ...!
obrambeni mehanizmi mogu imati i neeljene uinke
udaljavanje osobe od realnosti, pasiviziranje i sl.
obino je to vezano uz nekritino, pretjerano koritenje
obrambenih mehanizama kao gotovo jedinog reagiranja
na frustracije
pitanje: micati li obrambene mehanizme, prisiljavati li
osobu da se suoi s istinom?

Konflikti motiva
doivljavamo ih kad imamo dva ili vie cilja, aktivnosti ...
izmeu kojih moramo izabrati jer ne moemo oba
ostvariti a podjednako su nam vani ili neizbjeni
nekoliko situacija
- konflikt dvostrukog privlaenja (privlaenjeprivlaenje)
- konflikt dvostrukog odbijanja (odbijanje-odbijanje)
- konflikt ambivalencije (istovremenog privlaenja i
odbijanja istog cilja)
- konflikt dvostruke ambivalencije (istovremenog
privlaenja i odbijanja dva cilja)

Kako se nositi sa konfliktima

konflikti u podruju motivacije obino nam izazovu
stanje neodlunosti i napetosti
troimo puno vremena i energije no ne na rjeavanje
problema ve na donoenje odluke
neizvjesnost i neodlunost bi esto smanjili da si
napiemo razloge za i protiv neke odluke, pa da
onda odluujemo obino se muimo jer u pokuaju da
donesemo odluku baratamo s malim brojem informacija