Professional Documents
Culture Documents
Zahtevi PRVOG reda su vidljivi, opipljivi i predstavljaju konkretne uslove koji se odnose na
drutveno okruenje, dizjan, nivo opremljenosti i postojanje otvorenih javnih gradskih prostora i
postojanje javnog gradskog prevoza. Primer: mere za usporavanje saobraaja, peaki prelazi,
kvalitet podloge, dizajn i kvalitet opremanja tokova kretanja, itd.
Zahtevi DRUGOG reda proizlaze iz zahteva prvog reda i odnose se sadraje i usluge, poput
karakteristika mree peakih tokova, saobraajne regulative, itd. Primer: javni gradski prevoz
(postojanje i red vonje), ogranienje brzine, signalizacija, itd.
Zahtevi TREEG reda su neka vrsta preduslova zahteva prvog i drugog reda. Oni formiraju bazu u
kojoj se prethodne dve grupe zahteva mogu ostvariti odnose se na nain korienja okruenja
(zemljita), kulturu peakog kretanja, sposobnosti peaka, obrazovanje peaka, strateko
planiranje, itd. Konkretno, oni podrazumevaju pojedinane aspekte kvaliteta i klime peaenja kao
to su odgovarajua funkcija koja mu se daje (peako kretanje kao trensport ili rekreacija), oseaj
bezbednosti, itd.
Kao konkretni stekholderi i korisnici informacija koje bi se dobile analizom kvaliteta peakog
okruenja prepoznati su:
Organizacije koje se bave poslovima odravanja objekata i otvorenih javnih gradskih
prostora na nekoj teritoriji
Policija koja je odgovorna za sprovoenja zakona i praenje odgovarajue ponaanje
uesnika u saobraaju
Gradski planeri i saobraajni ininjeri koji utiu na iniciranje odluka koje se tiu
unapreenja peakog okruenja, akoje su elementi ireg procesa planiranja
Turistike organizacije koje utvruju zahteve za postojanjem mree peakih tokova. Ovo
se posebno odnosi na kriterijume ugodnosti i atraktivnosti neposrednog peakog okruenja
Udruenja osoba sa invaliditetom koje su nosioci i inicijatori sprovoenja odluka koje se
tiu stvaranja peakog okruenja prema principima Dizajna za sve
kole koje apeluju na postojanje bezbednih tokova kretanja
Organizacije koje su ukljuene u poslove obezbeivanja odgovarajueg javnog gradskog
prevoza i postavljanje stanica.
Jrgen Gerlach : Pedestrian Quality Audits and Inspections more than a part of the new EU-Directive on Road Safety Infrastructure
Management
Jrgen Gerlach : Pedestrian Quality Audits and Inspections more than a part of the new EU-Directive on Road Safety Infrastructure
Management
Jrgen Gerlach : Pedestrian Quality Audits and Inspections more than a part of the new EU-Directive on Road Safety Infrastructure
Management
Imajui u vidu neophodnost uvoenja antroposocijalnog faktora tj. ukljuivanje direktnih korisnika
prostora u proces planiranja i projektovanja, aparat za evaluaciju peakog kretanja i kvalitet
peakog okruenja na teritoriji Gradske optine Vraar , korien je kao podloga za formiranje
anketnog upitnika. Na ovaj nain graani Vraara i drugih beogradskih optina koji su uetvovali u
istraivanju, postavljeni su u poziciju eksperata. Ovo je omoguilo formiranje relevantnog
informacionog okvira na bazi koga se mogu utvrditi konkretne intervencije i predlozi unapreenja
peakog kretanja i neposrednog peakog okruenja, a to bi za posledicu moglo imati poveanje
intenziteta peakog saobraaja na teritoriji Gradske optine Vraar.
PEAENJE ILI NE
Na pitanje da li peaite 86% ispitanika se izjasnilo pozitivno, 12% je reklo da peai ponekad, a
njih 2% se izjasnilo negativno. Na odsnovu ovih rezultata moglo bi se zakljuiti da njih 98%
peai, to je veoma velika populacija.
KRUNSKA
ULICA (93:7)
BEOGRADS
KA ULICA
(56:44)
RESAVSKA
ULICA
(75:25)
MILEEVSKA
ULICA
(74:26)
ULICA CARA
NIKOLAJA II
(44:56)
ULICA
MAKSIMA
GORKOG
(44:56)
JUNI
BULEVAR
(79:21)
Parkirani
automobili na
trotoaru;
Mala irina;
Prevelik broj
bata kafea;
Nedostatak
urbanog
mobilijara
klupa
Previe
automobila;
Nedostatak
urbanog
mobilijara klupe;
Mala irina
trotoara nakon
rekonstrukcije
Uzak trotoar;
Previe
parkiranih
automobila;
Na delu ulice
izmeu
Njegoeve i
Krunske ulice
uzak i star
trotoar;
Velika
koncentracija
saobraaja;
Visok
intenzitet
buke;
Visok nivo
zagaenja.
Uzak trotoar
zauzet
automobilima;
Guva;
Nedostaje
urbani
mobilijar
Parkirani
automobili;
Uski trotoari;
Nedostaje
urbani
mobilijar klupe;
Oteenja
na trotoarima
- pukotine;
Loa
regulacija.
Veoma uzak
tortoar da je
onemogueno
mimoilaenje;
Dotrajao
asfalt;
Ulica je u
slabo
osvetljena;
Ulica je
neureena;
Nedostaje
urbani
mobilijar:
klupe,
Osvetljenje;
Veliki
intenzitet
motornog
saobraaja;
Uzak trotoar;
Neureenost;
Parkiranje
na trotoaru prenatrpanost
vozilima;
Velika
denivaleacija
terena;
Gust motorni
saobraaj.
Neureen;
Nedostaje
urbani
mobilijar klupe;
Visok nivo
motornog
saobraaja;
Visok nivo
zagaenja;
U nekim
delovima ulice
ne postoje
trotoari;
Gradilita.
klupe
Meutim na pitanje gde se oseaju ugroeno, 22% se osea ugroeno du glavnih poteza, za
razliku od 78% koji se oseaju ugroeno du sporednih ulica. Na osnovu rezultata iz ranijih delova
upitnika moe se doneti zakljuak zbog ega se formira ovakav oseaj.
PODLOGA/POPLOANJE TROTOARA
U odnosu na kvalitet podloge/poloanja graani su se izjansili na sledei nain: 17% ispitanika je
zedovoljno, 50% je uglavnom zadovoljno, a njih 33% je nezadovljno.
SAOBRAAJNI TOKOVI
Ova grupa pitanja imala je za cilj da utvrdi stav graana Vraara u odnosu na druge vidove
saobraaja, druge uesnike u saobraaju i mogunosti uspostavljanja meusobnih relacija.
STAV PO PITANJU BRZINE KRETANJA AUTOMOBILA NA VRAARU
Na pitanje o brzini kretanja automobila na Vraaru, 19% ispitanika smatra da se kreu velikim
vrzinama, 28% ispitanika se opredelila za odgovor uglavno, dok njih 53% smatra da se automobili
ne kreu brzo na ovoj teritoriji.
POSTOJANJE MERA ZA USPORAVANJE SAOBRAAJA NA VRAARU
Rezultati ispitivanja su pokazali da 56% ispitanika smatra da postoje mere za usporavanje
saobraaja, 32% misli da ne postoje, dok njih 12% ne zna o emu se radi.
STRATEGIJOM BI SE PROMENILO
Ispitanici su zamoljeni da navedu ta bi se promenilo usvajanjem strategije o
peakom kretanju na Vraaru. Kao odgovore nevodili su:
1. Preureenje prostora za peake;
2. Boravak na otvorenom;
3. Prijatnije na ulici;
4. Opremanje dominantnih pravaca;
5. Davanje prednosti peacima;
6. Informisanost;
7. Vei broj peaka;
8. Vea bezbednost graana;
9. Smanjenje brzine kretanja;
10. Dostupnost;
11. Vie starijih ljudi na ulicama;
12. Atraktivnost Vraara;
13. Regulisanost tokova;
14. Smanjenje broja motornih vozila;
15. Smanjenje zagaenja i buke;
16. Vei broj ljudi na ulicama
ZAKLJUAK ISTRAIVANJA
ZAKLJUAK ISTRAIVANJA
Na osnovu dobijenih rezultata istraivanja, graani su pozitivno okarakterisali stanje vezano za
peako kretanje na teritoriji Gradske optine Vraar. Ovim je pokazano da graani imaju visok
nivo svesti o peako kretanju kao odrivom vidu transporta, ali da do sad nisu imali prilike da
razmatraju pojedinane aspkete koji se tiu ovog vida kretanja. Pored navedenog izdvajanjem
komentara koji se odnose na konkretne probleme, moe se utvrditi niz konkretnih smernica i
preporuka koje bi imale za posledicu unapreenje peakog okruenja na Vraaru. Ove smernice
bi se odnosile na sporedne tokove kretanja, koji su neophodni zarad uspostavljanje kompletne
mree peakih tokova na Vraaru. Pored navedenog, rezultati istraivanja su pokazali
opravdanost projekta koje su inicirale i koje realizuju UG 5km/h i DUB, a koji je podrala Agencija
za evropske integracije i saradnju sa udruenjima i mogu posluiti kao dobra podloga za dalje
aktivnosti koje se tiu ove problematike.
Nastavak bi se ogledao pre svega u realizaciji kampanje promovisanja peakog kretanja kao
odrivog vida trasporta na Vraaru i formiranja konkretnih predloga unapreenja koja bi se
realizovala u saradnji sa prepoznatim stejkholderima.
Pored navedenog, istraivanje je pokazalo da je uspostavljanje direktne komunikacije sa
graanima korienjem adekvatne metodologije, najbolji nain da se neposredni korisnici nekog
prostora ukljue u reavanje problema i njegovo unapreanje.
Hvala!
Milena Vukmirovi
lan tima Projekta Napravi korak Unapredi okruenje
milena.vukmirovic@5kmh.org.rs