You are on page 1of 51

REZULTATI ANKETIRANJA GRAANA

Projekat: Napravi korak Unapredi okruenje


Udruenje graana 5km/h i Drutvo urbanista Beograda
Agencija za evropske integracije i saradnju sa udruenjima

Da bi se postigao odgovarajui kvalitet peakog kretanja u nekom okruenju, tei se utvrivanju


elemenata koji na njega utiu. U skladu sa navedenom problematikom utvrena je hijerarhija
zahteva koji se odnose na peako kretanje.
Hijerarhija zahteva koji se odnose na peako kretanje uspostavlja se na tri nivoa:
Nivo zahteva PRVOG reda
Nivo zahteva DRUGOG reda
Nivo zahteva TREEG reda

Zahtevi PRVOG reda su vidljivi, opipljivi i predstavljaju konkretne uslove koji se odnose na
drutveno okruenje, dizjan, nivo opremljenosti i postojanje otvorenih javnih gradskih prostora i
postojanje javnog gradskog prevoza. Primer: mere za usporavanje saobraaja, peaki prelazi,
kvalitet podloge, dizajn i kvalitet opremanja tokova kretanja, itd.
Zahtevi DRUGOG reda proizlaze iz zahteva prvog reda i odnose se sadraje i usluge, poput
karakteristika mree peakih tokova, saobraajne regulative, itd. Primer: javni gradski prevoz
(postojanje i red vonje), ogranienje brzine, signalizacija, itd.
Zahtevi TREEG reda su neka vrsta preduslova zahteva prvog i drugog reda. Oni formiraju bazu u
kojoj se prethodne dve grupe zahteva mogu ostvariti odnose se na nain korienja okruenja
(zemljita), kulturu peakog kretanja, sposobnosti peaka, obrazovanje peaka, strateko
planiranje, itd. Konkretno, oni podrazumevaju pojedinane aspekte kvaliteta i klime peaenja kao
to su odgovarajua funkcija koja mu se daje (peako kretanje kao trensport ili rekreacija), oseaj
bezbednosti, itd.

Struktura i hijerarhija zahteva koji se odnose na peako kretanje omoguila je definisanje


kriterijuma za evaluaciju peakog kretanja i peakog okruenja koja e u nastavku biti prikazana.
Izdvojeni vrednosni kriterijumi podrazumevaju sledee aspekte:
Dizajn peakog okruenja koji pripada prvoj kategoriji zahteva
Saobraajna pravila i tokove koji pripadaju drugoj kategoriji zahteva i
Aspekt ponaanja uesnika u saobraaju koji pripadaju treoj kategoriji zahteva.

Kao konkretni stekholderi i korisnici informacija koje bi se dobile analizom kvaliteta peakog
okruenja prepoznati su:
Organizacije koje se bave poslovima odravanja objekata i otvorenih javnih gradskih
prostora na nekoj teritoriji
Policija koja je odgovorna za sprovoenja zakona i praenje odgovarajue ponaanje
uesnika u saobraaju
Gradski planeri i saobraajni ininjeri koji utiu na iniciranje odluka koje se tiu
unapreenja peakog okruenja, akoje su elementi ireg procesa planiranja
Turistike organizacije koje utvruju zahteve za postojanjem mree peakih tokova. Ovo
se posebno odnosi na kriterijume ugodnosti i atraktivnosti neposrednog peakog okruenja
Udruenja osoba sa invaliditetom koje su nosioci i inicijatori sprovoenja odluka koje se
tiu stvaranja peakog okruenja prema principima Dizajna za sve
kole koje apeluju na postojanje bezbednih tokova kretanja
Organizacije koje su ukljuene u poslove obezbeivanja odgovarajueg javnog gradskog
prevoza i postavljanje stanica.

Na osnovu ovako utvrene hijerarhije zahteva i izdvojenih stejkholdera u okviru meunarodne


COST Akcije 358: Pedestrian Quality Needs definisan je aparat za evaluaciju kvaliteta peakog
kretanja i neposrednog peakog okruenja.

Jrgen Gerlach : Pedestrian Quality Audits and Inspections more than a part of the new EU-Directive on Road Safety Infrastructure
Management

Jrgen Gerlach : Pedestrian Quality Audits and Inspections more than a part of the new EU-Directive on Road Safety Infrastructure
Management

Jrgen Gerlach : Pedestrian Quality Audits and Inspections more than a part of the new EU-Directive on Road Safety Infrastructure
Management

Imajui u vidu neophodnost uvoenja antroposocijalnog faktora tj. ukljuivanje direktnih korisnika
prostora u proces planiranja i projektovanja, aparat za evaluaciju peakog kretanja i kvalitet
peakog okruenja na teritoriji Gradske optine Vraar , korien je kao podloga za formiranje
anketnog upitnika. Na ovaj nain graani Vraara i drugih beogradskih optina koji su uetvovali u
istraivanju, postavljeni su u poziciju eksperata. Ovo je omoguilo formiranje relevantnog
informacionog okvira na bazi koga se mogu utvrditi konkretne intervencije i predlozi unapreenja
peakog kretanja i neposrednog peakog okruenja, a to bi za posledicu moglo imati poveanje
intenziteta peakog saobraaja na teritoriji Gradske optine Vraar.

Anketnim uputnikom je obuhvaeno 6 grupa pitanja:


1.Opti podaci o ispitaniku slue za utvrivanje karakteristika peaka na teritoriji Gradske
optine Vraar
2.Karakter uesnika u saobraaju za utvrivanje zatupljenosti korienja privatnog automobila
3.Dizajn u odnosu na funkciju/rang saobraajnice utvrivanje intenziteta peakog kretanja u
odnosu na glavne i sporedne tokove na Vraaru i vrednovanje kvaliteta tih tokova
4.Trotoari/peake staze/pravci za utvrivanje kvaliteta neposrednog peakog okruenja
5.Saobraajni tokovi za utvrivanje mogunosti preklapanja sa drugim vidovima saobraaja
6.Kvalitet i klima peaenja za utvrivanje stava graana po pitanju peakog kretanja,
njegovog unapreenja i poveanja intenziteta

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

ZASTUPLJENOST ISPITANIKA PREMA POLU


Ispitivanjem je obuhvaeno 48% graana mukog i 52% enskog pola.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

ZASTUPLJNOST ISPITANIKA PREMA STAROSNOJ DOBI


Ispitivanjem su obuhvaene 5 grupa ispitanika prema starosnoj dobi i to: 45% graana starosti od
20 do 29 godina, 24% graana starosti od 30 do 39 godina, 17% graana starosti od 40 do 55
godina, 9% stanovnika starosti od 55 do 64 godine i 5% stanovnika starosti preko 65 godina.
ispitivanje je vreno neposredno, u direktnom kontaktu sa ispitanicima. Uzorak stanovnitva ima
karakter sluajnog i ne poklapa se sa stvarnom zastupljenou starosnih kategorija u odnosu na
ukupan broj stanovnika Vraara. Praktino ovaj uzorak predstavlja zastupljenost stanovnika na
ulicama Vraara.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

ZASTUPLJENOST ISPITANIKA PREMA RADNOM STATUSU


U odnosu na radni status ispitanika obuhvaene su 4 grupe. Procentualna zastupljenost ovih grupa
je: 43% su studenti, 13% su zaposleni, 36% su zaposleni sa visokim obrazovanjem i 8% su
penzioneri. Slino kao sa starosnom dobi satonovnitva, ovo je uzorak koji predstavlja broj ljudi koji
su vieni na ulicama Vraara.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

ZASTUPLJENOST ISPITANIKA U ODNOSU NA MESTO STANOVANJA


U odnosu na mesto stanovanja uzorkom je obuhvaeno 61% stanovnika koji ive na teritoriji
Gradske optine Vraar i 31% stanovnika koji ive u drugim beogradskim optinama.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

KARKATER UESNIKA U SAOBRAAJU


ZASTUPLJENOST ISPITANIKA KOJI POSEDUJU PRIVATNI AUTOMOBIL
U odnosu na ukupan broj ispitanika njih 58% ima privatni automobil, dok nih 42% nema.
Pretpostavlja se da je jedan od razoga za ovakvu raspodelu ispitanika i taj, to je veliki broj mladih
ljudi i studenata zastupljen u ukupnom uzorku koji je obuhvaen ispitivanjem.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

INTENZITET KORIENJA PRIVATNOG AUTOMOBILA


U odnosu na ukupan uzorak koji je obuhvaen ispitivanjem, 41% ispitanika uvek koriste svoj
automobil, 42% svoj privatni automobil koriste par puta nedeljno, dok 17% svoj privatni automobil
koristi kada putuje van grada.
Uzorak koji pokazuje intenzitet korienja privatnog automobila ispitanika koji su ive na teritoriji
Gradske optine Vraar je neto drugaiji. Rezultati su pokazali da 46% graana Vraara uvek koristi
svoj privatni automobil, 37% par puta nedeljno i 17% graana koriste svoj automobil kada putuju
van grada.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

DUINA PUTANJE KOJA SE PRELAZI PRIVATNIM AUTOMOBILOM


Ispitanicima koji su se izjasnili da imaju privatni automobil postavljeno je pitanje koje distance
prelaze svojim automobilom. Rezultati su pokazali da njih 37% ne obraaju panju na distancu, i
uvek koriste svoj automobil. Za razliku od njih, 17% ispitanika se izjasnilo da automobilom prelaze
distance due od 500m, a 46% prelazi distance due od 1000m.
Za razliku od ukupnog uzorka ljudi koji poseduju privatni automobili, stanovnici Vraara su pokazali
sledee rezultate. Njih 38% ne obraa panju na duinu putovanja, to je za 1% vie u odnosu
na ukupan uzorak. 24% ispitanika prelazi distance koje su due od 500m, a 38% distance koje
su due od 1000m. Ovakav rezultat bi trebalo promeniti, imajui u vidu da se distance koje se
prelaze na teritoriji Vraara kreu maksimalno izmeu 500 i 1000m.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

DUINA TRAJANJA POTRAGE ZA PARKING MESTOM


Jedan od ciljeva istraivanja bio je i utvrivanje duine traganja za parking mestom. Ispitivanjem su
obuhvaeni graani koji su se izjasnili da poseduju privatni automobil. Istraivanje je pokazalo
sledee rezultate. Njih 7% imaju svoje parking mesto, 50% ispitanika provodi do 10min u
traganju za praking mestom, 37% provodi od 10-20min, a njih 6% provodi vie od 20min u traganju
za parking mestom. Ovi rezultati su subjektivni, tj. odnosi se na subjektivni doivljaj vozaa u
odnosu na duinu trajanja potrage za praking mestom.
U odnosu na ukupan uzorak, stanovnici Vraara su pokazali neto drugaije vienje ove
problematike. 9% stanovnika Vraara koji imaju svoj auto, imaju i svoje parking mesto. Njih 44%
se izjasnilo da provede do 10min u traganju za praking mestom, 38% provede od 10min do 20min
u traganju za parking mestom, a 9% se izjasnilo da tu rasnju obavlja preko 20min. Ovi rezultati su
korisni, jer se mogu iskoristiti kao argument za promociju peakog kretanja, posebno na kraim
distancama, tj. za peako kretanje na teritoriji Gradske optine Vraar.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

VONJA PRIVATNIM AUTOMOBILOM VS. PEAKO KRETANJA NA DISTANCAMA KRAIM


OD 500M
Istraivanje je nastojalo da utvrdi u kojoj su meri graani koji imaju automobil spremni da se
odreknu vonje automobilom u korist peakog kretanja na distancama kraim od 500m. Rezultati
istraivanja su pokazali da se 78% graana izjasnilo pozitivno, da njih 10% uslovljava situacija koja
se pre svega odnosi na vremenske prilike i mogunost kretanja, 9% se izjasnilo negativno, a njih
3% nije imalo prilike da razmilja o tome.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

PEAENJE ILI NE
Na pitanje da li peaite 86% ispitanika se izjasnilo pozitivno, 12% je reklo da peai ponekad, a
njih 2% se izjasnilo negativno. Na odsnovu ovih rezultata moglo bi se zakljuiti da njih 98%
peai, to je veoma velika populacija.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

PEAKO KRETANJE: TRANSPORT ILI REKREACIJA


Istraivanje je teilo da utvrdi ta graani misle o karakteru peakog kretanja. U odnosu na to 74%
ispitanika smatra da je peako kretanje i vid transporta i oblik rekreacije. Na drugoj strani njih
19% smatra da je peaenje rekreacija, a 7% smatra da je peako kretanje vid transporta.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

DIZAJN U ODNOSU NA FUNKCIJU SAOBRAAJNICE/RANG


Trei deo istraivanja imao je za cilj da utvrdi stav graana po pitanju kvaliteta peakih tokova na
teritoriji Gradske optine Vraar. U odnosu na to pitali smo graane da li su zadovoljni veliinom
peakih tokova i trotoara du glavnih i sporednih pravaca. Pored izlanjavanja graana, pozitivno
ili negativno, zamolili smo ispitanike da nam navedu razloge zbog kojih su negativno okarakterisali
odreene poteze.
Prvi deo ovog istraivanja odnosio se na glavne poteze potencijalne glavne peake tokove na
Vraaru. U skladu sa tim, rezultate smo prikazali kao uporednu analizu stavova po pitanju
konkretnih poteza. Konkretne preporuke komentari prikazani su u odnosu na svaku pojedinanu
ulicu koja je obuhvaena istraivanjem.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

STAV GRAANA U ODNOSU NA VELIINU PEAKIH STAZA NA GLAVNIM POTEZIMA


VRAARA
Rezultati istraivanja su pokazali da je 78% ispitanika zadovoljno veliinom trotoara i peakih
tokova du glavnih pravaca. Kao komentri koji se odnose na

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

STAV GRAANA U ODNOSU NA VELIINU PEAKIH STAZA NA GLAVNIM POTEZIMA


VRAARA
Rezultati istraivanja su pokazali da je 78% ispitanika zadovoljno veliinom trotoara i peakih
tokova du glavnih pravaca. Kao komentri koji se odnose na
NJEGOEVA
ULICA (92:8)

KRUNSKA
ULICA (93:7)

BEOGRADS
KA ULICA
(56:44)

RESAVSKA
ULICA
(75:25)

MILEEVSKA
ULICA
(74:26)

ULICA CARA
NIKOLAJA II
(44:56)

ULICA
MAKSIMA
GORKOG
(44:56)

JUNI
BULEVAR
(79:21)

Parkirani
automobili na
trotoaru;
Mala irina;
Prevelik broj
bata kafea;
Nedostatak
urbanog
mobilijara
klupa

Previe
automobila;
Nedostatak
urbanog
mobilijara klupe;
Mala irina
trotoara nakon
rekonstrukcije

Uzak trotoar;
Previe
parkiranih
automobila;
Na delu ulice
izmeu
Njegoeve i
Krunske ulice
uzak i star
trotoar;
Velika
koncentracija
saobraaja;
Visok
intenzitet
buke;
Visok nivo
zagaenja.

Uzak trotoar
zauzet
automobilima;
Guva;
Nedostaje
urbani
mobilijar

Parkirani
automobili;
Uski trotoari;
Nedostaje
urbani
mobilijar klupe;
Oteenja
na trotoarima
- pukotine;
Loa
regulacija.

Veoma uzak
tortoar da je
onemogueno
mimoilaenje;
Dotrajao
asfalt;
Ulica je u
slabo
osvetljena;
Ulica je
neureena;
Nedostaje
urbani
mobilijar:
klupe,
Osvetljenje;
Veliki
intenzitet
motornog
saobraaja;

Uzak trotoar;
Neureenost;
Parkiranje
na trotoaru prenatrpanost
vozilima;
Velika
denivaleacija
terena;
Gust motorni
saobraaj.

Neureen;
Nedostaje
urbani
mobilijar klupe;
Visok nivo
motornog
saobraaja;
Visok nivo
zagaenja;
U nekim
delovima ulice
ne postoje
trotoari;
Gradilita.

klupe

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

STAV GRAANA U ODNOSU NA SPOREDNE ULICE NA VRAARU


U odnosu na sporedne putanje kretanja, ispitanici su iskazali nezadovoljsatvo veliinom
trotora/peakih tokova. Rezultati pokazuju da je 61% ispitanika nezadovoljan stanjem
trotoara/peakih tokova, nasuprot njih 39% koji su se izjasnili pozitivno. Da bi ilustrovali situaciju
koja se odnosi na stav po pitanju glavnih i sporednih tokova na Vraaru. Sporedni tokovi imaju
takoe veliku vanost u odnosu na peako kretanje, jer se preko njih dolazi do glavnih. Na taj
nain treba teiti uspostavljanju bolje situacije i sa njima.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

Ispitanici su u odnosu na kvalitet sporednih tokova ukazali na sladae nedostatke:


Parkirani automobili na trotoaru;
Veliki broj gradilita;
U nekim delovima je trotoar uzak da onemoguava mimoilaenje peaka;
Kretanje peaka sredinom ulice - kolovozom; !!!!
Isprekidanost toka kretanja; !!!!
Provlaenje.
Kao to se moe videti, ovi se komentari uglavnom odnose na kriterijum bezbednog kretanja, to
je primarni kvalitet koji treba da poseduje neposredno peako okruenje.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

TROTOARI / PEAKI PRAVCI / STAZE


IRINA TROTOARA U ODNOSU NA BROJ PEAKA
U odnosu na pitanje izjanjavanja graana po pitanju irine trotoara u odnosu na broj peaka na
teritoriji Gradske optine Vraar, 25% ispitanika smatra da je irina zadovoljavajua, 65% smatra da
delimino odgovara (ako se ima u vidu da se posmatra itava teritorija, to ukljuuje i sporedne
tokove), dok 10% smatra da je irina trotoara neodgovarajua.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

PEAENJEM BILO GDE NA VRAARU


Jedan od ciljeva istraivanja bio je i utvrivanje stava graana po pitanju toga da li se na teritoriji
Vraara svuda moe stii peace. U odnosu na to rezultati su pokazali da se 60% graana
opredelilo za pozitivan odgovor, tj. misli da moe. 36% se opredelilo za odgovor uglavnom, dok se
4% ispitanika izjasnilo negativno po ovom pitanju. Ovo se poe smatrati jednim od pozitivnih
rezultata istraivanja, tj. u korist peakog kretanja. Na taj nain, ovo moe postati jo jedan od
argumenata za promocuju peakog kretanja kao odrivog vida saobraaja na Vraaru.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

PSIHOLOKI ASPEKT: DOVOLJNA UDALJENOST IZMEU TROTOARA I KOLOVOZA


Iako je veliki broj ispitanika bio zbunjen navedenim pitanjem, veina je odgovorila. Cilj je bio utvrditi
psiholoki oseaj ispitanika u odnosu na udaljenost izmeu trotoara i kolovoza (tanije odnos
izmeu peaka i automobila motornog saobraaja). Rezultati su pokazali da 25% ispitanika misli
da jeste, 49% se opredelilo za odgovor uglavnom i 26% smatra da nije.
UGROENOST PEAKA U ODNOSU NA MOTORNA VOZILA
Na pitanje da li se oseate ugroeno u odnosu na motorna vozila kada se peice kreete ulicama
Vraara 33% ispitanika se izjasnilo da se osea ugroeno, 13% se izjasnilo za odgovor uglavnom
(to se moe protumaiti kao u nekim delovima), dok se njih 54% ne osea ugroeno.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

Meutim na pitanje gde se oseaju ugroeno, 22% se osea ugroeno du glavnih poteza, za
razliku od 78% koji se oseaju ugroeno du sporednih ulica. Na osnovu rezultata iz ranijih delova
upitnika moe se doneti zakljuak zbog ega se formira ovakav oseaj.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

KOLIINA PEAKIH PRELAZA NA VRAARU


U odnosu na pitanje koje je imalo za cilj da utvrdi stav graana po pitanju da li je dovoljan broj
peakih prelaza na Vraaru 46% ispitanika je odgovorilo pozitivno, 42% stanovnika se opredelila
za odgovor uglavnom, a 11% graana smatra da nema dovoljno peakih prelaza na Vraaru.
STANJE PEAKIH PRELAZA
Meutim u odnosu na stanje peakih prelaza, 12% smatra da su u dobrom stanju, 72% smatra da
je stanje zadovoljavajue, a 16% graana smatra da su peaki prelazi u loem stanju.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

PREGLEDNOST TROTOARA NA VRAARU


Na pitanje da li trotoari na Vraaru pregledni, 23% graana smatra da jesu, 64% ispitanika se
opredelilo za odgovor uglavnom, a njih 13% smatra da nisu pregledni.

Kao razloge za nepreglednost


trotoara navadeno je sledee:
Parkirana vozila;
Letnje bate kafea

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

POSTOJANJE BARIJARA TOKOM PEAKOG KRETANJA


Na postavljeno pitanje koje se onosi na nailaenje na barijere prilikom peakog kretanja 53%
ispitanika nailazi na barijere, dok njih 47% ne nailazi.

Na pitanje koje su to barijere,


ispitanici su naveli:
Automobili;
Znaci, stubii, visoke bankine;
Neprilagoene rampe za deija
kolica;
Gradilita;
Bate kafea;
Psei izmet;
Stepenici;
Regulacija.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

PODLOGA/POPLOANJE TROTOARA
U odnosu na kvalitet podloge/poloanja graani su se izjansili na sledei nain: 17% ispitanika je
zedovoljno, 50% je uglavnom zadovoljno, a njih 33% je nezadovljno.

Kao razloge svog nezadovoljstva


ispitanici su navodili sledee:
Loe izvedeni radovi;
Nije pristupano;
Ima dosta oteenja;
Lo kvalitet poploanja;
Estetika nije zadovoljavajua;
Propada;
Loe stanje u sporednim ulicama.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

OPREMLJENOST URBANIM MOBILIJAROM


Na Da li su peaki tokovi na Vraaru dobro opremljeni urbanim mobilijarom (klupe, kante za
smee, itd.) 14% ispitanika je odgovorilo pozitivno, 44% se opredelilo ya odgovor uglavnom, a njih
42% je odgovorilo negativno. Ovi rezultati ukazuju na to da je veina ispitanika nezadovoljna
stanjem po ovom pitanju.

Na pitanje ta nedostaje ta treba


unaprediti - ispitanici su naveli
sledee:
Klupe;
Kante za smee;
Osvetljenje;
Atraktivniji dizajn;

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

ATRAKTIVNOST PEAKIH TOKOVA NA VRAARU


Po pitanju atraktivnosti peakih tokova Vraara 46% ispitanika smatra da nisu aktraktivni, 53%
smatra da su atraktivni, a samo 1% smatra da su veoma atraktivni.

Kao razloge za negativnu situaciju,


ispitanici su navodili:
Prenatrpanost automobilima;
Nedostaje zelenilo;
Loe odravanje;
Oteenja na trotoarima;
Nedostaje mobilijar;
Atraktivniji sadraji du nekih
pravaca

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

DUINA BORAVKA NA OTVORENOM


Na pitanje koliko vremena provodite na otvorenom, tj. na ulicama Vraara, 47% ispitanika provodi
manje od 1h, njih 43% provodi od 1h do 3h, a 10% provodi vie od 3h. I ovo se moe smatrati
pozitivnim argumentom za unapreenje kvaliteta neposrednog peakog okruenja na teritoriji
Gradske optine Vraar.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

KVALITET BORAVKA NA OTVORENOM


U odnosu na zadovoljtvo ispitanika u odnosu na kvalitet boravka na otvorenom na Vraaru rezultati
su sledei: 11% ispitanika je odgovorilo pozitivno, 11% negativno, a njih 78% je uglavnom
zadovoljna kvalitetom.

Kao razloge za svoj poitivan stav


navedeni su:
Sigurnost;
Prijatan boravak
A kao razloge za negativan stav,
navedeni su:
Neprilagoeno peacima;
Veliki broj parkiranih automobila;
Neadekvatno odravanje;
Nedovoljno zelenila.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

SAOBRAAJNI TOKOVI
Ova grupa pitanja imala je za cilj da utvrdi stav graana Vraara u odnosu na druge vidove
saobraaja, druge uesnike u saobraaju i mogunosti uspostavljanja meusobnih relacija.
STAV PO PITANJU BRZINE KRETANJA AUTOMOBILA NA VRAARU
Na pitanje o brzini kretanja automobila na Vraaru, 19% ispitanika smatra da se kreu velikim
vrzinama, 28% ispitanika se opredelila za odgovor uglavno, dok njih 53% smatra da se automobili
ne kreu brzo na ovoj teritoriji.
POSTOJANJE MERA ZA USPORAVANJE SAOBRAAJA NA VRAARU
Rezultati ispitivanja su pokazali da 56% ispitanika smatra da postoje mere za usporavanje
saobraaja, 32% misli da ne postoje, dok njih 12% ne zna o emu se radi.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

POVEZANOST VRAARA JGP-OM SA DRUGIM DELOVIMA GRADA


U odnosu na ovo pitanje, 69% ispitanika smatra da je Vraar dobro povezan sa drugim delovima
grada. Ostalih 31% smatra da je uglavnom dobro povezan sa drugim delovima grada. Na ovo
pitanje nije bilo negativnih odgovora.
POSTOJANJE ODGOVARAJUEG REDA VONJE
Po pitanju odgovarajueg reda vonje javnog gradskog prevoza koji prolazi teritorjiom Vraara, 37%
ispitanika smatra da je odgovaraju, 42% ispitanika smatra da je uglavnom zadovoljavaju, dok njih
20% nije zadovoljno redom vonje.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

POSTOJANJE ODGOVARAJUE PEAKE SIGNALIZACIJE NA VRAARU


Na pitanje da li postoji odgovarajua saobraajna signalizacija za peake, 45% ispitanika smatra da
postoji, 42% smatra da uglavnom postoji, dok njih 13% je odgovorilo negativno.
POTREBA ZA UVOENJEM SIGNALIZACIJE KOJOM UPRAVLJAJU PEACI
Po pitanju potrebe za uvoenjem signalizacije kojom upravljaju peaci, 38% smatra da bi je trebalo
uvesti, dok je 62% ispitanika protiv toga.
Kao razloge koji bi opravdali uvoenje ove signalizacije, ispitanici navode:
Vea protonost;
Vea bezbednost;
Duina ekanja na peakom prelazu je prevelika;
Nepotrebno stajanje nou na peakom prelazu.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

KVALITET I KLIMA PEAENJA


Ova grupa pitanja imala je za cilj da osvetli postojei stav, tj. klimu peaenja na teritoriji Gradske
optine Vraar. Takodje, neposredno je trebalo da ukae na eventuelna poboljanja koja bi se desila
poveanjem intenziteta peakog saobraaja na Vraaru.
POSTOJANJE STRATEGIJE O PEAKOM KRETANJU
Na pitanju da li ste upoznati da li postoji strategija peakog kretanja na Vraaru, 20% ispitanika
smatra da postoji, dok njih 80% misli da ne postoji.
POTREBA ZA STRATEGIJOM O PEAKOM KRETANJU
Na pitanje o izjanjanavnju za ili protiv pravljenja strategije o peakom kretanju na Vraaru, 81%
ispitanika smatra da je potrebna, a 19% da ne.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

STRATEGIJOM BI SE PROMENILO
Ispitanici su zamoljeni da navedu ta bi se promenilo usvajanjem strategije o
peakom kretanju na Vraaru. Kao odgovore nevodili su:
1. Preureenje prostora za peake;
2. Boravak na otvorenom;
3. Prijatnije na ulici;
4. Opremanje dominantnih pravaca;
5. Davanje prednosti peacima;
6. Informisanost;
7. Vei broj peaka;
8. Vea bezbednost graana;
9. Smanjenje brzine kretanja;
10. Dostupnost;
11. Vie starijih ljudi na ulicama;
12. Atraktivnost Vraara;
13. Regulisanost tokova;
14. Smanjenje broja motornih vozila;
15. Smanjenje zagaenja i buke;
16. Vei broj ljudi na ulicama

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

VRAAR U PRIJATELJSTVU SA PEACIMA


Na pitanje o tome da li ispitanici smatraju da je teritorija Vraara u prijateljstvu sa peacima, njih
20% je odgovorilo da jeste, njih 68% se opredelilo za odgovor uglavno, dok 12% ispitanika smatra
da Vraar nije u prijateljstvu sa peacima.

Rezultati sprovedenog anketiranja graana

NIVO BUKE NA ULICAMA VRAARA


Na pitanje o subjektivnom doivljaju nivoa buke na ulicama Vraara 4% smatra da je nizak, 46%
smatra da je srednji, 44% smatra da je visok, a 6% da je veoma visok.
NIVO ZAGAENJA NA ULICAMA VRAARA
Na pitanje o subjektivnom doivljaju nivoa zagaenja na ulicama Vraara 4% smatra da je nizak,
44% smatra da je srednji, 39% smatra da je visok, a 13% da je veoma visok.

ZAKLJUAK ISTRAIVANJA

16 pozitivno okarakterisanih kriterijuma

10 negativno okarakterisanih kriterijuma

2 neutralno okarakterisana kriterijuma

ZAKLJUAK ISTRAIVANJA
Na osnovu dobijenih rezultata istraivanja, graani su pozitivno okarakterisali stanje vezano za
peako kretanje na teritoriji Gradske optine Vraar. Ovim je pokazano da graani imaju visok
nivo svesti o peako kretanju kao odrivom vidu transporta, ali da do sad nisu imali prilike da
razmatraju pojedinane aspkete koji se tiu ovog vida kretanja. Pored navedenog izdvajanjem
komentara koji se odnose na konkretne probleme, moe se utvrditi niz konkretnih smernica i
preporuka koje bi imale za posledicu unapreenje peakog okruenja na Vraaru. Ove smernice
bi se odnosile na sporedne tokove kretanja, koji su neophodni zarad uspostavljanje kompletne
mree peakih tokova na Vraaru. Pored navedenog, rezultati istraivanja su pokazali
opravdanost projekta koje su inicirale i koje realizuju UG 5km/h i DUB, a koji je podrala Agencija
za evropske integracije i saradnju sa udruenjima i mogu posluiti kao dobra podloga za dalje
aktivnosti koje se tiu ove problematike.
Nastavak bi se ogledao pre svega u realizaciji kampanje promovisanja peakog kretanja kao
odrivog vida trasporta na Vraaru i formiranja konkretnih predloga unapreenja koja bi se
realizovala u saradnji sa prepoznatim stejkholderima.
Pored navedenog, istraivanje je pokazalo da je uspostavljanje direktne komunikacije sa
graanima korienjem adekvatne metodologije, najbolji nain da se neposredni korisnici nekog
prostora ukljue u reavanje problema i njegovo unapreanje.

Hvala!
Milena Vukmirovi
lan tima Projekta Napravi korak Unapredi okruenje
milena.vukmirovic@5kmh.org.rs

You might also like