Kako postati odlian uitelj i nekoliko praktinih

savjeta
( Sabahuddin Sijamhodi )
Odlian uitelj kako?
Jednostavno formulirano ali vrlo ozbiljno i komplesno pitanje zahtjeva duboka i bremenita
razmatranja. Ne samo ona razmatranja koja e zasluiti epitet akademskih ili istraivakih ve i
ona najobinija, svakodnevna. Ovaj tekst svakako nee u cijelosti odgovoriti na postavljeno
pitanje niti e ponuditi arobnu formulu ijom primjenom ili samoprimjenom bi se postalo odlian
uitelj, ve e ukazati na tako obine i proste primjere koji bi, kako iz perspektive uenika tako i iz
perspektive uitelja mogli, ako nita drugo, a ono potaknuti na razmiljanje one kojih se ova
pitanja tiu.
Ne postoji jedinstven model kako ovo postii. esto su uitelji sa razliitim nastavnim metodama i
nainima prenoenja vlastitih znanja i iskustava kod uenika ostavljali pozitivan dojam i tako bivali
omiljeni. Evo nekoliko interesantnih i metodiki korisnih smjernica za rad uitelja koje sam kao
uenik nauio od svojih uitelja.
Poduavanje (teaching) je, prije, pomaganje uenicima kako da sami ue, nego li punjenje
uenikih glava raznoraznim injenicama i informacijama. Uitelj je osoba koja nastoji omoguiti
da uenici to sami ine. Uitelji i uenici uestvuju u zajednikom procesu poduavanja i najbolji
su oni uitelji koji doputaju studentima i daju im smjernice da sami dolaze do zakljuaka i otkria,
a ne da im se unaprijed zgotovljeno gradivo izloi i trai njegovo usvajanje.
Dobri uitelji vjebaju samodisciplinu i imaju istanan osjeaj kako velike istine objanjavati na
jednostavan nain, a ne jednostavne istine na komplikovan nain.
Dobri uitelji poznaju svoj predmet odlino i uivaju u njemu. U cjelosti su svjesni koliko je njihov
predmet interesantan i kako veliko zadovoljstvo moe pruiti uenicima ukoliko on bude dovoljno
vjet da ga uini izazovnim i zanimljivim.
Dobri uitelji mnogo oekuju od svojih uenika i to im daju do znanja, ali na vrlo paljiv i odmjeren
nain. On potie i cijeni one uenike koje pokazuju iznimnu zainteresiranost za njegovim
predmetom, to kod tih uenika poveava volju i ljubav prema predmetu, a ujedno i prema
uitelju.
Poduavanje ne znai imati sve odgovore. Odlian uitelj eli da uenici napuste uionicu prepuni
pitanja. Jedan moj prijatelj to ovako definira: Uiti je glagol koji oznaava trajnost radnje.
Najvea greka uenika lei u tome da mnogi oekuju da e ih neko poduiti, a da oni nee
morati uiti. Najvea greka uitelja je u tome da ele poduiti uenike svemu onome to bi oni
trebali znati.
Najbitnija dimenzija poduavanja je irenje i unapreivanje veza izmeu uitelja i uenika, kao i
uvezivanje steenih znanja iz razliitih predmeta. U stvarnom svijetu ne susreu se problemi koji
su jednostavni i za ije rjeavanje nije potrebno uvezivanje raznolikih znanja i iskustava. Odlini
uitelji pomau uenicima kako da integriraju steena znanja i da ih znaju kvaliteno koristiti u
svijetu koji nas okruuje.
Konano, odlini uitelji moraju prihvatiti mogunosti svojih uenika i nastojati te mogunosti
razvijati, a ne sputavati ueniki duh i tako postati grobar njihove inteligencije i sposobnosti da
daju vie.
Kako trebamo prii obrazovnom procesu?

Poduavanje je umjetnost kojoj se esto pogreno pristupa, posebice kada se radi u sferi
vjerskog obrazovanja. Evo nekoliko praktinih savjeta za onima koji ele biti odlini (vjero)uitelji:
1. Ne budi hipokrat. Rijei hipokrata uvijek nailaze na gluhe ili zaepljene ui. Ako kae ueniku
da treba klanjati, onda to i sam mora initi i biti vien kako klanja. Ako nosi hidab u koli,
onda ga nosi i van kole. Ako savjetuje uenicima da se rijee runog i vulgarnog govora i sam
mora da ga se rijei. Allah d.. ne voli da govorimo ono to ne radimo.
2. Ti si najsnanija sila u uenikom dnevnom ivotu nakon njegovih roditelja. Stoga mora biti fer
prema njima. U protivnom oni vam nee vjerovati. Ne kanjavaj svakoga zbog marifetluka
pojedinca. Ne kanjavaj prekomjerno ve nastoj da kazna bude proporcionalna prijestupu. Ne voli
neke uenike vie od drugih. Olahko ne optuuj uenike za la. ta god kae uini to. Ne
ostavljaj utisak na uenicima da samo govori. Ne dopusti da te savladaju osjeanja samilosti i
saaljevanja te da odustane od odreene ili najavljene kazne za prijestup.
3. Ako neto ne zna onda to naui. Ako neto ne zna ne preskai to i ne izbjegavaj govor o
tome. Kai uenicima da ne zna i obeaj da e to za njih pronai i o tome ih obavijestiti. Nikada
na ovo obeanje ne zaboravi. Nikada ne budi toliko aroganatan da se osjea superiornijim od
uenika. Ako te uenik ispravi prihvati ispravku.
4. Imaj osjeaj humora. Ne dopusti da te uenici smatraju uvijek ljutom i ozbiljnom osobom koja
uvijek kritikuje i ali se na druge. Ne prigovaraj i ne ali se brzo. Ne rui uenika pred drugim, ve
to uini kada je sam ili mu to reci na uho. Ne ismijavaj i ne napadaj uenika pred drugim. Veoma
mnogo muslimana, posebno onih kvazi-uenjaka to ine pred drugima. Da li si ti toliko dobar da
to moe da ini?
5. Budi uvjek svjestan da to to ini ne promie znanju Allaha d.., te se stoga trudi da ispuni
prihvaenu obavezu najbolje to moe.