UNIVERZITET U TUZLI

K. 2012/2013

RGGF TUZLA
GRAEVINSKI ODSJEK

MOSTOVI I predavanja IV

dr.sc.Mirsad Topalovi, dipl.ing.gradj.

 NOSIVE STRUKTURE U MOSTOVIMA

Kljuni dio mosta pomou kojeg se ostvaruje
premotenje jeste njegova nosiva struktura.
Ona je kostur na koji se oslanjaju drugi, za
njegovu funkciju bitni dijelovi, dijelovi i sistemi
mosta.
Pojedini mostovi mogu biti tako osmiljeni i
izvedeni da imaju jednu, vie istih i vie
razliitih nosivih struktura.

Ovdje se razmatra
glavni nosivi sistem
ili rasponski sklop u
mostovima.
Veina u praksi
poznatih nosivih
struktura nala je ili
nalazi primjenu u
mostovima. Neke su
na poseban nain
primjenjene i
razvijene a neke su
posluile kao
pokuaj.

 Zanemarujui sisteme koji nisu zaivjeli i neke

vrlo rijetke koje se vrlo rijetko grade, nosive
konstrukcije rasponskih sklopova u mostovima
mogu biti:
lukovi i svodovi
grede i ploe
okviri
ruzupore
ovjeene strukture
visei sistemi
Unutar svakog od tih tipova razvijene su brojne
varijacije, postoje i sklopovi koji su razliit spoj
i kompozicija dva ili vie nabrojanih.

LUKOVI I SVODOVI
LUNI I SVOENI MOSTOVI PODRAZUMJEVAJU SVE
ONE MOSTOVE KOJIMA JE GLAVNI NOSA LUK ILI
SVOD.

 Ovo je vrlo rasprostranjena i kroz cijelu

graevinsku istoriju intenzivno primjenjivana
nosiva struktura luk ili svod.
Razlog optoj i masovnoj primjeni lei i u
temeljnom svojstvu da naponima pritiska prenose
do temelja sva djelovanja koja preuzimaju.
Drugi vana konstrukcijska osobina lukova lei u
tome da oni osloncima predaju znatne
horizontalne potiske pa zahtjevaju dobru
nosivost tla.
Ovaj potisak se u nekim ( vrlo rijetko)
sluajevima moe preuzeti zategom kojom se
veu pete svoda.

 Osjetljivi su na pomake, naroito na zaokrete u

petama pa posebnu panju treba posvetiti
pravilnom oblikovanju i izvoenju temelja.
Lukovi se grade od razliitih materijala.

Zbog injenice da je u prvom redu rije o

tlanim strukturama prirodno su predodreeni
na jeftina gradiva, dobro otporna na pritisakrazliite vrste prirodnog i umjetnog kamena,
betona, armiranog betona, ali postoje lukovi i od
metala pa ak i drveta.

 U lunim nosaima se u pravilu javljaju samo uzdune

sile pritiska. Tek kada se spojnica rezultanti tih
unutranjih sila u svakom presjeku, a nju zovemo
upornica ili tlana linija ili potporna linija- za sva ili neka
djelovanja ne podudari sa osom svoda/luka pojavljuju se
momenti savijanja.
Vrsta naprezanja e najvie zavisiti od oblika svoda/luka
i osnovni korak konstruisanja u prvom redu svodi se na
optimalan odabir ose svoda.
Meutim za razliita djelovanja imat emo i razliite
tlane linije pa se konstrukcijski optimalan oblik lake
postie ukoliko su promjenjiva djelovanja neznatnija od
stalnih, jer tada i sumarna tlana linija neznatnije
odstupa od one za stalna djelovanja.

PRIMJERI GRANINIH OBLIKA TLANIH LINIJA ZA

RAZLIITE EME OPTEREENJA I RAZLIIT RAZMJETAJ
ZGLOBOVA I POLUZGLOBOVA

 U dananjim uslovima odnosa kvaliteta

gradiva,postupaka gradnje lukove je mogua
predvidjeti za raspone izmeu 50-300 pa ak i
500m sa sigurnou da e u konfiguracijama
terena s uvalama, dubokim kanjonima, morskim
tjesnacima i sl. uz dobro temeljno tlo biti
ekonominiji od drugih moguih rjeenja.
Savremeni postupci graenja, bez nekad
potrebnih ogromnih i skupih o tlo oslonjenih
fiksnih skela, omoguili su graenje velikih
armirano-betonskih lukova.

 U oblikovnom smislu lukovi pruaju

mnotvo mogunosti.

 STATIKI SISTEMI
Naelno, mogue statike sisteme svrstavamo u dvije
grupe: jednostavne i sloene.

U grupu jednostavnih spadaju sve one kod kojih se osnovni

prijenos sila u glavnom rasponu odvija pou luka, a ostali
dijelovi konstrukcije imaju sekundarnu namjenu, tj. prenos
sila do luka. Ti sistemi su: upeti, jednozglobni, dvozglobni i
trozglobni luk.

 U grupu sloenih ubrajamo one kod kojih je u

osnovni prenos sila zajedno sa lukom ukljuena i
kolovozna konstrukcija ili drugi dijelovi pomosta,
pa tako greda i luk zajedno sa stubovima,
kosnicima zategama, ziem ili ispunom ine
jedinstven, sloen rasponski sklop.
Tu spadaju:

Vitki lukovi s krutim gredama, kruti lukovi s

krutim gredama, lukovi sa zategom, lukovi s
vjealjkama, reetkasti lukovi, lukovi stijene itd.

 UPETI LUKOVI

To je najjednostavniji, klasian statiki sitem

luka s konstrukcijskog i izvedbenog gledita.
Upeti lukovi su tri puta statiki neodreeni, pa
im je nedostatak dodatna naprezanja usled
temperaturnih promjena i slinih djelovanja.
Prednost u odnosu na one sa zglobovima je da su
pogodniji za izvedbu slobodnim konzolnim
postupkom.
Uobiajeno se izvode ili konstantnog poprenog
presjeka ili uz porast povrine presjeka od
tjemena prema petama, u skladu sa promjenom
unutranjih sila. Kod oupljenih presjeka mogu
se vriti promjene (zadebljanja) unutar bez
vanjske promjene dimenzija.

 Valletovi lukovi
Posebnu varijantu upetih lukova prvi je predloio
R. Vallet 1930.
To su upeti lukovi kod kojih je nedaleko od pete
presjek izveden sa smanjenim momentom
inercije. Na tim mjestima se srazmjerno
smanjuju i momenti savijanja u odnosu na
klasino upete lukove. Tim se smanjenjem
smanjuje i mogunost ekscentrinosti tlane
linije koja se kroz nepravi zglob usmjeruje ne
kroz jednu taku (pravi zglob) nego kroz usko
podruje.

 Na taj se nain smanjuju momenti u petama i

ujednauju od tjemena do pete.
Tako se za vee raspone postiu ekonominije
strukture.
Nedostatak im je to ti posebni detalji
uslonjavaju izvoenje pa se ipak pribjegava
klasinim upetim lukovima.

 JEDNOZGLOBNI LUKOVI
Zglob u tjemenu.
U mostogradnji ne nalaze neku iru primjenu,
ponajvie zbog velikih momenata u ukljetenju-u
petama luka.
Zahtjevaju vrlo skupa temeljenja.
Uglavnom se koriste kao privremeni sistemi
tokom graenja, a zglob se naknadno zatvara i
struktura pretvara u ukljetenu ili upetu.

 DVOZGLOBNI LUKOVI
Jedan puta statiki neodreen sistem- zglobovi
obino u petama.
Mogu se izvoditi konstantnog ili ee
promjenjivog poprenog presjeka- od tjemena
gdje su deblji prema petama odnosno
zglobovima.
Zbog karakteristinog oblika nazivaju se jo i
srpasti lukovi.
Manje su osjetljivi na dodatne uticaje-temp.
promjene, puzanje i skupljanje, slijeganje i
zaokretanje oslonaca, od upetih lukova.

TROZGLOBNI LUKOVI
Statiki odreen sistem sa zglobovima u
tjemenu i kod oslonaca.
Povoljna rjeenja u pogledu eliminacije
dodatnih nepovoljnih uticaja. esto su se
kao sistemi koristili u gradnji mostova
poetkom 20-vijeka.
Zbog poloaja zgloba u tjemenu pokazali
su se nepovoljnim pa nisu zaivjeli due
razdoblje.
Graeni su konstantnog ali i uz smanjenje
popr. presjeka uz zglobove a zadebljanja
uz bokove-zanimljivi oblikovni iskoraci.

DANAS SE VELIKA VEIMA MOSTOVA

POGOTOVO VEI RASPONA IZVODI S UPETIM
LUKOVIMA.

 LUKOVI STIJENE
Nosivi sklop moe biti i uspravno poloena ravna
ploa u obliku luka sa zakrivljenim donjim i
ravnim gornjim rubom.
Takvi nosai se nazivaju lukovi-stijene, a kao
rasponski nosai mogu se koristiti u paru ili vie
njih sa kolovoznom ploom na njima.
Na krajevima mogu prerastati u krila upornjaka
ime se dobija jedinstvena struktura.
Mogue su i kombinacije sa raznim oblikovnim i
funkcionalnim perforacijama na stijenama.

 REETKASTI LUKOVI
Ne samo za metalne nego u zadnje vrijeme i za
ab-mostove a pogotovo za spregnute strukture
mostova.
Gornji i donji pojas luka moe biti puna ploa.
Mogue su i kombinacije, poput lukova stijena, sa
zaobljenim donjim i ravnim gornjim pojasom.
Za oekivati je da e ove strukture doivjeti
dalji razvitak i primjenu kod lukova velikih
raspona.

 LUKOVI POVEZANI S GREDOM

Razliite sloene kombinacije jedinstvenog u
sebi povezanog nosivog sistema luka i grede.
Razliitosti se ogledaju u odnosima krutosti.
Poznati su gibki lukovi sa krutim gredama nad
njima (Maillartovi lukovi)
Drugi je oblik gipki luk nad krutom gredom
(Langerova greda)- potisak se predaje gredi, a
luk omoguava preko veih raspona izvoenje
relativno tanke grede.
Varijacija krutog luka i krute gredenad njima,
kao viestruko statiki neodreenog sistemapogodan za konzolno graenje.

 Kruti lukovi sa dolje smjetenom krutom gredom

mogu biti i meusobno povezani kosim zategama
(Nilsenov luk) to za posledicu ima manje
momente u luku nego kad su zatege uspravne, pa
lukovi mogu biti tanji.

 LUKOVI SA PREUZETIM POTISKOM

Strukture kod kojih su polulukovi u nivou
tjemena meusobno povezani zategom zapravo
su neka vrsta konzolnih lukova koji ne predaju
potisak u tlo nego proizvode samo vertikalno
optereenje na osloncu izmeu njih.
Pogodni su za dispozicije s veim srednjim
otvorom i bonim koji su polovina srednjeg kao
i za plie lukove u ravniarskim predjelima.
Nedostatak im je zglob u tjemenu.

 OSTALI LUNI SISTEMI

U bogatoj istproji lunih mostova razvijena su i
brojna druga rjeenja i varijacije sistema npr.
lukovi sa kosim stubovima pomosta, pa sa
oblikom luka bliskom razupori do spljotenih
lukova bliskim grednim sistemima zbog velike
spljotenosti (Hennebiqueovih lukova).

Kod nekih je vrlo teko povui liniju izmeu

lunih i drugih sistema.

 TIPOVI KONSTRUKCIJE
U oblikovnom i konstrukcijskom smislu svoeni
ili luni nosivi sistemi omoguuju raznolike
varijacije. Uglavnom se izvode sa kolovozom
gore-povrh luka ali su mogua rjeenja da je
kolovoz u visini pete ili negdje izmeu te dvije
mogunosti.
Prema tipu konstrukcije nosive strukture
mogue se sljedee varijacije:
Savijene ploe u monolitnoj izvedbi ili
satavljene od manjih komada-stari mostovi od
kamena i opeke.

 Savijeni puni tapovi

Rebrasti svodovi
Lukovi stijene
Sanduasti ili olakani lukovi
Spregnuti lukovi
Reetkasti lukovi

 Interesantni su AB lukovi sa krutom

armaturom.
Zanimljiva su rjeenja s takozvanim ovijenim
betonom gdje su elini etvrtasti profili ,
ostatci starog mosta, ispunjeni betonom. Takav
je Tonkoviev most preko Krke.
U Kini ovakav sistem danas doivljava veliki
zamah.

OBLIK LUKA

Oblik luka je jako vaan s obzirom na statike

i konstrukcijske parametre.
Prilikom oblikovanja razmatraju se etiri
temeljne linije svakog luka ili svoda:
1. Intrados- linija donjeg ili unutranjeg ruba
svoda
2. Ekstrados- linija gornjeg ili vanjskog ruba
svoda

3. Os svoda-linija koja prolazi polovicom debljine

svoda ili njegovim teitem

4. Tlana linija- spojnica hvatita rezultanata

unutranjih sila u svakom presjeku (zbog

promjenjivosti djelovanja razmatra se snop

tlanih linija)

 Statiki optimalan oblik ose luka je onaj kod

kojeg se os svoda najbolje poklapa sa tlanom
linijom za pretena djelovanja.
Oblikovno optimalni odnosi svih linija, svode se
zapravo na odnose vidljivih linija intradosa i
ekstradosa, njihovu skladnu i kontinuiranuom
pruanju du svoda te njihovo uklapanje s
linijama obrisa terena i djelova pomosta.
Konstrukcijski optimalne linije su one koje
omoguavaju to jednostavnije izvoenje. to
ujednaenijim oblicima, konstantnog popr.
presjeka bez lomova, prekida itd.

 Ekonomski optimalan oblik jeste onaj koji

zahtjeva najmanji ukupni troak. Ispravno je
analizirati ne samo troak luka nego i itave
strukture, jer ponekad minimum u luku moe
izazvati maksimum u stubovima itd.

OSNOVNE PROPORCIJE
Oblik svoda a i osnovni odnosi raspodjele sila u
njemu u prvom e redu zavisiti od odnosa
raspona i strelice tj. o njegovoj spljotenosti.
U tom pogledu se razlikuju:

 Polukruni ili puni lukovi kod kojih je strelica

jednaka polovini otvora f=L/2.

 Spljoteni lukovi sa strelicom manjom od

polovine otvora f<L/2. Smatra se da su
ukupno optimalni oblici kod kojih je taj odnos
1/4 do 1/8 , iako ima uspjenih rjeenja sa
veom spljotenou npr. 1/16.
Nadvieni lukovi sa strelicom veom od
polovine otvora f>L/2. Takvi sklopovi u
mostovima nisu esti, ali su u odreenim
primjenama zaivjeli kao gotski luk ili u
turskom graditeljstvu kao iljasti luk.

 OBLICI INTRADOSA
Dominantan uticaj na vizuru mosta ima linija
intradosa. Ona moe biti oblika vrlo
razliitih krivulja, ali su za mostove
uobiajene sljedee:
Kruni segment oblikovno najprihvatljivija
krivulja intradosa. Kroz istoriju je i
najprimjenjivija linija intradosa mostova.
Opisana je izrazom :

 Parabola lukovi mogu biti i oblika parabole i to

kvadratne, ali i drugih potencija:

A* x

Elipsa - Eliptini intradosi, i to kao odreeni

segment elipse, primjenjuje se za relativno plitke

svodove, ali su poznata idruga rjeenja. Opti
izraz:

f1

 Hiperbola hiperbilina kriva moe takoe biti

funkcija oblika luka, ali nije esta u primjeni:
2

2 * px kx

Obrnuta lananica se odavno analizira kao

statiki najprihvatljivija krivulja. Ali takoe

utvreno da dosta odudara od estetskog
optimuma:

p
e
2

x
p

x
p

x
p * ch
p

 Sastavljene krivulje Razliiti ovali koji se

sastoje od veeg broja kraih segmenata kruga

s vie radijusa pa i sredita zakrivljenosti,
takoe je u primjeni u mostovima. Primjer
jednog izraza:
2

Ax (1 Bx Cx )
Iznijeti podatci su samo okvir unutar kojeg e
projektant traiti prihvatljivo rjeenje. Ono
ponajprije mora biti usklaeno sa zahtjevima
slobodnih profila te optimizirano po nabrojanim
kriterijima.