t hnomon

IE

SOLARN
ENE R G I JA SUN C A

PULA. YUGOSLAVIA

@r:---- - - - - - - --,
APARATI
J E U V A

SI M

RU KA M A

Energetska nam buducnost nHe nimalo sVijetla.

Rezerve nafte polako nestaju a uran i ugljen sve su manjg

ekoloski podobni. No, preostaje nam nepresusiv

cists i besplatna
izvor - sunceva energija nsslm je rukama.

energija sunca u

d svih solarnih sistema najekonornicni

ji su oni za pripremu topla vode . U pul

skom TEHNOMONTU na tom je podru

cju postignuta zavidna kvaliteta, asortiman je
bogat a potrainja stalno raste .
Ako se proizvodnja godisnje povscava za 20
posto uz novosti, promjene i nadopune sistema
nema bojazni za buducnost. Niz hotela, kam
pova i turistickih naselja, od Kanfanara do Dub
rovnika vee je opremljeno nekim od solarnih
uredaja ovog proizvodaca,
TEHNOMONTOV salami sistern THERMOSOLE za pripremu topIe vade.
Trenutna je novost masovna proizvodnja
novog tipa solarnog spremnika kop ima . kao i
prethodni, jednu iii dvije ogrjevne spirale koje se mogu zarnijeniti i
cistiti jer su ugradene s prednje strane s rastavljivim prirubnickirn
spojem pa se lagano vade i demontiraju . Jasno, u kompletu je i
toplinska izolacija, slektricni grijac, kao i sva ostala regulacijsko-up
SOLARNI MODUL SM15
ravljacka oprema pa ovaj uredaj treba samo spojiti na instalaciju.
kornpektni sklop koji sadl ii
TEHNOMONT je medu prvima u Jugoslaviji poceo proizvoditi so
ekspanzijsku posudu,
larne module pa je i to dokaz inventivnosti. Solarni modul sadrzi
clfk ulacijsku crpku, sigurn osni
ekspanzijsku posudu, cirkulacijsku crpku i ventile. U sistemu THER
von til, zasune, nepovratni vontil,
MOSOLE su sva tri elementa i treba ga samo prikljuciti na instalaciju
stn vim: za punjenje i prainj onje
W dva termometra i manometar.
potrosns tople vode. Osim kolektora tip SKT 40 postoji i model SKT
Svu je spojeno a prikljuCCI su
50 koji ima malo drukciji apsorber (aluminijski profilirani lim i bakrene
/oIC) 25 (0 I")
c'jevi) a verzija SKT 50 Sima poseban selektivan premaz, taka C;1
rr.oze raditi i pri visim temperaturama.
Kompletiranje ovog sistema je vrlo
jednostavno pa ako vidite naprimje r na
susjednom krovu tri kolektora TEH NO
50LARNI KOLEKTOR SKT
40
MONT SKT 40 znaci da je rijec 0 sistemu
50LARNI80JLER 58 301 j
C
ravni ploeas& ko/eklor ima
58302
TERMOSOLE 33 (3 kolektora i spremnik
bakreni apsorber, kaljeno
' sadriaj bojlera 300 titara 5
ad 300 litara).
i
stakJo i kue;ste
jednim izmjenjivacem lop/ine
Ovakvi investicijski zahvati isplate se
'dimenzije1964x 1034 r 86cm,
~.:- to od 1,63 In' (S8 301) ill dva
smanjenjem troskova za energiju u toku
'"'~.,. ~"'r4
~ . , ., v "
solama povrSina 1,9 ' m2a
to izmjenjivaea Iop/ine 1,63t 0,7
cetiri do osarn godina sto ovisi 0 klimat
masapraznog je 49 kgdokje
(S8302). Ugraden je i elC:=:=--.,
AAA~AAr 'I- In'
skim uvjetima i rezimu potrosn]e vode.
sadri aj Ilu;da 1, 5 litara
ektrogrijac 1500 WIesv; upVY~YYV
No, stsdnja energije nije nuzna samo zbog
, pnkljueci - dvija spoJnlce za
ravljacko-regulacijski ele....
. ./
smanjenja troskova vee je i zalog boljoj
bakrene cijevi e 12mm
menD.
buducnosti jer je glavni uvjet za ocuvanjs
okolisa, (bi)
.

O
.

'1/
I

5!

,. 'J.'

~ tehnomont

DOUR "MONTAZA" "Solsrna oprems"

52000 PULA, Industrijsks 27

Telefon: 052123-444,

telex: 25231 YU TMP PU

Oznake
THERMOSOLE
THERMOSOLE
THERMOSOLE
THERMOSOLE

23
33
46
56

Broj
osoba
do 4
5do 6
7do 8
9 do 10

Broj kolektora
SK T 40
2
3
4
5

Sadrza]
solarnog boJlera
300 I
300 I
2x300 I
2x300 I

oll,n-ll" 'tt'" a za

grijanje

~~~edobrog grijanja
tiilU dto~
olacija

"

SVE 0 GRIJANJU-nwidn
takav naslov zuuci pretenciozno. Ali ovo posebno izdanje
magazina SAM nastaloje na temelju petnaestogodisnjeg
iskustva koje smo kao redakcija stekli u kontaktu s
cuateljima. Magazin SAM objavljivao je niz napisa 0
grijanju i informacija 0 proizvodima iz tog podrucja. To je
poticalo niz pitanja citatelja, a ovo izdanje je zapravo
jedan veliki odgovor na njih. Nastojali smo dati pregled
raznovrsnih proizvoda i niz saojeta, tako prezentirani h da
su korisni i profesionalcima i zanimljivi samovcima.

Izdavaeko-poslovni centar

41000 Zagreb, Avenija Borisa Kidrica 2

Telefon: (041)528460, 528-462, 528-507
Telefaks: (041)522-802,
teleks: 22328 yu sam zg
Direktor i glavni i odgovorni urednik

I\"A.N KREUTZ
Autor projekta i
teksta je dipl. inz.
BRANKO ILJAB, koji
je zahoaljujuci suojim
Specijalno izdanje SAM SVOJ MAJSTOR
napisima u magazinu
Autor projekta i teksta: dipl. inz, Branko Iljas
SAM postao poz nat
I Urednik izdanja: Tomislav Toth
/
kao strucnjak za to po
St rucna redaktura: Josip Luka Pavlinusic
drucje, pa je postao i
Urede nje i obrada teksta: Lidija Oreskovic
Gr-aficko uredenje: Mario Hodak i
suojeursna medijska li
Tomislav Toth
cnost pojaoljujuci se u
Xa slovna stranica: Tomislav Toth
raznim TV i radioemi
Teh nicko uredenje: Mirjana Mecava,

Lovorka Crha i

sijama. Baoeci se problemima grijanja..stednje energijc i

Jadranko Markee

racionalizacijom troshooa grijanja, a uz to prateci novosti Crtezi: Ja d a nko Markee

u svijetu i sudjelujuci u radu raznih simpozija, inzenjer Unos teksta: Zdenka Jazbinsek

Iljas svoja saznanja na jednostavan i popularan naciti Craficka obrada: DTP Apple Macintosh

prenosi sirokom. krugu citatelja rnagazina SAM, a isto Voditelj DATA-centra: Marija Bozicevic

Dokumentalisti: Irena Majevskij i

tako brojnom auditoriju raznih TV i radioemisija. Uz

Marjeta Kerovec
njega na ovom projektu je radila i ekipa suradnika Uredriik za marketing i propagandu:
magazina SAM, a svi zajedno ulozili su mnogo vremena i I :\iH'5 Kraljevic
I Agencijske usluge: "Energetika-marketing"
truda s osnovnom namjerom da se svima nama pomogne Pornocnik direktora za ekonomske
kako bismo uz sto manje troshoua uziuali blagodati posIove: dipl. oecc Rajka Smolek
grijanja. Osnovna komponenta svakog doma je njegoua Administrator: Ana Koren
(
Predsjednik Savjeta IPC SAM:
toplina. U doslovnom i prenesenom znacenju tih rijeci. Za prof dr. Darko Maljkovic
prvo vam mi nudimo rjesenja u ovoj knjizi, a za drugo se Izdavac: i.p.c, SAM
Tisak: TCR DELO 1990.
morate sami pobrinuti.

SVE 0 GRIJANJU

Copyright IPC SAM

Dakle, s najboljim namjerama i s najboljim

zeljama za toplinu nasili domova.
Srdacno Vas ~

6 GRIJANJE

M"

Medunarodna prava posredovanjem VPA.

Rukopisi, slike i crtezi se ne vracaju. Autorska
prava su zasticena. Zabranjuje se svako
pretiskavanje i prenosenje bez odobrenja, u
cijelosti i u izvacima. Oslobodeno poreza na
promet odlukom Republickog komiteta za
prosvjetu, kulturu, fizicku i tehnicku kulturu
SRH 1604/1-1975. Savjeti su izradeni na osnovi
iskustva i strucnog znanja nasih suradnika s
namjerom da pomognu Citateljima, ali ne
mozemo preuzeti bilo kakvu odgovornost u
slucaju neuspjeha.

NARUDZBENICA
SAM SP ECIJAL- SVE 0
GRIJANJ U 90 .
Na rucu jern knjigu

TZ

va

od poilu do v rande
po prctplatnoj cijeni - 20 posto

jcftinijc
kom , cijena po

primjerku 350 d + postarina.

Ukupna cijena
.

Molim d a mi jc po izlasku iz tiska

knjigu posa ljetc pouzecern na

adresu:

Ime i prezimc
Ulica i broj
Postanski broj i mjcsto
Datum
Vlastorucni
potpis
Narudzbenicu citko popunile
posaljite na ad resu nase
redakcije: i.p.c. SAM, Avenija
Borisa Kid rica 2/8B, 41020
Zagreb.

TOPLINA

ZIVOT ZNACI
LJUDSKO TIJELO JE SA VRSEN STROJ

Covjek, sisavci i ptice imaju izuzetno svojstvo da u svim uvjetima odrzavaju

gotovo istu tjelesnu temperaturu. Nasuprot tomu neka bica, kao ribe, gliste i sl,
neprekidno mijenjaju tjelesnu temperaturu odnosno prilagodavajuje temperaturi
okoline.
Temperatura ljudskog tijela iznosi 36,5 do 3TC i covjek je stalno odrzava bez
obzira na vanjske klimatske uvjete koji se krecu u sirokorn rasponu od +53C u
Sahari pa do -72C u Sibiru. Cak mala promjena temperature tijela znak je da
nesto nije u redu i obicno vee zurimo lijecniku .
Toplinu kojom odrZavamo svoju zivotno bitnu temperaturu dobivamo izga
ranjem hrane uz prisutnost kisika. Dakle, i m i smo pee u kojoj stalno plamti tiha
vatra. Sva proizvedena toplina ne ostaje u nama, vee se jednim dijelom predaje
okolini. Kada ~ovjek ne bi odavao toplinu (kada bismo tijelo savrseno toplinski
izolirali) onda bi u tijelu rasla temperatura za priblizno lCfh, tako da bi zajedan
dan narasla na oko +60C. S obzirom da covjek umire pri temperaturi od 42C,
takva bi situacija bila kobna. Toplinski udar pri povisenju temperature kao i tty.
bijela smrt kada je covjek izlozen vrlo niskoj temperaturi, a ne moze je kornpen- /
zirati svojom prirodnom automatskom termoregulacijom, ekstremne su tempera
turne varijacije koje zavrsavaju smrcu.

TJELESNI TERMOREGULACIJSKI SUSTAV

Za prikladno odjevene osobe

koje obavljaju posao u sjedecem

poloiaju, bez vdih fiziCkih

napora, najzdravija je sobna

temperatura zraka

izmedu 20 i 21C.

. "T"i:'
~ T'4
p. ~~V('~
fK ~i H;F'*
Pt:.&
~
,

~_ . ~ ~~",

l ... ",.

:~ :::~

%i::e:,:

Izgaranje hrane uz prisutnost kisika je proces proizvodnje energije koji se zove

i bazalni metabolizam. Tako se u stanju mirovanja proizvede oko 80 Wenergije
ili toenije 1,2 Wlkg tjelesne mase covjeka . Izvor te energije je zapravo u procesu
izgaranja bjelancevina, masti i ugljikohidrata uz pr isutnost kisika koji udisanjem
zraka unosimo u tijelo. Covjek ima izuzetno dobro izveden uredaj za regulaciju
topline, tzv. termoregulacijski centar smjesten u medumozgu. Postoji jos i kemij
sko reguliranje kroz upravljanje procesom sagorijevanja hrane, te fiziolosko re
guliranje kroz zracenje i konvekciju topJine te isparavanjern, disanjem,
izlucivanjern .
Kad sobna temperatura padne tako da varn je neudobno, snizava se i povrsinska
temperatura koze, cime je ujedno smanjeno odavanje topline okolnom zraku. Koza
se najezi a zatim drhcu rnisici. Daljnje snizavanje temperature ambijenta moze
dovesti do smrzavanja. Zanimljivo je da se najprije hlade ekstremiteti tj. noge i
ruke (kod mnogih osoba, osobito kod zena , cest o su hladne noge), a tek zatim trup
i glava. 'I'ijelo se kao vrlo savrsen stroj brani tako da cuva svoj vitalni dio. U
obrnutom slucaju kad temperatura okolnog zraka prijede granicu udobnosti tijelo
ce se u pocetku braniti pojacanorn cirkulacijom krvi kroz potkozne krvne We.
Koz a se zacrveni i tijelo pocinje intenzivnije odavati toplinu. Ukoliko to nije
dovoljno rasterecenje stupaju u akciju znojne zlijezde i tijelo se znoji. Kroz proces
isparavanja znoja gubi se mnogo energije (za 1 Jitru znoja tijelo utrosi na ispara
vanje oko 700 W odnosno 600 kcal odnosno 2400kJ). Ako ni to nije dovoljno da
tijelo dode do normalne temperature, pojavit ce se glavobolja, malaksalost, a u
ekstremnim slucajevima nastupaju grcevi i kolaps. Visoke sobne temperature
znatno smanjuju sadrzaj vlage u zraku pa to cesto neugodno utjece na sluznicu
gornjih disnih puteva (nos, grlo i veliki bronhi), Za pravi osjecaj ugode u prosto
riji treba odrzavati:
adekvatnu sobnu temperaturu (15 do 22C)
srednju relativnu vlaznost (50 do 70%)
eistocu zraka (dovoljno kisika i dr.)

ostali uvjeti (srednja temperatura zidova, elektricno stanje i dr.)

SVAKI STUPANJ VISE - NEPOTREBAN TROSAK

Za stednju energije najvaznije je odrzavati primjerenu sobnu temperaturu. To

ne mora uvijek biti temperatura propisana zakonom mada su to cesto i optimalna
rjesenja,

8 GRIJANJE

_ _ - --

--

TOPLINA ZIVOT ZNACI

je odrzavati slijedece temperature u stanu:

_ rni bor a vak i radne sobe: IS do 20C

.:: :-~ a 'a soba: 15 do IS C

:-: _- inj a i kuh inja s dnevnim boravakorn 16 do IS C

.-: _ ao n ica : 22C

ije i zahod: 20C

:.:.s.'. suo poslije hrane trcskovi energije i grijanja najveci izdatak u dornacin
_ ajbolj e je cesce provjeravati termometar. Mnogi ce reci da su to niske tern
e, medutim zimi se u stanu ipak treba adekvatno odjenuti, sto znaci da
~ : .o siediti u kosulji kratk ih rukava.
" tite! Sobna temperatura sarno za jedan stupanj (L'C) visa od 20C trazi
a rr osak energij e od 6 posto. Pa ako vamje sobna temperatura od 24 do 25 C,
, :e i do 30 posta energije vise nego sto yam treba. A to doista nije malo.
~ :! iznos tako usedene energije mozete kupiti termometar za svaku prostoriju
. .- : pra tit i stanje svoje oko1ine i zivotnog ambijenta i stedjeti - bez srnanjenja
-or a .

1:- - ru cljivo

:.

.~ . .'.w D~~ ~

K '~W-

~.

. ..

.t,H'''''. :H.
n". "W
f*
~H< ~'*l d ~ t~
w.S?~':. '\o~~:i.~
:

"~ll' ~'}",.h

~I~.

~~

, ~ ,.,. ,

,,,, :%

Ako zbog osieca] nelagode,

hladnoce, ielite pojacati
grijanje, najprije pogledajte
iemperaturno stanje na
sobnom termomeiru, jer moida
je to samo trenutni tjelesni
poremeca] iii pocetak bolesti.

,,
""
lA

. i\.':~ ;~ b~VfV m
'":lJ
..f. 5'':\''1'
~~.~M~ h~.l3 . h" F
~

~ ~ *i ~ V ' I. .w ~ ~ "' .*

e=r;;f1Mfffi. t: tl.CM t~i. ii:

::;1 s ~ w" ~ ~ ~-:S ::: :-:;'i> ~ ~ ~ ~~ ;:: t';~$ IJ ~

Inienziono iskoristenie energije

bitno narusuie raunoieiu

okoline.

Troikoui saniranja steta

uzrokouanih zagadenjem

okoline su oko sest pula ueci od

ulaganja u zaititu .

.~ ~ ACtKOUNE

GRIJANJE 9

PLANIRANJE IIZVEDBA

ZIVOTNOG AMBIJENTA
KAKO JE TO BILO NEKAD

Mnoga znania koja smo stjecali

kroz stotieca i koja su cesto bila
usmjerena protiv prirode,
sada treba iskoristiti za njezinu
renesansu ,

Hipokaust - centra/no
grijanje lz antltkog doba,
po ideji je pretec
dana~nje klimatizacije.

Da bi odrzao najnuzniji uvjet iivota - temperaturu tijela, pracovjek se oblacio

utopIa iivotinjska krzna. Otkricern vatre bitno je povecan komfor tadasnjeg
covjeka. Plarnicci drva pruzali su ugodan boravak u pecini, rna kakva ona bila.
Tada slijedi karboniziranje drva - drveni ugljen, koji ima vecu toplinsku vrijednost.
Vee u antieko doba konstruiran je uredaj za eentralno grijanje, doduse, prirni
tivno, ali po ideji cak preteca danasnje klimatizaeije. Bio je to hipokaust - sis
tern koji smatramo prvim eentralnim grijanjem.
Kako to i sarna r ijec kaze (gre . hypo - ispod, kaustos - zapaljen) rijec je 0 nacinu
grijanja pornocu podrumske prostorije u kojoj su se naIaziIi stupovi (pilae) visoki
74 em od opeke iIi glinenih eijevi, oko kojih su strujali vruci dimni plinovi iz lozista.
Loaiste je smjesteno pokraj zgrade, a kao gorivo je sluzilo drvo iIi drveni ugljen.
Kada su se stupovi i strop dovoIjno zagrijaIi, vise se nije loailo. Zatvarao se dovod
vrucih dimnih plinova u hipokaust, kao i otvor za odvod dimnih plinova iz
hipokausta (neka vrst dimnjaka). Tada se u hipokaust pustao kroz posebne otvore
svjezi zrak.
Taj svjezi vanjski zrak strujio je preko zagrijanih stupova hipokausta i kao
topli ulazio u prostorije gdje su boravili ljudi ,
U proslosti su se Ijudi osim otvorenim lozistem na drva grijali i na drveni ugIjen.
U posebnim zdjelarna od bronee, bakra iIi mjedi naslagao bi se drveni ugljen, Sve
to pripremalo se izvan prostorije, a kada bi se ugljen usario, unosio se u pros
toriju.
Ovakve posude susrecerno vee i kod Starih Grka, a lijepi primjerei pronadeni
su i u Japanu, Kini, Italiji, Spanjolskoj itd. Smatra se da te posude datiraju iz 15.
i 16. stoljeca.
Peci s otvorenim losistima imale su velik nedostatak: dimni plinovi direktno
su se sirili po prostoriji. Zbog toga se loiiste srnje stalo pokraj zida, obzidavalo
i gradio se dimnjak. Tako dolazimo do tzv. kamina, koji u razlicitirn varijan
tama egzistira jos i danas.
Peci se stalno razvijaju i usavrsavaju kako bi se dobilo sto bolje odavanje topline
i sto bolja regulaeija temperature. Tako se u 18. stcljecu u Engleskoj pojavljuje
prvo eentralno grijanje vodenom parorn, au Franeuskoj toplom vodom, koje tek u
19. stoljecu dozivljava pravu evolueiju.
U isto vrijeme biljezirno i zaeetak daljinskog grijanja vrelom vodom u zatvorenim
sistemima pod tlakom iz kojih se razviIo daljinsko grijanje kompletnih gradskih
cetvrti, pa i eijelih gradova kao najsuvremeniji oblik zagrijavanja prostorija.
ZAGRIJAVANJE PROSTORIJE

ZAGRIJAVANJE STUPOVA

II

... .
. ;

. . 0

. .?
1 "1 '/1 -.

l .....

to GRIJANJE

_ -

PL ANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBlJENTA

KAKO JE DANAS
,-< ~..: ~ ~e naseljena podrueja nase planete su ona na kojima se prirodna toplina

_ : ~ ::

srnjenjuju u pravilnom godisnjern ritmu (pojas tzv. umjerene klirne),

su upravo takvi klimatski uvjeti i najpoticajniji za razvitak ljudske

- , .: im osti i kreativnosti. I industrijska revolucija razvila se u umjerenom kli

' : :~ _ ;7} pojasu. Dakako, ona nije mimoisla ni nadine zagrijavanja covjekovih
_ r: j radnih prostora.
=-. _:.. 5U se stoljecima grijali uglavnom izgaranjem krutih goriva: drva i ugljena.
: " ~ otkrivena nafta i zemni plin, pojavili su se i sistemi lozenja tekucim i
_ - , rit im gorivima. Usporedno se razvijala industrija, a s njome je rasla
:: _ inj a i distribucija elektricne energije, pa se i elektrika pocela koristiti za
: -' : <:.vanj e. U posljednje vrijerne, s energetskom krizom
sve se uspjesnije
.:aj u i sistemi koristenja topline sunca.
=' an as rnozemo birati izmedu razlieitih izvora topline (goriva) kao i nacina,
- - a zagrijavanja. Doduse, nismo svi u polozaju da mozemo birati : vecini ljudi
zrs ovirna , nastanjenim u modernim zgradama, zadano je jedno i drugo. To,
~ ~ tl im, ne znaci da oni ne moraju znati nista 0 grijanju. Jednako kao sto je vazno
. ra t i pravo gorivo i sistem zagrijavanja vazno je znati i prednosti i nedostatke,
- ~ 'n funkcioniranja, ekonorniku koristenja, utjecaj na ljudsko zdravlje, mo
. __ rosti i nacine regulacije te problematiku odrzavanja sistema koji smo prisiljeni
- ri st iti. Osim toga valja napomenuti da je pri'licno nerazumno oslanjati se sarno
- = iedan sistem (nacin) grijanja. Kad nestane pojedinih energenata ili se pokvari
. =:e m, dobro je raspolagati alternativnim izvorima topline, tim prije sto su danas
.: ~ 'om dornacinstvu dostupna makar dva energenta i barem teorijski, svi sis
:c rni zagrijavanja.
Poj am alternativni izvori topline (kao i terrninoloske nedorecenosti stirn u vezi)
'- eo a detaljnije objasniti .
Sama rijec alternativa oznaeava mogucnost izbora iIi-iIi pa i kod sistema koji
:, ,3'Ui alternativni izvor topline stoji na raspolaganju osim osnovnog izvora i neki
.: gi - alternativni izvor topline.
Ivr ij ezeno je da se i noviji energenti kao Sunce, vodik, vjetar i ostali cesto
- azivaju alternativnim izvorima top line sto nije potpuno tocno, Oni su dodatni
." aditivni izvori topline jer nije moguca prirnjena ili-ili vee se oni mogu sarno u
, iredenirn okolnostima (kad ima dovoIjno vjetra, Sunca i sl.) iskoristiti kao dodatni
izvor topline. Tako, naprimjer, solarni sistem - kadje dovoIjna insoIacija - sunceva
e ergija se koristi za zagrijavanje potrosne tople vode, ali ugradeni grijac koji je
snovni izvor za grijanje u svim vremenskim uvjetima se ne iskljucuje vee se u
. ku suncanih dana, dodatno, putem solarnog sistema iskoristava energija sunca.
_ ,: _

'3

Znanstvena preduidanja
govoreda ce cijelo slijedece 21.
stoljeee biti obiljeieno inte
ligentnim povratkom prirodi.

wT1"OKOUNE

VRSTE UREDAJA ZA GRIJANJE

Uredaji za grijanje mogu se sistematizirati po razlieitim kriterijima: prema
vr sti goriva, prerna nacinu prijenosa top line iii prema nacinu upotrebe. Ipak,
suvrerneni sistemi zagrijavanja dijele se na dva osnovna tipa : tzv. Iokalne i
en tr alne izvore topline.
Lokalni izvori topline su oni kod kojih su izvor topline (loziste), odnosno proces
nj enog oslobadanja i njena distribucija objedinjeni u jednom uredaju, To su,
.ednostavnije receno, razne peci od onih starinskih na drva iIi ugIjen do moder
nijih na naftu i plin pa i elektrienu struju (npr, termoakumuIacijske peci).
Centralni sistemi za zagrijavanje iIi centralno grijanje su sistemi kod kojih je
izvor topline (loziste) na jednom mjestu, a iskoristava se na drugom. Toplina se
do mjesta upotrebe prenosi pornocu posrednog medija, koji je najcesce voda, ali
moze biti i para, ulje iIi zrak. U prostor se distribuira posebnim uredajima. U
stambenim prostorima to su najeesce svima dobro poznati radijatori.
Na prvi pogled nista se nije promijenilo od antiekih vremena: neka vrst peci je
i obicno ognjiste, odnosno ono svakako predstavIja Iokalni izvor top line, dok je
hipokaust predstavnik sistema centralnog zagrijavanja, Medutim, unutar tih dvaju
osnovnih koncepata zagrijavanja danas raspolazemo sirokim spektrom tehniekih
mogucnosti i rjesenja, koja su prilagodena razlicitim zahtjevima i uvjetima
koristenja. Svaki od ta dva osnovna sistema ima svoje prednosti i nedostatke te

GRlJANJE 11

_ _ _ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA

Opstanku covjecanstva prijete

cetiri opasnosti:

totalni svjetski rat

svjetski ekonomski kolaps

globalna ekoloska katastrofa

demografska eksplozija

svoja podrucja primjene. Stoga ih prije odluke 0 nacinu grijanja tr eba temeljito
upoznati,
U obje grupe koriste se sve poznate vrste goriva. Opcenito, sistemi s lokalnim
izvorima topline su kao investicijajeftiniji za manje prostore, ali manje ekonomicni
u eksploataciji. Centralni su sistemi pak kao investicija skuplji, ali i ekonornicniji
u pogledu iskoristavanja topline te ekoloski povoljniji s obzirom na zagadivanje
kako mikro tako i makroklime. Medutim , najznacajniji su zahtjevi korisnika i
njegov pristup grijanju. Naprimjer, zaposleni bracni par koji je izgradio raskosnu
obiteljsku katnicu, dakako, s centralnim grijanjem, vec nakon dvije sezone
zakljucio je da im se ne isplati loziti kotao i grijati cijelu kucu za onih nekoliko
sati dnevno sto proborave u njoj. Cak im se cinilo udobnijim da se zimi smjeste
u jednoj manjoj sobi u prizemlju koju su grijali obicnorn naftericom te da u toj
sobi i spavaju! Od tada centralno grijanje ukljucuju sarno kad imaju veliko drustvo
ili goste u kuci na nekoliko dana.
Iako je teiiste razvoja u industrijskoj eri bilo na centralnim sistemima (pa tako
danas uz toplovodne sisteme, staznog za jedan stan, do daljinskog za cijela na
selja, poznajerno i centralna grijanja toplim zrakom sa ili bez klimatizacije, a u
sklopu sistema koji kao medij za prijenos topline koriste vodu imamo radijatorsko,
podno i konvektorsko grijanje), ni stare dobre peci nisu stagnirale. Sjetimo se samo
relativno nove konstruk cije trajnozarece yeCi, da ne spominjemo sve poznate
varijante na tekuca goriva, plin i struju. Cak i tako stara i provjerena zamisao
kao sto je kamin dozivljava inovacije koje ga nastoje dovesti u pr ihlizrio ravnopra
van odnos s drugim sistemima.
Problematika grijanja danas je temeljito znanstveno obradena, a rezuJtati tih
saznanja se koriste kako u konstrukciji losista tako i pri iskoristenju goriva, ra
cionalizaciji prijenosa topline i njene distribucije u prostoru, sve do psiholoskih
faktora utjecaja razlicitih sistema grijanja na covjeka .

KARAKTERISTIKE DOBROG GRIJANJA

Cijela grana fizike, termodinamika, bavi se problematikom "kretanja" topline.
Tako dan as znamo da se toplina prenosi vodenjem, kad su dva tijela razliCitih
temperatura u dodiru, ali i zracenjern, cak i kroz zrakoprazan prostor, kao sto nas
grije sunce. Poznate su i duzine toplinskih val ova i njihov utjecaj na covjeka i druga
tijela (npr. infracrvene zrake predstavljaju odredenu valnu duzinu toplinskog
zracenja). Drukciji su efekti zagrijavanja vodenjem topline, a drukciji zracenjem
(isijavanjern). Vecina uredaja za grijanje "ispor ucuj e" nam toplinu na oba ta nacina
ali u raz licitim odnosima. Promisljenorn kombinacijom efekata postizemo ona
svojstva uredaja koja odgovaraju zahtjevima suvremenog nacina zivota i brizi za
zdravlje i radnu sposobnost covjeka.
N a osnovi teoretskih saznanja i prakse, danas se od dobrog grijanja oeekuje da
udovoljava slijedecim zahtjevima :
zahtijevana temperatura u prostorijama mora se postici u sto kracern vre
menu ;
temperatura zraka u prostoriji mora biti ujednaceria u svim smjerovima;
grijanje se treba dobro regulirati zbog racionalnog iskoristenja i udobnosti,
u odnosu na promjene vanjskih uvjeta;
grijanje ne smije kvariti zrak koji se udise i ne smiju se razvijati stetni pli
novi iIi prasina;
ne smiju se javljati sumovi niti propuh (pucketanje vatrice je dozvoljeno; to
su psihcloski efekti grijanja);
povrsinske temperature ogrjevnih tijela ne bi trebale prelaziti SOC.
Ti su zahtjevi medusobno povezani, pa ako sarno jedan ne odgovara moze
uzrokovati osjecaj nelagodnosti. Mnogi kaiu: " ... imam purio radijatora ali mi je
hladno ..." ili " . . . pee je tako vruca da se sva usijala od topline, a mojoj je zeni
hladno za noge" i s1.
Grijanjeje idealno kadje u zoni glave tj. na visini od 1,7 m tocno 20C, u donjoj
zoni malo toplije, a pri stropu temperatura malo niza. Ovakva je krivulja rezul
tat covjekova metabolizma i potrebe za psiholoskim osjecajern udobnosti. Podrueje
glave traii hladniji zrak. Prisjetite se samo koliko ljudi usred ljute zime izlazi na
ulicu bez kape, a noge vole toplo (zato nosimo tople carape i cizme). Uostalom, ne
kaze se uzalud: "Cizrna glavu cuva, subara je kvari!"

12 GRIJANJE
~-- ---------- ----- - -

_ -

- PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA

16

20

24

Jdealnogrijanje

16

20

24

Podno grijanje

16

20

24

Kalijeve peCi

16

20

24

Radijalorsko grijanje

16

20

24

Lokalni izvori topline

16

20

24

Radijalo<skog,ijanje'
(radijalori na vanjskom liduj

sk a temperaturna slika kod razlicitih necine grijanja.

Pri

dsv enj u

izot ine u
okolni

- b ij en t

. medu

_- -- Iorskog 90

j p odnog
. elika
je
qrijanja
raztika.

l7~0~~~~~~~~!!~~::=__lJljdt:tf~11:dl~~J

-a k voj idealnoj slici najblizi je sistem grijanja s podnim ogrjevnim registrima

: z ', pod n o grijanje dokje najnepovoljniji sistem radijatorsko grijanje. Zacijclo,
' ''... s podatak iznenaduje (pogotovo ako yam se radijator lijepo uklapa na bocni
- - jer ispod prozora na vanjskom zidu nema mjestal).
Ra dij a t or i uzrokuju intenzivnu cirkulaciju sobnogzraka, pa ako nisu uz vanjski
~ .; ispod prozora onda ne sprecavaju prodor hladnog zraka. Uz to cirkulacija nije
- " erget sk i ni komforno povoljna jer uzrokuje stvaranje top log i pretoplog sloja u
.:= 'rnj im dijelovima prostorije. Takvaje temperaturna slika vrlo nepovoljna, a kod
-a dija tora na unutrasnjern zidu jos nepovoljnija .

Visinska temperaturna
stika vrto je reztictte, Mo
znscsjno utjece na
ekonomicnost grijanja i na
osjecs] ugodnosti.

Za osjecaj udobnosti vazno je daje temperatura ogrjevnog tijela - peri iii podnih
instalacija - sto nih, jer to onda stvara manju cirkulaciju sobnog zraka, a to je
vazrio za ugodan filing. Stoga i nije cudno da u svijetu prednjace sistemi 5 niskotem
peraturnim rezimorn rada, sto jasno uzrokuje i povecanje povrsine ogrjevnih ele
menata, ali primjenom dobre toplinske izolacije to se povecanje moze djelornicno
kompenzirati.
Navest cemo primjer: ako za sistem od 50/40C kao kod rezima podnog grijanja,
zelirno postaviti radijatore koji se in ace postavljaju na sistem centralnog grijanja

GRI]AN]E 13

_ _ _ _ _ _ _ _PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA

2,5

""'.----rnr __- ---,--

- - - - - -----.,

15m

t .s m

a.75m

o.rs m
1m

2m

3m

4m

5m

6m

0,4 m

1.4 m

2,4 m

Ovako izg/eda temperaturna stika kod radljatorskog grljanja ovisno

vanjskog zida .

4,6m

uda/jenosti od

2,5m

1,5m
v,75m

Kod podnog grljanja stika je drukclja.

Podno je grljanje
najraclona/nlje i po
tempera turn o] sllci
najbllle Idea/nom.

14 GRlJANJE

Radijatore uvijek treba postav/jati uz vanjski

zid.

To je moquce csk i ako su to

velike stak/ene povrsine.

(s rezimom rada 90/70C) moramo im povecati ogrjevnu povrsinu vise negoli

trostruko da bi ucinak bio identican sistemu klasicnog eentralnog grijanja .
Nadalje, u objektu sa sarno 4 em toplinske izolaeije u vanjskim zidovima
toplinski gubiei se smanjuju za vise od 50 posto, sto znaci i manju ogrjevnu
povrsinu radijatora i manje troskove za grijanje. U takvim se slucajevirna isplati
niskotemperaturni rez im grijanja jer i on pridonosi ustedi goriva.
U nasim stanovima cesto se susrece ovakva slika: zavjesa preko radijatora i
jos k tome preko termostatskog ventila. Ponajprije, zavjesa smanjuje efekt
odavanja topline, a termostatski ventil mora osjecati sobnu temperaturu, no ako
ga prekrijete zavjesom gubi funkeiju. U glavi termostatskog ventila nalazi se
tekucina koja mijenja volumen s promjenom temperature pa na taj naein djeluje
na protok vode kroz radijator. Ako sobna temperatura poraste tekucina se prosiri
i pritisne polugu koja smanjuje protok vode kroz to ogrjevno tijelo. Ako je taj ventil
smjesten iza zavjese jasno je da ne osjeca sobnu temperaturu, pa treba prirnije
niti izvedbu s tiealom (esjetnikorn) na kapilari koji se rnoze postaviti na zid po
dalje od radijatora i zavjese tako da registrira stvarnu sobnu temperaturu.
Dakle, radijatore uvijek treba postavljati uz vanjski zid. Gotovo svi proizvodaci
radijatora imaju u svom programu i niske parapetne radijatore koji se postavljaju
na nosaee pa se mogu postaviti i tamo gdje su staklene stijene od poda do stropa.
Zavjese su kod radijatora poseban problem jer mnoge dornacice ceznu za dugim
zavjesama ne mislici pritom da to uvelike umanjuje efekt grijanja.

_ _ _ _ _ _

PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA

I"

-: tL

I : \' .

odriavanje cistoce zraka

obradu otpadnih voda

obradu otpadaka

smanjenje buke

(
/
e ncj te zavjese spustetl
- t eko radijatora, no ako
_::5 zellte da yam vise do
- -:fa postavite regulaciju
preko termostatskog
ventita s odvojenim
osjetnikom.

Zavjesa ispred radijatora

sprece va pra vitnu
cirkulaciju lop log zraka.

f,

ZASTITA OKOLlNE

OBU/IVA(A CETIRI

OBLASTI

'1;::;1~;~~~':'r rrii:::;() ;,(~(:: ~ tJ ~\i: i:;: :

Ne postavljajle radijatore na unutresn] zidove, jer

visinska se temperaturna slika u tom stuceiu znatno
udaIjuje od idealnog grijanja pa je i osjecs]
ugodnosti znatno smanjen.

II

Kaljeve peel odaju toplinu isijavanjem (tj. zrecenjem) pa su i

ekonomlcno i ugodno rjesenie.

GRIJANJE 15

_ _ _ _ _ _ __ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA

I najbolja toplinska izolacija

cijele kuce - ioplinska [asada,
sudjeluje u ukupnim
troskooima izgradnje objekla s
3 do 4 posio, a doprinosi
smanjenju troikoua goriva i do
50 poslo
w

IJ\STI1A ()K{) t: i f;;~ E

Razumljivoje da je kod lokalnih izvora topline situacija ista kao i kod radijatora
koji su smjesteni na unutrasnjern zidu. Dakle, razne peci, plinske, trajnoz arece,
stednjaci i slicno takoder uzrokuju nepovoljnu cirkulaciju sobnog zraka pa je i kod
njih osjecaj ugodnosti slabiji. No, zato je dobra stara kaljeva pee vrlo dobro rjesenje,
jer osim ekonomicnosti odaje topliju isijavanjem tako daje cirkulacija zraka manja
a osjecaj ugode jaci!

TOPLINSKA I HIDROIZOLACIJA
Vec je pracovjek shvatio znacaj toplinske izolacije i vatru s otvorenog prostora
prenio u spilju. Medutim, ognjiste u spilji nije ispunjavalo neke od uvjeta nave
denih u prethodnom poglavlju, pa su ljudi uskoro poceli graditi kuce i u njima
lozi ti vatru. Problem cuvanja topline, odnosno toplinske izolacije svodio se na izbor
gradevinskog materijala, a kako milenijima izbor gradevinskih materijala za kuce
nije bio osobito velik, u krajnjoj konzekvenci na debljinu zidova. Zahvaljujuci
razvoju industrije danas raspolazerno znatno vecim izborom materijala, a zahvalju
juci razvoju znanosti egzaktno su poznata i njihova toplinska svojstva. Kadje rijec
o grijanju, zanima nas toplinska vodljivost materijala. Poznatoje npr. daje ieljezo
bolji vedic topline od drva. Iako je to svojstvo ponekad korisno, u gradnji ljudskih
obitavalista ono nije pozeljno pa bi u kuci ieljeznih zidova bilo hladnije nego u
drvenoj iste rnase, odnosno trebalo bi vise topline (goriva) da bi se u njoj postigla
i odrzavala neka zadana temperatura .
Ovom smo usporedbom vee usli u sri problema. Spomenuli smo masu materijala,
a cijena zeljeza i drva po jedinici mase nije jednaka. Potrebno je dakle po stici sto
povoljniji odnos izmedu cijene objekta i cijene njegova zagrijavanja. Ako stedimo
na gradevinskom materijalu trosit cerno vise za grijanje, a ako pak pretjeramo u
brizi za troskove grijanja tesko cerno pronaci materijale za gradnju koji bi u
potrebnoj kol icini bili i cijenom prihvatljivi. Zato je potreban kompromis.
Ma kako to na prvi pogled kompliciralo stvari, 0 grijanju ne mozerno razrnisljati
ako zanemarimo problem toplinske izolacije. Kvaliteta, odnosno stupanj toplinske

IizOl i l'k a. 1

ZID OD

OPEKA

OSNOVNA ZBUKA

ACRYNOLIT

JUBIZOL
toplinska fasada

16 GRJjANjE

- - - -- - - - - _._._.__ .

Sistcmi toplinskc zastitc prcporucuju se na

novim iii starirn zidovima s malorn iii

ncdovoljnom toplinskoizolacij skom

sposobnoscu.

JUBIZOL sistcm izradujcmo od

STIROPOR ploca odgovarajuce dcbljine,

Akrilnim Ijcpilom sc pricvrscuju plocc i

izradujc osnovna zbuka. Plastificiranc

mincralnc zbukc prcporucujcrno za

zavrsnu obradu Iasade.

Kod sistema KOMBIFAS-S fasadc upot

rcbljavamo KOMBI-S plocc, To su

izolacijske gradevinske STIROPOR ploce

s obostranorn oblogom od

CEMENTOPORA, koji

omogucuje vccu cvrstocu i bolju pri

onljivost za sve klasicne Iasade.

ZID OD
OPEKA

KOMBIS PLOCE
RAZBIZ MREilCA

CEMENTNI SPRIC
PRODUZENA
ZBUKA

izolirka.

Industrija izolacijskih materialov, 61110

Ljubljana, Ob zeleznici 18,

telefon: (061)443-096,

teleks: 31585 yu izo,

telefaks: (061)445-182.

KOMBIFAS-S
toplinska fasada

_ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA

X pune eigle debljine 38 em, kojem

_-: vsre puna drvo od 8,2 em nekad se

= trao zadovoljavajucim i u pogledu

: - - topline. Danas koefieijent njihove

_ s sti za toplinu (k=1,4 W/m2 'K) ne

ja va propisima 0 cuvanju energije i

_: ' _ je samo za objekte u kojima se ne

sza 0 (kuc za odmor i sl.). A koliko je

5 jos kuc sa zidovima od 25 em bez

ikakve dodatne toplinske izolaeije? '--

38 em

--'

140 em

_
S obzirom na mspolozive
materijale, njihove eijene I
cijene energije danas je
prihvatljiva vrijednost
koefieijenta k maksimalno
0,5 do 0,7 W/m2"K (znaci:
gubitak topline po m2 i
svakom stupnju Kelvinove
skale razlike izmeau
unutrssni I vanjske
temperature, lzmzeno u
vat/mao Vrijednost stupnja
Kelvlna i Celsiusa je ista
(vidt detaljnije u poglavlju 0
proracunavanju grijanja).
Zid od eigle koji bi
udovoljavao ovom kriteriju
morae bi bitl debeo
minimalno 80 em i zbog
toga se u modernim
gradnjama primjeniuje tzv.
sendvic konstruke/je kod
kojih grac1evinsklmaterijal
{drvo, beton, eigla i sl.) ima
primarno konstruktivnu
funkeiju a lagani pjenasti
materijali iii mineralna vuna
u odgovarajucoj debljini
oslguravaju potreban
stupanj toplmske izolaeije.
Zid moderne montsme kuce
debljine 20,4 em s
koefleijentom k 0,46 W/m2
k odgovara zkiu od pune
elgle debljine 140 em.

irancsti prostora utjece ne sarno na gubitke topline, odnosno cijenu grijanja,

___ i na dimenzioniranje, oblikovanje, a katkad i na izbor sistema za zagrijavanje.
's ecorn, sto ekonornienije trcsenje energije nije sarno u interesu pojedinaca nego
stva kao cjeline, pa sve moderne drzave na osnovi znanstvenih i empirijskih
anj a imaju propise koji se odnose na toplinske karakteristike gradevinskih
_ekata razlicitih namjena, a graditelji i projektanti ih se moraju pridrzavati.
_- , kad je rijec 0 starijirn objektima iIi 0 individualnoj izgradnji toplinska izolacija
e biti nedovoljna. Osobito u ovom posljednjem slucaju, ljudi su skloni stednji
- pogr esnorn mjestu (sarno da je krov nad glavornl). Mozda nam se zbog toga i
e inst ala cij e grijanja tako skupima, kad kcnacno i na njih dode red. Ako pritom
~ "zaobidemo" projektanta (opet da bismo "ustedjeli", jer i verzirani majstor "zna"
Jrediti potreban broj rebara radijatora), a izvodac ce se jos i osigurati dodavanjem
'~e g rebra vise, izbororn jaceg kotla, solidnijim dimenzijarna cijevi, jer sve se to
- ze i zaracunati, preostaje nam jos sarno da cijeli zivot placarno nepotrebne
-- sk ove takvog grijanja .
Opet srecorn, danas su svakomu na trZistu dostupni razni materijali za
~ cplinsk u izclaciju k oji se mogu i naknadno ugradivati u sve i svakakve objekte .
. . oizvodaci navode egzaktne podatke 0 njihovim toplinskim svojstvima . Dovoljno
=- sje sti i izvesti dvije-tri varijante proracun a pa da postane jasno koliko se is
_ at i ulozit i u izolaciju, a koliko u sistern za zagrijavanje, uzimajuci dakako, na
' ,, ~ it u dusu troskove eksploatacije, Ako yam ta matematika ne lezi, pametnije
~<:' j e nok r at n o) platiti projektanta umjesto da ostatak zivota nepotrebno placate
~ " ija vanj e okolne atmosfere.
\"a kraju, nije bez znacaja ni cinjenica da provodljivost zidova, stropova i podova
utiece i na udobnost ambijenta i ljeti kad ne trebamo grijanje. Dobro izolirane
rostorije zadrzat ce duze ugodnu hladovitost kad je vani nepodnosljivo vruce, isto
ka o sto ce se zimi lakse zagrijavati.
Na prvi pogled moze se einiti da problernatika toplinske i hidroizolacije ne
pripada temi grijanja . Nazalost, ne moze biti dobrog grijanja u vlaznoj zgradi!
Osim toga sto nekontrolirana i suvisna vlaga kvari atmosferu, na otparavanje vlage
t rosi se velika ko licina topline, pa je takvo grijanje toliko skupo da bi se brzo is
J

Prije gradnje obavezno

konzultirajte struinjaka kako
biste energiju iskoristili sto
racionalnije.

IJ~<ST IIA ~JKOjJ i!1.E

GRIJANJE t7

_ _ _ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA

platila kvalitetna hidroizolacija. Pogresno je misIiti da se dobrim grijanjem moze

"osusiti" zgrada kojoj hidroizolacija ne valja. Vlaga obicno prodire iz zemlje kroz
temelje i zidove kapilarnim putem. Susenjern zidova samo "pravimo mjesto" za
~TghM ~~. ~~lt:@[~ n~ novu vlagu i tako u beskonacnost, Ne ulazeci u sve oblike stete od vlaznih zidova
0# ~ ktJhJft ~rU;~ \~di~
ili podova ovdje cerno samo naglasiti da i zbog grijanja hidroizolacija zgrade mora
Dvostruki prozor, vrata i
biti besprijekorna. Pogotovo u individualnoj gradnji upravo je hidroizolacija cesto
prozori sa posebnim iermopan
zrtva stednje na pogresnom mjestu ili nestrucnog izvodenja.
siaklima, dobro brtv1jenje i s1.
Prema tomu, bilo da je rijec 0 novogradnji ili starijoj zgradi, prije nego pocnete
biino smanjuju gubitke topline. razmisljati 0 novom iIi bilo kakvom grijanju treba odgovarajuce rijesiti topIinsku
izolaciju i uvjeriti se da je hidroizolaeija besprijekorna. Ulaganja u saniranje
$'0
hidroizolaeije u starijim zgradama mogu biti veca od onih za centralno grijanje,
pa taj moment takoder utjece kako na izbor nacina tako i na realizaciju sistema
grijanja.

t '1

.8 GRIJANJE.

PROZORIIVRATA
U sirem smislu problematici toplinske izolaeije, odnosno cuvanja topline
pripadaju i svi otvori na Ijudskim nastambama. Velik postotak topline gubi se kroz
njih, bilo otvaranjem iIi dok su zatvoreni ako nisu dovoljno kvalitetno izvedeni.
U nasim krajevima prozori moraju obavezno imati dvostruka stakla, pri cemu
sloj zraka izmedu stakala sluz i kao toplinski izolator. Pritom su bolji moderniji
prozori kod kojih se oba krila otvaraju zajedno, iako je kod starijih izvedbi taj sloj
deblji. Razlog tomu je sto se kod modernih industrijski proizvedenih prozora vise
paznje posvecuje brtvljenju. Svako grijanje predaje toplinu zraku u prostoriji, a
ako taj zrak nekontrolirano bjezi on sa sobom odnosi i dio topline. Zbog toga danas
prozori, a cesto i vrata, imaju po rubovima ugradena brtvila od meke gume iIi
plastike.
Vrata, osobito ako su vanjska, trebalo bi da budu dvostruka, iIi bar sendvie
konstrukcije s termoizolaeijskom jezgrom izmedu ploha.
Dakle, pri planiranju grijanja treba se osvrnuti i na kvalitetu prozora i vrata.
Ako su stari i dotrajaIi, ako ne brtve dobro, treba ih popraviti iIi zamijeniti. Time
ne samo da cete novae ugraditi na pravo mjesto, nego cete poboljsati i kvalitetu
grijanja. Uz prozore i vrata koji ne brtve iIi nisu dobri toplinski izolatori ne moze
se ostvariti jedan od glavnih uvjeta dobrog grijanja: ujednacenost temperature
po eijeloj prostoriji, rna kako je raskosno grijali . A neujednaceno grijanje osim sto
nije udobno moze i skoditi zdravlju!

~I

. -sa

ij azam

Napetost

Zaprepaf;tenje

Otrelnjenje

Preplesenost

odusevtienie

Zapanjenost

lIu stracije: Nenad Meeava

:2

_.

u ~e n o s t i kon a cn o

je nsrucio proizvod

Oprema je isporucens i
montirana . . .

Frustracija ... a tada je

jedini tztez za...

... smirenje ... psihijatar

Njegov zahtjev obradio je

zastupnik tvrtke
proizvoascs opreme ...

. . . i ovako je nsrucio za
kupca.

... zatim su strucnjsci

tvrtke proizvoaece
pokuseti spasiti stvar.

Na kraju, kupac sam

montira opremu.

Tehnicki biro tvrtke

konstruirao je opremu po
tom nalogu.

Propagandni odjel tvrtke

proizvoasce prezentira na
kraju cijeli posao na svoj

necin.

GRlJANJE 19

---------------------------------------------------""""lI *' "____

OKIPOR JE TRAJAN
TERMOIZOI1ACIJ:Sl(I::MATERIJAL
.:.: . .. ..

, ';;'. :'

U izgradenoj kuci
. . . .
OKIPOR se nc vidi, ali . .
njcgova se prisutnost
trajno osjcca u svim
vanjskim konstrukci
jama! Ispravno
primijenjen i ugraden
OKIPOR traje koliko i
eijcla zgrada. Vise od
cctvrt stoljcca vlastitog
iskustva i dvostruko
toliko iskustva inozern
nih partnera, garanti
raju da su prcdlozena
rjescnja potvrdena dugogodisnjim
iskustvima.
Mi nc ckspcrimcntiramo s varna!
Vjcrojatno znate, ali mozda nistc 0
tome dovoljno razrnisljali: OKIPOR jc
univcrzalni izolaeijski materijaI.
Vecina izolaeijskih matcrijala adlikuje
sc dobrim izolaeijskim svojstvima, ali
sarno u suhom stanju. Ako takvi
rnatcrijali dodu u doticaj s vodom i
vlagom - ~to se redovno dogada u
uvjetima pri gradcnju - gubc

A Za adaptaeiju potkrovlja primjenjuju

se troslojne kombi-plocc, kod kojih je
OKIPOR debljine 4-5 em obostrano
oblozcn drvolitom debljine minimalno
2 em. Kod sastavljanja ploca, koje sc
jednostavno - klinovima s podloscima
pribijaju na drvenu potkonstrukeiju,
treba paziti da jezgra od OKIPORA
bude na rubovima uvijek zasticcna
oblogom. Ovakve su troslojne
kornbi -plocc lake i dovoljno krutc, pa
sc njima mogu izvoditi i pregradne
stijene pri adaptaeiji potkrovlja.
Unutrasnje plohe drvolita normalno se
zbukaju. uz primjenu zieanog, anna
tumog pletiva (tzv. rabic- rnreza).

B Podove negrijanih i provjetravanih

tavana ili dijelova tavana treba vrlo
efikasno izo lirati, jer kroz te se
konstrukeije, uz podove, gubi najvise
topline. Primjenjuju se OKIPOR ploce
polozcnc u dva sloja ukupne debljine 6
em . Sastave ploca treba u svakom sloju
polagati na izrnjcnicno , Ispod ploca
treba poloziti dva sloja polietilenskih

..

..

svojom strukturorn
adjeljujc i ~titi starn
beni prostor od
nczeljcnih utjeeaja i

usrnjerava prosusivanje

izolaeijske sposobnosti. Zbog toga ih

treba zasticivati raznim dodatnim
slojevima od vlaznih podloga, jer ne
rnoze sc ~ekati da se podlogc potpuno
osuse. Za prosusivanjc novogradnje
ad gradcvne vlage, (vlaga u bctonu,
zbuei i zidu), potrcbno je nckoliko
godina, a pri gradenju vrijeme je
zaista novae.
OKIPOR je otporan na vodu. Odlican
je tcrrnoizolator i rnoze se dircktno
ugraditi uz jos vlaznc podloge, te

folija kao kocnicu pari koja prod ire

odozdo iz zagrijanih prostorija, a preko
njega - direktno - bez posrednih slojeva
(ljcpenka, folija) betonsku kosuljicu
debljine 4 em

Na medukatnoj ploci, sloj OKIPORA

polozen izmedu nosivc plocc i zastitnog
betona prigusivat cc buku uslijed hodanja
na gomjim ctazarna, Dakle, OKIPOR je i
akusticki izolator. Za ovakve namjene
upotrebljava se speeijalni tip
OKIPORA-ELASTIFICARANI OKIPOR,
opet u kombinaeiji s polietilenskom
folijom.

Za oblaganje i termoizolaeiju fasada

primjenjuju se OKIPOR FASADNE
PLOCE od posebno stabiliziranog i
kvalitetnog materijala (TIP S-3). Lijepc se
i mehanicki dodatno ucvrscuju posebnim
nehrdajucim drzacima, plasticnim
dispcrzijarna oplemenjenim eementnim
mortovima (oprez: uvijek i sarno na
vodenoj bazi). Ploce se potom celicnim
glodaliearna oslojavaju (zbukaju) tankim
slojem istog materijala u koji se, kao

prema vanjskim
dijelovima objekta,
Prednost OKIPORA su
i njcgovc relativno
vel ike rnehanicke
cvrstocc, uz mogucnost
lagane obrade i
ugradbe. One mu daju
najuniverzalnije rno
gucnosti primjene na svim elementima
zgrade, ad podova i zidova, do
stropova i krovova.
Za lijepljcnje i prcrnazivanjc
OKIPORA postoji niz srcdstava na
bazi plastike dispcrzirane u vodi.
Takva sc sredstva primjenjuju sve vise
za prcmazc zidova i drva (polikolori ,
hidroluks sisterni, siprokol i drugi),
jer su pogadniji i manje opasni za rad
i primjcnu. OKIPOR se ne smije
lijepiti niti premazivati sredstvima

ojacanjc, ugraduje armatuma staklena

mrczica, cije su niti jake poput eelicnih
ziea. Cijcli sloj je debljine sarno oko 5
mm. Nakon vezivanja nanosi se finalni
fasadni premaz iii druga obrada u tankom
sloju.
TERMOFASADA s OKIPOROM stiti
zgradu i od prodora k ise tjerane vjetrom,
nema neugodnih evjetanja i mrlja od
salitre iz eiglane pod loge, dovoljno je
mehanicki evrsta i trajna.

Umjesto opisanog oslojavanja vanjska

obloga OKIPOROM mozc se zastititi i
fasadnom eiglom.

Kod ravnih krovova, koji su

najkomplieiraniji dijelovi zgrade,
OKIPOROM se mogu izvoditi kon
strukeije koje garantira potpunu zastitu
hidroizolaeijskog sloja. Nairne, postavi Ii
se OKIPaR iznad hidroizolacije, u mokru
zonu krova, hidroizolaeija ce biti zasticcna
od promjena temperature - sm rzav anja i
pregrijavanja - uvijek u zoni priblizno
jednake temperature. Voda koja prelazi
preko OKIPORA nece bitno smanjiti

( 1) DRVENA

_-----------------

..........

E KUCU
, UZVRATIT
STEDOM I

KONSTRUK

CIJA

OKIPOR 45 em

(2" DRVOLIT 2 em

~ DRVOLiT 2 em

" ~ ! 2BUKA ARMIRANA

2 em

l (b

I
-o:
.

RO M

hlapljiva otapala. To
nitro bojc i lakovi,
claz ure za drvo, bitu
_I; ijc u nafti i dr. Hlapljivi
IZ tih srcdswva
ve pare - rastopit ce
sti OKIPOR, isto kao ~to
- _ kisclina rastopila tanku
turnu mrezu kad bistc je
_ 1 i prcmazivali!
' u OKIPOROM, uzvratit
. ' dam i komforom!
'0

~'"*

:i) FINAlNA FASADA

,~ 3mm
,2, ARMIA.

PLAST .
1

:J/

2BUKA 5 mm

OKIPOR FASADNI

(~ t~EPILO

."l.-~--~~ .ts)
rr,;.

ZID (OPEKA BETON)

,~ UNUTARNJA 2BUKA

)J .

(2 '.// / /

/f\0.5Yt>
'"
.. -"/

@ NOSIVA

PLOtA

CV

(31
r

'4

H pr ikazuj e primjenu OKIPORA u kon

.rckcij i poda, da bismo ga izolirali od
; ; occ i vlage iz podloznog tla. Ploce
raj u biti rnedusobno cvrsto sljubljene,

FINALNI POD (PARKET )

BETONSKA KOSULJICA
4 em
OKITEN FOLIJA
1 x 0 .2 mm
ELASTIFICIRANI
OKI
POR 2 em
NOSIVA PLOCA
STROPNA 2BUKA

HU MUS

RESETANI SWUNAK
OKIPOR
PATENT
~ PLOCE 10 em
~ HIDROIZOLACIJA
) BETON ZA PAD
, 6 NOSIVA PLOCA
OJAC;ANA
J.
0) STROPNA ~BUKA

5
6

L-L

fl

$
2,

'f'

ian c profiliranim kanalicima za

nje vode, ana rubovima imaju
te urcze za medusobno prihvacanje
ih ploca. Ovako postavljenom
nsxorn izolacijom se sledi jer nisu
.:
i svi hidroizolacijski slojevi i
. izc se trajnost i sigumost od procuri
1::." Posebno efektno mogu se izvoditi i
, zclcni, ckoloski krovovi,

0 2

l.~) STROPNA 2BUKA

4'

proizvedcne u
' rna (TIP 5 -3), cije su povrsinc

Q.;

2
l.

POR
2 em
NOSIVA
PLOtA

2 x
3 em

(3) OKITEN FOLIJA 2

1 mrn

/5

OR PATENTPLOCE

'(

<t) STROPNA 2BUKA

4 em

(1)

d) OKIPOR

o Zagreb, Zitnjak bb

izo lac ijsku sposobnost, niti mu

ti stru kturu (podsjctitc sc: plovci
rih mrcza takodcr su izradeni iz
ORA). Plocc 5 gomjc strane moraju
. zane krupnozmatim rcsctanim
rn, iIi slicnirn prikladnim matcrija
Treba primijeniti kvalitetni,
pom i OKIPOR vec debljinc (jcr
vodc ipak narusava toplinsku
iiu). Za ovakvu primjenu su pogodnc

(j;)

FINALNI POD (PARKET)

BETONSKA KO~ULJICA
4 em
OKITEN FOLIJA
I . 0 .2 mm
ELASTIFICIRANI
OK I

(1 BETONSKA KO~ULJICA .....6

[I

Prodaja Zagreb,
041)231-781, 231-439
r daja Skopje, Gradski
ovinski centar Kula 217,
91000 Skopje,
091)232-144, 228-435.

).

<J)

J.:ttr;~I~~~~~' :::-;;!,
/ (s)

CZ.)

OPEKA
OKIPOR 8,10 em
HIDROIZOLACIJA
ZID
UNUTARNJA 2BUKA

, 1)
I

'2 :

3J
4'

5)

::~~,

d", FINALNJ POD

~ '2 ) BETONSKA
j UICA

KO~U

' 3) OKIPOR 5-6 em

(4:

OKITEN FOLiJA

] 3 x 0.2 mm
~5 ' PIJESAK

() ZBIJENI
. NASIP

SLJUNCANI

a rubnom trakom od OKIPORA treba

zastititi i podnozjezida. Po ovako
pripremljenoj podlozi rnofc se hodati, uz
malo paznjc i voziti kolica s materijalom
pri polaganju zastitnog bctona. OKIPOR je
jedini matcrijal koji se moze polagati i
direktno na uvaljani i pijeskom posipani
sljuncani nasip preko kojega je polozcna
polietilcnska folija (proizvodi INA-OKI
Zagreb), otpada izrada donje, podloznc
betonskc ploce, cime sc postize znatna
ustcda pri gradenju.

POD (KERAM.
PlOCICEj
BETONSKA KO~ULJICA
4em
j . OKITEN FOLiJA
1 x 0.2 mm
OKIPOR 2 em
(5' NOSIVA PLOtA
,,6) OKIPOR 4-5 em
DRVOLiT 2 em
\6) 2BUKA ARMIRANA 2 em

J.

,1'

Podovc iznad podruma, gar ala i

slicnih negrijanih prostora treba takodcr
izolirati odozdo, s vanjsk e strane , U tu
su svrhu najpogodnije DVOSLOJNE
KOMAIPLOCE, gdjc jc OKIPOR
oblozcn plocorn od negorive,
mineralnim sredstvima impregnirane i
slijepljcne drvene vune, tzv. drvolita,
OKIPOR mora biti okrenut prema
konstrukciji, jer mu gradevinska vlaga
nc smcta,

;:;:::,:::'::::@ ::::,::::::::::,::::::,:::::::::::::::::::::::::::,:"""'":,:,:,":,,,,,,::,:,:,:::,:,:,:,:,:,:::::::,: ::1

v
STEDI
ENER IJD

::,: :,: : :: : : '::: : :': : : : : : : : : : : :,:,: : :,:,: : : : : :: : :: : : : : : : : :,:,: :,:,:,:,:,:,~~::. ,

Per It

PRIRODAN I EKOLOSKI CIST

IZOLACIONI MATERIJAL

Sigurno ne treba
posebno
naglasavati od
kolike je voznosn
topiotna i zvucno
izolaelja objekata.
Odrzavanje tem
perature kuce.
stone . poslovnog
iii drugog prostora
(grejanje) zncc:
ravnomerno pokri
vanje toplotnih
gubitaka kroz
spoljne zidove.
podove I plafone
objekata . To
plotno izolaeija
treba do svede te
gubitke no sto nizi
nlvo . Upravo to
ostvaruje fasada
omalterisana PER
L1TOM po dobi
vamo zid koji akumulira toplotu . Takvi
su zidovi prijatni i topli. a uz to i izrazito
skonorntcnl. U letnjem periodu
fasadni perlitni molter spree avo
zcqrevonle zidova. po u stanu Ierne:
uvek prijatan oorcvok.
PERLIT (Iogotip) je prirodan i ekoloskl
ctst lzolaeloni materijal koji se dobija lz
sirovog perlita tehnolosklrn proeesom
ekspandiranja .
Sirovi perlit je vulkansko staklo so 1 . 5
posta vezone vode . U hemijskom
pogledu sirovina sadrZi vise od 65
posta sili eijum-dioksida .
Geoloski. sirovina perlita je daeitna iii
andezitna staklasta meso.
Ekspandirani perlit je terrnlckl proees
oslobadanja vezone vode no tem
peraturi oko 1200C. Po karakteru
proeesa ekspandiranja vidi se do je
ekspandirani perlit terrnlcki umiren
materijai. a istovremeno ooktertotoskt
sterilan .
EKSPANDIRANI PERLIT je neotrovan.
neagresivan. a istovremeno otporan
no kiseline I starenje .

PRIMENA PERLITA

U FAll GRADNJE

usredo u odnosu no eelokupne

troskove (tanji zidovi. manja grejna
tela. manja pee zo eentralno
grejanje).
orzo gradnja. lake malterisanje
rnoqucnost malterisonja i ugradnje
perlitnih betona u izvedbi 'sam svoj
rnolstor",

mosferskih)
utieaja. kao i
protlvpozorno
zcstlto kon
struke ija .
Postupci
nanosenja ova
dva maltera se
znccojno razlikuju i
proizvodae ih daje
stampane no
vroccrno u kojima
je pakovan
molter.

TEHNICKE
KARA KTERIS
TlKE

U FAll EKSPLOATACIJE
znatno smanjenje troskovo grejanja
prijatna klima stano i drugih ob
jekata i leti i zimi
manji troskovl odrZavanja
estetski izgled
No bazi ekspondiranog PERLITA
(Iogotip) "TERM IKA' (Iogotip) j e razvila
sledeei p roizvodni program

PROIIVODNI PROGRAM
IA GRADEVINARSTVO
EKSPANDIRANI PERLIT P1 i P2 upot
rebljava se u slobodno nasutom
stanju kao termo i zvuc no izolaeija.
kao agregat u termo i zvucno
izolaeionim betonima I m alterima .
Primenom perlita P1 i P2 pos nze se
TERMO i ZVUCNA izola eija stambenih.
poslovnih prostora i industr ijskih
objekata u slucolu kada osta li
elementi konstrukeije zotvoroiu pr ostor
u koji se sipa PERLIT bez veziva .
SUVO MESANI MALTERI
SUPERMAL zo mal terisa nje spo ljnih
zidova. a nanosi se ruc no iii mostrski s
tim do se ugraduje lsklluclvo u jednom
sloju.
PERMAL zo malterisanje spoljnih i
unutrasnjih strano spoijnih zidova
gradevinskih objekata . a nanosi se
lsklluc lvo rucno u vise slojevo .
Ovakvim postupkorn postize se termo
i zvucno izolaeija spoljn ih zidova.
mehcnlcko zostlto od spoljn ih (at

Perlitni malteri su
izradeni od anor
ganskih materija i
imaju sledece
osobine:
I(o e ieijena t toplotne provodljivosti
no iO"C: SUPERMAL 0.091 WjmK;
PERMAL 0.081 Wjm K
C -sroc o n o prit isak: SUPERMAL 0.69
M Po; ?::RMA L 1.36 MPa
Vrlo c obro to plotn a i zvucno
izorc c sc . o -oornos! no oozor i star
enje ," e o rouzrokuje koroziju . Niski
t CSKO o d rZav a nja .
U c c r-osu no d ruge gradevinske
I o ; e' ja le . lrnc juc: u vidu toplotni
c t po-. d eb ljina SUPER MALA od 4 em iii
PER ,A LA od 5.3 em nonetog no
spo ljnu fosa d u odgovaro debljinomo :
i< reeni molter 36 em. produznl molter
U1 em . beto n 60 em. loki beton 28
em . ploco od gipsa 24 em. puna
opeka 32 em . giter-blok 28 em. sljaka
b lok 24 em ,
Perlitna fosoda mora se zostitlf od
a tmos ferskih ut iea ja jednim tanjim
siojem foso d nog premaza . To treba
uraditi nakon 15 dana . kada se PERLIT
pr osusi do dubine od 4 mm . Fasadni
premaz mora biti vodoodbojan ali
poropropuston .
SUVOMESANI PERLITNI BETONI
SASTAV: cement (JUS .B.Cl ,011),
PERLIT, aditivi

VRSTE PROIIVODA:
SUPERBET 1, SUPERBET 2,
SUPERBET J.
PERLITNI BETONI za termoizolaeiju:
podova. plafona i ravnih krovovo .
upotrebljavaju se tamo. gde se od
termoizolaeije zahteva : cvrstoco no
prit isak, neosetljivost na hem ika lije.

~.

,J _ ;-a c njo . dugi vek

_ : ~ -: a ost kva lit eta ,
- :: - a ~ e - grodnje u podove
= - : ::: <d T SETON kao

podlogo pork etu iii tekst ilnom podu.

obavezno preko njego Izvestl kosulilcu
sitnofrokcijskog b etona (pllvojuci
pod) .
SUPER SET 3. u sebi sjedinjuje dobre
osobine terrn ozvucne Izolocije I
nosivosti. Moze sluziti koo direktna
podloga za kloslcni porket I ker
ami eke pl octco . Pored podova
pr imenjuj e se kod rovnih krovova zo
podironje i termo izolo c iju.

Zo dobor kvolitet izvedenih ro d o vo

pod logo mora biti c tsto. dovoljne
nosivosti I zbijenostl do prim i op
t erec enje od nodgrodnje. Podloga
mora stititi perlitnl beton od
podzem ne 'lode i difuzn e pare .
PRIPREMA je krojnje jednostavno:
vreco SU PERSETA se sip o u m esoucu
od 100 I i dodo potrebno kolic ino
'lode od 12 do 171. Nokon mesonjo
od 2 do 3 minute dobije se penasto
mosa p erlitnog betono . Ugrodivonje
se vrsi rozostironjem mose perlitnog
betono i izvla eenjem metolnom
rovnlccom po vodilicomo koje su
radene od ist og materijalo iii od
meto lo . Moso perlitnog b etono je
penosta, meko I mora se minimolno
sed a m dono zastititi od svokog meho
niekog opterecenjo i od noglog

1. se primenjuje no
- ~ d e se trazi izro zit o dobra
::-. ~ - a izolo c ijo . Preko njega se
izvo di zastitni cementni
- ~ o c o plivajuc eg podo ltd.
:::-: ;)::T 2 se primenjuje u podo
: ec e nosivosti (hole). u po

ih krovovo . Preko njego se

~ _. e OI i kero rnlc ke plocice u
.::~ - e -n molteru . Ako sluzi koo

suseru o .
Op tim o lne temperature primene su:
od + 5 do + 35C

IC KI PODACI

VRSTE PROIZVODA
SUPERBET 1 SUPERBET 2

_- : ~ =- . gl ,,' zo 5 em

debljine
PVC-vrec i (kg )

SUPERBET 3

0 .5

1.2

2.72

300

450

600

0,072

0.08 4

0.108

0,9
10
10

1.02
17
17

1.1
25

25

pokriveno sklodiste odignuto od podo

. ;..1.

.A ;\JAPOMENA

TERMIKA

71000 SARAJEVO, Ranka Sipke 5b, tel.

(071 )655-605

62000 MARIBOR, Du~ana Mravljaka

27, leI. (062)34-639, 303-343 .

PROIZVODI SU HEMIJSKI
NEAKTlVNI I NE IZAZIVAJU
KOROZIJU.

: :- : ~

CN/moK)

'

SUPERSET proizvodi su suvomesoni. U

njih se ne dodoje nisto sem 'lode . Pri
pr ipremi SUPERSETA u mesolicu uvek
sipoti ceo broj vreco .

,:.-= " b et on. zovrsn i sloj

:.:. - - o frakcijskog betono u
- : -.:: ':;( 0 3 em .
: - : ::<J T SETONA U SLOJU ZA
. - .(ROVOVA imo niz
. : " cd ostalim vrstamo
: . 'Jegova primeno elimi nise
_ . :;c d nje slojo zo termlcku
- _ ~ ( j e zo transport.
: - ~ - , zo rod. Ugroduj e se i
c: _ e oez posebnog fiziekog
_ : : ::'1c c ojnije ne opterecuje
_ (350 do 600 kg/m J ) . a po
- se r-ioze i orm iroti ali poe~ : ~ ormoturom. obzirom do je
e zostlcule ormoturu od

: ~ :: :? tem p ero turnog

~ ~ - :: - clr o (m m / mIl OOC)

STA KUPITI

godinu dono u neostecenoj fobrieki

zotvorenoj ombolozi

- :: : <:: ::>\/0 (tekstilni podovi) gde

: - . a no pritisok (M Po)
:: ::: ::-e ~ ' n s k o moso suvog
::..;: --C)g b et ono (kg / m J )
:: e t to plo tn e provodljivosti

preporucuje gotove suvornesone

moltere SUPERMAL i PER MAL. gotove

suvorn esori e perlitne betone : SUPER

SET 1. SUPERSET 2 iii SUPERSET 3. koji su

uz dodatak potrebnih kollclno 'lode

spremni zo ugrodnju.

Ukoliko se odtucite do somi spravljate

moltere i betone. postupite strogo po

re cepturama i uputstvima

prolzvodo co .

Pored PERLITA kojl se prlmenjuje u

grodevinarstvu 'TERMIKA' proizvodi :

AGRO PERLIT - primenjuje se u

poljoprivr edi. hortikulturi (zo

ozivljavanje reznlca) . uzgoj c vs c o u

industrijskim uslovima . koo dodatak

zemljistu zo uzgoj sobnog bilja .

regulisonje voono-vozcusnoo rezima u

tlu. trajno pobollsovonle agro

tehniekih osobina "tesklh" zernlllsto.

FILTRACIONI PERLITI (PF 1. PF 2. PF 3) se

koriste U: hem ijskoj. prehrambenoj.

faramac eu tskoj industriji. te zo

proclscovorjs vodo i t ehriotosklh

tekucinc. kao pornccno sredstvo za

filtraciju. po zohtevima ooqovorojuce

tehnologjj e .

SKUPLJAC SLJAKE - primenu nalozi u

livarstvu. zo izdvajanje nezeljenlh

primeso u livu putem zgusnjovanja i

koaguloclje sljoka .

Pcc otkorn 1991. godine ocekule se

nov proizvod 'TER MIKE' - novo gen

erocijo perlitnih prolzvodo. koji ce

svoju prim enu noel u p roc isco vc nlu

otpadnih vodo . zagadenih jez era i

mora . Ukrotko . svudo gde je potreba

zo eiscenjem zogodene okoline . Time

ce 'TERMIKA' umnogome doprlneti

borbi za oeuvonje covekovs sredine .

Zo sve informo c ije 0 primeni p erlitn ih

moltero i betono struenj a ci 'TERMIKE'

iz Zrenjan ina 'lam stoj e no raspolo

gonju. svojim tehn iekim savetima i

besplatnom instruktazom no objektu

ugradnje.

'TERMIKA' besplatno obuc ovo

kodrove za rod s p erlitn im proizvod

ima u gradevinarstvu.

"TERMIKA" - Dru~tveno preduzece za

proizvodnju i monlazu ler

moizolacionih materijala

23000 ZRENJANIN, Ecanski drum 4, leI.

(023)43 -020, lelefaks (023)44-303,

leleks 15523.

. : : :; - va (kerornicko ploc lce.

~ :: J '1i pod i sl.) gde se
- _- -;;.J direktno postovlio no

-
l~

L;;;=::""=;J

Predslavni~tva:

KOJE GORIVO

ODABRATI?

Godine 1987. indusiriiski

zahuktali razvoj progutao je
oko 4000 milijuna iona naite i
viSe od 2000 miliiuna tona
ugljena.

Na ovo pitanje slijedi zacijelo i protupitanje moze Ii se uopce bir ati . Dakako,
izbor je rnoguc jer na raspolaganju su yam uvijek, bare m dv 0 shj ed ecih ener
genata :
zemni plin
kruto gorivo
propan-butan (tekuci naftni plin)
lozivo ulje
elektricna energija
Kako biste ih mogli medusobno usporedivati treba uzeti u obzir niz faktora, te
tada medusobno usporedivati isti iznos topline - tj . ek vivaleritn i iznos. U nasern
slucaju ekvivalentni je iznos od 11,63 kWh.
Svakodnevno se naslusamo raznih prica 0 cijenama uglj ena , ogrjevnog drva,
lozivog ulja i slicno. Mnogi usporeduju te cijene na svoj nac in i dol aze do vlastite
racunice sto je najjeftinije. Pritom se cesto uzimaju krivi oda ci za ogrjevnu vri
jednost sarnog energenta iIi se ne uracunavaju tr asportni t r oskovi j st u pa nj isko
ristivosti. Mi uzirnamo u obzir sve te faktore . Tako npr. us pore duj erno koliko kosta
jedan ekvivalentan iznos topline uvazavajuci i mogucnost kori stenja t og energenta
na nasirn uredajima za proizvodnju toplinske energije . Dak le, ak o imate rno
gucnosti mozete odabrati najjeftiniji energent.

ELEKTRICNA ENERGIJA
Mada se u oko 70 posta domacinstava u nasoj zemlji sta 0 . is \'o grije na kruta
goriva , istraz ivanja pokazuju da je dodatni izvor toplin e ajcesce el ek t r icna en
ergija. Svako takvo dodatno zagrijavanje vrlo je sku po jer po novom tarifnom
sistemu osnovna tendencija elektroprivrednika - stedn ia sno je ostvarena
pa je ta vrlo prakticna energija eak visestruko skuplja od ajjef ini jeg energenta
- zemnog plina . Zbog toga broj dornacinstava koja se griju 15 ' iucivo elek t r icnom
energijom stalno opada a uvjereni smo da ce i kao dod a : izvo opline izgubiti
prvo rnjesto.
Cijena ove energije razlikuje se po republikama i r egij a rna, ie r neki potrosaci
placaju posebne doprinose za razvoj lokalne ele ktrodis t rib iv ne rnreze.
Dakle, treba uzeti cijenu 1 kWh elektriene energij e po sk pljoj i j eftinijoj tarifi
te pomnoziti sa 11,63 kako bi se dobio iznos cijene je dnog k vi -a lent riog iznosa
topline za rubriku 2 u tablici.

5:

EKSTRALAKO LOZIVO ULJE

Ovajje energent sve trazeniji pa treba svakako i njega u s ored i 'a i, Ogrjevna
je moe 1 kg ovog goriva oko 11,63 kWh a 1 kg = 1,16litara pa j e ta x ije na (dina r a
po litri) ekvivalentnog iznosa topline
1,16 x ... dI1 = ... d/I 1,63 kWh.

ZEMNI PLIN
Mada i taj energent cesto poskupljuje, on je posljednjih deset ; 0 ina uvijek
bio najjeftiniji. Distributer daje cijenu za jedan prostorni nor
i reta r zernnog
plina, koji ima priblizno ogrjevnu vrijednost od 9,26 kWh, pa za ek 'i a len t ni iznos
treba 1,25 m" zemnog plina. Cijena ekvivalentnog iznosa je da k le
1,25 x . . . d/m" = ... dl11,63 kWh.

PROPAN-BUTAN (TEKUCI NAFTNI PLIN)

Oni koji kupuju ovaj plin u bocama zacijelo se skupo griju. Pcstoje manje boce
od 10 kg tekuceg plina i one vece, a za ekvivalentni izn os topline od 11,63 kWh
treba 0,91 kg ovog plina. Tako je dakle
0,91 x ... d/kg = ... dl11,63 kWh.

24 GRIJANJE

_ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KOJE GORIVO ODABRATI?

UGLJEN I OGRJEVNO DRVO

Kako postoji obilje raznih ugljena sve podatke iskazat cerno posebno tako da
mozete sami tocno izracunati . Obicno je prosjecno ogrjevna vrijednost mrkog
ugljena oko 5,2 kWh/kg pa za ekvivalentni iznos treba 2,23 kg tog energenta.
Za ugljen je dakle
2,23 x ... d/kg = ... d/ll,63 kWh .

Sve ove podatke uvrstite u kolonu 2 tablice 0 troskovima grijanja

kod razlicitih energenata i dobit cete prave medusobne

odnose u - koloni 6.

USPOREDBA CIJENA RAZLICITIH ENERGENATA

Priblifna
cijena
ekviva lentnog
iznosa top line
d/11,63kWh

VRST
GORIVA

...

Elektrlcna
energija

Troskovl
prijevoza
(za elektritnu
energiju uzet
je pausal u %)
3

5-10%

96-98

75-86

75-86

dnevna
skuplja

Stupanj
iskoristivostl

Stvarna
cijena
(2+3)
4
d/11,63kWh
5

Koliko
novca
za isti

uclnak
6

nocna
skuplja

t.oztvo ulje (El)

Zemni plin
Propan-butan (TNP)
Ugljen

20-30

75-86

10-20

58-63

Treba reci da postoji niz razlicitih metodologija za usporedivanje troskova

grijanja, odnosno cijene raznih energenata, a ova metoda obuhvaca sve vazne po
datke i daje medusobni stvarni odnos - koliko novca za isti toplinski ucinak.
Analizirajuci cijene u posljednjih deset godina slijedi zakljucak
zemni plin je najjeftiniji energent vee cijelo desetljece i ako je moguce treba
ga iz niz a razloga maksimalno koristiti
skupini jeftinijih energenata pripadaju jo s ugljen, te lozivo ulje (posljednjih
nekoliko godina)
elektricnu energiju kao najplemenitiji energent, koji se dobiva nakon slozenog
tehnoloskog procesa i to najcesce uz pornoc nekog drugog energenta trebalo bi
zaista izbjegavati za potrebe grijanja a visoke cijene takoder govore tome u prilog.

LollVOUlJ[

(El )

PROPAN BUTAN
[TNP)

EL ENERGUA
t<.lCNA

KRUTO GOAIVO
(UGLJEN)
ZEMNIPlIN

1
1980

1961

1982

1963

1964

1985

1966

1967

D1JAGRMI ODt<.lSA CUENA flAzLltrnHENERGENATA U PERKXJU 19801969

1968

1969

Dijagram odnosa cijena

rezticitln energenata u
razdoblju od 1980. do
1989. godine.
Podaci pokazuju da se za
potrebe grijanja kod nas
najvise koristi upravo
ogrjevno drvo u
kombinaciji s ugljenom.

GRIJANJE 25

_ _ _ _ _ _ _ _ KOJE GORIVO ODABRATI?

KOJE DRVO ODABRATI

Osim goleme koliCine

poiroiene energije vise od
40.000 kemijskih spojeva koje
danas primjenjujemo sadrii
stetne sastojke po ljudsko
zdravlje.

Mnogi od nas ne poznaju i ne mogu prepoznati vrstu drva koju L; e- .vci i pr ek up ci

nude, pogotovo ako su cjepanice sloiene na kamionu. Najcesce ~ e ,.. : iaj e bukva
i grab, a manje ostale vrste. To su ujedno i najbolje vrste ogrjevn ih c. "<1- _ - j vaznije
je da ne nasjednete nekirn jeftinirn vrstama kao sto su jablan. L : :. ~ i : vrba, jer
su gotovo dvostruko slabiji nosioci energije, ali nisu i dvostruk c : 'C ' : ' :i.
U prosjeku moz erno zakljuciti da ogrjevno drvo (bukva, gr ai . 3.~ ' - i i hrast)
irna u jednom prostornom metru ogrjevnu vrijednost oko 2100 :1\.,\1.-;" ~ : : ~ . cjepa ni
ce oblije to ih u prostorni metar vise stane, dok razni nepravi l r i i ~:
i l.ornadi
znatno smanjuju kolicinu.
OGRJEVNE VRIJEDNOSTI POJEDINIH VRSTA
VRSTA DRVA

Tabelami pregled
ogrjevnih vrijednosti
pojedinih vrsta ogrjevnog
drva.

Breza
Bukva , grab
Hrast
Jasen
Jablan, lopola
Brijest
Vrba
Omorika
Bor, aris
Jela

Dr . :..

OGRJEVNA VRIJEDNOST

Bjeloqoricno
drvo

Crnoqoricno

drvo
Cetinjace

1 m 3 volumena
(KWh)

Po 1 m 3 sloz e
drva (KWh)

2700
2800
2900
2900
1700
2800
2000
2100
2300
2000

1900
2100
2100
2100
1200
1900
1400
1500
1700
1400

..
-

\(1

.9

-- - --

-R\ A

FAZE SAGORIjEVANJA OGR [

Ovako izgleda proces

sagorijevanja drva.

Predgrijavanje. To je pocetna faza u kojoj se zbog zrace . _

kretanjem toplog zraka, temperatura drva polako diie i to :
prema unutra. U tom procesu zagrijavanja-susenja, ponaj p .:
vlaga, dok na povrsini drva nastaju pukotine kroz koje izlazi . .:: '
polako prodire toplina sve do njegove jezgre. U procesu predg
jos ne oslobada, vee se sarno trcsi pri susenju.
Izgaranje plinova. Kad se drvo osusi, vrlo intenzivno do az
pod uvjetom da muje temperatura veca od 150C. U pocetku
sastavljeni od teze zapaljivih komponeriata, kao ugljicni die'. e
mravlja i octena kiselina i slicno. Vee pri 200C ubrzava se p
vrlo lako zapaljivi plinovi, kao ugljicni monoksid, metan, me ta
visokokaloricni katrani. Za njihovo potpuno izgaranje potrebno j s

izgaranje plinova

predgrijavanje

26 GRIJANJE

i.

-e-

a 5e

_ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _

KOJE GORIVO ODABRATI?

Praces izgaran ja goriva je

kem:;sko ve ztUl;~ {lJhdut'iJuJ

gorivih saslojaka nekog

energenta 11 kisikoll/ i: Zl'ti J..a

U2

odaoanje topiine,
primarni zrak

Za potpuno izgaranje ogrjevnog drva u peel iii kaminu treba osigurati obilje zraka
(i primarnog i sekundarnog) ali u samo tozlste ne smije stic! hladan.

sekundarni zrak kako bi se provelo tzv. sekundarno sagorijevanje. Taj dodatni

zrak mora se prije nego sto ude u loziste zagrijati kako bi izgaranj e bilo doista
potpuno. U protivnom zaostale goriv c cestice otici ce nei skoristene zajedno s
dimnim plinovima u atmo sferu.
Izgaranje drva. Ono s to je ostalo nakon procesa otplinjavanja i sagorijevanja
zapaljivih i visokovrijcdnih plinova zapravo je drveni ugJjen. On izgara pri dovodu
dovoljnih kolicina zrak a potpuno i bez zagadjivanja okoliri e. I tu vrijedi pravilo
da ce se proces sagor ijevanja ostvariti bolj e ako je loz iste toplo i zagrijano i ako se
sprij eci dovod hl adnog svj cze g zraka u lozi ste.

SAGORIJEV ANJEM DRVA - STITIMO OKOLINU

U procesu sag or ij eva nja drva oslobac1a se odrcdena en ergij a , k oja se u nj emu
(drvo je zapravo golemi pretvarac en ergij e sunca) skupljala godinama. Svi s a s
tojci koji s u bili potrebni pri procesu a similacij e (u gljicn i diok sid, voda, min erali
itd.) u procesu sagorijevanja drva ponovno se oslobadaju. Zavrsetak tog procesa
u hioloskom srnis lu id entican j e pro cesu koji zavrsava truljenjern drva u sumi . Na
oba nacina ident.icno se zatvara prirodni kruzn i proces, pa se tako odrzava
ravncteza ugljicnog diok sida u atmosferi.
U sam om drvu sa d r za n i su slij ed eci elem en t i: ugljik oko 49 posto, kisik oko 44
posto, voda oko 6 po sto, te ostali nesagorivi sa stojci i dusik oko 1 posto.
Prerna tom e, drvo n e saddi su mpor, pa se nje govim iz garanjem ne stvara stetni
su m por n i dioksid te se upotrebom ogrjevnog drva izuzetno pridonosi zasti ti
covj ekove okoline.
Zacijelo ce mnoge iznen aditi cinj en ica da vise od 80 po sto drvnih sastojak a izgara
u plinovitom stanju. Drvo je od svih krutih gor iva najbogatije plinovitim elemen
tima, pa s t oga i ve ci dio ogrj evne vrij ednosti (ok o 70 posto) drva imaju upravo
visokokaloricni pJinoviti sad rzaj i. (U drugom svjetskom ratu, na istocnoj fronti,
Nijemci su drvni plin upotrebljavali za pogon kamioria. ) Za upo sredbu navedimo
podatak da kod najboljeg krutog goriva - antracita - plinoviti sastojci iznose sa rn o
3 do 10 posto.
Dakle, drvo je plinovito kruto gorivo (istinaje , mada cudno zvuci), gdje u procesu
izgaranja sagorij evaju plinoviti sa stojci na stali kao proizvod u procesu toplinskog
rastvaranja drva . Upravo zbog toga u procesu sagorijevanja javljaju se lijepi, dugi
plameni j ez icc] koji ugodno is ijavaju toplinu. Kako je rijac 0 izgaranju plinovitih
s a st oj ak a treba osigurati dovoljnu k olicinu svjez eg zraka, odnosno kisika, kako
bi drvo potpuno sagorj clo .
Osnovno je pravilo da svjeze sj eceno drvo ne moze sluz iti za ogrjev. Takvo drvo
zbog visokog sadrzaja vlage ima upcla manju ogrjevnu vrijednost od suhog drva
koje ima obicno do 15 po sta vJage. Dakle, drvo treba kupiti barem godinu dana
ranije, dobro ga uskladistiti i zastititi od oborina, a tek nakon susenja uno postaje
ogrjev.
Drvom se mogu Ioz iti peri koje irnaju dovoljno veliko loziste i koj e su tome
prilagodene. Osim vee naved enih prednosti zast.ite okoJine i potpunog izgaranja,
treba spomenuti da se pri sagorij eva nj u drva ne stvaraju nikakvi agresivni spojevi
i ne razvijaju se otrovni plinovi ako je proces izgaranja nepotpun. Mnoge ce iznena
diti da takav ogrjev ostavlja malo pepela i nema problema s Ciseenjem, a i uno sto

GRIJANJE 27

_ _ _ _ _ _ _ _ KOJE GORIVO ODABRATI?

se skupi treba sacuva ti, Nairne, taj pepeo je bogat kalijem, magnezijem, kalcijem,
manganom , zeljezom i raznim fosfati rna, pa je odlicna hrana za razno cvijece i
ukrasne biljke.

KAKO IZABRATI UGLJEN

Kod golovo svih energenata
garivi su elemenli: ugljih (C) i
kisik (f f), a u rnanjim pas
iocima i sumpor (5), dusik (N),

ie niz negorivih oslaiaka,

vlaga, iid.

Danas je vrlo tesko doci do pravih podataka 0 sasta vu i ogrjevni m vrijednostima

nasih ugljena, pa tako i mi navodimo sarno neke podatke. No, i njih treba uzeti s
rezervom jer sastojci i kvaliteta ugljena ovise 0 mjestu iskopa, vrsti tehnologije,
nacinu filtriranja i slicno. Kako se kameni ugljen rijetko kad nade na slobodnom
trzistu preostaje nam mrki i lignit. Usput, obratite paznju na podatke 0 sumporu,
pepelu i ogrjevnoj vrijednosti svakog ugljena. Kameni ugljen ima visok postotak
sumpora (Rasa - 9,3 posto), pa je time i jasnija polemika oko nove termoelektrane
u Plominu na kameni ugljen iz Rase. Sumpor nagriza postrojenja (stvarajuci s
vlagom - sumporastu i sumpornu kiselinu), a uz to vrlo stetno djeluje i na okolinu,
ako se ne provedu sve zastitne mjere za smanjivanje sadrzaja sumpora u dimnim
plinovima.
Mrki ugljen iz Kaknja ima pak najvise pepela, dakle i puno ostataka pri sago
rijevanju. Ugljen iz Zenice najboljije po ogrjevnoj vrijednosti od svih mrkih uglj ena,
no sve to mozete usporediti tek kad saznate i cijene.
Lignit je dobar, najjeftiniji je ali ima najmanju ogrjevnu vrijedn ost.
Za sisteme centralnog grijanja najcesce se upotrebljava mrki uglj en korna dne
granulacije, a za trajnoza rece peci sitniji mrki ugljen kao kocka, or a . i slicno.
Briket koji se kod n as moze nabaviti obicno je iz uvoza, pa ima m nogo \; SU cijenu
nego sto mu je uvecana ogrjevna vrijednost u odnosu na mrke vrste ug ljena, zato
ga preporucujerno sarno ako imate malo prostora za skladistenje, U prosjeku treba
ga 30 posta manje negoli vecine ostalih vrsta mrkih ugljena.

SASTAV I OGRJEVNE VRIJEDNOSTI POJEDINIH UGLJENA

VRST A UGLJENA
UGLJIK

ELEMENTARNI SASTOJCI U POSTOCIMA

OGRJEVNA VRIJEDNOST

SUMPOR

VODAVLAGA

1 TONE UGLJENA(kWh)

PEPEO-SLJAKA

iBAR (10-30 mm)

62

4,7

21

7550

RM;A (60-100 mm)

67

9,4

8080

BANOVICI (5-15 mm)

46

0,7

15

23

4920

BREZA (5-10 mm)

47

2,1

15

20

5C(J()

MOSTAR (0-10 mm)

40

3,2

19

22

~ 300

ZAGORJE (0-35 mm)

35

0,9

19

31

sssc

KAKANJ (5-10 mm)

ZENICA (10-30 mm)

44

1,7

24

12

5; - ,:

49

3,0

16

15

~30

TRBOVLJE (30-60 mm)

43

2,3
1,6

16
9

22
31

~: ' :

0,3

11

53

2. : :

0,1

15

48

205C

24
42

IVANGRAD-BUDIMLJE (5-100 mm) 42

KOLUBARA (30-60 mm)
23
KOSOVO (0-30 mm)
23
KREKA

33

0,9

27

VELENJE (0-35 mm)

29

0,6
0,4

13
12

PLEVLJA

34

37

~~ . :

I ~2S _
2Ti _
~-

NAB A V A OGRJEVA
Obicno se k aze, lako onima u Americi. Prate ko i '0 su Indijanci skupili drva,
pa odmah znaju kakva ih ocekuje zima . I mnogi nasi gor st aci u alpskim predjelima,
Lici, Gorskom kotaru, Kopaoniku i drugdje , tvrde da mogu prornatrajuci poje
dine zivotinje kolike spremaju zalihe prognozirati k akva ce biti zima. Dakle,
ako ne vjerujete meteorolozima, a ne mogu varn pornoci ni Indijanci niti gorstaci,
preostaje yam jedino proanalizirati proteklu ogrjevnu sezonu na osn ovi cega
mozete uz barem 20 posta dodatka i preracun avanja u drugu vrst energenta dobro
ocijen iti koliko treba nabaviti drva il i ugljena.
Ako postujerno priblizno odnose 1m 3 drva = 2100 K\Vh = 210 loz ivog ulja =
450 kg mrkog ugljena - lako cerno izracunati sve ostalo.

28 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KOJE GORIVO ODABRATI?

Pretpostavimo li da smo za prosjecnu obiteljsku k ucu u toku jedne ogrjevne
sezone potrosili ukupno
3000 litara lozivog ulja
30.000 KWh toplinskog ucinka ili elek tricne energije (kod elektrokotlova ili
termoakumulacijske peci), odnosno priblizno
3200 m 1 zemnog plina, tada yam treba od krutog goriva

oko 6000 kg (6 t) mrkog ugljena

ili
oko 13 do 14 m" ogrjevnog drva
zacijelo cete i sami odmah zakljuciti da je ogrjevno drvo najjeftinije rjesenje ,
ali tada treba cesto loziti mada nema puno Ciscenja. Drvo nema sumpora, a pepela
je sarno 0,5 posto. Uobicajena je kombinacija
oko 80 posta ugljena i
oko 20 posta drva za potpalu.
Mala kalkulacija spomenutih energenata, jasno ce yam pokazati da je kruto
gorivojeftinije od nekih ostalih goriva. Zato, buduci da je rijec 0 znatnim ustedama
- drvo ili ugljen nabavite odmah kako biste ga pravodobno uskladistili i osusili
prije ogrjevne sezone, jer ako u drvu ima 60 pcsto vlage, orio ima sarno 40 posta
svoje uobicajene ogrjevne moci, a to znaei da yam je potrebna dvostruko veca
kolicina, pa ne ok lijevajte.
Jasno, nabavka krutog goriva ne dolazi u obzir ako imate neki drugi energent
kao zemni plin (najjeftiniji zasad) ili Iozivo ulje (nesto skuplje), ali ako koristite
butan-propan ili elektricnu energiju onda zaista treba napraviti kalkulaciju, sto
yam se bolje isplati!

:>

Proces izgaranja je kemijska

reakcija kod koje se stuara

ugljicni monoksid-dioksid

sumporni dioksid
dusicni oksidi

vlaga

organski spojevi

teski me/ali i
." prasina i 51.

li}~!I/r ! "ri;i~ OiO

:>U !\] i~;

210 I ekstralakog
loZivog ulja
~

\ ~.

2100 kWh

1m 3 ogrjevnog drva = 2100 kWh = 210 1 lozivog ulja = 450 kg

mrkog ugljena
za prosjeean stan od 60 m 2
u kontincntalnim krajcvima je potrcbno:
7,6m3
ogrjevnog
drva

15,960 kWh
elekt.ricne
en ergije

16001
loz ivog
ulja

3,45 t
mrkog
ugljena

GRIJANJE 29

PEel - L OKALNl

l ZVORl TOPLl NE

Mn og o je r a zloga zbog kojih obi cn e peci jos dugo nece izaci iz u potre be. l ako
su, op cenito u zev si , neekori ornicnije od sis tema centralnog grij anj a, ta njihova
negativna os obina ponekad se pretvara u prednost. Nairne, kada treba zagrijati
sarno j ednu prostoriju, cesto j e ekon omicnij e naloziti pee n egoli ukljuciti eijeli sis
tern centralnog grijanja (veliko eentralno loz iste koj e na minimaJnom kapaeitetu
ne radi s optimaJnim koefieijentom iskoristenja, gubiei sistema itd.). S druge
st r ane , pec je uvijek dobrodo sla kao alternativni izvor topline ako dode do kvara
na eentralnom sistemu iJi n estane goriva. 'I'rece (iako cesto ne i najmanj e v azrio ),
mnogi koji otkidaju od usta k ako bi izgradiJi svoj ''k rov nad glavom" jedno stavno
nemaju dovoJjno novca da ugrade i pri licrio skupe in stalacij e eentralnog grijanja.
U takvim slucajevim a i j edna reJativno jeftina pee osigurava toplinu harem u
glavnoj prostoriji u kuci iJi sta n u , a postupno , nabavkom jo s j edne iJi dviju rj esava
se grijanje i ostalih. Pritom j edn a pe e moze biti na kruto, druga n e t ek uc e gorivo
iIi plin (ak o j e na ra spolaganju), a treca elek t r icna, pa se tako postize flek sibilnost
u pogJedu izbora goriva i ekonomi cn ost u sirornastvu : grij emo se onoJiko koJiko
si mo zerno dopustiti i onim gorivom koje nam je trenutno dostupno iJi n ajjefti
nij e.
Na kraju, i individuaJno sh va ca nje komfora je raz licito : iako se opcenito sm a
tra da je eentralno grijanje najkomfornij e, nekome se m oze ciniti udobnijim
pueketanje vatriee i r ek rea cij sko eijepanje drva iJi spremanje uglj ena n egoJi
ovis nost 0 kompliciranim i nj omu nerazumJj ivim automatiziranim uredajima (i
spacija listirna za njihovo odrzavanj e) iJi suha klima radijatorskog grijanja.
Najce sce, peci nas griju na ob a vee sporrienuta nacina: zr ac enj ern kao i sunce, pa
odmah, cim pe e proradi osj ecarn o toplinu, i konvekcij ski, tj . vodcnj em tako da se
zagr ij a va okolni zrak i time potice njegova cirkulacija, a zrak op et zagrijava
ljud e i predm ete u pro storu . Takav kombin irani na cin je najprirodniji, a to je
takoder pitanj e udobnosti. Dakako , i eentralni s istemi s a drze oba ta na cina, aJi
su in ertn iji, sporiji i prvenstveno predvideni i sr a cu n at i za zagrijavanje vod enjem
topJin e. TopJina zr ac enja c sjeca se tek k ad sist ern postign e svoju punu radnu
t emperaturu , a onda j e ona ve e manj e zn ac ajna . Peci djcluju brze , fleksibiJnije .
lake se pod pojmom pee n ajces ce podrazumijeva pee s lozi st.ern na kruto go
rivo, (drvo iIi ugJjen) , treba imati na umu da danas postoj e peci n a sva poznata
goriva : kruta , t eku ca i pJin , ali i raz l icite kon struk cij e lokaJnih izvora topJin e
kojim a kao energent slu z i ele k t ricn a st r uj a. Osirn pre rna vr sti goriva, peci se mogu
sistem atizirati i prema nacinu odavanja t opl ine, zatirn prema brzini odavanja
toplin e i nj en e akumuJa eije, pa prem a na cin u gradnje itd . N ama se najlogicnijirn
eini izlaganj e po pov ijesnom prin cipu . Opi sat cerno ih p r ema pribli znorn r edo
slij edu kojim se razvij ala tehnologija zag r ij a vanja Jjudskih ob it ava lis t a pri cernu
treba odm ah nagla si ti da i naj starij a rj esenj a predstavlj aju s t a la n izazov ener
getiearima, pa se kornbiniranj ern tradi cion aln ih i su vre m enih saz rianja n eprekidno
javljaju nove konstrukcije koj e nastoj e odgovorit i dana snjim zahtjevima . U svakom
pojedinom slucaju na stojat ce rno dati i sve ostale rel evatri e informaeije . Ipak,
nagla sak je na rj esen jirna k oj a odgo varaju bar vecin i zah tjeva st o se postavljaju
pred moderno grijanj e.

4
Golovo svi spojevi koji nasiaju
u procesu izgaranja imaju neko
slelno emisijsko djelovanje.

KAMINI
Kam in je zapravo dj elorrm icrio ogradeno kucno ognjiste. U pr a vo se zbog toga
u z nj ega e rn ocion a ln o vezuje veciria Jjudi. Pu cketanje vatre , odsjaj pJamena na
st r opu, t op lin a d ir ektn og zra cenja, sve to s t va r a po sebnu atmo sferu sigurnosti i
blago stanja, za sticeno sti i budi u nama neke zapretan e atavizme.
Nazalost, kamin j e i n ajn eekoncm ieniji n a cin grijanja. Njegov stupanj isko
ristenja topl in sk e energ ije j e vrlo n izak, pa cak ni ljudi koj i do ista ziv e u blagostanju
ne m ogu sebi d opustiti luksuz da se grij u sarno kaminom, ponajprije zbog pro
zdrlj ivos ti goriva, te zbog sJabog ucinka pri zagrijavanju prostorija. Osirn toga,
vr Jo se ce sto kamin i li dimnjak izvedu krivo : dimnjak n e vuce, drvo s la bo izgara
i od grija nj a ni sta, a umje sto romantike ostaje zadimljena prostorija. Naj cesca

GRIJANJE 31

_ _ __ _ _ _ _ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE

-'

-'

./

U lozi~te kamina treba

obavezno dovesti svjeZi
zrak.

Pri izgradnji treba

postivsti ove odnose

greska je da mnogi kamini n emaju dovod svjezeg zr ak a u loziste . Drugi naj eesci
uzrok slabog izgaranja krije se u krivo dimenzion ir a nom i l i pr evise odm aknutom
loz istu u odnosu na dimnjak , a treci u sam om dim nja k u . Kamin se n e moz e
prikljuciti na bilo koji dimnjak. Nekad, dok su kam in i bil i pra cti cno najsavrseniji
nacin grijanja, majstori su svoje trikove za dobru izv dbu k a m ina cuval i kao tajnu.
U starim englesk im kucarna gradenim u proslorn stolj ecu , ca k i kameni ugljen gori
u kaminu bez dima i neugodnih mirisa!
Usprkos nedostacima, ljudi se ni danas ne odricu k a mina . tovise, ion je doaivio
znacajne inovacije pa cak i indu strijsku proizvodnju , t a x o d rnozerno biti sigur
niji u njegovu pouzdanost. Kamin se dana s vecinorn gr ad i k ao dodatni izvor topline
uz centralno grijanje, odnosno zbog ugodnije a t m osfer e. ~o , sv ejedno mora
funkcionirati ispravno. Bilo da kupujete gotove elern ente ka min a iIi se sa m ovsk i
upustate u gradnju, treba se drzati dimenzija i pro porcij a.
Postoji i moderna varijanta kamina, s dobrim iskoriste nj ern topline. U loziste
je ugraden sistem cijevi i dvostruke zeljezne stij en e, slicn o k ao kod kotlova za
centralno grijanje, pa se na takav kamin moze prik ljuci t i i n ekoliko radijatora po
rnocu kojih ce se u sklopu malog si stema centra lnog grijanja toplina bolje
rasporediti u prostoru. Medutim, takav sistem ip ak ce raditi znatno manje
ekonornicno od sistema s pravim kotlom za centralno gr ij a nj e. Razlog tomu su
gubici topline kroz dimnjak, koji su kod kamina u vijek n aj veci kao i slaba
mogucnost regulacije izgaranja.
TEHNICKI PODACI

Tip kamina

ANTIKA TIP
ANTIKA TIP
ANTIKA TIP
ANTIKA TIP
SMREKA

II ZO
III za
II va
III va

Velicina
prostorije
m3

Dimenzije Potrebni profil dimnjaka (em) Os prikljucka

Tloerlne
loiiMa
na dimnjaku (m) dimenzije
em
3m<H<5m
H~5m
em

90
120
170
270
120

66/50/41
84170/45
66/50 /41
84170/45
70/56/55

ZO
Zra{;no grijanje
VO
Vodeno gr/janje
H ... radna vis in a, koja se
mjerl od gornjeg rub a
lozi~ta do Ispusta
dlmnjaka.

32 GR1]AN]E

25
30
25
30
25

20
25
20
25
20

2,00
2,20
2,00
2,20
2,10

87x55
108x62
87x55
108x62
86x65

Dovod
svjeteg
zraka (ern"

I 240
I

350
240
350
300

Masa
(kg)

530
780
570
845
380

Postoje i rjesenja za povecanj e stupnja iskoristivosti kamina putem ugradenog

sist em a za toplozracno grijanje. U ovom slucaju, zrak zagrijan u lozi stu kamina,
cirkulira (r azvodi se ) prostorijom i li se cak vodi u susjedne prostorije. Dakako,
si stemi zraka potrebnog za izgaranje i za zagrijavanje su odvojeni.
Vrlo poznata konstrukcija je i lijevanozeljezni kamin tipa FRA1~KLIN koji je
dobio ime po svom konstruktoru, cuvenom americkorn znanstveniku, piscu i
drzavniku Benjaninu Franklinu, koji je i pronalazac gromobrana. Rasprostranjen

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLlNE

Otvoreni kamin ANTIKA ZO

I
I

Sastav otvorenog kamina ZO

Funkcionalni dlo:
P - podloga kamina
T - lemeljna plota
KO - obloga lozista
H - strsm]! elemenl
8 - bocn! element
PK - plota nad toztstem
K1, K2 - kape kamina
RL - regulacijski poklopac

I
I

I
I

- 1

I
/
I

I
I

Dopunska oprema:

PP posuda za pepeo
KR resetke za loliste
iii

'"

..
:2 ...

ie,

...

I
I
1
I

I
1
I

...on
I

--,
I

I
I

I
I
I

_J

25

GRlJANJE 33

_ __

_ _ _ _

PEer - LOKALNI IZVORI TOPUNE

Otvoreni kamin ANTIKA VO

Sasfav ofvorenog kamina ANTIKA VO

FUNKCIONALNI 010:
P - podloga kamina
T . feme/jna plota
KP donja ptoc lotista
KIT izmjenjivat topline
H . stratnji element
PK - donja limena ptocs
PK - ptoce nad lotistem
K1, K2 - kape kamina
RI regulacijski poklopac
Oopunska oprema:
PP posuda za pepeo
Olmenzije u zagradama vate za ANTIKU VO
TIP 1If.
Kod izrade projekta instalacija treba voditi
recune 0 tome, da je uredaj zasticen u skladu
s vezecim propisims (ekspanzijska posuda,
sigurnosni ventil, ventil za odzrativanje).

/
/
/

/
/
I

....

on
r

.,
'"

1- - - -

-~. :: ",-

o
r

I I
I I,

I
I

I I

','; .v P
L -

. :-:: :. :.: .

, . _

t - ,- -

- - - -,.- - 14l16)"-(,:=;-'

-f _.. ?~__

""

34 GRlJANJE

55(6 ?1
81(87)

EL:I - LOKALNI IZVORI TOPLI NE

Sumporni dioksid 502 koji se

javlja pri izgaranju nekog

energenia, vrlo nepouoljno

djeluje na floru i un istaua,

odnosno smanjuje biljno

zelenilo - klorofil.

: ~;::.it~;:~:rrrl\!; :() ~::(~~) 1"" ~ f\:: :i;;:;

U svijetu priznat
kamin
FRANKLIN.

..J ,.

lflf llfrUl fl ff (

je posvuda u svijctu, a proizv odi se i k od na s (Ljevao n ica ze lje za i tvornica "Plam en"
iz Sla von ske Pozege). Taj j e k a m in vrl o je d nos tav ne konstrukcije, a ima i vra t a
za za tva r a nj e lozista, pa vee p r ed s tavlj a prije la z n i ob li k prc ma pecirn a. Kad se
presta ne loz iti , vrata se zatv or e cirne se sp recava ci rk u lacija zrak a kroz loziste i
brzo hladenje . Ak umu liran a t opl in a postup no se odaje u pro storiju pa je utolik o
taj t ip eko n omi cn iji od p osv c k la sicni h iz ve db i. FRAN KLI N se maze i obzidati,
(kameno m , cig lom) iii u gra d iti n a d r ugi n a cin pre rna es te t sk im kriterijima
vlas ni k a. Os im sto s luz i k ao iz vor to pli n e, ka min je i ukra s pro sto rij e, pa u
va nj sko rn izgl edu p ost.oji n iz varij a cij a . T o je uj edn o je d ino podrucj e gdje j e
izvoda cu ostavljena pun a k r ea t ivn a slobo da , hez r izik a da se u grozi funk cioniranj e.
Os i m toga , sva k i oh zid a k u m u li ra dio top line, k oja grije p r ostori ju i nak on pr e
st a n k a lozenj a , pa j e u to m s rnis lu i k or ista n .
Kam in i se got ovo isk ljuci vo loze drvom , k oje t r eba n a bavi t i na vr ije me, i dobro
ga u sk lad is t.i t i i os usi t i. Vla zno drvo n aj veci di o to p line trosi za ispara vanj e vlage,

Kamini KO-KO - Beograd.

GRIJANJE 35

_ _ _ _ _ _ _ _ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE

Otvoreni kamin SMREKA - toplozracni

Sastav otvorenog kamina SMREKA
Funkcionalni dio:
P - podloga kamina
T - temeljna plo{;a
KP - donja plo{;a lozista
R - rekuperator
K1, K2 - kape kamina
RL - regulacijski poklopac
Dopunska oprema:
PP posuda za pepeo
KR - resetk za tozist
A - azbestna ploc
- tervol plo{;e

....

' :",

I
I
I

I
I
I
I
I

- semotne ptoc

......
::

t,------

- metalni nosec; za prijecnu gredu nad tozistem

: . ~. :

1....- , --111

I
I

I
I

'.'

' . '

t -

o
N

<0
II)

~l

I
,

-:-.

r -- - - - - - .-- _..:: :...-.. :. -- "

I
I
I
1- -
I
I
.1

.
II)

'"

L_ _

I
I
I

I
~ =_ _ _:. _: ~

.'

43
~.::
1 9:-",(t'_--=---~
31

..1'

36 GRlJANJE

77

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE

J:WFDU
1'=
:-~:: ~. r~ ::: ~~:~ ~ iZ~

~>:; t.'~~;:::!n
~f'~P<~F>:
~:{~ . ~ ,~:

-: :-:X :;:.:-.:
:.,.} ~ *'',.:'~ ~.f..~ 1d
'* ;"",: ~ ~ \d:::.~ .b
Sumporni dioksid 502 u
atmosjeri, zajedno s vlagom iz
zraka stvara razne sulfate,
odnosno sumpomu kiselinu sto
dovodi do stvaranja tzv. kiselih
oborina.
"';? $l tl>:~~*>: r-: it:,.<~ rt ~ ~ ~. ~ ~;<:~

;:fl;J ~ ~ ~ ;;\ '~~J~ f\V t~~ r1~! ~~~~

_: : 'ste kamina moze se dodatno oplocitl i kaljevim ptociceme u raznim varijantama.

sirn toga gori lose i d imi i u najbolje gradenom kaminu, a onda nema nikakvog
- - 'olj stva takvim st a r in sk im na cinom grijanja. U narodu postoji izreka da dim
. ek ide prema budali (jer pametan se mak n e). Parafrazirajuci ovu izreku
iem o reci : tko zna cijeniti ugodnost gr ij a nj a drvima, treba znati da drvo za
- snj e mora biti suho.

OSTALE PEel NA KRUTA GORIVA

:\" a na sern trzistu postoji velik izbor r az licitih peci, ali ne i strucna usporedba
i. ove kvalitete i funkcije. Opcenito , njihove su konstrukcije nastajal e u vrijem e
-" d ste dnja energije nij e bila primarna pa se moze reci da standardne peci na kruta
_ riva nisu osobiti s t edise. Iznimku u tom drustvu cini stari dobri kuhinjski
stednjak \aKo je u prvorn r eou nam1jenjen KUhanju, u rnnogirn je uoma6nstvlma
i dan as glavni pa cak ijedini izvor toplin e. Dobro rijeseriim loaistern s dugim putem
dimnih plinova energija goriva se rnaksirnalno iskoristava, kako za kuhanje,
pecnicu, tako i za grijanje, uz mogucnost regulacije toplin skog ucinka n a
jednostavan nacin.
Ostale peci ria kruta goriva odlikuju se uglavnom brzim odavanjem topline
nakon pocetk a lozenja, a li i niskom akumulacijom . Drugirn r ijeci ma, koliko loz ite,
toliko cete se i grijati . Dakle , i regulacija je primitivna. Te peci veCinom ne
zadovoljavaju navedene kriterije dobrog grijanja, pa su uglavnom rjesenja za

Nsjobtcnl] pee! uvijek su najjeftinije rjesen]e, a mogu se obnoviti i vrlo ukusno

uklopiti u svaki interijer.

GRIJANJE 37

_ _ _ _ _ _ _ _ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE

Iz rijec7wg industrijskog
bazena (INA, KOKSARA,
TOPLANA) izoaceni

sumporni dioksid, odnosno

kisele kise, uvelike uliece na
.sume Gorskog koiara, od kojih
je danas 71 posto bolesno ,

nuzdu, iJi alternativni (kakav-takav) nacin grijanj a.

slucaj da
povrsinska temperatura, bar djelornicno, prelazi gran ic
~ : C. _ '0 dirnnjak
dobro ne vuce, pee se dirni i zagaduje prostoriju, a ak o vu . ':? ~ _ rse sto je cesto
. : . ' ine odlaz i u
slucaj u visirn zgradarna) tro si mnogo goriva, je r naj v ,- '
dimnjak. Akoje na isti dimnjak prikljuceno nekoliko peci
. ' :: -: ' - zgr a dama),
opet slabo gore. Osim toga, brojna mala lozista i dimnj aci vis . . .:.;;a 1u: u vanjsku
atmosferu negoli manje vecih iako su istog ukupnog ka
:0 zbog bolje
regula cije izgaranja te zbog distribucije dim nih plinova, _.
_ ' - eba imati na
umu da sarno potpuno izgaranje ne zagaduje atrno sfe ru,
-;0 tesko pos
tici kod manjih peci .
Ipak, izdvojit cerno jedan relativno malo pozn at tip. ;. ' - _r isu ta n tek
nekoliko godina koji je vrlo rasprostranjen u nekim sj eve r ~ m a, poznat
pod nazivom ENERGETIK. Pee je cilindricncg oblika, a vc . _
ed be. U ci
lindru se nalazi vrlo pro strano lozi ste, prikladno za r azlici:
' . i t ih goriva,
. . i k r oz koje
i onih nize kaloricne vrijednosti. Oko cilindra su zavareni ~. _
kad se loziste intenzivno grije, uslijed zagrijavanja st ruj i ~ ~
- - . lazi hla
dan a gor e izlazi topao zrak. Pee na taj nacin stvara cir ' .J
,' . i toplinu
po prostoriji. Fleksibilna je u pogledu ucinka, kako iz
ko i regu
-ogoria .
lacijom i prikladna za grijanje stanova, radionica, sk la

,.

::

Zacijelo cete se iznenaditi prometrejuci ovaj prizor: cuda

cijevi, upravo je pee na kruta goriva za zrecno grijanje.

38 GRJjANjE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ PEer - LOKALNI IZVORI TOPLINE

NACINI IZVEDBE
CIRKULACIJE

Dodatn/ izmjenjivac
topl/ne na d/movodu
povecsve stupanj
iskorlsten] pee!
ENERGETIK oduzimanjem
top line dimnim plinovima.
Slican dodatak koristan je
i kod drugih "ktssicnit: "
tipova pee! ako d/mnjak
dobro vuce.

KALJEVE PEel

Kaljeve peri isk or istavaju relativno visok stupanj topline proizvedene izga
ranjem drva, odnosno ugljena (do najvise 80 posto ), a dragocjeno im je svojstvo
akumuliranje topline u casu intenzivnog lozenja i postepeno zracenje:
Prvo svojstvo postignuto je vertikalnim i horizontalnim kanalima (takozvanim
cirkulacijama) kroz koje struje topli plinovi iz lozista peri . Time je znatno pro
duzen put kojim se k recu vruci plinovi prije odlaska u dimnjak , te oni veri dio
top line predaju samoj peri. Idealno bi bilo kad bi taj put bio vrlo velik, no to je
n eizvedivo iz prakticnih razloga : peri bi morale biti nerazmjerno velike, dimnjak
ne bi vukao a sagorijevanje bi bilo sporo i nepotpuno pri cemu bi se stvarao otrovni
ugljicni monoksid.
Drugo svoj st vo ostvareno je velikom masom, dakle velikim toplinskim kapa
citetom , peri koja se zagrije da bi zatim jos satima nakon prestanka lozenja zracila
toplinu. Rezultat toga je ugodno saznanje da dobru kaljevu pee ne treba stalno
loz iti, vee je dovoljno 2 do 3 puta dnevno.

A) Vodoravna cirkulacija
topli plinovi stalno se
uspinju prema dimnjaku
cik-cak linijom.
Ekonomicnost je manja
nego kod ostalih nsclns i
danas se rjede
upotrebljava. Slicna je
spiralna cirkulacija, no s
dodatnom spiralnom
stazom. Put je malo duzt,
a sistem ekonomicnljl od
horizontalnog.
B) Okomlta cirkulacija
topli pI/no vi u nekim se
kanalima uspinju, a u
drugima padaju. Prednost
tog sistema je da se cijela
povrslns peci jednolicnije
grije, sto je ekonomlcni]e i
cesto se upotrebljava.
Znacajno je takoder da je
kod okomltog sistema
moquce voditi prve
(tople) kanale dijelom peel
koji gleda prema
prostoriji, a druge
(hladnije) dijelom koji
gleda prema zidu, razliclto
usmjeriti grijanje, dakle
vise zagrijati prostoriju a
manje zid iza peel.
C) Kombiniran/ sistem
sastavljen je od elemenata
sva tri prije spomenuta
nsctns. Ekonomican je /
cesto se upotreba.
D) Kombinirani sistem na
jednoj niskoj kaljevoj poet
(zatvoreni kamin).
Vodoravni kanali su u
sredini kamina, a okomiti
u bocnim dijelovima.

--

~-~ ~, !
~ 1;"\ lI;
'

jE

c!:!J

-" ..

. ~

GRIJANJE 39

_ _ _ _ _ _ _ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE

Zbog razorne mod kiselih kisa

u cijeloj Sloveniji zdravo je jos
sarno 45,5 posta suma.

Zi\:;l:TI:l~~~ () ~(() t: ~ f~: ! f~

Upravo zbog tih svojih osobina kaljeve peci predstavljaju najbolje rjesenje tamo
gdje nema plina. Jedini nedostatak kaljeve peci je relativno dugo vrijeme od
pocetka lozenja do pocetk a zracenja topline. Kakoje put dimnih plinova vrlo dug,
temperatura im je na izlazu iz peci niska. Nacini izvedbe tih prolaza kroz pee su
r az liciti, No, kod svih dimnjak mora biti ispravan. Niska temperatura dimnih pli
nova moze kod neispravnih i li ispucalih dimnjaka izazvati stvaranje kondenzata .
Nasi proizvodaci, poput "Pion ira" iz Novog mesta, "Keramike" iz Krapine, "Kodric
Ozas" iz Samobora, nude niz razlicitih modela kaljeva koji se mogu slagati u
razliCitim varijantama. Jedna pee moz e se ugraditi u prezid i iskoristiti za za
grijavanje dviju prostorija, s tim da se npr. loz] iz hodnika. Sve to pridonijelo je
ponovnoj renesansi kaljevih peci pa su pro izvodaci ozivje li svoj proizvodni pro
gram koji smo do prije nekoliko godina gotovo zaboravili.
S obzirom da se kaljeve peci kupuju u dijelovima, velik su izazov za kucno
majstore, ali i razlicite sarnozvane strucnjake. Zbog toga cesto krasna kaljeva
pee ne funkcionira kako treba. Osnovne upute za gradnju mogu se dobiti od svakog
proizvodaca kaljeva, mozete promatrati kako to rade majstori, ali pri gradnji
ove vrste peci najveci strucn i problemje strujanje dimnih plinova. Pravi strucnjak
mora prema dimnjaku, na koji ce pee biti prikljucena, zriati odabrati nacin vodenja
i duzinu kanala kroz pee. Nema smisla odvracati samovce od tog posla, oni ee
pokusati otkriti i tu tajnu. Uostalom, osnovni j e materijal gotovo neunistiv, pa
se lose sazidana pee moze srusiti i podici nanovo . Ali , cuvajte se nadristrucnjaka.
Najpouzdanije je zidanje kaljeve peci, cije su yam reference poznate, povje riti
majstoru tj . onomu tko vee ima iskustva i cije s u rnuster ije zadovoljne njegovim
poslom.

Kaljeve peel - niz

moqucnosti, lijepl oblici,

vlsoka efikasnost i
ugodnost.

42 GRIJANJE

_ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLINE-----

TRAJNOZARECE PECI

10

d
7

"U
1

1.

u
l

e
1-

a
g
1

a
e

Trajnozarece peci posljednja su rijec u razvoju tehnologije grijanja krutim go

rivima. Princip njihove konstrukcije primjenjuje se danas vecinorn i kod kotlova
za centralno grijanje, ako su predvideni za lozenje krutim gorivom. 'I'rajnozareca
pee moze se loziti gotovo svakim krutim materijalom k oji gori (izuzev slarne, lisca
i slicno, ne zbog toga sto to ne bi izgaralo u ovoj peci, vee zbog neprakticnosti).
U praksi, to su sve vrste ugljena i drva, rnoze se, dakako, loz iti i mjesovito,
ukljucujuci i say gorivi otpad. Stupanj iskori stenja toplinske energije goriva seze
do 80 posto.
Jedna od velikih pre dnosti trajnosarece peci je sto se ne mora cesto lcziti jer
raspolaze velikrrn spremnikom za gorivo, k oji je dovoljno napun iti nekoliko pula
dnevno, ovisno 0 intenz itetu grijanja. Druga velika prednost je v rlo dobra regu
lacija izgaranja, prakticki od nule do maksimuma, sto pridonosi stednji goriva.
Ima regulator grijanja k oji se postavi na zeljeni stupanj lozenja, pa pute m ter
mostatskog elementa prema potrebi povecava ili smanjuje dovod zraka za izga
ranje i tako spr ecava cia se pee razgori preko zadanog intenziteta grijanja, ali i da
se ugasi. 'I'eorijski, tu pee ne bi trebalo gasiti tokom cijele sezone sto olaksava
lozenje, a ne povecava potr osnju goriva (pec je uvijek topla pa nema gubitaka pri
zagrijavanju peci i dirnnjaka). U praksi, gasi se sarno zbog ciscenja . Dodamo Ii
k lome kornpaktan izgled i relativno male dimenzije, bez sumnje, to je vrlo
moderan ure daj.
Pee je osim toga gradena tako da intenzivira strujanje zraka u prostoriji, a lime
i distribuciju topline, pa se pornocu jedne peri ponekad rnoze grijati i cijeli manji

Dusiini oksidi, spojevi koji

nastaju pri izgaranju, stvaraju
u zraku dusicnu kiselinu koja
izaziva osiecenie korijenja
biljaka kao i lisca.

~; ~:i~~~!;:}trr~:::i~:!:t (:J ){ () t:~N;:::

Na
domscem

su trztstu
najcesce
trajnoiareee

peci tip
MAGMA i
WESO
HELlOS.

stan . I Ijubitelji svjetlucanja plamena u sumraku doci ce na svoje, jer te peci

redovito ispred lozista imaju vrata s vatrostalnim staklom da se vidi plamen. Velika
paznja posvecena je brtvljenju svih otvora sto i omogucuje pravu kontrolu izga
ranja, a osim toga ta pee prakticno nikad ne dirni, bez obzira na kvalitetu izga
ranja (osim ako u takvom momentu otvorite loziste). Ako je gorivo lose ili ste
namjerno prigusili loienje prije dodavanja goriva, tj. otvaranja poklopca za lozenje,
treba nakratko potpuno zatvoriti dovod zraka (polozaj regulatora 0) pa nece izlaziti
dim dok lozite pee.
'I'rajnoz arece peci prilagodene su velicinorn za zagr ijavanje manjeg (dvosob
nog) stana. Ako raspored prostorija ornogucuje priblizno centralno postavljanje
peci, sto u prvom redu ovisi 0 po lozaju dimnjaka, onda se njome moze zagrijavati
cijeli stan.
Princip rada je slijedeci : gorivo se obicno ubacuje odozdo u spremnik ljevkasta
oblika, ispod kojega je smjestena resetka za izgaranje, a ispod nje pepeonik. Vrata
za ubacivanje goriva i cijelo loz iste s pepeonikom hermeticki su zabrtvljeni, a zrak
potreban za izgaranje dovodi se kontrolirano kroz otvor na pepeoniku. Plamen i
dimni plinovi oplakuju pri izgaranju spremnik goriva i tako ga suse i
predgrijavaju prije nego dospiju u zonu izgaranja, a na svom putu do dimnjaka

GRiJANJE 43

_ _ _ _ __ _ _ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE

11---

Rucica za rastresanje
resetke

==fi=~rr:==:J~~~r l;~== Poklopac

za loienje
Topli zrak

((

Dusicni oksidi su vrlo opasni

za liudsko zdravlje pa koncen
tracija ad 280 mg NO. l m3
dovodi do smrtnog zapaljenja
pluca, a 47 mgjm' izaziva
bronhitis.
:$n~A
.~
.

P,\
.. ~:::d q H"
. . M

~~:~:~:::::;:
~ ~ '\h:" f~~\,' :J~
: ~AfH:.~

Jf!~~:~i!1111;11~1.: ~ !~: ~
..................:.....

:.: . : .~ . . . . . .

... .

Topli zrak

- - -"*

Dimni otvor
(iza spremnika)

. - -0

Regulacija zraka

za izgaranje

Spremnik goriva --- . .- - Vanjski plast - Resetka--

_ __ _ . Zona izgaranja
-

Pepeo __...._

ll-Jr-'-".J.. r=G~e~;::;;::~~t~l== Olvor-zaklopka

Zrak za Izgaranje

Svjeii zrak

"""--'L_~

Svjeii zrak

Prlnclp rada

treinotsrece
peel.

griju i relativno veliku vanjsku metalnu povrsinu lozista koje je oblozeno posebnim
limenirn plastern iIi kaljevima s otvorima pri dnu i pri vrhu, sto izaziva inten
zivno strujanje zraka u meduprostoru, Hladan zrak ulazi dolje , preuzima toplinu
od lozista i zagrijan struji kroz gornje otvore u pro stor. Na taj se nacin u okolnom
prostoru stvara cirkulacija i brzo siri toplina.
Prigusirno li dovod zraka, gorivo ce polako tinjati , a kad temperatura padne
ispod zeljenog stupnja regulacije terrnoclanak ce pojacati dovod zraka i ono ce se
razgorjeti. eim se postigne prijasnje stanje, dovod zrak a se opet automatski
smanjuje. Na taj nacin se odrzava bilo koji zeljeni iritenzitet izgaranja, odnosrio
grijanja.
Na prednjoj stran i su velika vrata za eiscenje i vadenje pepela, koja su takoder
hermaticki zabrtvljena i ne otvaraju se dok pee norrnalno radi, Resetka se povre
meno cisti protresanjem polugom izvaria. Ucestalost ciscenja ovisi 0 kvaliteti
goriva.
N a dornacern trzistu su najcesce trajn ozarece peci MAGMA i WESO -Helios.
Proizvodaci osiguravaju servis i rezervne dijelove. Ako se pee in tenzivno lozi
visokokaloricnirn gorivom, nakon nekoliko sezona treba zarnijeniti glavne dijelove
lozista.

, -d

..

PECI NA TEKUCE GORIV O

Razne peci na lozivo ulje (naftu) ili mazut slu ze najcesce za zagrijavanje tvor
nickih hala, garaza i skladista. Takve peci imaju plamenik kao kotlovi central
nog grijanja. Zrak se dovodi ventilatorom, a gorivo rasprsuje pornocu crpk e, paje
za njihov pogon uvijek potrebna i elektricna energija. U vrijeme jeftine nafte, sto
je nazalost za nas proslost, bio je vrlo popularan tip peci za dornacinstva na tekuce
loz ivo ulje,jednostavne konstrukcije bez elektroopreme. Pec je cilindricnog oblika,
a tekuce gorivo se preko posebnog regulatora dovodi iz bocno ugradenog sJ>rem
nika na dno cilindra gdje se zapali ubacenirn komadicern goruceg papira. Cim se
loz iste malo zagrije gorivo pocinje isparavati, intenzitet izgaranja se povecava, a
snaga se regulira dotokom goriva. Zrak za izgaranje dotj ece slobodno kroz dvo
struki plast lozista i kroz rupice po obodu ulazi u prostor izgaranja. Sto je izga
ranj e intenzivnije i dotjecanje zrakaje uslijed termosifonskog efekta (zrak u plastu
loz ist.a ugrijavajuci se struji brze) vece pa se na taj nacin automatski regulira
smje sa goriva i zraka. Kao dodatna sigurnost da se pee ne bi pre vise razgorjela
uslijed kvara regulacije goriva, na usisu zraka su zaluz ije koje se automatski
zatvaraju uslijed strujanja ako ono premasi odredenu brzinu.
Sprernnik i loziste su, slicno kao i kod trajnozarece peel, srnjasten i u posebnom

44 GRIJANJE

T'"

:.. .. ~ ....

_ _ _ _.

PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE

B
t<:"t'~"'O~
F$.t~~H~~GI
:.~~ ~ t:r,.~ jA
. *",
:<: ~~ ~ ~~~
~
'. l:$' ~"", . r <:
S:>J * % "",, *~.
~~ ~

a) vecin uljnih pee! ima

isparni plamenik U obliku
lonea
b) Predaja stvorene
top line U uljnoj peei

Smog je rezultat djelovanja

sunceoin zraka na spojeve
dusicnih oksida i ugljikovodikil,
a pritom nastajeozon kilo i
ostali produkti te reakcije.

-j

A
Ruplce za zr~

fl.

0000 00000

~ T ~T
~ U'
AKO'L
w,:
~ i.
. . $*~~q;::.
~~?mi
>
? ~ . %:; ~

D
Proees regulaeije dotoka ulja U isparni
plamenik:
I-Izlaz lolivog ulja Iz spremnika (1)
/I - ulaz lolivog ulja u regulator protoka ulja
(2)
11/ - Izlaz dozirane koliclne ulja Iz regulatora
IV dotok ulja u isparnl plamenik

r .......

~-_
~

~ I

"

(i)

i
i

Ulaz
zraka

. . /!
00000 0 00 0

/
o

\.

0 0
000000
0000000
1;1

<>Loooo ooooo

~---2J
Djelovanje ogranlcivaca

za sagorljevanje kod uljne

peel.

vanjskom plastu, pa se i toplina prenosi na slican nacin, strujanjem zraka izmedu

plasta lozista i vanjskog plasta peci .
Teorijski dobro zarnisljene, popularne nafterice nisu u praksi bile bez mana.
Miris izgaranja nafte nije se osjecao jedino ako je bio idealan dimnjak, ani upaliti
pee nije bilo bas uvijek lako. A tek kad bi pocola dimiti! Ako dimnjak sarno malo
losije vuee izgaranje je lose, pee se brzo prlja, a onda i jace dimi. Tako je najveca
prednost nafterica bila jeftino gorivo, kojim se relativno jednostavnije baratalo
negoli ugljenom i drvima. Mogli ste ga donijeti u kanistru od 5 ili 10 litara s
obliznje crpke, koliko ste trenutno imali novca ili mjesta. Za lozivo ulje nije
potrebna drvarnica, pa su se tako mogli grijati podstanari i studenti u skladu sa
svojim mogucnostirna .
Iako naftnih peci ima jos na trzi stu, njihovo zlatno doba je proslo zbog
poskupljenja goriva ali i zbog nedostataka. Danas si za cijenu lozivog ulja
mozete priustiti i komfornije grijanje, a za one siromasnije koji su prisiljeni
trpjeti niZi komfor, cijena losivog ulja je previsoka.

GRIJANJE 45

_ _ _ __ _ __

PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE

Smatra se da je koncentracija
od 80 Ilg/m3 ozona normalna, a
iznad 150 Ilg/m3 nastaje smog
i smanjuie se vidljivost, a
iznad 300 Ilg/m3 moguca su
akulna plu cna oboiien]a.

Plinske peci su efikasno rjesenje grijanja.

PLINSKE PEel
Ako n em a t e n ovca za izve db u ce ntraln og gr ij a nja . .i
m ogucn os t p r ik ljuconj a n a m re zu zem no g pl in a , o n da s ,
n ajbolj i izbor m edu lokalni m iz vorirn a t opl in e . Osirn s t o
pl in izgara uz n ajm a nje zagad iva nja ok oline a imaju ci na
n ovih nal a z is t a i r a z vijenu k ontin en t alnu m rez u d ist rib.,
d a ce se ubuduce pli n orn g rijat i j os vise sta n ova.
Daka ko , osi m p r ik ljuck a n a plin sk u mr ez u , p li n tr e ba a :
sva k og trc sila, sto d on ekl e k omplicir a i posku pljuje s a rnu
izv or topl in e. No, pl in sk e peci mn ogo m anj e ovise 0 d im j a
dimnj ak a posta vlj aju pos eb n i zah tj e v i u s lucaj u lozenj a t"

a' iIi
:' , ko

- _ -nt ,
- nja
ra t i
do
, lni
d bu
le st

Ako i nema dimnjaka u toj

prostoriji moquce je i pee!
i plinske bojlere spojiti
tako da imaju odvod
produkata sagorijevanja
na fasadu.

46 GRIJANJE

J
...,
JI

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLINE

dirnnjacara). Nairne, mnoge plinske peci i ne trebaju dimnjak, vee je dovoljno
napraviti samo otvor kroz zid (tzv. fasadna izvedba). To uvjetuje postavljanje
plinskih peci uz vanjske zidove, pa se mogu postaviti ispod prozora sto je, kao sto
vee znamo, najprikladnije mjesto za grijace tijelo sa stanovista strujanja i dis
tribucije topline u prostoru.
Plinskim se peCima jednostavno rukuje, brzo se zagrijavaju, imaju cisto izga
ranje i uz to vas k reditiraju. Utrosena energija placa se naknadno, (a ne una
prijed kao kod vecirie drugih energenata), i periodicki, obicno jednom mje secno
iIi u dva mjeseca. Otpadaju svi problemi s nabavkom i spremanjem goriva i ostale
brige oko toga . S druge strane, osnovni troskovi prikljucenja na plinsku mrezu
su prilicno visoki, a i gradevinski zahvati oko uvodenja instalacije u stare zgrade
cest o su poprilicni . Osim toga, treba imati na umu da plin sa zrakom stvara
eksplozivnu smjesu pa kvaliteti izvodenja plinskih instalacija i ispravnosti
plinskih aparata treba posvetiti najvecu paznju. Ovdje nema mjesta samovskom
sna lax enju i improvizacijama: sve mora hiti izvedeno u skladu s vrlo strogim
propisima . Zbog toga plinske in stalacije smiju izvoditi samo ovlasteni (ate sti rani)
majstori. Nesrece s plinom nisu ceste, uglavnom zbog toga sto se to pravilo postuje,
ali su vrlo razorne ako se to dogodi.
Plinske peci proizvode se kao zracece (isijavajuce) i kao konvekcijske. U prvom
slucaju plinski plamenik zagrijava sarnotno tijelo il i element od metala, koji predaje
toplinu prctezno isijavanjem u okolni prostor. Takve su peci vscinorn manje snage
i predvidene za zagrijavanje pomocnih prostorija kao sto su kupaonice, zahodi i
sl. Konvekcijske peci gradene su tako da zagrijavanjem predaju toplinu okolnom
zraku i intenziviraju njegovu cirkulaciju u prostoru, slicno kao trajnozarece iIi uljne
peci . Redovito su opremljene r egulatorom snage na bazi tsrmoclanka i piez o
upaljacern. Ne reguliraju se kontinuirano, pojacavanjern ili smanjivanjem plamena,
vee paljenjem i gasenjern, pa su toplinskom u cinku pri licrio skokovite. Udobnost
grijanja plinskirn pecima zbog toga se ne moze uspor editi s udobnoscu centralnog
radijatorskog grijanja, a ni ekonornicnost nije u istorn rangu. Pee se autornatski
pali i gasi kad temperatura padne, odnosno naraste preko zadane vrijednosti, a u
intervalu kad ne grije, gori sarno kontrolni plarnicak, koji ima sigurnosnu funkciju :
uslijed nekontroliranog istjecanja plina on bi se na vrijeme upalio i izgarao u peci
umjesto da se sir] po prostoriji (opasnost od eksplozijel), a ako bi plina privremeno
nestalo u m rez i, gasenjern ovog plarnicka ohladio bi se termoclanak koji time
zatvara dovod i take opet sprecava nekontrolirano istjecanje kad plin ponovo dode.
U nastojanju da se iskoriste prednosti cistog izgaranja plina na trz istu su se
bile pojavile tzv. kataliticke peci na tekuci naftni plin (propan-butan), kojima nije
potreban prikljucak na plinsku mrezu niti dirnnjak. Nazalost, ta varijanta bas
nije ekoncmicna, s obzirom na cijenu, a problematika dobave plina u bocama
pokazala se i opasnom. Takve peci intenzivno trose kisik iz amosfere, pa ako je
prostorija dobro zatvorena mogu izazvati trovanje, odnosno gusenje stanara. Nakon
niza nesreca te su peci zabranjene . Medut.im, kako nisu i un istsne, valja znati da
mogu posluzit.i sarno kao neekonornicno i provizorno rjese nje za nuzdu, za tem
periranj e natkrivenih,otvorenih iIi dobro i stalno provj elravanih vecih presto
rija. U zatvorenim prostorima ne poma ze ni znanje 0 njihovoj opasnosti. Simp
tom trovanja propanom je laguna pospanost, a prije nego sto covjek shvati od
cega mu se spava moze zaspali zauvij ek . Na kraju, ne zbog zastrasivanja nego
radi sigurnosti, slicno se (srecorn rijetko) dogada i s normalnim plinskim pecirn a
kad veza s va njskorn atmosferom (koja u pravilu mora osiguravati kako izl az
dimnih plinova tako i dovod svjezeg zraka za izgaranje) nije propisno izvedena.
Ukratko, plinske peci predstavljaju udoban, ekonorn ican i siguran nacin za
grijavanjajedino uz strogo postivanje propisa i ako in stalaciju kompletnog uredaja
postavi strucnjak.

Postoje i posebne
kupaonske plinske
grijalice.

ELEKTRO I TERMOAKUMULACIJSKE PEel

Usprkos tomu sto je struja najskuplja, elek tropeci se zbog vrlo jednostavne i
prakticne upotrebe vrlo cesto koriste. Danas je eleklricna energija na raspola
ganju gotovo svugdje, a osim toga predstavlja najCisCi ohlik energije, bar kad je
rijee 0 grijanju. Elektricne peei mogu se svugdje postavljali prikljucuju se i
ukljucuju jednostavno, ne treba im ni dimnjak niti kisik za izgaranje, nema
problema s lozenjem i eiseenjem niti nosenja goriva.

GRIJANJE 47

_ __ _ _ _ _ _ PECT - LOKALNT IZVORT TOPLTNE

"

III

.,

O E O AC

Najte~ce

su verzije raznih
etektricnin radijatora.
Poneki mogu biti
radijatori i elektrokotao
za sistem grijanja cijelog
stana.

48 GRIJANJE

Ipak, elektropeci sluze najcesce za pornocno ili al t e _ .

,. nje , zbog
skupoce energije . Kao vrlo dobro rje senje za slucaj nu zd e .
-: : ; r em en o zagrijavanje manjih prostorija sluze razl icite konstruk cije E- 17": r a d ij a t or a .
Oni imaju elek tricni grijac, napunjeni su termalnim ul j e r_, ;;u (ob icn o
na kotacicirna) i mogu se postaviti bilo gdje u stanu. S. a ga ~- _ : -; , '" iz m e d u 1 i
2 kW, a uz pornoc r edovno prigrad enog termostata (r eg , ' ,,: 5e unutar
te snage programirati za bilo koji stupanj grijanja . Kad s
_
-r n a odredenu
izabranu t emperaturu, termostat iskljuci grijac sv e do ,' S2 ' a i ispod te
temperature, tj . dok toplinu ne preda okoJini. Vrlo s u
_.. :_ r pe r ira nje
spavacih soba i grijanje u prijelaznom razdoblju , kad s
.: _ uc iva ti vece
uredaje, a ipak jos (il i vise ) nije dovoljno toplo da bi 5 8
; 10 bora viti
bez grijanja .
e k t r ok ot a o
Postoje i vece izv edbe, s jacim grijacsm , koje mogu p
1 cr p k orn i
za sistem centralnog grijanja. Opremlj en prigrad en om :: - ~
p r os t or ij u
ekspanzijskom posudom, takav se radijator obicno po s ta
rna. To je
i cjevovodima povez uje s nekoliko obicnih radijator a c.& - ."
elegantno, ali naza lost skupo rjesenj e, koje se isp la t i sa
- ' : . r ij a m a gdje
: . : n e rn a mo
se stalno n e boravi (k uce za odmor, manji lokali i li s l. . :
gucnosti da se racionalno koristijeflinija tarifa ele k tr icne _
- . 7 rnog u cn os t
akumulacije toplin e kod ovakvog s istema mala.
E ventualno jedini nacin ekoriomicnog grijanja, ele :',
moakumulacijska pee za sto je pretpo stavka jetfi n ij a
s . . "t in ij om
energije j dvotarifno brojilo . Te peci akumuliraju to 1 ~
xe mase
strujom, putem ugradenog e lektrcgrijaca zagrijava sa r; :

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ PEer - LOKALNr rZVORr TOPLINE

EUER

}\7
ER%i !~ js<>\ r ru
'i .~ '""tP
t,,~~~~ ll l"~,~"
~: , ~M ~ 'l \ ""' \\ .... $.w. ~ ""h
Sam ozon (OJ ) ima u uisim
slojevima atmoslere korisno i
zastitno djelovanje od stetnih
ultraliubicastili zraka sunieuog
spekira.
v

ji~iltS1TrA t:)KOU Nr~:

Elektricni kalorifer - efikasno rje~enje za kupaonice.

(zbog cega i jesu ekstremno teske), a akumulirana toplina trcsi se danju, dok je
struja skuplja, bez ukljucivanja grijaca. Modernije izvedbe imaju i ventilator koji
pospje suje konvekciju (izmjenu topline izmedu sa rnot nog tijela i zraka u prosto
riji ) cirkulacijom zraka, pa se regulacijom rada ventilatora, tj . programiranjem
na zadanu temperaturu rnoze kontrolirati sire nje topline. To znaci da je s obzirom
na ogranicenu akumulativnost potreban prilicno tocan proracun takvog grijanja,
sto rezultira popril icnim inicijalnim ulaganjem u potrebnu kolicinu peci . Ako pro
racun nije tocan ili su fin ancij e za investiciju u takvo grijanje premale, rjesenj e je
jednostavno ali opet skupo : ukljuci ti grijae i za skuplje tarife. U tom pogledu vrlo
je povoljno ako postoji jeftina tarifa i poslije podne.
Kad se u svim prostorijama st a n a rijese lokalni izvori topline, obicno problem
ostaje kupaonica . Za nju je najbolje rjesenje neka brza grijalica. Novije verzije
imaju ugraden i termostat koji ih automatski isk ljueuje kad se dostigne zelj ena
temperatura. Najpogodniji su kaloriferi koji u sebi imaju ele k tr ogrija c i ventila
tor. I ovdje termostat upravlja radom grijaca i ven tilatora pa se moze regulirati.
U kupaonicama se zadrzava mo povremeno pa ih ne treba sta lno grijati no dok
se kupamo treba biti vi sa temperatura negoli u ostalim prostorijama. Zato grijanje
u kupaonicarna mora biti flek sibilno, a to ce se najlakse postici kaloriferom. Dobro
j e stalno od rzavati neku rninimalnu temperaturu kako bi se spr ijecila konden
zacija, a kad ustreba, kaloriferom se brzo postize i ona visa. S obzirom n a mali
volumen prostorije, ekcncmicnost grijanja ne mora biti u prvom planu.

KOMBINACIJE
JEDNA PEe ZA CIJELI STAN
Princip grijanja nekoliko prostorija s jednirn lokalnim izvorom topline zasniva
se na prirodnoj cirkulaciji zraka .
Uobic ajerio je da je pee uz n eki unutra snji zid , jer j e tamo i dimnjak. Zagrijani
topl i zrak dize se pod strop is te prostorije gdje je pee iIi kroz neki otvor, kanal i
sl. , u prostoriju pokraj ili iz na d . Na hladnim st rop nim povrsinama iIi vanjskom
zidu, odnosno prozoru, taj se zrak ohladi i spusta na pod, a cirkulacijom zraka
u prostoriji strujanje ga opet usmjeruje na pee i tako se ostvaruje kruzna cir
kulacija . Ovo kretanje zraka j e neosjetljivo, jer su brzin e st ruj a nja vrlo male, tj.
ok o 0, 1 m/s. Da bi se to nesmetan o odv ijalo treba dobro zabrtviti vrata i prozore.
Ugrad njo rn pe ci u pregradni zid mogu se zagrijavati dvij e su sjedn e prostorije.
Oko peci treba postaviti zast.itnu masku da bi se povecalo uzgonsko vertikalno
strujanje, a topli zrak se onda u smjerava u obje prostorije . Zeli li se neka prosto
rija sarno povremeno grijati, u taj se istrujni otvor moz e ugraditi zaklopka . Pri
podu u obje prostorij e treba ornoguciti ulaz hladnog zraka , jer j e to osnovni uvjet
za kruznu cirkulaciju kroz pro storiju.
Za grijanje prostorija po vertikali postoji nekoliko mogucnosti . Zelite li bar
malo zagrijati hodnik, kroz njega mora povratno cirkulirati hladni zrak. Za pro
vod toplog zraka u gornju prostoriju nacinits neki limeni kanal s istrujnom

GRIJANJE 49

_ _ _ _ _

~
.
.e-:
.. - - ......

PECI - LOKALNI IZVORI TOPLIN

'~
~

t
I~

'k

>.

=--~ ===----=--~~ -=~- ~-.:_--- : -~ -

-- -7-....;_ ----: -.~.::

r:

".

---J

Jednim lokalnim
izvorom topline
moze se grijati i
vise prostorija.

..

r'
-,

I~

b =-. = =-==

..
-

-~

1=

~-

l;

\t= .

' ~ }-

c:: ~ ~

I
,

II

11-

.1

.!? t;;/

i
..

_---

resetkorn. Razne resetke za distribuciju zraka izraduju kod na s

i "Klimaoprema" - Samobor.
Za dvije prostorije u gornjoj etazi ijednu u donjoj potrebni s u
kanali i prirodna cirkulacija toplog zraka. Postoje i druge mo
cirkulacije zraka, pri cernu z.racne kanale treba izvesti tako da ~
odrz avati (treba ih povremeno cistiti) i ako treba iskljuciti u rc
ugradene zaklopke. Dakako, za grijanje se moze iskoristiti i ne a
pee, ako se prednja maska lijepo i estetski oblikuje, i postavi st ru ~
ce dati osnovno obiljezje interijeru.

50 GRIJANJE

j ana

~
~.

~rn

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE

KALJEVA PEe - KOTAO

S obzirom da sve kaljeve peci treba preslagivati nakon nekoliko godina usput
se u loziste moze ugraditi mali izmjenjivac topline. Na taj se izrnjenjivae-kotao
spoje radijatori pa dobivamo kompletirani sistem centralnog grijanja s kaljevom
peci. Dakako, u tom je slucaju veca i potrosnja goriva, ali takvo rjesenje omogu
cuje grijanje svih prostorija, a lozi se sarno u dnevnom boravku gdje je kaljeva
pee. Taj sistem ima i niz drugih prednosti. Naprimjer, u sobi u kojoj je pee nije

Minikotao - izmjenjivac
top line.

L--

.::lO

kalijeva pee s ugradenim

grijacem u lozislu

potreban radijator, moze se izgraditi sistern s prirodnom cirkulacijorn pa je na

taj nacin sistem neovisan 0 elektricnoj energiji, ali tada su razvodne cijevi malo
vecih dimenzija.
Mnogi proizvodaci kaljeva poceli su proizvoditi uloske za kotlove sto omogucuje
izbor i narudzbu i kaljeve peci i uloska cak nekoliko velicina i slicno. Ako se takav
sistem radi za cijeli stan, kucu ili slicno treba odgovarajuce dimenzionirati i pee,
a ako je izvedena instalacija s prisilnom cirkulacijom (dakle s crpkom) tada se
topla voda za pranje i kupanje moze pripremati preko sistema centralnog grijanja
sto je jeftinije negoli elektricna energija.

Shema spajanja
instalacije.

GRIJANJE 51

_ _ _ _ _ _ _ _ PECI - LOKALNI IZVOR~-,~

-~-

Prolzvot1a~i

kaljevih

ptoctc nude vee i gotove

polazni vod

Izmjenjllva~e

top line u
vl{;e vetlcins za ugradnju
u kaljevu pee.

povratn] vod

Cuntralno grijanje

Elel<tr;c.,

Kod sistema sa prisilnom

clrkulacljom moguee je
ostvarltl prlpremu
potrosne top Ie vode preko
sistema grijanja.

52 GRIJANJE

_.

is ~ se Ileli''!

SISTEMI CENTRALNOG

GRIJANJA

Reduciranje sadriaja ozona u

visim slojevima atmosfere
poveeava utjecaj
ultraljubicasiog zradenja, pa
pri jacem izlaganju sundeoim
zracima postoji opasnosi od
raka koie. Ultraliubicaste zrake

utjeeu i na promjenu klime, te

na biljni svijet.

7 ~<ri':l'~:;'l
tV!,f t \ * H~H~
, :~. . if,.< ",d~ * ~~ . ~ h: r

..

. :-:

~:,

"@ ,:-i "$.. ~.:::::-.. ~ o} ::: ....~

i.'.IIlllIfl:i f:~I:~l l lf~I I~~fi~ ]l..t{.~~~r~

,:...'I..'''
.....

.'
!.:,ff.:!:..:f,J.f,:!.r.
,

;:;:::::::;::::::::::

:::::::::::::::::::::::::::::::::::;:::::::::\ :

Kako i sam naziv govori, rijee je 0 sistemu grijanja gdje se proizvedena toplinska
energija s jednog mjesta distribuira po prostorijama koje treba zagrijati.
Od kotla vode cijevi (jednocijevno iIi dvocijevno grijanje iIi sistem podnog gri
janja) do ogrjevnih tijela po pojedinim prostorijama (radijatori, konvektori, cijevne
podne zmije i sl.), a cijeli takav sistem obicno ima i neko automatsko upravIjanje
i dodatne sigurnosne uredaje.
Lozenje na jednom mjestu omogucuje znatno boIju iskoristivost topline,
ujednacen rezirn rada i kvalitetnu reguIaciju sistema. Stoga takvi sistemi pred
stavIjaju najracionaIniji naein zagrijavanja prostorija.
Prijenosnik topline od izvora (kotla) do mjesta zagrijavanja obicno je voda koja
se u izvoru topline zagrijava i kruzenjern do ogrjevnog tijela na mjestu gdje je
instalirano grijalo odaje toplinu. U obicajen je rezirn rada sistema centralnih
grijanja 90' u poIaznom i 70 'C u povratnom vodu. Kod sistema podnog grijanja
ti su rez irni niz! i iznose 60'/50' iIi 50'/40'C, a i inace se nastoji snizavati rezirne
rada toplovodnih sistema grijanja jer je tada u prostoriji ugodnije. Neki sistemi
grijanja za prijenos toplirie od izvora do zagrijavane prostorije ne koriste vodu vee
zrak. To su tzv. zracni sistemi, toplozracno grijanje iIi klimatizacija (ako je ugraden
i rashladni uredaj i sistem za ovlazivanje). No, ti su sistemi kod nas rijetki i obicno
ih susrecerno kod vecih posIovnih objekata.

DVOCIJEVNI SISTEM
Toje najcesCi tzv. klasicni sistem postavIjanja cijevi centralnog grijanja. Dvije
cijevi se paraIeIno vode od kotla po unutrasnjosti objekta do svakog ogrjevnog tijela.
Donedavno se ovaj sistem vrIo cesto primjenjivao s prirodnom cirkuIacijom (ci
rkuIacija vode u sistemu ostvarena je djelovanjern gravitacije), U tom slucaju
posebnu paznju valja poklcniti vodenju i dimenzioniranju cijevi. Cijevi se vode od
kotla do ogrjevnog tijela u stalnom usponu. Pazi se na broj Iukova i armature, a
cijevi su vecih dimenzija kako bi otpori u mrezi bili sto manji i bolja prirodna
cirkuIacija uslijed djelovanja gravitacije.
Na starijim objektima mogu se vidjeti vrIo debele cijevi sto je siguran znak da
je primijenjen prirodan nacin cirkuIacije vode u sistemu.
Ovakav nacin postavIjanja cijevi moze se primijeniti u kucarna gdje se ispod
stanova nalazi kotIovnica. Ispod poda grijanog prostora vodi se cijevna mreza
Klasican iii
dvocljevni
sistem.

54 GRlJANJE

Principjelna shema
instalacije
jednocijevnog
grijanja

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA

Shema usponskih vodova
N

o-

~>

-a

0,

~Nf,
m~
~>

a:

2280

21

_a
~f-

~>

o~

~>

3000
22 1,

o-

o~

~>

-a
g,'
f- I
tON

,-

I
I

I'-~

~>

a::

'!

~~ro~

N>

13410-314"

I
I

Ie

O<'l

~~ f-

I
I
I

a::

0>

~Q.

to>

900

~ LI.

r'"j~

~>

~~r~

->

cr

2400
17
9720-314'
3690-112'

I 1900112'
I

18~r
19LI

0>
~a.

4--9940":"314' t

~~r'It>

-a::

A!
1530 I
3490112'
18 ~

I
I

- - - - - -- - - --..I
--------------t
7550-1'4'

KAT

"

0.

N>

a:

a:

IT

-a.
~.-

;:~

'<'l
1'->

a::
570
7 318' l'8'

-a.
~"Ie r-

~>

~Ie
,<'l
11

Iil~

8(;)

o<'l

8~
~a.

~>

I
1320-318"
I

10
->

760-3IB"

10

-a f
g,'
N

2730
I
3~
4 :r.
l ____ ---..I)

,
~
O<'l

o~

o~

Iil

I
I

1I)<'l

a:

POTKROVLJE

I 1900112'
I

10

o~

- a

4-- -------,

~~. J

16 JJ.

r'J"

231I

~>

100)

8~

11
2040 'IIV'

or
~

I
I

I 5280-112'
I

24

,l1

.~------

/?
N

~a.

~"~ f
co>
-a::

II)~

-a~!
~>
a::
1900 iT

0,

.n:;
Na:

,.,;. l\

8;N

o~

8~

a::

I~

I
T

700 "",

1320 lUi

61.1
T

sll.1

PRIZEMUE

prema svak om ogrjevnom tijelu koje moze biti sarno iznad razvodne vodoravne
mreze.
Nairne, gravitacijska cirkulacija bazira se na einjenici daje ugrijana voda laksa
od hladne. Uslijed toga ona se iz kotla dize uvis (ako moze), a na njezino mjesto
pritjece ohladena voda iz radijatora.
Osnovna je prednost ovakvog sistema sto nije vezan za elektricnu energiju
(nema cirkulacijske crpke), pa ako nestane st ruj e moze zagrijavati stan .
Nedostatak su debele cijevi (skuplja instalacija) i ogranicenost vodenja rnreze
zbog postivanja zakona fizike.
Upravo zbog toga najcesce se primjenjuje dvocijevni sistem s prisilnom ci
rkulacijom. U sistemu postoji cirkulacijska crpka koja tjera toplu vodu po cijevima
kroz ogrjevna tijela. Presjeci cijevi su manji, a nema ogranicenja u vodenju
razvodne mreze. Ogrjevna tijela mogu biti ispod vodoravne razvodne mreze (gomji
razvod - tzv, potopljeni radijatori s ispusnim slavinama zbog praznjenja) ili iznad
nje (donji razvod - gdje su na gornjim najvisirn radijatorima odzracni ventili i1i
odzracna mreza s odzracnim loncicern).
Na shemi usponskih vodova vidi se dio vodoravne razvodne mreze i dio verti
kale grijanja obiteljske kuce. Neki su radijatori iznad a neki ispod vodoravne
razvodne mreze, sto omogucuje prisilna cirkulacija vode u sistemu.
Mnogi se pitaju kako dimenzionirati cijevi. Pokusat cerno objasniti
najjednostavniji nacin dimenzioniranja za prosjecnu obiteljsku kucu, Dimenzije
cijevi ovise 0 koliCini i brzini strujanja vode, odnosno 0 raspolozivom tlaku ugradene

GRIJANJE. 55

_ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOO GRIJANJA

Na sloj ozona razarajuce

djeluju freoni (sredstva u
raznim sprejevima i
rashladnim sistemima) i
kaloni (protupoiarna sredstua)
pa ih nuino treba reducirati.
~~
'0.'*~"~ :* ~'#t.f~'fl''{'~ f .*, fEw
_t~ ~ ~ s (-.* *- d:~ i ~~. ~~'l::~ :
~~ d u"*~ \..$h'Y'l"n'~ .

_
OJ obit elj ski

cirkulacijske crpke. Zelite li ugraditijednu od _

objekt s dobavnim tlakom od 3 do 4 m VS i pro. .-: -
slijedecih dimenzija u odnosu na toplinski uci n ac
racunanog mjesta:
do 2000 W - dimenzije cijevi promjera 3/8" - _' _:._
se ugraduje promjer lJ2"- odnosno NO 15)
do 6000 W dimenzije cijevi 0 1/2" - N015
od 6000 - 15.000 W - dimenzije cijevi 0 314" - _.
od 15.000 do 28.000 W - dimenzije cijevi 0
od 28.000 do 57.000 W - dimenzije cijevi 0 1 - . 0_ _
Napomene: Oznake u colima se sve vise napus t ->
NO -nazivni otvor ili
ND - nazivni dijametar ili
NV - nazivna velicina i slicno, a broj 15, 20, 25 . . .
Dakako, ovo je gruba podjela i treba posluziti kao 0 : ;.
Treba uzeti u obzir i utjecaj gravitacije, polozaj pojedi
medusoban polozaj u odnosu na balans otpora u sis te r ~
da u sistemu uvijek postoji odredena rezerva te man e
nece poremetiti funkcioniranje sistema.
Ako je na svakom radijatoru ugraden prigusni v
mozete i naknadno balansirati rnrezu u cilju sto pray] n _'
tople vode do svakog ogrjevnog tijela.
Za dvocijevni sistem najcesce se koriste celiene besa v .
cijevi) koje se spajaju autogenim zavarivanjem. Ar ma ~
zasun u kotlovnici, cirkulacijske crpke) se spaja navoj ni zz - _
se narezuje navoj, stavlja se brtveni materijal (kudelj a; :
stvara vodonepropustan spoj.
Ponekad se u dvocijevnom sistemu upotrebljavaju bID:
jetkost, jer su skuplje od celicnih pa se uglavnom primje
sistema.

ii evi ce biti

mreze iza
- : egava , pa

:e obicno

umm.
niranju .
_- ~ :e njihov
- ns ta t ir at i
-s-

. - :. on ir a nj u

-= nlinske
-. .ivent il,
~ ,:jevima
:.d .: I 'em se

JEDNOCIJEVNI SISTEM
,
Ovaj je sistem u usporedbi s klasicnim dvocijevnim im a
kojih nije naisao na siru primjenu. Posljednjih godina situacija _
u korist jednocijevnog sistema koji sad predstavlja korak d
To prvenstveno rnozemo zahvaliti novim konstrukcijama a
grijanje koje su ornogucile posve nov nacin ugradnje i
ogrjevnih tijela, proracune i slicno,
Prlkaz prorecun I sheme
spajanja kod
jednocljevnog grljanja

10

8AGAT.

Krug 1.2
Du:!fna 21m
5 ,69kW

Ogrijevna lijela
1 =4,0

2 = 3,7

3 =1,3

4 = 0,64

5 = 2,32
6 = 1,57
7= 1,8
8= 2,6

9= 2,9
10=3,5
11 =3,8

56 GRlJANJE

-__I

p~36800Pa

- - - - - - - - - -_ _ SISTEMI CENTRALNCXi GRIJANJA

Jednocijevno grijanje izvodi se u vodoravnim cirkulacijskim krugovima. U
visekatnirn zgradama izvodi se okomita centralna instalacija (celicne cijevi), a za
svaki kat predvida se zaseban cirkulacijski krug (jedan ili vise krugova),
Vodoravno se postavljaju bakrene cijevi (0 12x1, 15xl ili 018x1) a vrlo rijetko
se upotrebljavaju celicne cijevi. S obzirom na povecane otpore u svakorn krugu
preporucuje se da u jednom krugu toplinski kapacitet ne bude veri od 10.000 do
12.000 W.
Osnovna je prednost ovog sistema sto se razvodne cijevi vode kroz pod (u glazu
ri) i'li u kutu izmedu poda i zida (gdje se mogu pokriti parketnorn letvicorn) pa se
instalacija ne vidi. Bakrene se cijevi polazu u cementnu glazuru ili zbuku, a
zasticuju se plasticnirn ovitkom (tzv, WICU-cijevi) i li se provlace kroz plasticne
cijevi (vicino-cijevi koje kod elektroinstalacije sluze za vodenje elektrovodova).
Cijevi se spajaju vrlo jednostavno, bez lemljenja i zavarivanja, pomocu patent
spojnica odnosno konicnih spojnica. Osim toga cijevi se lako savijaju, cak i rukom,
a za to se preporueuje posebna klijesta koja ne smanjuju presjek cijevi na pregi
bu.
Uza skroman alat, ovakav sistem grijanja moze izvesti gotovo svaki samovac.
Preporueuje se jedino da napravite tocan proracun sistema, zbog specificnosti .
Voda temperature 90C polazi iz kotla prema prvom radijatoru, tu se ohladi
pretpostavimo za oko 3C te sa 8TC dclazi na drugi radijator gdje se ohladi za
oko 3C itd. Tako do svakog slijedeceg radijatora stize malo hladnija . Zato su prvi
radijatori u krugu malo manji, a zadnji veri, uzevsi u obzir korekciju zbog
promjenljive temperature tople vode koja dolazi na svako ogrjevno tijelo.
Osim toga otpori u svakom krugu pri jednocijevnom sistemu moraju se tocno
odrediti zbog izbora cirkulacijske crpke kako biste bili sigurni da ce se ugradenom
crpkom (kod plinskih bojlera) provesti dobra cirkulacija vode kroz sistem.
Prednosti ovog sistema su: olaksano postavljanje, skrivene cijevi, te mogucnost
da sami obavite vecinu poslova. Nedostaci su pak skuplje cijevi, nuznost tocnog
proracuna zbog specificnosti sistema i malo skuplja armatura . Na svaki radijator
dolazi jedan specijalni ventil koji je ujedno najvazniji dio sistema.
Ventila ima nekoliko vrsta, a mogu irnati i termostatsku glavu. Najcesce se
postavljaju sarno na donji prikljucak radijatora pa kadje ventil otvoren, topla voda
kroz jednu produznu cijev procirkulira kroz radijator, kroz isti se ventil vraca
natrag te ide prema slijedecem radijatoru. Kad se ventil zatvori, topla voda cir
kuJira sarno kroz ventil prema slijedecern ogrjevnom tijelu, a u radijatoru gdje je
ventil zatvoren tada ne kruzi topla voda.
Ovaj se sistem grijanja sve cesce primjenjuje i kod nas, a u nekim je zemljama
na prvom mjestu (SR Njernaeka, SSSR). Kod nas postoji nekoliko proizvodaca

I,'

s dva
c/rkulacijska
kruga

II

"

\\

1/

,'c~ ~~

U "Montrealu" u Kanadi 16.

rujna (sepiembra) 1987.,24

zemlje svijeta i EEZ potpisale
su Montrealski sporazum 0
supsiancama koje razaraju
ozonski sloj. ]ugoslavija taj
sporazum jos nije potpisala.

Prozori i vrata mogu biii

pravi ponori gubitaka energi]e.

Ostaklite sva vrata i prozore

u stanu i slubistu zgrade.

Provjerite da Ii svi prozori i

uraia dobro brtue, jer to vam

jamci 10 posto ustede topline .

Svaki prozor opremite

roletama i zavjesama.

I kulije za rolete treba

iznutra dobro toplinski

izolirati.

Shema
TKM-sistema

GRIJANJE 59

_ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA

____"______"'

Montaia
ventila na
radijator.

Postavljanje
radijatora
na zid.

Oznatavanje cijevi.

Rezanje cijevi.

Stezna matica i brtveni prsten.

60 GRlJANJE
I

A/at
potreban za

..... montszu.

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA

.
I'

, ~-=-

..

---

____

Spajanje cijevi s venti/om

Pritezanje stezne matice

Zevrsen insta/acija kojoj nedostaje

samo kutna /etvica

Odmatanje cijevi

Savijanje cijevi u kutu

Polozene cijev

Princip rada TKM

ventila

opreme za jednocijevno grijanje ("Im os"-Ljublj an a , "Bagat"-Zadar, "Istra"-Kula,

"Kooperativa't-Garesnica), a poneki rade cak i kompletan proracun sa shemom
spajanja i specifikacijorn dijelova ("Imos"-Ljubljana, sistern TKM ), ako irn dostavite
potrebne nacrte i gradevinske podatke.
Pornocu sheme spajanja uz potreban alat mnoge poslove mozete izvesti sarni.

GRIJANJE 61
- '-""

_ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA

PODNO GRIJANJE

U Zeneui donesena je posebna

konvencija 0 kontroli i
mjerenju zraka 1979. godine.
Protokol 0 smanjenju 502
donesen je u Helsinkiu 1985.,
no /ugoslavija ga do danas nije
potpisala.

Podno je grijanje poznato od davnina. Prisjetite se hipokaust sistema. Topli

zrak grijaoje pod i svoju toplinu prenosio u ambijent kuce. Pocetkorn stoljeca javlja
se incijativa za ponovno uvodenje ovakvog sistema grijanja. Vee 1930. sistem
podnog grij anj a razvijaju Francuzi. U pocetku to su bili sistemi s celiCnim cijevima
koje su zalivene u beton stvarale poprilicno problema zbog istezanja i korozije.
Sadasnja razina tehnike grijanja i upotreba plasticnih cijevi ljudska teznja za
komfornijim stanovanjem, kriza energije i ostale tehnicke rnogucnosti isle su u
prilog podnom grijanju pa danas od toga nema boljeg rjesenja. U girnnastickirn
dvoranama, bazenima, crkvama, staklenicima kao i u obiteljskim kucama cesto
se susrecu plasticne cijevi kojima se izvodi podno grijanje.

OSNOVNE PREDNOSTI
Usteda energije. Kako bismo se ugodno osjecali temperatura zraka na visini
(1,7 rn) treba iznositi 20T. Da bi se to postiglo nuzno je izazvati pravilno i ugodno
kruzenje toplog, odnosno hladnog zraka. Najvaznija je prednost podnog grijanja
sto se priblizava krivulji idealnog za razliku od radijatorskog grijanja, pa moze
biti i za 1 do 2C niza temperatura u prostoriji ada se ne izgubi osjecaj ugodnosti.
Bit ce ugodno toplo, a u zoni pri podu jos ugodnije. Buduci da IC niza tempera
tura u prostoriji donosi ustedu od priblizno 6 posta energije, na ovaj naein moze
se ustedjeti poprilicno energije.
Proizvodaci opreme isticu da se ovim sistemom ustedi i do 30 posta energije,
no daljnja usteda vezana je uz dobru toplinsku izolaciju sto je u vecini slucajeva
nuzno, (osobito za obiteljske kuce u kontinentalnoj zoni),
Ugodnost ambijenta. Kako je ovo niskotemperaturni rezirn grijanja, rijec je
o sistemu 60/50C iIi 55/45T iIi slicno (radijatorsko grijanje ima rezim rada 901
70C), zrak ne gubi mnogo vlaznosti, a nema ni velike cirkulacije zraka u prosto
riji paje mikroklima prostorije vrlo ugodna. Temperatura povrsine podaje najvise
do 30C sto je bitna razlika u odnosu na radijator cija povrsinska temperatura
moze biti i do maksimalno 90T. Ostale prednosti podnog sistema su :
Cijevi su plasticne pa ne korodiraju.
Veca je korisna povrsina prostorije, nema problema sa zavjesarna a ne treba
postavljati ni zastitne ploce sto moze remetiti pravilnu cirkulaciju zraka kod
radij a torskog grij anj a.
Ovakav se sistem rnoze adaptirati i za upotrebu sunceve energije iIi energije
toplinske crpke.
Moze se kombinirati s radijatorima, no u tom slucaju treba adekvatno pre
racunati podatke pojedinih radijatora na rezirn rada pod n og grijanja.
Jednostavno se postavlja i u samovskoj izvedbi uz dobar proracun i postivanje
uputa proizvodaca.

OSNOVNI NEDOSTACI
Skuplja instalacija. Neki elementi potrebni pri montazi ove instalacije
poskupljuju u odnosu na radijatorsko grijanje. Tu su gradevinski radovi

,.

..

...,

44.4

4 '..

._- _..
.. _-_.

-..,,~--_

U odnosu na radijatorsko centra/no

grijanje cirku/acija top/og sobnog zraka
je komfornija

62 GRJ]AN]E

Svako podno grijanje daje osjecaj

ugodnosti

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOO GRIJANJA

(postavljanje cementnog estriha, noseca mreza za cijevi i slicno). Nuzna je i dobra

toplinska izolacija no to su pocetne investicije koje se u nekoliko godina vrate kroz
ustedu na gorivu, pa je to prije prednost negoli nedostatak. Uostalom dobra
toplinska izolacija preporucuje se pri gradnji bez obzira na sistem grijanja, jer ima
visestruke prednosti .
.
Ogranieenost primjene. Ima situacija kdd treba izvesti neke dodatne tehnicke
zahvate. Nairne, cijevi se mogu ugraditi u onu povrsinu koja nam je na raspola
ganju. Kad su gubici topline veci od mogucnosti ugradnje mogu se dodatno ugra
diti radijatori ili povecati izolacijski sloj da se smanji gubitak topline. Npr. u
kupaonici je korisna povrsina relativno mala, a gubici topline vrlo veliki, jer je
potrebna visa temperatura (22 do 24 'C), negoli u ostalim prostorijama.
Nuznost toenog proraeuna. Zbog specificnosti treba tocno odrediti toplinske
gubitke u svakoj prostoriji, proracunati sve elemente podnog grijanja, osobito
obratiti paznju na vrstu poda i medicinskofizioloske zahtjeve. Nije svejedno da li
je pod od kerarnickih plocica i'li parketa, jer to su vrlo razliciti vodici topline pa

16' 20' 24'C

16' 20' 24'C

Prikaz podnog grijanja.

16' 20' 24'C

Visinska raspodjela temperature u prostoriji

Legenda: 1. idealna raspodjela topllne po vislni prostorije; 2. stvarna raspodjela
odredeni slstem grljanja; 3. pretoplo; 4. prehladno.

za

GRIJANJE 65

_ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA

U Sofiji je donesen protokol 0

smanjenju emisije NOr 1987.

godine (do 1995. iu emisiju
ireba smanjiti do razine iz
1987.) koji obavezuje na
kontrolu ispusnih. plinova
motornih vozila. Jugoslavija do
danas nije potpisala taj
proiokol.

se obicno parket, itison, tepih i sl. izbjegavaju ili se uzimaju u obzir preko ko
rekcijskih faktora . Previsoke temperature poda nisu zdrave zbog dizanja prasine
i poremecenja cirkulaeije kod covjeka pa obicno temperatura poda ne prelazi 30 C,
a u dnevnom boravku treba biti i niza.
U svijetu vee postoji niz proizvodaca opreme za podno grijanje. Vecina sistema
zasniva se na plasticnim eijevima (polietilen, polibutilen, polipropilen i sl.) koje
se vezu na nosivu mrezu i zalijevaju betonom. To su sistemi tvrtki : "TA", "Wirsbo",
"Rehau", "Terratherm", , "Velta" i s1. Zanimljiv je primjer tvrtke "Joeo", tzv, JOCO
- SYSTEM, koja izraduje cijevi od plemenitog celika koje su uvaljane u gotove
izolacijske ploce i presvucene aluminijskim limom . Ovakav sistem ima nekih
prednosti. Najzanirnljiviji prirnjer sirokih mogucnosti upotrebe dobro izabrane
cijevi je niz eijevi od sintetickog elastomera tvrtke "Solaroll" iz SAD. Te vrlo ela
sticne erne eijevi, jednostavno se polazu i montiraju, a takvih su svojstava da se
mogu iskoristiti cak i za kolektore sunceve energije. U Jugoslaviji sisteme podnog
grijanja s polipropilenskim eijevima proizvode i montiraju "Totra"-Ljubljana i ''1'0
PO"-Novi Sad, as umrezanirn polietilenom "RE"-Maribor i ''1'rgoterm"-Zagreb.

TOPLINSKO IZOLACIJSKI UVJETI

Prvi osnovni uvjet da biste mogli postaviti podno grijanje je dobra toplinska
izolacija.
Vecina proizvodaca ove opreme jasno i precizno definira granicne koefieijente
prijelaza topline te za dobivanje tih vrijednosti daje strukture zidova i podova.
Vrijednosti maksimalno dopustenih koefieijenata prolaza topline su slijedeca:
Vanjski zid

K = 0,46 W/m 2 h oK

Pod n a zemlji odnosno strop prema negrijanom potkrovJju

K = 0,35 W/m2h OK

Staklene povrsine
K = 2,00 W/m 2h oK
Da biste zadovoljili ove vrijednosti treba uciniti slijedece:
Vanjski zid
Ako je od suplje opeke i li betonskih bloketa tr eba izolaeiju od minimalno 6 do
10 em stiropora, mineralne iii staklene vune, poliuretana i s1.
Vanjski zid od drukcijeg gradevinskog materijala u vecini slucajeva treba jos
deblji, sloj izolacije sto dakako ovisi 0 strukturi zida odnosno 0 toplinskoj vodljivosti
pojedinih elemenata zida
Podovi i stropovi - ovisno 0 strukturi poda iii stropa koji mogu biti razliciti,
a obicno su isti ili nesto bolji negoli zidovi, nuzan je sloj toplinske izolacije u vecini
slucajeva oko 6 do 10 em
Stakl ene povrsine - moraju biti svakako od dvo slojne iii troslojne staklene
izolaeije, odnosno tzv. termopan-stakla. Sve ostale kombinacije ne pruzaju dovoljnu
toplinsku zastitu. Nuzno je da prozorsko il i staklo na vratima cdlicno nalijeze na
okvir kako bi se toplinski gubiei na ventilaeiji sveli na minimum.
Dakle, dobra toplinska izolaeija je vrlo vazan uvj et, no ova se investieija (bez
obzira 0 kojem se sistemu grijanja radi) vrlo brzo amortizira kroz smanjenje
izdataka za gorivo. Zato ovaj izdatak nije nedostatak podnog grijanja, jer u doba
stednje energije eak i zakon propisuje obavezno tzv. povecanu toplinsku zastitu
k uca pa se cini da je podno grijanje dobro i zato sto nas tjera da provedemo dobru
toplinsku izolaeiju.
Osnovni cilj ovih uvjeta je da se gubici topline u kuci svedu na tu mjeru da
ih ugradena instalaeija podnog grijanja moze pokriti i u najhladnijim danima, s
obzirom na ogranicenje temperature i raspolozive podne povrsine, J asno, sistem
podnog grijanja moci ce zagrijati i prostorije koje nernaju tako dobru toplinsku
izolaciju, ali tada ce rez irn rada sistema biti visi od dopustenog, a podne tempera
ture vise od uobicajenih i propisima struke dozvoljenih, sto moze izazvati nezeljene
posljediee.

POLAGANJE CIjEVI I MONTAZA

Najprije treba zavrsiti sve zidarske i instalaterske radove. Jasno, treba voditi
racuna da se vrata ugraduju malo vise za debljinu sloja podnog grijanja. Isto take
vazno je da u kupaoniei i na ostalim mjestima bude gotova sva vodovodna i
kanalizacijska instalaeija, te da podni izljevi - sifoni i ostali podni prikljucci (za

66 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA

kadu, skoljku i s1.) budu na on oj vi sin i gdje ce bi t i bu duca gornj a r azin a poda . Kada
se podno grijanje jednom postavi, ne srn ije se vi se dirati ni ko p a t i po p od u kako
se ne bi ostetile cijevi i betonsko-izolacijski sloj .
Prije polaganja cijevi b etonsk u po d logu t r eb a izra vnati i d ob r o oci st it i, bo cne
zidove u visini poda toplinski izolir a ti, sto sp r eca va dodir t op log bet on sk og sloja
s hladnijim vanjskim zidom. Obicno se izreze stiropo r sirine 8 ,5 d o ] 2 em i deb lj in e
10 mm te postavi uz rub prosto r ije k od vanj sk ih zid ova . T a d a se polaz e podna
izolacija. Ukoliko radite s plocama de blj in e 1 em , a t r eb a ya m deb lj in a 2 em , p loce
treba slagati tako da se rubovi pok r ivaj u . N akon t oga prek o izolacije polozit e plas
ticnu foliju debljine 0 ,02 mm od P E -mat erijala ili n ek u drugu parnu bran u . Fo
lija se mora na rubovima pre k r ivati bare m 15 em . Nak on folij e postavite arrna
turnu mrezu, koje treba na rubu priveza t i jednu uz d r u gu ta nkom zicom ta ke da
se ne rnicu i da cine cjelinu. 'I' ek tad a po laz ite pl a s t icne cij evi. Po cn it e od
razdjeljivaca. Mjedenom spojni com pr icvrst it e je za ve ntil na razdj elj iva cu .
Spajanje eijevi ovim spojnieama vrIo j e vazno pa treba pos tu piti po u p u t a m a
dobavljaca opreme.

Kod podnog grijanja uvijek se prvo na

pod polate izolacija i parna brana.

Jugoslavija je jedna od rijetkih

zemalja svijeta gdje je
bezolovni benzin skuplji od
obiiinog,
':'{ I'" "':l>~<' ~ ;~" ~ rUt ~'*~~ H:; ~ F
";';"

L~f\) l '~' ll\; ~~:;:lili\~\.j: iJ r~~ ~f:~

:~~I!i~ !il~ ~i~ 1<1 1 1 1 ! lf!! I!:if!l f!:I : :! ~<i :!I'I.! J.I!f.:;r.['.I :.! .~:.
1

>:.:.::::;:;:-::.::::.::.....;.:.

Zatim nosiva mreta za cijevi.

Ovakvim spajanj em osigurali smo vod on eprop u s ta n spoj cij evi 5 ve nt.ilorn
odnosno r a zdjeljivacern . Sam razdj elj ivac i sabirn ik posta vljaju se n a pogodno
mjesto negdje u sredini st a n a t a k o da s u uvij ek pristu pacni, pa se mogu
jednostavno kontrolirati i podesavati.
Kad so pr icvrst i po cetak eijevi, kotr ljajte kolut i pricvrscuj t o cijev za arm a
turu pomocu obujmiea, u sk la d u s projektom . Jasno j e da gu sce 'pola ga nj e eij evi
daje vise topline po cctvorriom metru povr sine pod a . Pot r ebna duz inu cij evi ovi sno
o razmaku iznosi:

Bcm
10 em
125 em
15 em
20 em
Prije ogrjevne sezone
zatvorite sve ventilacijske
otvore.

Cije vi se prlc vrste

prema prorecun u.

--

GRIJANJE 67

Postoje i gotove podne

U plinou ima se nako n

ploce.

izgaranja pojavljuje i ugljicni

monoksid koji je otrouan za

liu de, no ne steti uegetaciji niii

gradeuinskim objektima.

Polalu se lagano i brzo.

Dan e duz irie od n ose se n a cis t u povrsin u poda , a treba j os dodati i du z inu eijevi
d o r azdje ljivac a i s a b irn ik a . C ij ev i se p ol a zu najc esc e u obli k u spiral a. Najcesci
j e r azmak m ec1u eij e vim a (po loze n im a u s p ir a lu ) 15 em s t o zna ci d a j e pri pola
ga nj u s pi r a le r azmak eij evi 3 0 em . T ek k a d se iz s redi ne s p ir a le v raca m o natrag
n a obo d vid imo d aj ednim k olutom (10 0 m ) m ozerno podmi riti p r iblizn o 15 rn? podn e
povrsin e . Za vece povrsin e potrebno j e r azviti jo s j ed an k olut iIi spaj a ti eijev na
cijev.
Vaz no je nap om enuti da proizvodac polipropilenskih eijevi dozvoljava najmanji
r adijus zakrivlj enja 15 em . T o se odno si n a eij evi u prostoru gdj e j e tem pe r atura
vi sa od 20 C . Pr i nizim t eperaturama cijev treb a z a grij ati, b il o d a ih is p u n ite
t opl om vodom ili zagrij a vate toplim zrak om iz fen a od no s n o k alorifera. Cij evi se
n e s m ij u za grij avati direktn o ot vore n i m plamenom .
Za manj e r a zmake eij evi p otreban j e i ma nji rad iju s zak r ivljenos t i od 15 em
(raz mak eij evi 3 0 em). Za t o p roizvcdac nud i tvor n ick i izra de n e pe tlj e koje treb a
za va riti na cijev s dva dv ostruka nagl avk a .
K od p oli etil en skih (u m reza n i poli et.il en ) cije vi mogu se p osti ci i m anj i radijusi
zak r iv ljen os ti, a i eijevi s u mn og o clastic ni je.
K ad se poloze svi krugovi i cijevi spoje n a razdj eljivacu i sabi rriiku treba napra
viti tz v , hladnu probu. Cijevi se napune vod om pod tlak om od 6 bara i ispi tuju se
24 sa ta. Ako priti sak ne padri e , z nak je da j e s is te m vodori epropustan, p a moze te

Kod polipropilenskih cijevi TOTRA

pomocu dvostrukih naglavaka mogu se

spajati i cijevi.

68 GRIJANJE

Spajaju se eiektricnim rucnim aparatom

za polifuzijsko zavarivanje (280 C).

SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA--

Sve cijevi su potozene i spojene na

razdje/jivac i sabirnik.

Zstlm slijedi ispitivanje tj. h/adna proba.

nastaviti s radovima. Pri zalijevanju betonom cijevi ostaju pod tlakom vode. Za
mijesanje betona upotrijebite rijecn i sljunak granulacije najvise 4 mm. Kod ovih
radova valja paziti da ne ostetite cijev, pa nabavite kolica s gumenim kotaCima i
vozite ih po dasci polozenoj preko cijevi. Debljina sloja betona ovisi 0 vrsti gornje
podloge poda te na kraju struktura gotovog podnog grijanja izgleda kako je pri
kazano na ilustraciji.
Sloj se treba susiti sto duze, do 28 dana, a nakon toga grijanje treba pustati
polagano u redovan rad tj. temperaturu vode podizati za priblizno lO'C dnevno.
Betonu se mogu dodati razni aditivi za sporo stvrdnjavanje. Glavno je da se
beton sporo susi i da se polako stvrdnjava te da nigdje ne popuca plivajuca ploha.
/

/r
Toplinska izolacija vanjskog zida
jemin. debljine 10em

Praduini mort

cijevo17/13
eijev a 20/6
( ; Noseca mreia cijevi

.--=--~~"':'''::-''=!.--- ---==-- -

Kerarnicke plodcs

.'". . 9-~ '

..

\...- .- -

'

:' o'\ \l
,
., /. i-

/, . ; .

... Dov"-..

,DC>' '

~-"

'.

-=------- <~~~?;d~':f-CYj
.\I: :.It~~. --"""".cK"-';;;~_
.
.
11;;

',I ' , ;"

( '- '~1 \

("::--.->

.'. / ~_ (:_'.'~~~ I:' (.;,: ,~ , _<:'/~ .. .

..

< " J O " ~_ '

oJ

"

/ "

/
/[

( -

).

,,_

0, )

,:.,:

_
"
.

' .~

, (; D
_

<J,.,
~_

'J j'\

Lj

(I

I
I'-' _.'

'0

,~ - Armirano belonska

konstrukcija

Beton kvalitele MB 35
Debljlna sloja: min. 4em, k?d keramike, kamena,
betonskih ploca,PVCpod lSI.
min. 6 em kod tepiha,
Toplinska izolaeiia
tapisona, parketa i 51.
( okipor, pora/en, polislirol,
lervol, lendapor i 51. )
min. = 30mm kod poda nazemlji '
min. = 20 mm kod kala iznadgrijanihprastorija

Struktura poda
kod gotovog
podnog grijanja. ' - - - - - - - - - - - - - - -

Na sjevernoj sirani slana iii

kuce planiraiie manje siaklenin
poursina.
w

:;1::.:!;~!,~: rrrlr.it~: 'I: : : :! !::(1():L:lli\];il ;;

-'-'

GRIJANJE 69

Zbog velike potrosnie fosilnih

goriva iz dana u dan sve je ueci
udio ugljicnog dioksida u
atmosferi.

~l' ~t :f;fr:~r~~~~~==: :~\ i::::::.tl t::\. ~ ~ ~ ~ ~ ~::;~1~ t~:~

.:~t::tl~~J ~~i m~~1 :~?t. ~~:::flt. ::~:: :l~L:m ~ \~ ~f;;

SISTEMI CENTRALNOG GRlJANJA

Pri dodavanju aditiva treba p rovjer iti da li su agresivni za cijevi po dnog grijanja,
Pon ekad se velika povrsina (dnevni boravak il i sl. ) gdj e je izvede no nekoliko
cijevnih zrnij a (krugova podnog grijanja ) lijeva betonom u dva iIi vise na vr a t a . Tada
ploce treba odijeliti manjim dilatacijskim fugama (jasno, po duzoj st r a nici pros
torije) pa se velika ploha pretvara u n ekoliko manjih. Svaka od t ih ploha - pli
vajuci pod - moze se u sezoni grijanja slobodno istezati - dilatirati , pa se pri vecim
povrsinama 0 tome obavezno mora voditi br iga . Podno grijanje j e za pravo topli
plivajuci pod kojemu se mora ornoguciti d isa nj e u sezoni grijanja.
N akon polaganja cijevi gotovog poda r a zdjelji va c se pov ezuje s k ot lovni com gdje
se nalazi kotao i ekspanzijska posuda , eirku la cij sk a oprem a i sve ostalo. Za podno
grijanje nuzno je ugraditi sistem a u t oma t ske r egula eij e i to potpune. Bu d u ci da
je rijec 0 ni skotemperaturnom rezim u pr ogram a t or treb a podesit i tako da pri
minimalnoj vanjskoj projektnoj tempera tu r i (ob icno je to za nase kon t in en t a lne
krajeve -IS ' do -IS 'C) temp eratura u pol a zno m vodu ne bude vi sa od 50 ' (60 ') C.
I pri ovom n aeinu grijanja treba b a lan sirat i s is t em d ok se n e pos t ig n e zelj en a
temperatura u prostorij a m a . Sist emi pod nog grij anj a vrlo su i n er t n i pa se n e pre
porucuje cest.o iskljucivanj e niti rad sa sn izan im n ocn irn t empe r a t ura ma.

ELEKT RICNO PODNO GRIJ ANJ E

Premd a je elektricna struja danas najsk uplji en erg en t , ne mozerno za obici taj
si gurno najj ednostavn iji nacin podnog g rij a nj a . U p ogledu u la ganja sv ak ak o je
n ajpovoljn ij i, jer otp a daju kornpletni tro skovi ko t lovnie e s a spr em n ik om gor iva,
kotlom, pla m en ik om i ostalom opremom, uk ljucujuci i potreba n prost or za nj ih .
Uzirnaj uc i u obz ir da j e podn o gr ij a nj e opcen it o najek on ornicniji sist e rn grij a nj a ,
u izvjesni m slucajevim a i primjena naj skuplj eg energen ta u najeko n om icnijern
sistemu rn oze se pok a zat i kao rjesenj e koje se is plati . N a pr imj er , ako j e r ijec 0
poslovni m p r ost orij am a i pri ro di posla gdje se t rosko vi grijanja n a indirektan nacin
mogu za ra cunati k or isn iku u sluge , a u fa zi u laga nj a s u t r osk ovi iii r a s pclozivi
prostor ogranicen i, Takoder, is pla ti se a n a liza da Ii j e ra spolczi v nova e b olje uloziti
u kotlovsko post r oj enj e , uz irnajuci u obz ir i tro sk ove njegova cd rzava nj a u toku
eksploataeij e, ili u poboljsanje toplinske izol a eij e pros torij a , st o i el ektr icno podno
grijanje moze u cin iti ek on orn icn irn . Na k r aj u , elektricno podn o grija nj e rn oze biti
pravo rje senje kao kombiriacija s nek irn d rugi m sistem om iii al t ernati vni izvor
topline. N e treba sm et n u t i s uma, oso bito pri a da ptaeiji i nov ogradnj i, da se vee
zapaza tendeneij a izjedriacavanja eije n a svih en ergen ata po j edin ici sn a ge (po
kilovatu ener gij e). U SR Nj erna ck oj su se prij e de setak i vis e godina, m ogle vidj et i
i ovakve reklame: "El ektricna energija n ij e t a k o sk u pa ka o s to se mi sli ".
Postoje raz.l icit i sisterni podn og grij a nja elek tri cn orn st r uj om , a princip j e u
osnovi uvij ek ist i. G rij a ca tijela isporucuju se kao mreza ili folij a s u gra d enim

Mrelastl

'-

70 GRIJANJE

podnl
etektrtcn!
grijacl tvr tke
--' ITT.

_ _ _ _ _ __ _ _ _ __

SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA

alektricnirn ot pororn koj i prolazom elektricne struje proizvodi toplinu. Takva mreza
ili folija ugra duje se u plivaj uci pod i pr ik lj u cuj e na m rezu. I to j e sve.
Daka k o, pr i izvodenju elek t r icn e in s tala cij e treba paziti da se dim enzionira za
izracu n a n u pot rosnju , uo stalom kao i u slucaju bilo koje vr ste elektricnih trc sila .
Podno se grij a nje obicno prikljucuje na strujni kru g prostorije, a ako j e povrsina
veca dob r o j e da se podijeli u barem dva str ujna kruga, kako bi ste se u slucaju
ispadanja j ed noga m ogli provizor n o i r edu cira n o grijati preko drugoga . Postoji i
mogucn ost r egu lacij e temperat u re svak og p oj edin acn og kruga, sto iskljucuje
nezeljene efekte koj i bi mogli umanjiti pr ed n osti sistema podnog grijanja.
Ka o u vij ek i svugdj e, odluk u m or a don ije ti stanar , odn osn o inves tito r , a svrh a
ovog pri k a za j e da ukaz e n a prob lem e, prednosti i
nedost a tk e odredenog siste m a. P redn osti su ocigledne:
cista i j edn osta vna izvedba i regulacija, jedan od
najp rikla dnijih nacina za gr ij a va nja , odsutnost il i bar
min imum odrz av anja i n ajm anj i opseg instalacije,
odnosn o ba lastn og, posredujuceg dijela postrojenja
(kot lovn ica ), Kao nedo statke osi rn cijene energenta,
t reba uz eti u r a zm a tr a nj e i trajnost takvih ogrjevnih
tij ela, j er tro skovi zamj en e, s obzirom na nacin
ugra dnj e koji j e prakti dki id entican s topl ovodnim
podn im grijanjem , m ogu biti znacajni, Najvecu pa znju
t reba posvetiti garan cijama proizvodaca, a usput, bez
obzira n a garancij e, sa z n a t i stvarne reference,
odnosno koliko su te ga r ancij e pouzdane.
Elek tricni grijac u foliji E LPAN -T ERMO TLAK,
k od na s se proizvodi u 'l'rzinu pokraj Lj ublj a ne, a u
raznim varijantama proi zvodi se i u nekim zemlj a m a

Ugljicni dioksid CO2 stvara

tzv . efekt staklenika, jer taj

plin propusta kraikoualne

suneeve zrake, a nocu sprecaoa

emiliranje lopline u suprolnom

smjeru.

Evro pe .

Elektrlcn! grijac u toli]!

sistem ELPAN
TERMOTLAK.

Kako bl sprijeclli dlfuziju

kisika, proizvoc1acl cijevi i
podnog grljanja prolzvo de
cljevi s vlsestojnim
neprobojnlm omotscem.

GRiJANJE 71

_ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA

Efekt staklenika izaziva

globalno pouisenje temperature

zraka, mora i tla koje izaziua

znacaine klimatske promjene

na cijeloj planeti.

Sistem je vrlo jednostavan. Sastoji se od folije sirine 45 cm koja u sebi ima

ugradenu polistirensku mrezu koja je vedic elektricne struje i odaje toplinu.
Na razmaku od 33 cm u foliji se nalaze dva bakrena vodica na koje se dovodi
elektricna energija. Kako su oni na rubu polistirenske rnreze koja u sebi ima rastvor
- sloj vodljiv za elektricnu energiju - moze se mijenjati otpor odnosno vodljivost,
Ta je folija zapravo elektrootporni grijac. Sistem je doista jednostavan i vrlo
primjenljiv jer se razlicitim osobinama tog vodljivog sloja izrnedu dva vodica moze
postici i razl icita vodljivost, a samim time i razl icito odavanje topline koje se krece
od 45 do 115 W po metru folije. To ujedno zriaci da se rnoze postici top lin a od 100
do 250 W/m2. U vecini slucajeva toplinski gubici su ispod tih vrijednosti, a kako
se moze regulirati i sobna temperatura gornje povrsine poda ovaj je sistern
primjenljiv u svirn uvjetima.

: . IT

. TF

PODNO GRIJANJE - DA ILl NE

Difuzija kisika. Niz eksperimenata pokazao je da kroz stijenku cijevi, ako je
izradena od raznih plasticnih materijala, kao polietilen, polipropilen, polibutilen
i slicno, kroz odredeno vrijeme prodire kisik. Tako infiltrirani kisik, kojeg kolicina
ovisi 0 tlaku, povrsini cijevi, gustoci stijenke cijevi i slicno, uzrokuje proces korozije
na metalnim dijelovirna sistema. To znaci da je sistem cijevi siguran, ali je zato
na metalnim dijelovima (kotao, ventili i sl.) proces korozije intenzivniji, pa se stvara
i vise taloga . Zasad nema pouzdanih podataka, koji bi ukazali kolika bi steta na
taj nacin nastala, pa opcenito prevladava misljenje da za uobicajene sisteme podnog
grijanja u obiteljskirn kucama nema opasnosti i da ne treba poduzimati neke
zahvate. Za vece se zgrade moze izvesti indirektan sistem ili u sistem pogonske
vode dodavati inhibitore (kemijski spojevi koji na sebe vezu kisik iz pogonske vode)
pa na taj nacin nema slobodnog kisika, a niti k crczije. Zasad ne postoji dokazana
evidentirana steta od difuzije kisika, pa s vremenom i ta bojazan polako nestaje.
No, proizvodaci su, vee nakon prvih diskusija 0 toj temi, vrlo efikasrio sprijecili
mogucnosti difudiranja kisika, zastitivsi cijev viseslojnirn ornotacem s neprobojnim
slojem (folija i slicno) koji sprecava prodor kisika . Zacijelo su takve cijevi skuplje,
ali izbjegava se bilo kakva bojazan .

DA LI jE PODNO GRljANjE STETNO ZA ZDRA VLjE

Smatra se da se podno grijanje po svojim karakteristikama priblizava idealnom. No, ovaj sistern u odnosu na ostale ima dva nedostatka:
zbog uzgoriskog cirkuliranja zraka poda dize se pra sina
tople podne povrsine protuprirodno djeluju na kardiovaskularni sistem .
Dakako, i ostali sisterni grijanja irnaju svoje n edostatke, ali kod ispravno
projektiranog i izvedenog sistema podnog grijanja ove se negativnosti mogu izbjeci.
Podno se grijanje ugraduje u podne povrsirie koje su ogranicenog sadrzaja i ve
licine , pa sarnim tim tu postoje lirniti . Dakle, ako je objekt dobro tcplinski izoli
ran, a to je uvjet za instalaciju podnog grijanja, tada je duz ina i razmak cijevi u
podu takav da se postuje osnovni uvjet da temperatura poda ne prijede 2TC. Tada
podne temperature nisu visoke, ne dize se prasina nib topli pod utjece na krvotok.
Cak, dapace, mnogi koji su se tuzili na hladne noge i neugodan osjecaj da je u
kuci prohladno, kod sistema podnog grijanja osjecaju se mnogo ugodnije. Pritom
je sobna temperatura redovno za dva do tri stupnja niza, a utrosak energije i do
30 posta manji.
Dakle, najvaznije je dobro izol irati objekt i postivati pravila da se izbjegnu
negativni efekti jer se sistem podnog grijanja po efikasnosti, komforu i ekon
ornicnosti svrstava na prvo mjesto.

ANKETA 0 PODNOM GRIJANJU

Dvostruko staklo u
prozorskom krilu je i duostruko
bolja stednja topline.

Jedna strucna organizacija u SR Njernackoj napravila je siroku anketu medu

korisnicima, proizvodacima, trgovcima, projektantima, izvodacima i ostalima koji
su se susreli s tim sistemom grijanja. Odgovori su zanimljivi pa ih prenosimo u
skracenorn obliku.

1. KOMFOR
Da li je podno grijanje ispunilo vasa ocekivanja u pogledu ugodnosti?

95% - da, potpuno

2% - nije zadovoljno

3% - nema mislje nja

72 GRIJANJE

:t .

. ,,;;

...

.S

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRUANJA

2. TEMPERATURA PODA
Kakav je vas osjecaj u odnosu na povisenu temperaturu poda?

91 % - vrlo ugodan

4% - temperatura poda je previsoka

4% - temperatura poda je preniska

1% - nema misljenja

3. PREPORUKA
Da Ii biste i drugima preporucili podno grijanje?

92% - da

2%- ne

6% - nema misljenja

4. TROSKOVI GRIJANJA
Kakoprocjenjujete svoje troskove grijanja?

85% - vrlo niskirn

8 - visokim

7% - nema misljenja

5. SOBNA TEMPERATURA
Znate Ii daje kod podnog grijanja sobna temperatura za 2'C niza negoli kod
radijatorskog grijanja?
89% - da
8% - ne
3% neopredijeljeno
6.0DNOSI
Smatrate Ii da se klasicno radijatorsko grijanje s rezimom rada 90170'C moze
preporuciti?
27% -da
70,5% - ne
2,5 % - nema rnisljenja
7. ClJEVI
Koje cijevi preporucujete za sistem podnog grijanja?

88% - polietilenske, polipropilenske i sl.

11% - bakrene cijevi

1% - obicne zeljezne cijevi

8. SISTEM
Koji sistem grijanja preporucujete?

(Odgovori su bili predlozeni u vise varijanti - poznati sistemi grijanja)

65% - podno grijanje

27,5% - radijatorsko 60/50 'C

7,5 % - radijatorsko 90170'C

9. BUDUCNOST NISKOTEMPERATURNIH KOTLOVA

Kakvo znacenje pridajete niskotemperaturnim kotlovima?

88% - veliko

11 % - srednje

1% - nikakvo

Ako se podvostruCi udio CO2

doci Ce do porasta srednje
godisnje temperature Zemlje za
1,5 do 4,5C, sto ce izazuati
topljenjegolemih ledenih masa
na polovima. Osim toga razina
mora podigla bi se za oko 0,5
metara.
,'fl.=~i =A
. ~W
"
.1f';:1'$;.tf]'
:~. . ~ '~~" ~"
~- :r~:j:
'::r.-:~:
.::-"
. .:.;::::. '?,o)..~
.
.
ik':' 1"; i i:is .* \4 *~, ~"::' ,~< ~ ~ i:~:".

"'**

Termoizoiirajuca stakla
zadriauaiu vise topline.

GRIJANJE 73

6
Vanjske (zimske)
projektne temperature u
Jugoslaviji
SOSNA I HERCEGOVINA

.:.:.:.:.:.;.:.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:-:.:.;.;.:.;.:.:.:.;.:.:.;.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.

Banja Luka
Bosanski Brod
Bihac
Bijelo Polje
Bilece
Bijeljina
Bjelasnica
Bosanski Novi
Bosanska Grad lska
Bosanska Krupa
Bosanska Dub ica
Brcko
Bugojno
Viseqrad
Gacko
Glarnoc
Corazde
Titov Drvar
Doboj
Duvno
Zenica
Jablanica
Jajce
Kiseljak
l.jubuski
Mostar
Nevesinje
Orasje
Prozor
Prijedor
Sarajevo
Sanski Most
Sokolac
Travnik
Tuzla
Trebinje
Foca
Han Pijesak
Capljina

-2 0
-18
-21
-10
-16
-18
-24
-18
-18
-20
-20
-18
-20
-17
-21
-18
-18
-21
-20
-16
-16
-15
-17
-18
-6
-6
-18
-20
-16
-20
-16
-18
-18
-21
-17
-6
18
-20
-6

PRIBLIZAN PRORACUN

GUBITAKA TOPLINE

Onaj tko nije studirao termodinamiku i ostaJe discipline ove znanosti zaista
n e moze izracunati toplinske gubitke neke prostorije. Kako bismo vam ipak
ornogucili da barem priblizno odredite vrijednosti toplinskih gubitaka prostorije
i tako priblizno odredite potreban broj clan aka nekog ogrjevnog tijela (radijatora),
navodimo jedan primjer prihliznog proracuna koji ce vam pomoci da dodete do
podataka najslicnijih onima do kojih bi dosao strucnjak za grijanje. Ovim
primjerom ze limo pomoci da pri nabavi opreme ne kupujete nepotrebne nizove
radijatorskih clanaka i ne trosite gomiJu novca na pretjeranu izolaciju. Uzeli smo
u obzir i danasnje stanje gradnje objekata, ali i uobicajene izolacijske materijale
koji se pritom primjenjuju. U mnogim prirucnicima 0 grijanju naci cete jednostavne
savjete za razne slucajeve, ali ne i upute za proracun grijanja u slucaju kad su
svi vanjski zidovi dobro izolirani.
UKUP I TOPLINSKI GUm CI SU
Q u = P X K] x ~ x ~ (W)
pri cernu je
P =povrsina prostorije za koju se racunaju toplinski gubici uz pretpostavljenu
prosjecnu visinu prostorije od 2,6 m.
U slucaju da se visina prostorije razlikuj e od pretpostavljene, prirnjenjuju se
slijedece vr ijed n os ti:
p = P stv. x 0,8 (visina ispod 2 ,4 m)
P = p s tv . x 1,0 (visina 2,4 - 2 ,7 m)
P = Pstv. x 1,2 (visina 2,7 - 3,2 m)

Klimatska karla
Jugoslavije JUS U.J 5.600.

Zagro

I'

,i

CRNA GORA

.....;.:.:.:.:.:.:.:.:;...:.:.:.:.:.::::::: :.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:":::::::::::::::::::::::::::::::::::::

Bar
Bijelo Polje
Budva
Virpazar
Danilovgrad
Ivangrad
Kotor
Kolasin
Mratinje
Milocer
Mojkovac
Niksic
Pljevlja

-2
-17

-1
-6
-12
-18

-6
-20
-18

-4
-18
- 12
-19

OZNAKA

E3 Gradevinska klimatska zona I

12'e

Gradevinska kllmatska zona II

-ie-c

ITITIIIIill Gradevinska klimatska zona III

24'e
Srednje vrijednosti najnlzih
godlsnjih terreeratura u zoni

GRIJANJE 75

_ _ _ _ _ _ _ _ PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE

Tennlck! i top lin ski

podaci za
lijevanoa/uminijski
radijator L/POV/CA tip
SE-5DD S.

A
mm

TIP

SE-500S

'"c

.>(.

'"

'"
e
;u

600

.s
'c"
~N
OJ

co

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

60
120
180
240
300
360
420
480
540
600
660
720
780
840
900
960
1020
1080
1140
1200
1260
1320
1380
1440
1500
1560
1620
1680
1740
1800

76 GRIJANJE

sr:
E

",-

c '"
>
c

:~~

C
mm

mm

500

Teiina

mm

clanka

75

60

.,
"8>

.<if
.~

"O~

8~

~.

0,38
0,76
1,14
1,52
1,90
2,28
2,66
3,04
3,42
3,80
4,18
4,56
4,94
5,32
5,70
6,08
6,46
6,84
7.22
7,60
7,98
8.36
8,74
9.12
9,50
9,88
10,26
10.64
11,02
11,40

0,40
0,80
1,20
1,60
2,00
2,40
2,80
3,20
3,60
4,00
4,40
4,80
5,20
5,60
6,00
6,40
6,80
7,20
7,60
8,00
8,40
8,80
9,20
9.60
10,00
10,40
10,80
11,20
11,60
12,00

Sadriaj vade

u clanku

Ogrijevna

Taplinski

povrsina

ucinak

kg

m /cl.

clanka
W

1.40

0.40

0.38

129

Taplinski ucinaku W/cl za tapluvodusa

Tm = 80 C i pri temperaturi prostorau C

llCi
"'.:!.

.~ CD

~"8

10

12

15

18

1,40
2,80
4,20
5,60
7.00
8,40
9,80
11,20
12,60
14,00
15,40
16,80
18,20
19,60
21,00
22,40
23,80
25,20
26,60
28,00
29,40
30,80
32,20
33,60
35,00
36,40
37,80
39,20
40,60
42,00

175
350
525
700
875
1050
1225
1400
1575
1750
1925
f-l2100
2275
2450
2625
2800
2975
3150
3325
3500
3675
3850
4025
4200
4375
4550
4725
4900
5075
5250

159
318
477
636
795
945
1113
1272
1431
1590
1749
1908
2067
2226
2385
2544
2703
2862
3021
3180
3339
3498
3657
3816
3975
4134
4293
4452
4611
4770

153
306
459
612
765
918
1071
1224
1377
1530
1683
1836
1989
2142
2295
2448
2601
2754
2907
3060
3213
3366
3519
3672
3825
3978
4131
4284
4437
4590

143
206
429
542
715
858
1001
1144
1287
1430
1573
1716
1859
2002
2145
2288
2431
2574
2717
2860
3003
3146
3289
3432
3575
3718

135
270
405
540
675
810
945
1080
1215
1350
1485
1620
1755
1890
2025
2160
2295
2430
2565
2700
2835
2970
3105
3240
3375
3510
3645
3780
3915
4050

~>

4004
4147
4290

20
129
258
387
516
645
774
903
1032
1161
I 1290
1419
1548
1677
I 1806
I 1935
2064
2193
2322
2451
2580
2709
2838
2907
3096
3225
3354
3483
3612
3741
3870

22

24

124
248
372
496
620
744
868
992
1116
1240
1364
1488
1612
1736
1800
1984

117
234
351
468
585
702
819
936
1053
1170
1287
1404
1521
1638
1755
1872

~1UB

l>lB>I

2232
2356
2480

2106
2223
2340

~OU4

~4/0

2728
2852
2976
3224

2574
2691
2808
2925
3042

:334B

:310>1

3472
3596
3720

3276
3393
3510

J1UU

_ _ _ _ _ _ _ _ PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE

K 1 koeficijent gubitaka toplin e

To je najvazniji element proracuna i treba ga pazljivo odrediti na slijedeci nacin:
Za debljinu zida od opeke 25 em i
6 em (ili vise) toplinske izolaeije u vanjskom zidu (stiropor, tervol, toplinska
fasada)
50
70
3 do 6 em toplinske izolaeije u vanjskom zidu (toplin sk a fasada)
do 3 em toplinske izolaeije u fasadi , odnosno do 6 em toplinske zbuke na
vanjskorn zidu
90
110
zid bez ikakve toplinske izolaeije (sarno obicna zbuka)
Za debljinu zida od opeke 15 em , ali bez ikakve toplinske izolaeije
130

Vanjske (zlrnske)
projektne temperature u
Jugoslaviji
Risan
Sveti Stefan
Sutomore
Titograd
Tivat
Ulcinj
Herceg Novi
Cetinje

-6

-4
-4
-5
-6
-4
-1
-13

POSEBNI DODACI
SlOVENIJA
ako je jedan zid prostorije okrenut prema sjeveru
+ 15
Ajdovscina
Bled
ako je susjedna prostorija negrijana
+5
Bohinjsko jezero
+ 15
ako prostorija za koju radimo proraeun ima balkon
ako prostorija ima izuzetno velike staklene povrsine iIi sarno jednostruke (St. Puzina)
Bovee
prozore
+ 15
Vrhnika
ako je volumen prostorije:

Golnik
a) iznad 200 m"
+ 10

Gornji Grad
+ 20

b) iznad 400 rn"

Gorica
Koefieijent KJ.. predstavlja, dakle zbroj "prvog" podatka i nekih "dodataka".

Dravograd
K 2 ' klimatski k oef ic ije n t

Dorn na Kocni
Taj koefieijent ovisi 0 lokaeiji objekta u kojem se nalazi "nasa" prostorija. Pritom
Ilirska Bistrica

:;:;:;:::::;:: :;:;:::;:;:; :::::;:;:;:;:::::::::;:::: : : :; : : : : :: :: : ::;:: :;:;:: :: ::~:::::;:;:;:; :::::::::::::::::: :;:::::;:;::

Izola

Shema spajanja insta/acije

centra/nag grijanja.

23

-21
-15
-21
-15
-18
-9
-18
-18
-15
-8

5b

"I'

r-

1200
,24- - _-rr-,

0
0

III

sa

-9
-15

III

810

1000

2'1

21

I
I

112'

:
I

<Xl

'"

<Xl

11-10

214C

I
I

12

'

28a!-1!2'

02

"

Lz 13

--

KAT

soil

970

:1

Ii

:!

01
_

__

_1 .. 5.1-1O.1E:.

~ -~ p,iii 3a1cii---- - --

clll'Odgorwa

r;: r - -

r-"''-'''''-=-?---.

VARFlEX M

'In--,,;;,1--~

PRIlEMLJE
143O\'

1- '- ' - ,

[ .

!p3Ol1/3
. R5!4' ~ T
'1
j_ _ ___ -_._.t10 n321

n c \.
:f..
),
. R3VCOT .

_
MT~"RS30 ,l,R514' I
I lopol'Olti l-'--' ') R5/4' 4
!
l.. JT ~ . J
N'IY\1'EN"
iAiniplamel1lk
kolaO
19479514' RP4A 2512 I
~. " . . . . .
wasl\1u'"
,J .
I PEI.t 115 i
.S't\ radiJaklrsl<i 'tll/lbi IlXl9iMke
.'
TVT
0514
,;; _ ._ ,- '_ . _. _.~
sudllTlel1llJeoll2'!ON 151
WL214 A (21t43kwl
.
'S, Kiat' (ON 32) / -\00 25,61
RL25-S'----/
'-7"-'

Cu qev 2.010.1

;r.7

oJ,)

q ,

!:2;

usiSlla kO&1ra ~
U

pad3cl1oo

1;

._

'i7 pu~en~o2"

--

T__
..

8 -

1430

- ---- -

:
I

16

2280112'

II

PODRUM

GRIJANJE 77

_ _ _ _ _ _ _ _ PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLI NE

Vanjske (zlrnska)
proje ktne temperature u
Jugoslaviji
Jeruzalem
-18
Jesenice
-18
Jezersko
-21
Kamnik
-18
Kocsv]e
-24
Kopar
-6
-21
Kranjska Gora
Kredarica
-24
Lesce
-18
Ljubljana-Beziqrad
-18
-18
Mar ibor-Tezno
Murska Sobot a
-21
-9
Nova Gorica
Novo Me sto
-21
Postojna
-18
Ptuj
-21
Radgona
- 18
Rade ce kod Zidanog mosta
-18
Hatece-Plan lca
-21
Roqaska Slat ina
-18
-21
Ravne na Koroskem
Hibnicka Koca na Pohorju
21
-21
Rudno Polje
-18
Siovenske Konj ice
Titovo Velenje
-21
Tolmin
-12
Trbovlje
-18
Celje
-21
-2 1
Crnomelje .
8martno kod Sloven
Gradeca
-24
.........;...

:::::::::: :: : :: : : : :: ~:: :::: .::::::: :::::: :::::

HRVATSKA

Banova jaruga
Bjelovar
Brestovac
Belje
Benkovac
Varazdin
Vinkovci
Virovitica
Vukovar
Veliki l.os inj
Gospic
Gruda
Garesnica
Daruvar
Dubrovnik
Donji Miholjac
Delnice
Dakovo
Zadar
Zagreb
Imotski
Jastrebarsko
Karlovac
Kastel Stari
Krizevci
Knin

1 8 GRIJANJE

:.:. ::::::::::::::::::::;:::;:

-18
-18
-18
- 18
-6
-20
-18
-20
-18
-3
-24
-4
-18
-18
-2
-18
- 18
- 18
-9
-15
-6
-18
-18
-3
- 16
-9

se mi sli na ge ogra fsk i polozaj i nadmorsku visinu, a vrijedriosti se odreduj u prema

tabliei vanj skih projektnih t emperatura (t) koje su radene na temelj u zimskih
k lirnatskih zona na podrucju Jugoslavije. Pogledajmo n ek e kar ak t er ist icne od nose
vanjske proj ektne temperature (t) i klimatskog koe ficijenta (K).
Ako je t = -22 'C , onda je ~ = 1,5
- 20 'C
I~ = 1,4
K, = 1,3
-18 C
~ = 1,15
- 15C
~ = 1,0
- 12C
_10C
~= 0 , 9
-8'C
K, = 0,8
-6'C
K, = 0,7
POSEBNI PODACI
za nadmorske visine do 400 valja dodati + 0,05

+ 0,10

od 400 do 800 m
+ 0,20
iznad 800 m
Koefieij ent K, vezan je, dakl e, s vanj skorn proj ektnorn temp eraturom i uv eca n
za dodatak koji odreduje nadmorska visina objekta.
K 3 - koeficijen t sobne temperature
Ak je u sobi 24 C, onda je K;l = 1,3

K:l = 1,2

22 'C
20C
K, = 1,1

18C
K, = 1,0

15C
K, = 0,85

10C
K , = 0,60

Unosenje m svih ovih vrijednosti u izraz za Qu m ogu ce j e priblizn o izr a cu n a ti

gubitke toplin e.
Primijenimo li to na tablieu s podaeima 0 toplin sk om uc inku pojedinih ogrj evnih
tij ela nije t esko odrediti broj cla nak a radij ator a .
Na kraju treba jos reci da se u nas proracun grijanj a cesto pr epusta samozvanim
majstorima koji povrsno i "po iskustvu" odreduju br oj grij a cih tije la pa se nep o
trebno rasipa novae i energija . Greske su pon ek a d to lik e da je u st a nu i 50 posta
vi se grijacih tijela nego sto j e potrebno. Pri tak vim "pr or a cu n irna" najgor e je sto
se pojavljuju velike neujednaceriosti tempera t u r e po prost or ija m a, sto stvara
neugodnu klimu u stanu i n ep otreban utrosa k energij e.
Metoda koju smo yam ovdj e pokazali predsta vlj a veliko poj ed nosta vljenje
proracuna, a Ii ornogucuje pribl izno tocno izrac u na va nj e svih potrebnih vr ij ed nost i
za pojedine pro storije i ogrjevna tij ela . U slucaj u da gubitk e topline treba izracunati
za neke posebn e i li ekstremne sit u a eij e, naj bolj e b i bilo da pror a cu n prepustite .
strucnoj ustanovi .
Kad na taj nacin izracunate pribl izne topl in sk e gubitk e m ozet e odrediti ogrj ev no
tijelo iz podataka koje daju pojedini proizvoda ci, a zati rn n a pravit i sh ernu spaja nj a
Na taj se nacin mogu odrediti i potrebne topl in sk e snage poj edin ih lok alni h
izvora toplin e kao : TA - p eci, kalj eve peci , t ra j n ozar ece peci i slicn o.

_ _ _ __ _

PRIB LIZA N PRORACUN GUBITAKA TOPLINE

Vanjske (zlmske)
projektne temperature u
Jugoslaviji
Kop rivnica
Krk
Kutina
Lepoglava
Lip ik
Makarsk a
Nasic e
Nova Gradi ska
Ogulin
O patija
Osi jek
Paz in
Plitvicki Leskovac
Pet rinja
Porec
Pula
Rab
Rijeka
Rov inj
Siunj
Siavo nska Pozeq a
Sisak
Siavo ns ki Brod
Spli t
Senj
Slje me
Sam obo r
Spacva
To pusko
Trogir
Fuzine Brana
Hvar
Cres
Crikvenica
Cako vec
Cazma
.Sibenik

-18

-6
-18
-21
-21

-4
-18
-18

-20
-6
-18

-6
- 18
-21
-7

-6
-4
-8
-6
-1 6
-20
-18
-18

-4
-6
-18
-15

-20
-21

-4
-18

-2
-6
-6

-20
-18
-6

MAKED ONIJA

::: : : : ::::::::~:::::::::::: : :; :::;:::::::::::::?~},:::::::~::::::f::: :: :: : :: :::::::::: :::: :::; ::::::::::: : j:::::~:

Bito lj
Be rovo
Gostiv ar
Dem ir Kapija
Debar

Dslcevo
D evd elija
Kumanovo
Kavadarc i
Kic svo
KOca ni
Kriva Palanka
Kruse vo
Kum anovo
O hrid
Prilep
Skopj e
St rum ica
Tetovo

-18
- 18
-21
-13
-15
-18

-9
- 16
-12
-18
-15
-15

-19
- 15
- 10
-15
-14
-12
-18

Titov Veles
Stip

-18

-14

SRBIJA

l:a:~: : :: ;:' : :: ::'{ :: :: : : =;:: :: : ::::::::: ::i: : : : : ::; :;:;:: :;: ::;::t;::::=;:;<\: :g : : :

Apatin
-18
Arandelovac
-16
A lek sinac
-16
A lek sandrov ac (Zupan ski)

20
Ar ilje
Alibun ar
Backa Pal ank a
Ba cka Topl a
Banja Koviliaca
Bajin a Bast a
Boljevac
Batocin a
Bos iljgrad
Baeko Petrovo selo
Bel a Crkva
Beograd
Bo r
Bu janovac
Bajmok
Becej
Valjevo
Vranje
Vrba s
Vrs ac
VladiCin Han
Vml aca Banj a
Vla sin a
Vl asot ince
Varv ar in
Gornj i M ilanovac
Go lubac
Dim itrovgrad
De spotov ac
Diveibar e
Drag as
Dakovica
Zajscar
Zemun
Zi atibor
Zrenjanin
Indija
Ivanjica
.Josan icka Banja
.Jas a Torn ic
Kik inda
Knjazevac
Kok in Brod
Ko stol ac

Koviijaca
Kul a
Kragujevac
Kraljevo
Krusevac

Kursurnlija

-18
-18
-18

-20
-18
-18
-18
-18

-20
-18

-19
-15
-15
-18
-18

-20
-19
-15

-19
-22
-18
- 17
-18
-18

-20
-19
-18
-18
-18
-18
-18
-15
-18
-17

-17
- 18
-18

-20
-20
-20
-20
-18

-20
-18
-17
-18
-18

-20
-18
-17

Kostol ac
Kacanik
Kucovo
Kovin
Le skovac
Loznica
Lazarevac
Lapovo
Mladenovac
Mataruska Banja
Majdanpek
Negot in
Ni s
Ni sk a Banja
Novi pazar
Novi Sad
Novi Knszevac
Odzaci
Pali e
Pancevo
Privoj (na Limu)
Pazova
Podujevo
Paracin
Prijepolje
Pee
Pirot
Prosevo
Pristina
Prizren
Prokuplje
Pozarovac
Ribarska Banja
Senta
Smederevo
Smederevska Palanka
Sombor
Surdulica
Svilajnac
Sokobanja
Sremska Mitrovica
Sremski Karlovc i
Srem sk a Kamen ica
Svetozarevo
Srbobran
Titovo Uzice
Titova Mitrovica
Tutin
Tr stenik
Topol a
Temerin
Cuprija
Uzieka Poz eqa
Urossvac
Crvenka

Ccka

Cacak
Sabac
Sid

-18

-20
-18
-18
-18
-18

-16
-18
-17

-20
-18
-18
-15

-16
-1 9
- 18
-18
-18
- 18

-16
-20
-16
-20
-18

-20
-15
-18
-15
-17
-15
-17
-18

-20
-19
-18

-20
-18
-18
-18
-18
-18

-16
-18
-18
-18
-18
-17

-20
-20
-15
-18

-20
-18
-18
-18
-18
-18
-18
- 18

Za suncanin dana prozor

postaje izvor topline. Podignite

. rolete i razmakn iie zavjese kako

biste iskoristili pasiunu

energiju sunca.

GRIJANJE 79

DIJELOVI SISTEMA

CENTRALNOG GRIJANJA

Sistem centralnog grijanja je

komforno i racionalno rjeien]
grijanja vaseg iiuotnog
ambijenta.

Dovod zraka

Dovod plina

Kad se odlucite za centra1no grijanje, predstoji yam jos niz od1uka u pog1edu
izbora opreme. Nova rjesenja i poboljsanja na ovom p1anu pojav1juju se svako
dnevno, pa ih treba pratiti i poznavati. Kako bi bile moguce bilo kakve usporedbe,
treba poznavati, bar global no, postojeci izbor. U tom pog1edu nase je trziste prilicno
dobro opskrb1jeno, ali kupci su cesto nedovo1jno informirani i skloni razlicitim
sugestijama Hi utjecaju propagande, pa cesto pogresno izaberu. Treba mis1iti i na
buducnost, kako u pog1edu izbora energenta, tako i mogucnosti etapne gradnje
i1i dogradnje sistema. U razvijenom svijetu smatra se da svakih desetak godina
treba obnoviti sisteme grijanja. To se ponajprije odnosi na kotlove i uredaje za
izgaranje goriva kao sto su npr. p1amenici i slicno . Ogrjevna tije1a i razvod
(cj evovodi) mogu sluz iti i duze, dok venti1e i regulacij ske uredaje treba mijenjati,
sto zbog dotraja1osti, sto zbog novih i bo1jih tehnick ih rje senja koja su se u
meduvremenu pojavi1a. Lakoje dokazati da se, pogotovo u pog1edu stednje goriva,
sta1no usavrsavaju tehniek a rjesenja kot1ova, p1amenika i sistema automatske
regu1acije, pa ustede u eksploataciji mogu ubrzo opravdati troskove zamjene.
Danas vee postoje takve konstrukcije da se pitamo da 1ij e to uopce kotao. Odgovor
na pitanje zasto obnavljati staro postrojenje centra1nog grijanja nastojali smo i
zorno predociti. Dakako, jos je vazn ije da pri postav1janju novoga ne izaberemo
e1em en te koji su zastarjeli i neekonorni cni .

lzlaz plinova

Ventilator

Keramicki
izmjenjivac
-!oziste
- sapniste
limjenjivac
topline

Plinska armatura

Zaklop'.<a
za izjednacavanje

Cirl<ulacijska crpka
Upravljacki slog
sa digitalnim displejem

PresJek kroz novi kotao

tvrtke "BERNARD" tip
SUPER VR koJi ima niz
novosti, kao npr.
mikroprocesorski upravlJan
rezim rada i stupanJ
iskoristivosti od 95 posta uz
izuzetno nisku emisiJu
{;tetnih plinova - NOx
du{;ii:nih oksida.

80 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

USTEDA!

OSTAU GUBICI
(OHLADIVANJEj 230/.
.'.

UTROSENA
ENERGIJA
100%

GUBICI NA
DIMNIM PLiNOVIMA 15%
STARO

POsm()JE~E

I
::::

ISKORI'~NJE I
62'10

TOPLINSKI
GUBICI
NA KOTLU
38%

POTROSNJA
ENERGUE
MANJA30%

UTROSENA
ENERGIJA
100'10

ISKORISTENJE

TOPLINSKI
GUBICI
NA KOTLU
11%

Za~to treba obnoviti staro

postrojenje za centra/no
grijanje?

Glavni dijelovi uobicajenih sistema centralnog grijanja su kotao, cjevovodi,

ogrjevna tijela, armature (vent.i li i ostali zaporni elernenti), ekspanzijska posuda,
te uredaji za regulaciju i kontrolu procesa grijanja. Ako je rijec 0 tekucern gorivu,
vazan dio predstavlja tzv. uljno gospodarstvo, tj. oprema za prihvat, skladistenje
i dobavu goriva do plamenika kotla.

KOTLOVI
Kao i lokalni izvori topline (peci) i kotlovi se konstruktivno razlikuju prema
vrsti gorivabali i po nekim drugim karakteristikama, od kojih je najznacajnija
namjena s 0 zirom na kapacitet: nije naime jednaka konstrukcija kotlova za tzv.
atazno grijanje, grade nih za manje prostore do velicine srednjeg stan a i onih za
velike sistema. Prvi cesto moraju bitt prilagodeni radu u sarmrn stambenim pro
storijama, bez posebne k otlovnice, no sve te razlike najbolje ce se uocit.i iz opisa
pojedinacn ih konstrukcija.
Kao gorivo opet u obzir dolazi kruto, tekuce i plin, pa cerno predstaviti
najznacajnije konstrukcije od svake vrste, pri cernu se iz svakog pojedinog opisa
vidi za k akvu namjenu je doticni tip predviden.

KOTAO-STEDNJAK
Kotao-stednjak je najjednostavnija i najmanja konstrukcija, a predviden je
uglavnom za etazno grijanje stanova. Lozi se krutim gorivorn i posebno je prikla
dan za rnanje prostore jer sluz] centralnom grijanju I kuhanju. Osim toga, omo
gucuje i najjeftiniju instalaciju centralnog gnjanja, jer obicno u prostoriji gdje je
smjesten nema potrebe za drugim ogrjevmm tijelom (radijatorom). Takav manji
sistern, za kakve je predviden, najlakse je izvesti kao ~avitacijski, bez cirkulacijske
crpke i skupe automatike l cime se uz ostalo postize i neovisnost 0 elektricnoj
energiji. Pretpostavka je, dakako, da onaj tko na njemu kuha, vodi racuna i 0 re
guITackiJi..
. ra dui
. kih
UJU u ga b anitirma s t an d ar d mih k u himjs
I e Ieme
a VI se k ot IOVI. re d ovno iz
nata, a i izgledom su im prilagodeni. Pee obicno ima dva lozista pri cernu donje
sluzi za zimski pogon kad treba loziti vise, a gornje sarno za kuhanje, ljeti, kad
treba zagrijavati sarno gornju plocu .
Kod nas takve modele proizvode TVT-"Boris Kidric", ITP-Ribnica, KIV-Vran
sko, EMO-Celje, "Helios"-BanoviCi, "Plamen"-Slavonska Pozega, "Gorenje"-Titovo
Velenje itd.

Ovakve kotso-stednjsk.
kombinacije, proizvode
mnogi za na~e trzist.

GRIJANJE 81

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

18

PresLek steaniske-peci-kotts
ETAZ

Prije konacne odluke 0 izboru

sistema, opreme i instalacija
potraiiie obavezno savjet

5-

24

slrucnjaka.

Zf\S~nli~~~ ~) !(!~~:::HJN iii::::

~'

22

' j

~' I-

12 ~

'1-._ ._._.

._. ""._ ; ,..

3-.......

- l- . - . - . _ . ,

"

~
7-

23

. - - . - - I-.
) .

._ _._._._._._. _ ., .i

III
OJ

'" ._._._.-j:e._.

-. /-

1-21

6- --

16
"'-- 8

11-

-r

~t

'- 9

s tennicktm podacima.

1. Vanjska vrata
2. Pokrov stednjaka
3. Ploca za grijanje
4. Okvir ptoce za kuhan]e
5. Vrata za punjenje goriva
6. Vrata za pepel
7. Unutrssn] vrata
8. Pomicne resetka
9. Kosa resetke
10. Ljetna resetk
11. Pepeonik
12. Regulator propuha
13. Klapna regulatora
14. Zimska pregrada
15. Ljetna pregrada
16. Zaklopka za ciscenje
17. Pogonska zaklopka
18. Kotlovska voda - polazni vod
19. Kotlovska voda - povratni vod
20. Potrosns topla voda
112" - izlaz
21. Potrosns topla voda 112"
prikljucak za hladnu vodu
22. Dimniprikljucak
23. Protocni grijac potrosne tople
vode - izmjenjivac topline
24. Prikljucak termometra i
regulatora propuha

Tahnlekl podaci za raztlclte tipove modela ETAZ

TIP PEel

15

20

25

10 do 25
8 do 20
6 do 15
Ukupna loplinska snaga kW
8 do 22
7 do 18
Nominalna loplinska snaga na strani vode kW 5 do 13
2 do 2,5
1,5 do 2
1 do 1,5
Toplinska snaga za grijanje proslorija kW
do 14
do 12
do 10
Topl inska snaga potrosne lople vode kW
10 do 20
10 do 20
Potrsban potlak Pa
10 do 20
Dimnokalranski bro j za dimne plinove DKS (maks. dop. 100) 25
6 do 24
Vrijeme sagorijevanja s jednim punjenjem h
6 do 24
6 do 24
do
81
do 81
Iskorislivosl u zimskim uvjelima %
do 81
do 24
do 36
Kol icina ugljena za jedno punjenje kg
do 30
220
Masa peel kg
160
190
200 do 300 250 do 375
Volumen gr ijanog slana m
150 do 225
Gorivo sve vrsle dornacih uoliana (30 -60 mm qran .), drvo (0,5 kCl, duz . 25 em)
600
Dimenzije : sirina (s) mm
400
500
600
dubina (d) mm
600
600
850
vis ina (v) mm
850
850
(J 146
(J 146
(J 146
Vanjski promjer dimnog prlkliucka mm

Kako su podaci za gotovo sve modele priblizno jednaki, dat cerno detaljnij i opis
jednog rjesenja, proizvodaca KIV-Vransko, koji je svoj model i nazvao ETAZ. Po
nekim svojim svojstvima taj je model kompletniji od drugih, jer npr. sadrz i i
pripremu potrosne tople vode .
Bijeli, emajlirani kotao-stednjak na prvi se pogled ni po cemu ne razlikuje od
slicnih modela. No, kad se zavirite u unutrasnjost, primijetit cete niz znacajnih
novosti. Ima veliko loziste, a pregrade na putu dimnih plinova, kao i zaklopka za

8 2 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

pocetak rada, osiguravaju veri stupanj iskoristivosti. Vratasca su velika, lijep
dizajn, ali i nov izrnjenjivac topline u samom plastu kotla. Proizvodac je, kako bi
omogucio i pripremanje potrosne tople vode, u bocne stijenke lozista ugradio
izrnjenjivae topline, odnosno cijevnu zmiju, koja je uronjena u toplu vodu iz si
stema centralnog grijanja. Na taj nacin hladna se voda prolazom kroz taj izmje
njivac zagrije i dobiva se topla voda za kuhanje, pranje i kupanje .
o rez irnu rada kotla zacijelo ovisi i k olicina tople vode, pa je potrebno i razdo
blje prilagcdavanja. Ta ideja 0 pripremanju potrosne tople vode za prosjecan stan
vrlo je ekonomicno i dobro rjesenje.
Do mjesta gdje zelite montirati ovaj stednjak-pec-kotao morate osim uobicajenih
prikljucaka za sistem centralnog grijanja dovesti i prikljucak za dovod hladne vode
i odvod tople potrosne vode do mjesta potrosnje (kuhinja, kupaonica i slicno). Ti
su prikljucci dimenzije 0 1/2", a na dovod treba ugraditi obican zaporni ventil i

11

1
-

10

4
-15

r:

14

" <.

Shema
spajanja
cjelokupne
instalacije '--

--'

1. Trajnozareci stednjak
KIV-ETAt
2. Venti! za odzrscivsnje
3. Cirkulacijska crpka
4. Manometar
5. Ogrjevno tijelo
6. Ekspanzijska posuda
7. Sigurnosni venti!
8. Venti! za punjenje i
praznjenje
9. Termometar kotlovske
vode
10. Temperaturn o
sigurnosni venti!
11. Kontakt temperaturno
sigurnosnog venti!a
12. Potrosnja sanitarne
vode
13. Venti! za zatvaranje
hladne vode
14. Protupovratni venti!
nepovratna zaklopka
15. Mirkoomekslvac
sanitarne vode
16. Protocnl grijac
(ugrac1en u stednisk).

nepovratnu zaklopku (kako bi se sprijecio protok u suprotnom smjeru), dok se sam

sistem zagrijavanja potrosne tople vode osigurava pomocu toplinskog sigurnosnog
ventila s kapilarnim osjetnikom. Termostatski sigurnosni ventil je vazan element
opreme kod svih toplovodnih kotlova i 0 njernu ce jos biti rijeci u poglavlju 0
sigurnosnoj opremi.
Pogresno bi bilo kotao-stednjak promatrati kao sirotinjsko rjesenje. Svugdje gdje
se centralno grijanje moze rjesavati-unutar raspolozive snage ove vrste kotlova
treba najozbiljnije razrnotriti i tu mogucnost, bez obzira na kuhanje. Kompaktna
izvedba, moderna tehnick a rjesenja i opsluzivanje u stanu (nije potrebna kot
lovnica) prednosti su zbog kojih se mozda isplati predvidjeti i malo vecu kuhinju,
pa iz nje grijati cijeli stan ili cak obiteljsku kucu.
Nairne, ako centralno grijanje zelimo rijesit.i kao sto je danas uobicajeno, sa
cirkulacijskom crpkom, automatikom, a ekspanzijsku posudu ionako mora imati
svaki sistem, onda je potreban prostor i za te elemente sistema. I tu postoje
prakticna rjesenja kod kojih se cijeli komplet, sa zatvorenom ekspanzijskom
posudom ugraduje kao viseci element kuhinje iznad kotla-stednjaka, pa se i ne
primjecuje da je kuhinja ujedno i kotlovnica.
Takvi sistemi su vrlo cesti u razvijenom svijetu ito ne sarno tamo gdje je krutog
goriva u izobilju i gdje je ono najjeftinije. Postoje i plinski stednjaci-kotlovi koji
osim normalne cetir i ploce za plinsko kuhanje sadrze i svu vee spomenutu opremu,
ukljucujuci opet i mali izrnjenjivac za kontinuiranu pripremu tople vode, kapa
citeta 5 do 10 lImin. S plinom kao gorivom moguca je jos kompaktnija izveda zbog
manjeg 10zista i izrnjenjivackog dije la kotla, pa sve sto je potrebno stane u jedan
element i vee je medusobno povezano.
Na takav uredaj treba samo prikljuciti ulaz i izlaz instalacije centralnoggrijanja,
te instalaciju tople vode i struju, sto ionako mora irnati svaka modern a kuhinja.
Nacin funkcioniranja gotovo je identican jednom drugom plinskom uredaju, kao
i vecina ugradenih elemenata, pa cemo odmah predstaviti i to zanimljivo rjesenje
etaznog grijanja.

GRIJANJE 85

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

bo

.... ..... .
..... .

.... .....-.

Proizvodac WAMSLER tz
SR Njemacke nudi ovaj
zanimljiv tednjak-bojler
kotao.

, ......
"

" '

..... '

KOMBI PLINSKI APARAT

Rijec je, dakako, 0 bojleru za kupaonicu kao izvoru topline za cijeli stan. To je
rjesenje nazalost dostupno sarno onima koji su prikljuceni na plinsku mrezu. Zemni
plin je u pravilu jedino gorivo koje ima smisla koristiti za grijanje pa su ovi aparati,
koji su se razvili na osnovi klasicnih protocnih plinskih bojlera za priprernu tople
vode i prilagodeni za taj energent, iako mogu raditi sa svakom vrstom plinovitog
goriva uz minimalne prilagodbe (zamjena plinskih sapnica), Proizvodaci najcesce
i isporucuju sapnice za sve poznate plinske mjesavine koje su u upotrebi danas,
pa treba tocno znati kojim se plinom raspolaze i po potrebi ih zamijeniti.
Najcesci naziv tih uredaja je kombi-bojler jer istodobno sluz! za centralno
grijanje i pripremu potrosne tople vode, iako dan as vee postoje i posebni plinski
aparati koji iskljucivo sluze za potrebe centralnog grijanja i ne moraju se postaviti
u kupaonicu , nego u bilo koju prostoriju stan a gdje za njih ima mjesta, kao sto je
npr. predsoblje. U nekim se slueajevima isplati cak i baterija od dva takva pa
ralelno ugradena aparata, bolje nego posebna kotlovnica s pratecorn opremom
(a p a ra ti su, i kombi i ovi drugi ogranicene snage, slicno kao i kotlovi-stednjaci,
uglavnom do 30 kW,)
Kombi-aparatjednim sistemom sagorijevanja plina, daklejednim sapnistem,
plamistern i sl. rjesava prakticno sve toplinske potrebe dornacinstva, osim kuhanja.
Kao st o se vidi iz sheme aparata, potrosna voda se zagrijava indirektno, posre
dovanjem vode u sistemu centralnog grijanja u posebnom malom izrnjenjivaeu.
U aparat je osim toga ugradena i cirkulacijska crpka, zatvorena ekspanzijska
posuda i oprema za potpuno automatski rad. Pritiskorn na gumb aparat se pre
bacuje na Ijetni rezim rada, kad voda iz sistema centralnog grijanja cirkulira sa
rno u aparatu i tako zagrijava potrosnu vodu. Dakako, aparat se automatski ga
si kad voda dostigne zeljenu (postavljenu) temperaturu ili na komandu sobnog
termostata i ponovno se upali kad treba. Nedostatak kombi-aparata je u tome
sto u slucaju kvara korisnik ostaje i bez grijanja i bez tople vode. Cirko-aparati
su konstruirani sarno za centralno grijanje, pa su jednostavniji i jeftiniJi. U
tom slucaju nabaviti dva specijalizirana aparata (cirko-aparata i plinski pro
tocni bojler) je dakako, skuplje. Tome treba dodati i dvostruke prikljucke na plin
i dimnjak, a nije bez znacaja ni to sto dva aparata zauzimaju dvostruko prostora,
iakoje rijec 0 relativno malim uredajima ovjesenim na zid. Na ovaj nacin usprkos

86 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Funkcionalni presjek kombi

bojlera- TIP TURBO s dodatnim
oduzimanjem top line dlmnim
plinovima VAILLANT tip
thermoblock turbo

vew.

,.
...
.

Kao sto i turbo-auto ima uecu

snagu od obidnog, talco i kotao
s oznakom turbo ima bolju
iskoristivost.
",~.z,
s; .l\M.
i ~;,<;'~ . ~ M:
ii:::;' %"\l~iF:"
e
...t.::>'*

sm..

10- 11

,dt d

-]

H :;

\~d\tf' . ~h~

1~~I!~f:1'1~:lf~I~lllli~lI11Iflf~[jl'lllltl

111

50

oo

.
.
71_

...
M-

.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;:.;..;.:.;.;.; ;..:-:-;.:-:-:;:.;:;.<:.:..;

70

.. ---..a='"r
"' .ti=;~:.:il1

vecim troskovima, osigurali ste i grijanje i pripremu tople vode pa takav sistem
una toe povecanim troskovima preporucujerno zbog vece pogonske sigurnosti ,
Bez obzira da li je rijec 0 kombi, cirko iii protocnorn bojleru za toplu vodu 10ziSta
su redovno izvedena kao tzv. atmosferska, tj. takva kod kojih gorivo izgara pri
atmosferskom tlaku, za razliku od pretlacnih, gdje poseban ventilator (u sklopu
plamenika) dobavlja zrak za izgaranje. J asno je da takvi sistemi zahtijevaju i bolji

..

;I
17

11

.
n

'00

I,

10
II

,"

1,

a.

..

~-

'17

,"
,

1.

:a
e
a

)g

le

iti

'0

lin
ra,

Funcionalni presjek suvremenog

cirko-plinskog aparata.

GRIJANJE 81

_ _ _ __ _ _ _
.

..
"

::;:;:;:;:;:::;:;:;:;:;:;:;:;:;::

DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.

1~\I~~j: :.);:ili: i:ili~iillij~~~1:i : ;: i:1~\ij~:::i : ~: : i[

Zasad je zemni plin vrlo

ekonomican ekoloski povoIjan
energent pa ga treba
maksimalno iskoristauati za
grijanje.

Plinskl kombl sparat:

rjeava I grljanje I
potrosnu toplu vodu,
(sistem A), mada je bolje
slsteme odvojltll ugradltl
nekl clrko-aparat (slstem
8) zs grljanje.

r-or----5
......- - 6

dimnjak nego kod plemanika gdje ventilator uspijeva progurati dimne plinove i u
manje povoljnim slucajevima, Kako bi se nekako doskocilo tom problemu i da se
sto bolje iskoristi toplina, noviji su modeli obicno opremljeni tzv. turbo-uredajern.
Oni u odvodnu dimnih plinova imaju ugraden dodatni izrnjenjivac topline i ven
tilator. Toplina izgaranja plina iskoristava se pornocu ovog izrnjenjivaea do
maksimuma, a ventilator sluzi za svladavanje dodatnih otpora strujanja, koji se
pojavljuju zbog izrnjenjivaca. Zbog toga se takvi aparati mogu ugraditi i tamo
gdje je mali potlak dimnjaka ili cak na fasadu. U ovom posljednjem slucaju kroz
otvor na fasadi usisava se svjezi zrak za izgaranje i izbacuju dimni plinovi.
Za izgaranje kod aparata koji rade gotovo kontinuirano trose se znacajne
k olicine kisika, a kako se uglavnom ugraduju u male prostorije, dovodenje zraka
izvana je nuzno. Tamo gdje se aparati ne mogu povezati s vanjskom atmosferom
preko fasade izvode se dimnjaci s dvostrukom stijenkorn, tzv. sistem LAS. Kroz
vanjski plast dovodi se svjezi zrak, a kroz sredinu se odvode plinovi. Na taj nacin
ova lozista disu slicno zivim bicima, kod koji se svjezi zrak i stetni plinovi i dovode
i odvode istim putem kroz organizam. Valja napomenuti da nesretni slucajevi u

88 GRIjANjE

_ __ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

kupaonieama nisu uvijek doslovno trovanje plinom. Koncentracija kisika u dobro
zatvorenoj prostoriji uslijed izgaranja naglo slabi, pa covjek jednostavno zaspi u
kadi. Obicno se tek naknadno iz istrage sazna da plinski boljer (ili pee) nije bio
ispravno prikljueen. Dakle, ako nije izveden dotok svjezeg zraka izvana, kupao
niea ne smije biti potpuno zatvorena za vrijeme kupanja.
Postoje i posebne verzije plinskih bojlera i kotlova vece snage za ugradnju u
kotlovniee. Plinske kotlovniee, bile male ili vece podlijezu strogim propisima
protueksplozijske zastite i bez strucno izradenog projekta ne smije se upustati u
njihovu izgradnju.

PLINSKI BOJLERI I KOTLOVI

Plinski bojleri se takoder izvode s atmosferskim loaistima i spremnikom vode
razliCitog sadrzaja (130, 160, 1901), gdje je trajno akumulirana odredena kolicina
tople vode. Prednost ovog sistema je da se regulacijom voda moze odrzavati na

U svakom prostoru gdje postoji

otvoreno loiiste treba osigurati
dovoljno svjeieg zraka za
poipuno sagorijevanje goriva .

~(;:fl~;lTlf:~: CH;(()tJ N ~2

Pripremu
potrosne tople
vode treba
osigurati

protocnim
ptinskim
aparatom.

/Ii plinskim
bojlerom ko]l
sadrii 130,
160, 190 titara
tople vode.

temperaturi do 4S'C sto je dovoljno za kupanje, pri cemu je talozenje kamenea

neznatno. Na taj se nacin moze toplom vodom opskrbiti vise kupaonica iii izljevnih
mjesta, umjesto da se za svako ugraduje protocni aparat. Jedan takav bojler
dovoljan je za potrebe vece obiteljske kuce.
Plinski kotlovi s lijevanozeljeznim blokom i atmosferskim lozistem koriste
se za eentralno grijanje tamo gdje snaga kombi iIi cirko-aparata nije dovoljna. I
oni su gradeni obicno u tzv. blok-izvedbi, s lozistem, eirkulaeijskom erpkom, auto
matikom i ekspanzijskom posudom u jednom kucistu, Kotlovi s lijevanozeljeznirn
blokom (kucistern) mogu raditi i na niskotemperaturnom rezirnu, bez opasnosti
od kondenzaeije u kotlu. Poznato je da ako se temperatura u loaistu spusti ispod
60'C (kod celicnih kotlova s ugradenim plarnenikom), dolazi do rosenja na
unutrasnjoj stijenki, a to stvara agresivni talog i smanjuje prijelaz topline. Zbog
karaktera strujanja dimnih plinova, u odnosu na strujanje vode u kotlu, ovdje ne
nastupa ta pojava, pa se temperatura u loaistu moze prilagodavati potrebama
sistema. Otpada potreba za posebnim ventilom za mijesanje, a stupanj iskor'istenja
topline je veci, kao i vijek trajanja kotla.

GRIJANJE 89

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

....

Kuciste regulatora kotla

sa sigurnosnim cuvarern tem
perature, regulatorom tempe
rature i predvidenim otvorom
za stednu automatiku SPR
(spremno za prikljucak),

Motorna dimna zaklopka*

sprecava pothladivanje kotla
dok plamenik nije u pogonu.

Stedna automatika*
sluzi za upravljanje klizne tem
perature kotla u ovisnosti 0
vremenskim prilikama.

Automatski odzracn!

~-+------"":ve n til*

Regulator temperature
za podesavanje zeljene kotlov
ske temperature.

Tablica podataka
daje informacije 0 najznacaj
nij im tehnickirn podacima ko
tla i pokaziva da je kotao ispi --~
tan i odobren po DIN-DVGW i
od strane LOS - Ljubljana.

Cirkulaciona pumpa*
Osigurava ravnomjerno pro
strujavanje kroz cijeli sistem
qrijanja,

Termoskretnica
Dodatna sigurnost pornocu
ukapcanja termonapona preko
sigurnosnog cuvara tempera
ture.

L.~Sl
Termo-Manometar
Pokazuje temperauru vode u
kotlu od 0 0 C do 120 0 C i tlak
u sistemu od 0 do 4 bar.

It

Kombinirani magnetski
plinski ventil
daje plin prema potrebi bez
stupnjevanja. Regulira, uprav
Ija i nadzire protok plina s dvo
strukom siqumoscu i n<1 taj
nacin garantira rad bez smetnji.

Piezo-upaljac
Laganim pritiskom na dugme
pali potpalni plamenik.

sastavni elementi jednog plinskog kotts tip HC-HYDROTHERM-PLAMEN

90 GRIJANJE

t'
I

'

Univerzahii plinski plamenik

iz plemeniiog telika
posebne konstrukcije garantira tiho palje
nje plamena do ravnomjernog plamenog
tepiha i rad postrojenja s izuzetno malim
surnovirna.

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

~I
postoje I posebnl
pl/nskl kotlovl, pa
5e ne mora uVljek
korlstltl ptlnski
kombl-aparat.

e-- - - .....

PUT voos
iUzd" tO I p " '6jel<1

PUT DtMN . PliNOYA

~ Po p rt!cnj prt: ~ j"'''k '

KOTLOVI NA KRUTA GORIV A I UNIVERZALNI KOTLOVI

Ako racunica pokazuje da je za vas lozenje krutim gorivom najekonornicnije,
ne treba se ustrucavati i smatrati taj nacin grijanja primitivnim, Danas postoje
konstrukcije kotlova na kruta goriva visokog koeficijenta iskoristenja topline i
stupnja automatizacije lozenja, Ako za vase potrebe nije dovcljan kapacitet kotla
stednjaka iii yam je komplicirano svakodnevno donositi gorivo u kuhinju, oda
berite kotao na kruto gorivo koji se smjesta u posebnu prostoriju, u blizini
sprerni sta za ogrjev ili, u manjim dornacinstvima u istoj prostoriji s ogrj evom.
Moderne verzlje kat/ova
na kruto gor/vo Imaju ntz
novost/, pa tako pocetek
procesa krutog gor/va lms
dlrektno odvoc1enje
dlmnin pllnove.

Kako se ne bi gubila toplina

akumulirana u zidovima i
predmeiima, prostoriju treba
provjetravati potpunim
otvaranjem prozora i urata, ali
nakratko (do tri minute) .

GRIJANJE 91

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Izbjegavajte ugradnju
unioerzalnih kat/ova jer to nije
racionalno rjeSenje.
.:\\

If:)tS:nTj\ O;{(}U t~!l:

Kod norma/nog /ozenja

put dimnih plinova je du/ji
pa je I stupanj
Iskoristivosti veci.

92 GRIJANJE

Na tdiStu postoje razlicite konstruk cije takvih kotlova, pa pazite da vas ne

zavede cijena ili univerzalnost kotla. Za prvi slucaj moze se opcenito reci: koliko
para, toIiko muzike. J eftinija rjesenja u bliskoj su vezi ili sa slabijim stupnjem
iskoristenja goriva iIi s primitivnijim lozenjern iIi manjom trajnoscu kotIa, a nije
rijetkost ni kombinacija svih tih "svojstava", U slucaju univerzalnih kotlova,
prikIadnih za lozenje krutim i tekucirn (bez obzira da Ii odmah kupujete i plame
nik), pa cak i plinovitirn gorivom, neminovan je niz] stupanj iskoristenja u sva tri
slueaja, Za svako pojedino gorivo u IoziStu se razIikuju strujanja i procesi i ono
mora biti tome prilagodeno ako se zeli dobro iskoristiti, PogIedajmo najprije jedan
moderan kotao, prvenstveno konstruiran za kruta goriva. Rijec je 0 trajnozerecern
toplovodnom kotlu proizvodaca "Ferrotherm" koji ima oznaku FF. Po tehnickim
rjesenjima, visokom stupnju iskoristivosti, te po izuzetnoj dodatnoj opremi, moze
se ubrojiti medu najsuvremenija rjesenja te vrsti i u nas i u svijetu. Posebna mu
je karakteristika sto uz visoku iskoristivost goriva u njemu sagorijevaju i stetne
tvari koje inace nesagorjele odlaze u dimnjak i zagaduju okolinu.
Vee su prva ispitivanja (ria modelu FF 25) dala izuzetan rezultat - stupanj
iskoristivosti od 80 posto . Podsjetimo se da je to dosad bila gotovo nedo stizna
granica jer su klasicni kotlovi na kruta goriva imaIi iskoristivost od 55 do najvise
70 posto. Novi propis u SR Sloveniji, kojim su znatno postrozeni mnogi kriteriji
vezani uz iskoristivost i potrosnju energetskih resursa, objavIjen u "Uradnom listu
SRS" od 11. X. 1984 . godine, precizirao je najmanji stupanj iskoristivosti kod
kotlova na kruto gorivo u rasponu od 74 do 80 posta ovisno 0 kapacitetu kotla.

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Zacijelo, i to je dokaz da je ovaj kotao pretekao propise, a po nizu inovacija,

tah nickirn rjesenjirna i dodatnoj opremi , doista se moze nazvati - kotlom
buducncsti,
Osnovna mu je karakteristika posebno tehnicko rjesenje lozista koje omogucuje
proces donjeg sagorijevanja, odnosno trajnog gorenja po cemu je i sam kotao dobio
naziv. Ovaj je princip poznat vee otprije, kod manjih trajnozarecih peci, ali nije
se upotrebljavao kod kotlova. Ne ulazeci u dublje strucne analize i objasnjenja
tog postupka izgaranja ukratko cerno objasniti kako se u loziste dovodi i primarni
i sekundarni zrak za proces izgaranja, a raznim pregradama osigurano je dodatno
i potpuno izgaranje ishlapljenih, a nesagorjelih plinskih supstanci goriva, dok
samotno loz iste u donjoj zoni zbog svog akumuliranja top line s visokom tempera
turnom razinom od 630 do 700C omogucujo potpuno izgaranje krutih zaostalih
cest ica goriva, kao cadi i ugljicnog monoksida. Zato je i sarno loziste malo neobicno
konstruirano, sto se i vidi na njegovu presjeku. Zbog potpunog sagorijevanja nije
sarno veca iskoristivost goriva i znatno manji trosak grijanja, vecje i zagadivanje
okoline mnogo manje, pa ovaj kotao udovoljava ekcloskim zahtjevima. Taj smo
kotao izdvojili sarno kao primjer, uz napomenu da moderan i kvalitetan sistem
sagorijeva nj a krutog goriva imaju i modeli nekih drugih proizvodaea.
Najsigurniji vedic za odabir kotla je znanje, odnosno poznavanje razliCith
konstrukcija i njihovih osobina. Bez sumnje danas su najnaprednije konstrukcije
na principu trajnozareceg lozista, Osim dobre regulacije i visokog stupnja
iskoristenja, te niske emisije stetnih tvari, njihova je prednost i jednostavno

Modeli SPECIAL
proizvodsc TVT "Boris
Kidrit" predvideni su za
kvalitetno kori~tenje
krutog gorlva i imaJu
gotovo kienticno loii~te.

- 8,

>--~

<!J ~

16

-;\

<;)

18

16

18

w~j h- 1 1

1 -

itt ~

I
o-.=:. ~ - !

I,

00

: Ill,

----.
7

12

II>

~
5

l\:;I[:~-=-------'---El-

i- - - -

-- 8 --1

Model

Kapacitel
kod ugljens

Volumen
bojlera

Kapacltet
bojlers

kW

IIh

26

120

740

SPECIAL 26

1(olicina
vode
bojleru

L --- L,-

L,

L2

B,

HI

H,

mm

mm

mm

mm

mm

mm

mm

mm

97 1030

1171

761

582

595

1698

1096

750

Promjer
dimnjaka

Promaja Polazni vod

fovralni vod

Masa Masa
bez
u kotlu

kg

mm

Pa

ON

II

180

20

40

81

363

SPECIAL 32

32

120

740

104 1030

1171

761

642

595

1698

1096

750

180

20

40

97

379

SPECIAL 40

40

160

BOO

120 1030

1 t 71

826

722

700

lM7 1J96

750

180

25

40

77

421

1 kW = 860 kcallh

Pridrzavamo si pravo promjene

GRIJANJE 93

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

16

.i.

10
15
1
4

12
:-

Presjek kotla za kruto,

tekuce i plinovito gorivo.

L_

-I

~----Ll-----'"

Legenda:
1- toztst; 2 - dimni kanali; 3
prikljucak na dimnjak - dimnjaca; 4
vodom hladena resetks; 5 - prostor za
pepeo; 6 - zaklopac za usmjeravanje;
7- donji otvor tottste; 8 - gornji otvor
lozista; 9 - polazni vod; 10 - povratni
vod; 11 - sigurnosni polazni vod R1";
12 - sigurnosni povratni vod - punjenje,
praznjenje R1"; 13 - regulator
provjetravanja R314"; 14- rubies
zaklopke za usmjeravanje; 15 - ptos! s
izolacijom; 16 - bojler za potrosnu
toplu vodu.

lozenje, jer u sprernnik goriva stane takva kolicina koju treba sarno povremeno,
ovisno 0 opterecenju, nadzirati. Ponekad se to svodi na jedan obilazak dnevno.
Sasvim je druga slika univerzalni kotao.
Pazljivorn oku, medutim nije promaklo da i kotao "Fer roth er m" tip FF ima otvor
za ugradnju plamenika za tekuce gorivo. Medutirn, ovdje ta mogucnost ima drugu
funkciju. Dogradeni plamenik sluzi sarno za (automatsko) potpaljivanje kotla il i
za privremeni pogon kad nestane krutog goriva, tj . kad stupanj iskoristenja nije
najznacajniji, pa prema tome spada u de luxe opremu, iako ce proizvodae, iz ko
mercijalnih razloga za neuke mozda i ovaj kotao nazvati univerzalnim. Nabavka
takvog kotla zbog moguceg prijelaza (jednom, kad bude jeftinije il i kad dobijemo
pr'ikljucak) na tek uce ili plinovito gorivo bila bi besmislena vee zbog toga sto u
tom slucaju pola kotla ostaje neiskoristeno,
Osim toga, i kotlovi stare. S vremenom se napune talogorn, pa s promjenom
vrste lozenja, odnosno goriva, ni najbolja univerzalna konstrukcija ne bi dala
ocekivani stupanj iskoristenja, a vjerojatno bismo ionako morali ugraditi nov kotao
zbog dotrajalosti staroga. Zbog toga je bolje za novi energent nabaviti i novi ,
moderan kotao, a stari zadrzati kao rezervu, zlu ne trebalo. Opcenito, mozerno
reci da su specijalizirani kotlovi 10 do 20 posto ekonornicniji u eksploataciji od
univerzalnih.

KOTLOVI NA TEKUCE GORIVO

Tokom ogrjevne sezone

prozor ne smije biti stalno
otvoren .

::~~:~::::::

~:::::::::::::::::

II}::::l:it~:::rrr:~~l:::::::::~ ~~f/rr:: t:tm: :~il:l l 11 1:11.:.:

:=::: ::::::::::: : : ~ : : : ::}?~:}~{:)~:::}}fr:: : : : : : : : : : : : :

94 GRIJANJE

.::::::::::.::::::::;:::::::::.:.:. .

Iako je tekuce gorivo zbog cijene sve manje atraktivno, i vrijeme burna grijanja
loz-uljern je iza nas, mnogi postojeci sisterni jos uvijek rade na loz-ulje, a ne bi se
moglo tvrditi niti da se ne grade novi. Prednosti potpuno automatiziranog lozenja,
jednokratne nabavke goriva i prakticno nikakvog posla s njim e, malog potrebnog
prostora za skladistenje, i li pak mogucnost kupnje na rate, bilo u obliku fin an
cijskog kreditiranja iIi visekratnorn kupnjom manjih kolicina u sezoni grijanja,
dostava u kucu u vecim gradovima - razlog su sto jos uvijek velik broj potrosaca
nalazi svoju racunicu u tekucern gorivu.
Sarni kotlovi na tekuce gorivo jednostavne su i relativno jeftine izvedbe, vecinorn
ceIicni - zavareni, a redovno su predvideni za pretlacno lozenje putem plamenika.
Plarnenik je ujedno i najslozeniji dio takvog postrojenja, pa cerno ga obraditi
posebno. Kad je rijec 0 pretlacnom lozenju, nema bitne razlike izmedu procesa
izgaranja plina i tekuceg goriva, pa se isti kotlovi mogu koristiti i za jedno i za
drugo, stirn sto su plamenici razliciti, a postoje i univerzalni, za plin i tekuce gorivo ,

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Kotao tip RL za
tekuce iii plinovlto
gorivo.

'---~'---

_____'

Ta cinjen ica dodatno opravdava izbor lozenja tekucirn gorivom svugdje gdje se
predvida prikljueenje na rnrezu zemnog plina,
Kao gorivo najcesce se koristi tzv. ek stralako lozivo ulje, k ako zbog kvalitete
izgaranja, tako i zbog sigurnosti od stinjavanja u zimskim uvjetima, sto je slucaj
s nekim drugim, jeftinijim tekucirn gorivima.
Obicno je na kotJu ugraden i bojler za pripremu potrosne tople vode kao i kod
veCine univerzalnih kotJova, sto ima svoje prednosti i nedostatke.
Crpka za cirkulaciju vode za centralno grijanje, ekspanzijska posuda, razne
druge potrebne armature u kotlovnici i automatika nabavljaju se i ugraduju
posebno, 0 cernu treba voditi racuna pri odabiru izmedu obicne i tzv. blok-izvedbe
u kojoj je to sve sadrzano. Dakako, kao i za sve druge moderne uredaje za grijanje
s automatikom, i ovdjeje pogon moguc sarno uz koristenje elektricne energije kao
pornocnog, ali prijekopotrebnog medija. Bez struje nema ni grijanja.
Stupanj iskoristenja energije redovno je vrlo visok, sto zahvaljujuci samoj
konstrukciji kotla, a sto cinjenici da je kod pretlacnih lozista opcenito bolje
sagorijevanje, pa time i iskoristenje goriva.

Legenda:
1 - vruce komora za ulje
iii ptln; 2 - dimne cijevi s
turbolatorima;
3 - prikljutak na dimnjak
dimnjata; 4 - otvor za
ti~cenje; 5 - polaznl vod;
6 - povratni vod;
7 - prikljutak R 1/2" za
osjetnike kotla (termostat i
termometar);
8 - odzrativanje odnosno
donji prikljutak crpke
baiters; 9 - sigurnosnl
povratni vod, punjenje,
pralnjenje;
10 - predgrijanje povratne
vode; 11 - bojler za
sanitarnu toplu vodu;
12 - prikljutak R 1/2" za
osjetnike bojlera
(termostat i termometar);
13 - odzrativanje;
14 - topla voda;
15 - recirkulacija;
16 - hladna voda;
17 - za~tltna anoda;
18 - gornji prikljutak
crpke bojlera (pokraj
prikljutka 13);
19 - sigurnosni predtok;
20 - prikljutak za
plamenik;
21 - otvor za promatranje;
22 - elektrogrijat;
23 - izolacija.

IZBOR KOTLA I TENDENCIjE RAZVOJA

Za pravilan izbor kotla potrebno je elementarno poznavanje svih raspolozivih
rjesenja, pa smo 0 glavnim kriterijima govorili vee u prethodnim poglavljima. Vrlo
je malo opcih parametara koji bi se odnosili na sve poznate tipove. Ipak, treba
napomenuti jedan zaj ednieki element, a to j e pitanje snage kotla. Proizvodaei
redovno daju podatke 0 ucinku pojedinih tipova i modela za odredeno gorivo i oni
moraju biti sto blisi, ali iznad izracunanih gubitaka topline. Treba takoder imati
na umu da vecina kotJova radi ekonomicno sarno na svom optimalnom rezimu, pa
se ostavljanje rezerve ucinka (kupnjom n epotrebno veceg kotla) ne isplati zbog
eksploatacije. U tom pogledu najmanje su osjetljivi plinski aparati, a najvise kotlovi
na kruto gorivo. Ipak, kod kotJova na kruto gorivo razumna rezerva snage treba
biti malo veca nego kod ostalih, s obzirom na velike varijacije ogrjevnih vrijednosti
razlicitih vrsta drva i ugljena.
Druga tema, s kojom vee ulazimo u problernatiku buducnosti i tendencija razvoja
je dilema oko pripreme tople potrosne vode . Iako postoje razliciti plinski i elektricni
aparati za tu svrhu, uobicajeno je da priprerna, tj . zagrijavanje vode za potrosnju
bude u sklopu kotla. Dok to kod manjih jedinica ima nekog opravdanja, kad je
rijee 0 kotlovnici i kotlu u njoj, bolje je da bojler za toplu vodu bude izvan, pokraj
kotJa, dobro izoliran, sto veceg volumena, s ugradenom cijevnorn grijalicom putern

GRIJANJE 95

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

koje crpka centralnog grijanja cirkulacijom primarne vode zagrijava i nj ega, uz

odgovarajucu automatsku regulaciju. Takav bojler moze imati ugraden i elektricni
grijac za razdoblje sezone grijanja, kad se ionako zbog tople vode ne isplati loz iti
kotao (bez obzira sto to neki Cine). S druge strane, u posljednje vrijerne i sunce
sve vise ulazi u nase stanove kao energent, pa se makar za ljetnu pripremu vode
za kupanje na njega rnoze prikljuciti solarni sistem. Solarni spremnici topline (sto
je u nasern slucaju i taj bojler) mogu biti zapremine 200, 300, pa cak i 400 Iitara .
Kod veceg bojlera moze se ekonomizirati i sa strujorn, jer zbog vece zalihe mozete
iskoristiti jeftiniju, nocnu energiju. Temperatura vode moze biti manja, manje je
talozenje kamenca, pa su ito razlozi za kotao bez ugradenog bojlera. (0 solarnom
grijanju vidi u posljednjem poglavlju.)
U vezi s alternativnim izvorima energije tu su i razliCita tehnicka rjesenja koja
idu za iskoristavanjern svega sto moze gorjeti, a nije upotrebljivo za druge svrhe,
kao sto su drveni i biljni otpaci, slama, kukuruzovina i slicno. Ta su rjesenja ogra
nicena na uze podrueje primjene, tamo gdje takvih izvora energije ima u vecirn
kolicinarna. Medutirn, tehnicki ne zaostaju za razvojem tehnologije grijanja opceni
to. Redovno je rijec 0 kombinaciji jednog od opisanih modernih kotlova s razlicitim

BIOMATIC

m3
2 klatno miieseto

1 - spremn ik 0,75

3- regulaeija pomaka
mijesala
4 - poklopae
5 - poluga za otvaranje;
6 - termitka izolaeija
odzrativanje;
7 - put za izvlatenje
goriva
8 - lomiliea vecih komada
9 - ormeric za pribor s
vratima
10 - posuda s vodom
termomehanitkim
ventilom za gasenje;
11 pogon puta, 3809 V,
0,37 kW
12 - meduposuds
13 - elektronicko
upravljanje
14 - put za lotenje
15 - lotiSte sa ssmotnom
retortom pepeonik
17 vrata s ladieom za
pepeo
18 - ventilator 220 V, 40W
19 - kotao
20 - vrata lotista
21 - revizijska vrata;
22 - dimnjak
23 - reflektor
24 izolaeija - 8 em

96 GRIJANJE

CD

re-e

:S '0

e st

:zl a

:elf

.r

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

uredajima za pripremu, preradu ili komprimiranje tih materijala na manji volumen

prikladan za lozenje, ukljucujuci i automatiku lozenja. Jedan takav primjer
predstavlja uredaj BIOMATIC, predviden za automatsko lozenje drvenim sitnim
otpacima.
U gradnji samih kotlova ide se za sto nizirn rez imom rada i maksimalnim
iskoristenjern topline dim nih plinova. ~to je nizi rezirn rada to je i mogucnost
iskoristenja topline kondenzacije veca, Kako, medutim, kondenzacijom nastaju
cesto vrlo agresivni (korozivni) spojevi, izrnjenjivaci topline koji se ugraduju u zonu
izlaska dimnih plinova iz kotla (gdje su vee prethodno ohladeni priblizno na
temperaturu kondenzacije) grade se od nehrdajucih visokolegiranih austenitnih
celika, sto naravno poskupljuje izvedbu takvih kotlova.
Postoje vee i verzije s kerarnickirn izrnjenjivacima iste namjene i treba ocekivati
skoru komercijalnu proizvodnju te vrste kotlova sto bi tada bilo i jeftinije.
Ilustracija zorno grafick i pokazuje takav pristup iskoristavanju top line kon
denzacije. Dakako, stednja energije ni ovdje ne ide bez povecanja investicijskih
troskova: za niskotemperaturne rezime potrebna su veca (i skuplja ) ogrjevna
tijela.
KORISTIVA
TOPLINA
KONDENZACIJE

KORISTIVA
TOPl lNA
KONDENZACIJE

,,%

11%

-,r:.
OGRIJEVNA VRIJEDNOST

-,r::.
OGRIJEVNA VRIJEDNOST

1%

GUSICI
ODAVANJA

~~~~I~~EM

U OKOLINU

ISKORI$TE NA TOPllNA

ISKORI$TENA TOPLINA

Pri prefasku na
niskotemperaturni rezim
40130 f kori~tenjem topfine
kondenzacfje ustedt se
gotovo 20 posta energije.

PLAMENICI
U osnovi razlikujemo dvije vrste plamenika: za plinovita i tekuca goriva.
Plarnenici za plinovita goriva obicno imaju mogucnost koristenja i zemnog i
gradskog, pa cak i bioplina, sto treba dogovoriti s proizvodacam, jer se kon
strukcijski neznatno razlikuju. Kod plamenika za tekuce gorivo najcesci su oni
za ekstralako lozivo ulje. Postoje i verzije za razne druge vrste tekucih goriva,
koja su znatno gusca, pa zahtijevaju dodatnu opremu u sklopu plamenika.
Kod plamenika za plinovita goriva najvazniji su podaci: zeljeni topJinski ucinak,
vrsta plina i tlak plina u instalaciji .
Za razliku od uljnih, plinski plamenici imaju tzv. plinsku rampu, tj . na
dovodnom vodu plina niz sigurnosno regulacijskih ventila koji omogucuju stabi
Ian i siguran dotok plina.

PRINCIP RADA
Uljni plamenik je uredaj koji uzima gorivo iz nekog spremnika i zajedno sa
zrakom mijesa ga u finu maglicu smjese zrak-gorivo.
Pravilnim sagorijevanjem te smjese iskoristava se njena ogrjevna moe.
Ekstralako lozivo ulje (loz-ulje) je najrjede od svih lozivih ulja pa s njim u tehnici
sagorijevanja ima najmanje problema. 'I'eze frakcije su lako, srednje tesko i tesko
lozivo ulje koje treba predgrijavati, filtrirati i slicno pa je to znatno kornplicira
niji postupak. Osnovno je ostvariti dovoljan viskozitet goriva tj. regulirati gustocu
na najoptimalnije rasprsivanje kako bi se gorivo dobro izrnijesalo sa zrakom i uz
dovoljno zraka (kisika) osiguralo potpuno (stehiornetrijsko) sagorijevanje. Kod
dobro reguliranih plamenika, stupanj iskoristivosti moze biti i iznad 90 posta sto
jasno ovisi 0 vrsti plamenika, kvaliteti sagorijevanja i redovitom odrzavanju.
Novije verzije plamenika za ekstralako lozivo ulje imaju i dodatno ugradene

GRJ]AN]E 97

_ _ _ _ _ _ _ _

DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

g;
<S

;t

"
t "

;;;:

9,
09
0..

.~~

0..'"

Presjeci plinskih
plamenika tip WG1 i WG2
tvrtke WEISHAUPT.

98 GRIJANJE

s.J!'

'f.,

.J!'

<5

if

<!?""

~'Ii

.J!'

c!J?::;'1i
~-~

s
et~

. "

iii"
Q.

''"*' s"
.>.

-!Jr

'f.,.

",,'lr

"

0<::1,

,,0

~'lr

f'lr

e J!J'
4 ~
09
"
0..<:'"C!' '"
*'
0'
'Ii

.~

'V

b'lr

09

rt;"

'"*'
~

<:i.

,{!J
b~

!J
~

.....0

~
.....o<:i.'lr
zr~

~l'f1

(.~ ~ru

,'

0.."

-s cr

'* i'qj ~ ~-s~

0,
<b

tlJ~

::';.>."'.J!''foo,

l'

-.!)T

;;;

. .OC..jc:::-s<S~
.

. 'P ~ ~ ~ ~ ~f::"

E;'::> '::>Q

$-f~ ~<o<::l,~

.,J!

-..3T
;'
~

male predgrijace ulja kako bi se postiglo cim bolje rasprsivanje (toplij e ulje je rjede
pa je i rnogucnost njegova rasprsivanja veca) i tako povecala kvaliteta sagori
jevanja. Tu je ujedno odgovor na pitanj e zasto se staro otpadno ulje ne moze
koristiti u sistemu centralnog grijanja. To ulje ima drukCij i viskozitet (maziva su
ulja obicno gu sca) pa ga treba dodatno zagrijavati kako bi s razrijedilo i rasprsivalo.
Tadaje obicno potrebna i dodatna uljna crpka, grijac s termostatima (a prije toga
treba ispitati sarno ulje da se vidi do koje ga toeke treba zagrijavati) i filtar jer je
prljavo itd. Stoga je najbolje otpadna maziva vratiti u rafineriju na regeneraciju
(kako je to i zakonom propisano),
MOZAK PLAMENIKA
Elektronski upravljacki sklop koji obicno zovemo programator il i autornatika
je mozak plamenika. Ako je glavna sklopka za upravljanje plamenikom ukljucena
i ako su kontakti drugih termostata zatvoreni (to su regula cijski i sigurnosni
termostat ako je tako spojeno upravljanje radom sistema) plam en se moze ukljuciti.
Tada napon dobivaju i drugi potrosaci u plameniku prema programu rada auto
matike. Automatika svih plamenika neznatno se razlikuje i to treba postivati.
Nikako se ne smije jedna automatika zamijeniti drugom ako nije ispitana i nij e
je odobrio proizvodac.

_ _ _ _ _ _ _ _

DIJELOVI SISTEMA CENTRAI.NOG Gh' lJANJA

Razlieiti impulsi mogli bi ugroziti sigurnost rada saro ng plarnenika. Napon je

tako dobio visokonaponski transformator koji daje iskru za paljenje smjese go
rivo -zrak, a poceli su raditi i motor ventilatora i motor u1jne crpke. N a taj se nacin
lozi ste ispire jer magnetski ventil na dovodnom vodu gori va jos nije otvoren. Tek
nakon odredenog vremena (k od manjih plamenika obicno 15 sekundi) otvara se
magnetski ventil i gorivo izlazi kroz sapnicu gdje ga up ali iskra koja preskaee medu
elektrodama na sapnistu, U blizini sapnista nalazi se fotootpor , tj. fotocelija koja
registrira pojavu svjetlosti - plamena i ostavlja sve elemente u pogonu. Ukoliko
se ne pojavi svjetlost znak je da plamen nije upaljen. Fotootpor to registrira i
pr ekida ciklus rada plamenika. Kod nekih se dozvoljava dvostruki start, pa ako
prvi put ne krene proces sagorijevanja zatvara se magnetski ventil na dovodu
goriva, a ventilator i uljna crpka rade i dalje. Nak on ponovljenog ispiranja loz.ista
ponovno se otvara dovod goriva i start se ponavlja. Ukoliko se opet plamen ne
upali sto registrira fotocelija, sve se zaustavlja uz signalizaciju kvara - upali se
kontrolna zaruljica na samoj automatici.
Tada treba pricekati da se stabilizira rad automatike i ohladi visokonaponski
transformator. To obicno traje 1 do 3 minute i tada se moze deblokirati automa
tika (pritiskom na obicno crvenu signalnu zaruljicu) i ponoviti start. Ukoliko se
automatika ucestalo deblokira, znak je da nesto nije u redu , pa treba potraziti i
otkloniti kvar.
Ovaj princip rada je izuzetno vazan da bi se uopce mogao otkloniti neki kvar.
Na kotlu se obicno u slucaju kvara upali neka signalizacija.
OTKLANJANJE KVAROVA
U tablici dajemo moguce kvarove i nacin njihova otklanjanja. Preporucujerno
cia otklanjanje kvarova prepustite ovlastenorn serviseru. Ukoliko smatrate da to
moz et e uciniti sami, prvo obavezno glavnom sklopkom iskljucite kotao i plame
nik iz napona m reze . Nikada ne dirajte vaznije elektricne sk lopove kako ne bi ste
poremetiti proces rada plamenika . Ako niste sigurni u svoje urnijece, zahvate na
kotlu ogranicite na ciscenje i izmjenu nek ih dijelova.

:':';...

~.;-:.:

.; :: ~;: :: :.: ': '. ::::;::.;.:} ::;

.:.:.:.;.;.:.; :.;.:.;;:.:;::.,;.:

1:::i:~ji~III. : : : l: I:I:l l ~ll:III~IIIII~lliliJi

Prije ogrjevne sezone i vas

sistem za grijanje traii malo
painje i pripreme.

: :lj:!: :~IIIII~!"I~:!I:lli:ilII'' I!:.I!!:gll.:liJ:jH~i!~::I:lil: IBg6h

Moguci uzrok
(vidi signalnu
Blokiran uredaj
zaruljicu na automatici)
Otvoreni kontakti na termostatima
(presostatima) toplinskog agregata

Autornatika ne dobiva napon

Autornatika u kvaru (omm etr om

provjeriti strujne k rugove automatike izmedu dovoda faze u autornatiku 5 jedne strane i prik ljucka za
elektromotor odnosno tran sformator
s druge strane
Fotootpor u startu osvijetljen ili
neispravan (ukljucuje se sarno elektrornotor)
Transforma tor i elektromotor ne
dobivaju napon
Transformator i elektromotor u
kvaru

Zahvat
Deblokirati automatiku pritiskom
na gumb
Podesiti termostate na pogonsku
temperaturu medija. Eventualno
neispravan termostat zamijeniti
novim
Kontrolirati sklopku za upustanje
plamenika s osiguracern i vod od
sklopke do automatike
Zamijeniti automatiku

Zamraciti
fotootpor
zamijeniti ga novim

odnosno

Kontrolirati vodove od autornatike

do transformatora i elektromotora
Zamijeniti ih novim
I

GRIJANJE 101

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Kod uljnih plamenika treba

cesCe mijenjati sapnicu.
>:

: ;!: :i\:;: ~i : ;:f ~:::f:::;:\~ : l:::n<{::ilL.ll\l'I:

Moguci uzrok
Mehanicka greska (rukorn provjeriti
da Ii se ventilatorsko kolo slobodno
okrece)
Automatika u kvaru (ommetrom
provjeriti strujni krug automatike
izmedu dovoda faze u automatiku i
prikljucka za elektromotor)
Elektromotor ne dobiva napon
Elektromotor u kvaru

Zahvat
Ustanoviti uzrok zapinjanja oso
VIne i otklorriti smetnju
Zamijcniti automatiku

MoguCi uzrok
Neispravan polozaj elektroda
Prljave elektrode
Automatika u kvaru (ommetrom
provjeriti strujni krug automatike
izrnedu dovoda faze u automatiku i
prikljucka za transformator)
Transformator ne dobiva napon

~: '~~,

.t.:.l.....D
.....:.a
..:. ;.,.i.:e
..;: I..',.;,.',.,t.',.;.:.,:.,m..,.:.,:.,.: ..

:.~ '!..l..l.!
.a..

.:.a..
:.;. .', .. .:.: .:.:. .m.: :, .,:.:.. .:,.:.. '. .

Zahvat
Podesiti elektrode na propisan
razmak i ucvrstiti ih
Ocistiti elektrode
Zamijeniti je novom

Kontrolirati vod od automatike do

transforma tora

'~ liillll!llt!lj!f[~l~i~ll~'_
MoguCi uzrok
Prljav fotootpor
Fotootpor ne "vidi" plamen

Fotootpor u kvaru

Automatika u kvaru

..-

Kontrolirati vod od automatike do

elektromotora
Zarnijeniti ga novim

~\!!!!!!~I:.(ai'i,.__
:: ::::.: :::::::.,. :::::::=::;::::::::=::::::: :::;::i:::;:;:::::'::.:;) :-::

_ 1

Zahvat
Ocistiti fotootpor

Provjeriti polozaj fotootpora

Zamijeniti ga novim

Zarnijeniti ga novrm

I .JIjllli~;~illl llllt~"lll!;~~~~111111Irlll_~~

Moguci uzrok
Elektrode su preblizu i li predaleko
od uljnog konusa
Lose podesen uredaj za mijesanje
gonva sa zrakom (disk, plamena
cijev)
Voda u ulju

t 02 GRIJANJE

Zah va t
Elektrode postaviti u ispravan
polozaj
Podesiti uredaj za mijesanje i pri
lagoditi ko licinu zraka kapacitetu
plamenika
Ispustiti ili iscrpsti vodu lZ rezer
voara Kao privremeni zahvat rnoze
se podici usisni vod u spremniku

_ __ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

I s~e~'a; ~sp~k::p~~~~~:;! 'Pl~menma;haF : : '

Moguci uzrok
Nerna goriva u sprernniku
Zatvoren rucni ventil na instalaciji
za gorivo
Ostscena spojka izrnedu rnotora i
crpke

Magnetski ventil ne dobiva napon

Zahvat
Napuniti rezervoar
Otvoriti ventile

Cistoca kotlovnice vrlo je

vaina za uredan i siguran
pogon sistema centralnog
grijanja.

Zarnijeniti spojku

Neispravan rnagnetski ventil

Provjeriti prikljucke i vod od auto

rnatike do rnagnetskog ventila
Zarnijeniti ga novirn

Pogresno spojeni prikljucci na crpki

Ispravno spojiti dovod i povrat ulja

Neispravna crpka (vakuurnrnetrorn

i rnanornetrorn provjeriti ispravnost)

Zarnijeniti je novorn

PrIjav uljn i filtar ispred crpke

Ocistiti filtar

Zacepljena sapnica

Ocistiti sapnicu

.. ..'. .....

.;.:<.::>:-:::-:<::;:::;: ::::: : : : : : : : : ::: : ::: ::::;:.;:;:::::::::::;:: '..;.: ;.;. :

@f::: :
m~~!9.lf:

: :::::;.:::::::;:;: ::::::::;::::: : : : :::::::: ::: : : ::::::::::: ::: .-.:::

:.:: :: : : ::: : : : . :.;.;.:

;.:

~.g;!~! B~~m~RI gm.:~.~!~t.~R~~I~li! :.

Moguci uzrok
Kasno paljenje srnjese zbog loseg
polozaja elektroda
Povecan otpor kotla zbog zatvorene
zaklopke na dirnnjaku il i zbog
uprljanih dirnovodnih kanala
Prevelik protok goriva

Zahvat
Podesiti elektrode
Otvoriti zaklopku odnosno ocistiti
kanale
Protok goriva prilagoditi kapa
citetu kotla

Nedovoljni tlakzraka
ispred diska

Podesiti polozaj diska

Moguci uzrok

Zahvat

Neispravno podesena kolicina

zraka
Nedovoljno zraka u prostoriji
(kotlovnici)
Prljava ili cstecena sapnica

ReguJirati zrak na tlacnoj i usis

noj strani
Provjetriti prostoriju

Gorivo kaplje izrnedu sapnice i

nosaca sapnice

Sapnicu pritegnuti iIi je zarnije

niti novorn, ako je ostecena
dosjedna povrsina. Kontrolirati i
dosjednu povrsinu ncsaea
sapnice.
Srnanjiti razrnak sapnice i diska
ili eventualno odabrati sapnicu s
rnanjirn kutorn rasprskavanja

Gorivo prska po disku ili plarnenoj

cijevi

Ocistiti il i zarnijeniti sapnicu

GRIJANJE t03

DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

MoguCi uzrok
Istro seni lez aji elektromotora
Nedovoljno pricvrsceno ili neiz
balansirano ventilatorsko kolo
Lose montirana ili ostecena spojka
izmedu motora i crpke

Zahvat
Zamijeniti elektromotor
Kolo stegnuti i li zamijeniti ga
novim
Kontrolirati spojku odnosno
zamijeniti je novom

Moguci uzrok

Zahvat
Usisni vod dobro zabrtviti i
odzraciti
Zamijeniti je novom
Ocistiti filtar u in st a la ciji za gorivo.
Provjeriti da li su ventili na insta
laciji potpuno otvoreni. Provjeriti da
nije prevelika visina usisavanja
odnosno duljina usisnog voda. Ako
treba, ocistiti dio instalacije za
gorivo

Zracni mjehuri u usisnom vodu

Istroseria crpka
Crpka radi s previsokim
vakuumom

: ::i !i i: !:!:!i:i!:!:i ! I I III.!I~I IIII~IIIIII!illlll~II I ~~m!li!li!il~m!I!lil! i i l i:i: i!:!~ :~: ~ :i.j~i

Mogue! uzrok
Prevelik protok aoriva
Zacaden toplin ski agregat
0 stecena sarnotna obloga

Zahvat
Smaniiti nrotok zoriva
OCi stiti dimovodn e k anale agregata
Popraviti oblogu

1!:i l.:"I.l:!I~j!lji: !i l lll!II~! il.mlml ~~RIII11~1 !lllm llllll~i~i: :~:~ : ~ :~ :!I:i lil!i !i!i!:i
-

Moguc! uzrok
Pre mal i pro tok goriva

Zahvat
Poveca t i pro tok goriva

Ovako izgleda pravilno

ugraden uljnl plamenlk od
kojeg vode flekslbllne
cljevl do flltra.

Sastavnl dtietovi uljnog

plamenika:

1 elektronskl upravljatki

sklop - programator
automatika;

2 - transformator za iskru pri

paljenju smjese;

3 . totootpor-totoceilis za

kontrolu plamena;
4 plamena glava.

104 GRIJANJE

_ __ _ _ _ __ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Uljni titter
ispred uljne
crpke treba
skinuti i
ocistltl.

Da biste
skinuli
elektrodu
dovoljno je
odvijecem
odviti vijak.

Fotocelije takoder treba

izvaditi i provjeriti da Ii su
ispravne.

KompIe tna

plamena

cijev vadi se

odvrtanjem

dvaju vijaka.

Zamjena sspnist i
sapnice.

Programator se
jednostavno skida nakon
odvrtanja vijka.

OBAVEZNI POSLOVI
Redovno kontrolir ajte cistocu elektroda, fotoc elije, dovodnih uljnih vodova,
filtra za ulje, filtra ispred uljne crpke kao i prohodnost sap nice za gorivo.
Barem jednom godisnje terneljito ocistite sve elemente a pogotovo ventila
tor, uljne vodove i slicno te pozovite servisera da regulira kvalitetu izgaranja.
Pri punjenju goriva u sprernnik najbolje je iskljuciti plamenik i tek nakon
dva sata ponovno ga ukljuciti
Dok su izvan pogona plamenik i ostali instrumenti moraju biti zasticeni od
prasine i ostalih neeistoca.
U plamenik ulazi i zrak iz kotlovnice, a ako u njemu ima necistoca one ce se
taloziti na rotor ventilatora koji ce tako otezati, padat ce mu broj okretaja, a samim
tim i kolicina zraka sto ce narusiti odnos gorivo-zrak pa sagorijevanje nece biti
potpuno (kao i stupanj iskoristivosti), Kotlovnica mora uvijek biti cista i kotao s
plamenikom ne smije biti u radioriici, garazi iii slicnoj prostoriji gdje ima prasine
iii neeistoca u zraku.

GRIJANJE 105

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

ULJNO GOSPODARSTVO
Skladistenje tekuceg goriva - odnosno tzv. ulja za domacinstvo, ili kako je to
tocno specificirano klasifikacijskim propisima prema JUS-u B. H2. 431 ekstralakog
lozivog ulja - zahtijeva, ako ste se odlucili za ovaj energent, dodatne troskove,
ukoliko zelite iskoristiti sve njegove prednosti u eksploataciji, U slucaju central
nog grijanja uljno gospodarstvo je znacajan dio postrojenja kojemu treba poklo
niti jednaku paznju kao i svim ostalim dijelovirna sistema.
Medutim, bez obzira na to da li smo spremni za dodatno ulaganje ili na impro
vizacije, treba znati da je drzanje i skladistenje loaivog ulja po dlozno propisima
koji odreduju posebne mjere zastite okoline, zastite od pozara i sigurnosti pogona
uredaja koji koriste taj energent. Pravilnik 0 smje staju i drzanju ulja za loz enje
objavljen je u "Sluzbenorn listu" SFRJ br. 45 od 8. studenoga 1967. i ima snagu
zakona. On predvida sve slucajeve skladistenja i manipulacije kako u industriji
tako i u domacinstvu i propisuje postupke za sigurno rukovanje.
Bilo bi preopsirno citirati cijeli pravilnik, no pri donosenju odluke 0 izgradnji
prostora za skladistenje lozivog ulja i uredaja za to dobro bi bilo prouciti ga kako

..c.'

~:
,',

0"

: ; .'; . ' 0

' ~ .'

'?: ~ ..

'. ~.'

Smjestaj ulja za loienje.

Legenda:

1 kotao; 2 . uljni

plamenik; 3 . rezervoar;

4 filtar;

5 . brzozetvereiuci venti/;
6 - mjerac nivoa;
7 - bakrena cijev za
dovod; 8 - bakrena cijev
za povrat; 9 - usisni venti/;
10 - granicnik punjenja;
11 - miem fJipka; 12
otvor za punjenje
promjera 3"; 13 odzracna
cijev promjera 2 112";
14 - prikljucak za spoj s
drugim rezervoarima;
15 - Ispust; 16 - zaklopka
na dimnom prikljucku.

108 GRlJANJE

: ;

~~. ,
Ii'-""
.1

: .; ;.'

'

.....

: ~ ',.':

cia:

za

re .

u -.

_ _ _ _ __ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

biste izbjegli greske . Ujedno, pravilnikom su nacelno dana i sva tehnicka rjesenja
medu kojima mozete odabrati ono koje yam najvise odgovara.
Tako se npr. propisuje da se ulje za dornacinstvo moze drzati u kuci u posu
dama zapremine do 25 litara,od nesalomljivog (staklo dakle ne dolazi u obzir) i
za ulje nepropusnog materijala.
U dornacinstvu u baevama do 200 litara, od celicnog lima iIi njemu
odgovarajuceg materijala
U spremnicima od celicnog lima iIi drugog odgovarajuceg materijala
Pritom se posude ne smiju puniti vise od 95 posta zapremine.
U jednom stanu ne smije se drzati vise od 50 litara ulja za dornacinstvo i to
u propisanim posudama.
Ulje za dornacinstvo ne smije se smjestati u zajednicke prostorije, prolaze,
stubista, hodnike, u nenastanjene tavanske prostorije, te na mjesta izlozena di
rektnorn utjecaju izvora topline.
U podrumima i prizemljima zgrada, ako nisu namijenjena za stanovanje,
smije se drzat] najvise do 200 litara ulja za dornacinstvo po jednom stanu, odnosno
ukupna kolicina za grijanje jedne stambene zgrade s jednim stubistern ne smije

-i

:,
:Q

',Q

;~ I

o'
.... ~

~ .:.

Prostoriju u kojoj je
rezervoar za skladi{;tenje
ulJa za domsctnstvo treba
za{;tititi od eventualnog
prosipanja ulja iz
rezervoara.
Najc:e{;ci su metalnl ovalni
rezervoari.

200

:z:
N

s:

GRIJANJE 109

_ _ _ _ _ _ _ _

I u kotlovnici moiete otuoriii

pogonski dneonik u koji
upisujte sve podatke 0
zahuatima, radotnma i 0
seroiseru i slicno,

DTJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRTJANJA

biti veca od 2000 litara. U takvim prostorijama ne smiju se nalaziti otvori za

ciscenje dimnjaka niti otvori spojeni s kanalizacijom. Nadalje, vrlo je vazno da
takva prostorija mora imati prag dovoljno visok da se ulje u slucaju prolijevanja
ne razlijeva izvan nje , odnosno betonski bazen, metalnu tavu iIi slicnu posudu koja
moze primiti sadrzaj svih posuda s uljem za dornacinstvo, uvecano za 10 posta
zapremine.
Striktno je regulirana i ugradnja specijalnih spremnika loz ivog ulja u nadzemnoj
i podzemnoj izvedbi. I oni moraju biti u tzv. tankvani - betonskoj iIi celicnoj nepro
pusnoj posudi koja moze prirniti njihov sadrzaj .
Spremnici za dornacinstvo su najcesce metalni, ovalnog oblika i zapremine 900
do 3000 litara, a mogu biti i od stakloplastike. Na trzistu ih ima razlicitih oblika
i ve licina, no ovalni su obicno takvih dimenzija da se mogu unijeti u prostoriju
kroz normalna vrata , a osim toga tlocrtno ne zauzimaju mnogo mjesta. Taj je oblik
razvijen stoga sto se spremnici najcesce postavljaju u podrume iIi prizemlja
obiteljskih kuca. Za vanjsko postavljanje jednako je dobar, a za ukopavanje jos
prikladniji cilin dricni oblik.
Propisana je i sva oprema tih spremnika, kao i instalacija od njih do plame
nika . Spremnik mora imati odz racn ik s odz racnorn kapom i protuplamenom
rnrezicorn, spojen na vanjsku atmosferu najmanje 2,5 m iznad tla, Uljeni prikljucak
mora odgovarati prikljucku autocisterne promjera 3" (tri cola) i mora se
zakljucavati (bilo kapa prikljucka iii saht u kome je izveden), Vazan element
instalacije je i filtar na ulaznorn, a jos vise na izlaznom prikljuck u - u prvom
redu radi funkcioniranja plamenika. Obicno se na spremniku nal azi poseban otvor
s poklopcem za mj erenje razine goriva mjernom letvom il i neki drugi uredaj za
kontrolu kolici na (npr. plovak s odgovarajuccrn mehanickorn iIi elektricno m trans
misijom signala). Na ulaznom prikljucku dobro je ugraditi ventil za brzo zatva
ranje u slucaju prelijevanja pri punjenju (kuglasta slavina). Jos je vazn iji
brzozatvarajuci uredaj na dovodu goriva od spremnika do pl amenika, kako bi se
veza mogla prekinuti u slucaju poz ara . S gornje strane spremnika moraju biti i
prikljudci za usis i povrat goriva, tj. cjevovodi koji ga povezuju s plamenikom.
Oprema spremnika obicno se kupuje uz plamenik kao tzv. uljni set, no ipak
treba provjeriti da li sad rzi sve sto zahtijevaju propisi.

OGRJEVNA TIJELA
Ogrjevno tijelo ne mora uvijek biti radijator, vee to moze biti i nek a cijevna zmija,
cijevni registar, rebraste cijevi, konvektori , paneli i slicno. Dok ste kod izbora
peci kao izvora toplin e vezani za vrstu en ergije koja narn je na raspolaganju kod
radijatora to nije slucaj . Bez obzira na izvor topline mozete u svom sistemu izabrati
bilo koji radijator, sto ponekad nije jednostavno jer se na nasern trzistu pojavljuje
cak oko 15 raz licitih modela.
Radijatori se dijele prema materijalu od kojeg su izradeni, pa razlikujemo:
lijevanozeljezne, aluminijske i radijatore izradene od celicnog lima . Kako bismo
vam lakse predstavili njihove osnovne tehnicke i komercijalne karakteristike,
svrstali smo njihov e osnovne podatke u pregledne tablice. U tablicama su dani
proizvodaci radijatora u Jugoslaviji, te modeli i tipovi pojedinog proizvodaca .
Iskaz avsi toplinski ucinak i cij enu svakog pojedinog clank a , dolazimo do
najvaznijeg podatka , a to je cijena toplinskog ucinka svakog pojedinog radijatora.
Iz toga vidimo koji je radijator najek onomicniji, mada kod konacnog izbora valja
obratiti paznju i na trajnost, dizajn i ostale karakteristike koje su nam ponekad
vrlo vazne.
Dakle, pri nabavci se ne obaziremo sarno na cijenu pojedinog clanka radijatora,
jer to je sarno jed an od elemenata pri donosenju odluke. Vrlo je vazan toplinski
uCinak pojedinih modela i tipova radijatora, pa tek nakon toga mozemo koriacno
zak ljuciti koji nam se radijator najvise isplati kupiti.

LIJEVANOZELJEZNI RADIjATORI
Tu vrst radijatora karak terizira dugi vijek trajanja (proizvodac iz Slavonske
Pozege jarnei trajnost od 50 godina), vrlo su teski (30 kg/m" ogrjevne povrsine) i
zbog svoje tezin e odnosno mase dugo s e zagrijavaju ali zato i dugo drze toplinu.
Svi se takvi radijatori mogu spajati pornocu nazuvica, ( spojnica) na lieu mjesta u
bateriju prema potrebi.

110 GRIJANJE.

-r

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

rEHNICKI PODACI 0 L1JEVANOZELJEZNIM RAD1JATORIMA

I"; <--... ..IT
;;
.'if
(,.1
,)

~ I

.1<

;i

i '~ ~
:v

\j

,~

.......'
~':'
(v

"-,

"-

Z:
\I)

'3

11

-D ~

.\

. ~l

Ii

"'~

' -

1'6

~
'f::;
~

... u

0
~
':

'<

'J ....~ -,

\r
~

'h

e <..~
'.' ~ ~ ...~
.~

'1

;:"

\J

' >~
l'/' "
r

~'
0

' r-,.

~~

.
e

~ <~

~
! ()

0~ (J-:
V

l1
0')

b'
0

rJ
r-'

fJ 0

~~
0

"'I.;

t)

~ ::

PROIZVOOAC

TIP

RO "teljezara llijas"

JADRAN

200/G

200

280

220

60

0,160

0,810

4,6

84

71380 Ilijas

(clankasti)

500/3

500

580

110

60

0,167

0,695

4,4

87

Manuela Popica 2

ROO /3

600

600

110

60

0,196

0,840

5,6

102

OOUR "FABRIKA

500/4

500

580/

150

60

0,260

0880

6,0

136

GRIJNIH TIJELA"

600/4

600

680

150

60

0,290

0,990

6,7

152

telelon (071 )703-004

800/4

800

880

150

60

0370

1 200

87

194
94

.a

('Q.

IQ

'\ '

C'I

'<J

703-104, 703-024

MEDITERAN

600/2

600

680

70

60

0,180

0,525

4,4

prodaja (071 )703-464,

(plocasti)

500/3

500

580

110

60

0,240

0,695

5,3

126

703-520

600/3

600

680

110

60

0,270

0,790

6,0

142

teleks 41127 YU RMKZIL

500 /4

500

580

150

60

0,310

0,880

6,5

163

I
"Metind"

TERMIK 2

600/4

600

680

150

60

0,330

0,990

7,5

172

800/4

800

880

150

60

0,480

1,200

9,6

251

200/250

200

280

250

60

0,190

0,880

5 ,0

98
100

Zdruzena metalna

350/160

350

430

160

60

0,190

0,820

4,3

industrija

350/220

350

430

220

60

0,260

1,010

6,6

125

labrika radijatora i

500/110

500

580

60

0,168

0,800

4,9

99

kotlova, "Radijator"

500/160

500

580

110
160

60

0,268

1,200

5,7

139

23000 Zrenjanin

600/110

600

680

110

60

0,226

0,928

5,0

121

Tornasevacki drum bb

600/160

600

680

H)Q

60

0,313

1,360

6,7

157

800/11 0

800

B80

800/160

800

A80

200/250

200

i tvornica kucanskih

350/160

aparata "Plamen"

500/110

55300 Siavonska Pozega

500/160

telelon (023)43-230

prodaja (023)41-396
RO Ljevaonica zaljeza

SPECIJAL

" ...

110

60

0,280

1,210

6,8

156

160

60

0,396

9,5

192

280

250

60

0,190

0,72

5,6

101

350

430

160

60

0,190

0,78

5,4

103

500

580

110

60

0,18

0,72

5,0

96

500

580

160

60

0,26

0,94

6,7

133

- -

,550

Trumbiceva 36, p.p. 24

600/110

600

680

110

60

0,22

0,80

5,7

116

telelon (055)72-211

600/160

600

680

160

60

0,31

1,05

8,0

154

teleks 28549 YU PLAMEN

800 /110

800

880

110

60

0,29

0,96

6,8

154

800/160

800

880

160

60

0,41

1,27

10,7

197

200/220

200

270

200

60

0,23

0,64

4,8

86

500/100

500

570

100

60

0,29

0,79

5,1

125

POtEGA

600/100

600

670

100

60

0,35

0,87

6,2

143

800/100

800

870

100

60

0,47

1,06

8,9

169

Kod nas takve radijatore proizvode tri ljevaonice: "Plamen" iz Slavonske

Pozege, koji je prije nekoliko godina lansirao novi model radijatora POZEGA,
po dizajnu vrlo slican lijevanoaluminijskim radijatorima. Na taj nacin su prigovori
na prilicno grub izgled lijevanozeljeznih radijatora otpali, pa je novi model dobro
prihvacen na trzistu.
Osim "Plamena" proizvodi ih i "Radijator" iz Zrenjanina, a Zeljezara "Ilijas"
proizvodi radijatore MEDITERAN i JADRAN, slicne ostalim lijevanozeljeznim
modelima.

GRIJANJE. 111

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

r r
I

Moderan dizaJn

tttevsnoretiezntn radiiatora
tip PClZEGA.

Zavjesenje, Postoje dva razlieita nacin zavjesenja radijatora :

montaza radijatora na nosive zidove
montaza radijatora uz nenosive zidove (staklene stijene i sl.),
Zavjesenje na nosivi zid uvijek se izvodi tako da je na jednom dijelu konzola,
odnosno cvrst nosac koji preuzima teret radijatora. Drugi ovjesni pribor zapravo
sluzi kao odstojnik drai razmak od zida, a manje nosi teret samog radijatora. Prije
montaze konzola u zid iIi nekih drugih nosaca treba pogledati shemu spajanja zbog
padova i uspona. Nairne, radijator mora biti malo nagnut (to su vrlo mali nagibi
2 do 3 promila) da bi se na najvise m mjestu skupio zrak i kroz odzracni pipac
ispustio. Kod radijatora koji su ispod razvodne mrez e vrijedi obrnuto pravilo, tj.
on se odzracuje kroz prolazni vod preko mreze i najgornjih radijatora, pa mora
biti tako nagnut da zrak rnoze isplivati kroz instalaciju do najgornjeg ogrjevnog
tijela. Pri montazi radijatora treba obavezno voditi r acuna 0 odzracivanju insta
lacije.
Dakle, nakon dobrog ucvrscivanja konzola, odnosno noz ica koje mogu biti
razliCite slijedi montaza ostalog ovjesnog pribora na ogrjevno tijelo i postavljanje
svakog radijatora u svoj polozaj, Tu yam zacijelo treba pornoc, jer su radijatori
vrlo teski,
Svaki model ima svoj pribor za zavjesenje, paje vrlo vazno obratiti punu paznju
pri kupnji pribora.
ODREDIVANJE KOMPLETA PRffiORA PREMA BROJU CLANAKA
TIP RADIJATORA

Ljevaonica "PLAMEN"
odnedavna ima u svom
proizvodnom programu i
ptocsste Ijevano-zeljezne
radijatorentip PLR!!!

114 GRIJANJE

MEDITERAN
500/3
500/4
600/2
600/3
600/4
800/4

JADRAN
200/6
500/3
600/3
500/4
600/4
800/4

BROJCLANAKA
20
10
15
BROJ KOMPLETA PRillORA
2
2
3
2
2
3
2
3
3
2
2
3
2
3
3
4
2
3

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

..

.-

"

"

:
0

. ,
p

r--

' .

OK13

".:0.:,
a

[
I

.......

",.: :J
...a: ' I L.~
0 ' ,

.. ..<

si:,:

Kanzala
3004 iii 3006

..

" p'

[2"

1<1-..

40

'-:b'

', 0:

0'

:0,,

.,:."

.r
'l

0 .,

.o.

CJ, ~,
0

q,
<"

"

40

>I

Nosat 1018

Pribor za zavjesenje na
nosivl zid za modele
JADRAN i MEDITERAN je
istl. Razlika je samo u
jednom detalju - nosscu
koji je prilagoc1en svakom
modelu posebno.

0, : 0

C>/

Nosac 1001

Pricvrsnica 3004

"

0,
..
0,

.'

"

_..

.,

. - .._.r

I
.,

C/"

' .0' ,j

135

---t>l

Svi ovi radijatori proizvedeni su za radni tlak od 7 bara i ispitani na nepro

pusnost. Podaci 0 toplinskom ucinku navedeni u tablici - vrijede za rezirn 90170
i sobnu temperaturu ad 20 C . Treba li yam radijator za vise tlakove ili za drugi
ogrjcvni medij (vodenu paru ili vrucu vodu), tada morate konzultirati proizvodaca.
Po cijeni, nalaze se izmedu aluminijskih i limenih radijatora. Svi Iijevanozeljezni
radijatori prodaju se zasticeni sarno osnovnim antikorozivnim premazom , pa ih
treba premazati bojom za Iicenje ogrjevnih tijela (radijator emajl-lakom).
Mnogi majstori cesto preporucuju limene ili aluminijske radijatore zato sto ih

GRIJANJE 115

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

..
~

~~":

I,
!I

-.1 -:

~I
I

II ,

Prj

montszi uza zid mogu

se upotrijebiti nogice.

Umjesto nogica moze se

montirati ovakav nosec.

::.

O'~, '

s,

~ ~~~~

- ~ .

(Bt

ooo~T

" II'

Nosac7018

o?:'
1
, o" ,h"~"~, , --:-,~...,..., , ,,....,~~~~
",,0 'c;') ,' o, .c) ' . 0" "D, .' :0'1:::,0.
_,",,

c,c"

, 0 - ' "" ..

,L~ , :

c~:

NosaC7018

f g~n'?:;~5 '~&J ~_~

~J
~ 14
Mogu se upotrJjebitJ J
ovakve jednostavne
IijevanoieJjezne konzole,
ali treba ih pravodobno
uzidati i dobro ucvrstiti, a
s gornje strane postavitl
ovakve dvije pricvrsnioe
zbog drianja razmaka .

116 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

je lakse prenositi i spajati. Posebno je laksa montaza pribora za zavjesenje, jer se
nosaci i konzole za lijevanozeljezne radijatore moraju ugradivati u zid, dok su ostali
s plasticnim umecima i li tiplima s vijcima, paje posao i laksi i brzi. Jedan clanak
lijevanozeljeznog radijatora ima masu u prosjeku izrnedu 5 i 8 kg, pa ako radijator
ima 20 clanaka (100 do 160 kg), tada moraju biti barem trojica pri montazi,
spajanju, zavjesenju i slicno.
Svi ovi radijatori imaju prikljucni otvor dimenzija promjera 5/4", ali model
POZEGA i MEDITERAN imaju razlicitu prednju i straznju stranu, pa to treba
uzeti u obzir pri ugradnji. Gledano s prednje strane baterije lijevo je lijevi navoj,

"'"

I
~

II

1[~[~~~I~IIII<I'J.IJlilliIIIIJl~~~1.11~~~;~~:rl~

Prije nabavke pribora za

zavjeSenje provjerite kakau
vam je zid na koji
namjeravate montirati
ogrjevno tijelo.

Dr

S ~ 1t~ .~ \.d"'t ~J.L Hl t,

Odzratni
pipac

!
:

-.

:1 11

do f200mm

I I

[3

Ispravna
slavina

--

:::;::;:::>:::::<;:;:):{:;:;::{;:;: .;. -: '.-:.;::-:::.::::;.:..:::;..:;.:.:::.::;:.

Rad'Jatorsk, regulac'ISk, ventil za povratru vcd

:::::::': <

E<'fI T ,t\r<{n~ ~~> $,~

Radijator ski regul acijski vantil za polazni vod

~~

- - ._.

:J!'

!
,

II

Nscln spajanja
radijatora. '-

j<r-- vi~e cd

f200mm

)
----'

a desno desni. Dolazi li s desne strane odzracni pipac promjera 114" gore, a dolje
nista, tada morate kupiti redukciju promjera 5/4" kroz 1/4" s desnim navojem i
jedan cep promjera 5/4" s desnim navojem itd. Uobicajeno je da se ovi radijatori
prodaju u baterijama od 10 clan aka. Medusobno se spajaju specijalnim spojnicama,
ana mjesto spoja dolazi i brtva od klingerita, obicno debljine 1 mm. Pri narudzbi
treba navesti koji model zelite, tip i broj clanaka .
Kod svih radijatora (ne sarno lijevanozeljeznih) vazno je da se duga ogrjevna
tijela (obieno duza od 1200 mm - sto je u vecini slucajeva iznad 20 elanaka) spajaju
dijagonalno, kako bi se kroz njih ostvarila dobra cirkulacija po cijeloj duzini i visini.

ALUMINIJSKI RADIJATORI
Kod veCine ogrjevnih tijela toplina se odaje zracenjem, tj. isijavanjem dok se
kod aluminijskih radijatora veci dio top line odaje konvekcijom. To znaci da us
lijed zagrijavanja dolazi do intenzivne cirkulacije zraka, medu rebrima clanaka,
a sto je veca brzina strujanja, bolji je prijenos topline. Bolja je uslijed toga i ci
rkulacija u prostoriji, jer se ugrijani zrak kao laksi dize prema gore gdje se na
hladnim obodnim zidovima ohladi i pada prema dolje. Zbog toga se kod ovih
radijatora ponekadjavljaju mrlje na zidu, zbogintenzivne cirkulacije sobnog zraka.
Glavna karakteristika ovih radijatora je otpornost na koroziju. Osim toga
odlikuje ih lijep izgled, glatka prednja povrsina, sirok raspon boja, a majstori ih
vole, jer su lagani pri transportu i lako se montiraju.
Podaci navedeni u tablici daju dobar pregled aluminijskih radijatora koji se
danas proizvode u nasoj zemlji. Navedene su sve dimenzije i boje koje mozete
naruciti, Tesko je preporuciti odredeni tip, jer svaki ima svoje specificnosti, pa je
najveci adut svakako cijena.
Zato je najbolje obratiti se direktno tvornici (ponekad imaju i posebnu drugu
klasu s manjim estetskim nedostacima) jer je lakse izabrati ako je ponuda veca.

GRIJANJE 117

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

E
E

--c

-c

-o

<t:

~::l

<t:,

;2...J

0..

N~

<t:a:

<t:

::l
<t:'
z...J
-~
(f)

-a:
>0..

PROIZVODAC

f=

a: 0..

"L1POVICA"
Tvornica radijatora
41317 POPOVACA
tel. (045)79-022
teleks 23510 zu tvrlip

SE-690

610

SE-500 S

~
w

SE-350 S

MARIBORSKA L1VARNA
62000 MARIBOR
Kejzarjeva 11
tel. (062)22-961 i 21-372
teleks 33144

GORENJE-MURAL
42315 MURSKO SREDISCE
Rudarska 1
tel. (042)843-133 i 843-118
MURAL
METALSKI ZAVOD "TITO"
OOUR "ALGRETA"
97310 RESEN
tel. (096)42-383

:E
Z

<t:
~

z
-c
...J

,0

<t:

.S
-c

;u

...J

.()

<t:

<t:

'0

<t:

a:

(/)

.(/)

>

ill
0

E 0=
>
<t:<t: ,::l
Zz <t:~
>
W'(/) NZ
,a: a:<t:
a:> o...J
00 <t:>{)
00.. (f)::l

<t:
Z

'N
::>

~o

O>

<t:

::>

.0

:6

~
,()

-c
-c

(j)

1,75

~o

::l~

~o

(f)o
~t::
...Jo

o..m

0-0
f

690

95

60

0,50

0,53

168

500

600

75

60

0,38

0,40

1,40

129

350

450

75

60

0,26

0,34

1,10

98

SE-285

200

285

160

60

0,25

0,48

1,20

105

K-900

900

956

96

60

0,62

0,47

2,40

217

K-650

650

706

96

60

0,46

0,36

1,85

152

::J

K-500

500

556

96

60

0,36

0,30

1,50

137

oct

K-350

350

406

96

60

0,26

0,23

1,15

94

K-200

200

256

96

60

0,15

0,171 0,80

61

MT-600

600

700

95

60

0,46

0,69

1,91

:E
~

...J

152

MT-412

412

510

95

60

0,41

0,51

1,46

108

::l

:E

MT-215

215

315

180

60

0,35

0,69

1,62

109

oct
w

R-610

610

690

95

60

0,45

0,56

1,82

161

a:

R-500

500

580

95

60

0,36

0,49

1,52

137

oct

R-200

200

300

160

60

0,30

0,25

1,47

100

f-

ill

ill
~

~
-c
z
Isporuka u
baterijama od 1 do
20 clanaka
Isporuka u 4 boje
Garan cija 20
godina
Isporuka u
baterijama od 1, 3,
5,10 i 15clanaka
Tvornicki izbor 6
boja. Garancija
proizvodaca 10
godina
Isporuka od 1 do
15 clanaka
Triboje
Garancija 10
godina
Isporuka u cetiri
boje
Prema proizvodacu
Rok trajanja 20
godina

Ipak, izbor alurninijskih radijatora se posljednjih godina smanjio jer oni koji
su ih izradivali iz vucenih aluminijskih profila prestali su s proizvodnjom
("Utenzilija, "MOL"), pa su ostali sarno proizvodaci koji imaju ljevaonice i zasad
se nude sarno lijevanoaluminijski radijatori.
Za razliku od celicnih i limenih radijatora aluminijski radijatori su clankasti
sto znaci da se spajaju posebnim spojnicama od niza elanaka i tako tvore jednu
bateriju. Iz tvornice dolaze obicno u baterijama od 10 i 20 clnnaka, ovisno 0
proizvodacu, aIi i tu je prednost direktnog kontakta s tvornicom jer rnozete zatrazi ti
da vam i sp oruce baterije s onoliko clanaka koliko yam treha . Na taj se nar in

Kod svih Iijevanoieljeznih

i Iijevanoaluminijskih
radijatora MURAL,
ALGRETA i LlPOVICA,
primjenjuju se ovakve
spojnice (imaju na sebi
Iijevi i desni navoj) i brtvu.

r rs GRIJANJE

Spojnicu treba uvrnuti da

malo uhvati.

_ _ __ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Za pritezanje clanam
radijatora potreban je
poseban kljui'.

Zatim pribliilte obadva

dije/a.
Okretanjem spojnice ta se
dva dije/a sve vise
priljub/juju I spajaju u
jedan radijator.

olaksava montaza jer ih ne treba prespajati. Svi aluminijski radijatori, osim tipa
AKLIMAT imajujednake spojnice i spajaju se ria isti nacin, a kod AKLIMATAje
to bitno drukcije pa to kod montaze treba uzeti u obzir. Ostale stvari su iste kao
kod lijevanozeljeznih clankastih radijatora pa treba nabaviti redukcije cepove i
sl, s tom razlikom da se za aluminijske radijatore izraduju posebne redukcije i
cepovi od aluminijske legure.
Spojnica je od celika pa prj pritezanju clanaka u bateriju ne smijete
pretjerati.Vrlo je vazno da pribor za zavjesenje bude adekvatan jer svaki tip irna
svoj pribor, a osim toga treba znati cia Ii ide uza zid i li no. zid.

Na osta/e slobodne
priktiuck treba
postaviti cepove iii
razne redukcije
prema potrebi.

GRIJANJE t t 9

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Ovako izgleda vezni komplet za

A KLIMA T-aluminijske radijatore.

Zatim postavite vezne ptocice.

Nakon toga priblizite baterije.

Na cijev postavite gumenu brtvu 0 i malo

nsmezite msscu.

Priteqnucem samoreznih vijaka spoj

je gotov!

CELICNI RADljATORI
Celicni radijatori, koje eesto nazivamo limenima znatno su laksi od lijeva
nozeljeznih. Obicno su najjeftiniji ako se uzme u obzir cijena pojedinici toplinskog
ucinka odavanja topline. Kako su novije verzije tih radijatora gotove sekcije (bez
clanaka) obieno se isporucuju u odredenoj duzini visini zapakirani u zastitnu
foliju, oliceni u trazenu boju i s priborom za zavjesenje. Uzme Ii se i to u obzir
onda obicno ispadne da su to najjeftinija ogrjevna tijela. Vrlo cesto su lijepo
oblikovani, ploeasti i tanki pa se prakticno uklapaju u parapetne prostore. Ga
rancije koje proizvodaci daju krecu se do 15 godina, a smatra se da uz dobro
odrzavanje i normalnu upotrebu mogu trajati 20 do 30 godina. Do prije deset godina
cak je osam tvornica proizvodilo takve radijatore, a dan as su ostala sarno cetiri:
"Jugoterm" - tvornica radijatora i klima-uredaja (S. Kovaeica b.b., 38250
Gnjilane, tel. (038)77-410) proizvodi plocaste limene radijatore vrlo lijepog dizajna,
prema licencama dviju inozemnih tvrtki. Proizvodnije program vrlo sirok i trazen
na trzistu. Osnovnaje boja krem (slonova kost), a za vece kolicine mogu se dogovo
riti i druge boje. Isporucuje se upakirano u zastitrioj foliji koja se skida tek kad
su svi radovi u stanu gotovi. Dotada ona stiti radijator od zbuke, boje i slicno. Inace ,
ti su nam radijatori poznati iz nasih prvih radova na solarnom apsorberu i treba
reci da se i danas od njih moze napraviti solarni kolektor pa ih tvornica proizvodi
na osnovi istog profila s malom modifikacijom.
To jasno vrijedi i za ostale plocaste limene radijatore.

120 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

TIP 10
Deb/jina 47mm

TIP 11

7? !\ !\!\!\ !\ 4?
Deb/jina 47mm

TIP 20

JUGOTERM radijatori

prodaju se upakirani u

specija/nu sscestu i

perforiranu foliju zbog

za~tite pri transportu i

usktsdistenju.

39

Deb/jina87 mm

-f

TIP 22

Dcbljina87mm

TIP 33

Debljina f59 mm

Za~titna

folija skida se tek

nskon monteze, licenja i

svih ostalih pos/ova pri

kojima bi se radijatori

mogli zapr/jati.

SOUR "Umel" - Tuzla , Fabrika radijatora i terrnickih uredaja "Termal" Lopare,

(tel. (075 )673-145, teleks. 44 -162 ) proizvodi plocaste radijatore TERMAL. Ti se
radijatori proizvode od kvalitetnog celicnog lima debljine 1,25 mm po austrijskoj
tehnologiji.

lsporuculu se u slrokom
izboru tipovi 10, 11,20,22
i 33, a svakl mole imati
visinu 280 do 900 mm, i
durinu 400 do 3000 mm.
TERMAL radljator/ vrlo su
sticn! po dizajnu, necinu

montaze I tehnicklm
podaclma tipu
JUG 0 TERM.

Radijatori JUGOTERM.

GRIJANJE. flf

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

TIP 2 P

U ponekim prosiorijama, ako

lreba, ogrjevno se tijelo moi e
poscbno izraditi i uz malo
masie ukusno uklopiti u
ambijent.

TERMAL radijatori
lsporucuju se u pet
tipova, a svaki maze imati
visinu 300 do 800 mm, i
duzlnu ad 560 do 3200
mm.

TIP 2 PK

TIP 1 PK
- ~--

I_ ~=====~
I:
_ _ 80_ _

- -'-

cr

O Q a o

!)

"'-

3Q0 Q Q Q Q ~

"EMO" - CELJE, (Mariborska 86, tel. (063)32- 112, teleks. 33512)

vee dugo proizvodi EMOTERM celi cni plocasti radijator. Ti se radijatori is
porucuju oliceni i zapakirrani u za st it n u foliju s tim da se unaprijed narucuj e
duzina u standardnom broju elanaka kao 3,6,9,10,12...do 39. Jasno da 0 tome ovisi
i toplinski u cinak . Svi limeni radijatori m ogu se primijeniti za dvocijevno i
jedno cijevno grijanje. Kod TERMAL radijatora po stoji i po sebna izvedba zajedno
cij evni sis t em (sis t ern TKM) pa je tada i prikljucak predviden na drugom mjestu
(u sr edini na donjem dijelu radijatora), st o je jo s jedan detalj koji pri kupnji treba
z riati .

Za preracunavanje na drugi rez im rada vrij edi isto sto je vee receno kod alu
minij skih r adijatora, a orijentacijski moze posluziti i za limene radijator e .

t 22 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

NACIN ZAVjESENjA
(ALUMINUSKIH I CELICNIH) RADUATORA
Kad pocnete postavljati centralno grijanje, prvi posao je slaganje baterija prema
potrebama i zavjesenje radijatora u prostorije. Svaki model, a ponekad i svaki
tip radijatora zavjesa se na poseban nacin, Dva su osnovna nacina ucvrscenja:
Na nosivi zid:
Radijator je pricvrscen na nosivi zid. Konzola moze biti gore, a dolje dolazi
odgovarajuci odstojnik za drzanje razmaka. Konzola se moze smjestiti i dolje, ali
tada gore dolazi odgovarajuca pricvrsnica.
Uz nenosivi zid:
Radijator se preko nozice oslanja na pod . Takva kombinacija je potrebna kad
radijator stoji, npr. uz velike staklene stijene. Za manje visine radijatora upotre
bljavaju se nozice koje ga pridrzavaju sarno odozdo. Kod vecih visina dolaze noz ice
koje bocno po cijeloj visini drze radijator. Kod eelienih radijatora svaki proizvcdac
ima svoj pribor za zavjesenje,

Ponekad se ogrjevno tijelo

moie postaviti kao ograda
siubista, ispod radne plohe, u
nekojsupljini i sliiru .
)t1r

~i .~
~ ~

:?;~J .fF' $ ~ }.y~

t ~ ,~ l J~ ~. ~? ~ ~:::::
'':;::.~h. = fu: ~

MjESTO I NACIN UGRADNjE

Najcesce i najpravilnije mjesto za ugradnju radijatora je i spod prozora. Ukoliko
nije moguc takav smjestaj treba traz iti drugo mjesto ali po mogucnosti uz vanjski
zid. Na taj nacin prodor hladnog zraka kroz prozor, odnosno uz vanjski zid ne
prelazi u zonu boravka, vee se na toploj ogrjevnoj povrsini radijatora zagrijava i
kruzi kroz prostoriju.
Pretpostavimo li da znamo toplinske gubitke prostorije u koju zelimo ugraditi
radijator i da smo skuceni slobodnom duzinom u koju ugradujemo ogrjevno tijelo,
potrebno je razmotriti einjenicu da za isti ucinak treba kod jednog tipa radijatora
kraca a kod drugog duza baterija.
Cesto se izriad i li pokraj radijatora stavIjaju razliciti zasloni. Najcesce su to
prozorske daske koje prekrivaju radijator s gornje strane. Ovakav zaklon potpuno
remeti strujanje zraka, te bitno, nekad i do 20 posto, smanjuje toplinski efekt
grijanja. Ako je takva daska nuzna, onda na njoj treba predvidjeti otvore i to tako
da povrsina otvora iznosi najmanje dvije trecine ukupne povrsine daske.

Radljatorl
EMOTERM
prolzvode se u
tri tipa,
jednorednl
TIP 10,
dvoredni
TIP 20 I
troredni TIP 30,
u vis/nama od
345 do 975
mm, a dutin
Je maks/ma/no
3000 mm.

GRIJANJE 125

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Postavljanjeradijatora nanasive zidave

zsviesenis

.-

aluminijskih
radijatora.

40
100

v~ .

H tH:lI - - --<j-

c? ' .: 2018

... . ~

. I""IE-J

~
o

Nscin!

Postavljanje radijatora uznenosive zidove

-

100."

/ ) .' .

'(7 .

0" ,

I !

NOSAC RADIJA TORA

Duzlna L

f'Jf---- - - - - - - - - - -ll

.;
co
c

-d
:r:
C\l

'iii

>

E
E
0

Ii)

'E

....,

-- _ . ~-

h-<

~~ -t I ~

II' II
'

I'

,
I'

Ugrac1ivanje JUGOTERM
radijatora.

I,

,I i

l ,r

II

Ostali se zakloni ne preporucuju jer neki smanjuju efekt grijanja cak i do 40

po sto. Gubici koji nastaju zbog zaklona, moraju se nadoknaditi pov ecanj ern
ogrjevne povrsirie, tako da uz troskove izrade zaklona moramo dodati i troskove
vecih radijatora, Postoji i zaklon prikazan na na sern crtezu koji povec ava odavanje
topline za 10 posta i jedini je koji zbog svog oblika pobolj sava efekat odavanja
topline pa, ako je moguce, to treba iskoristiti .

PRERACUNA VANJE NA DRUGE REZIME RADA

Vazan je podatak svakako nacin i rezim grijanja, j er ako nije r'ijec 0 klasicnorn
centralnom grijanju koje ima rez irn rada 90 do 70 'C tada treba uzeti u obzir i tzv.
korekcijski faktor. Danas se cesto uvodi niskotemp eraturni rezirn grijanja i li se
uz podno grijanje u nekim prostorijama ugraduje jos poneki radijator, Kod nizeg
rezima rada treba povecati ogrjevnu povrsinu takvog tijela , npr. ako za klasicno
grijanje treba 20 elanaka, a ako radijator spajate na instalaciju podnog grijanja
rezirn a 60/50' tada je korekcijski faktor 2,02 sto znaci da za isti toplinski efekt

126 GRJ]AN]E

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

s
.

' . f$

:iTehMJA
[;Yri fi ~:"T~~%HP:::<~
~~ ~~~ "w,,,!>",

I
'; Iii'
,

I .

I .

~p:~ ~t"

Pri podnom grijanju cijevi

uvijek imaju neke oznake, koje
su vrlo vaine jer pokazutu
dimenzi]e, dozvoljeni tlak,
tehnicke karakieristike i slicno,

Povecanie
toplinskog
ucinka za 10%

7l~S~lTlh "v
j~J'k~~~

Izrada zaklona radijatora.

treba barem 40 elanaka radijatora. Takav niski rezim rada ima prednost, jer je
cirkulacija zraka u toj prostoriji manja, a zrak se slabije susi, pa je u takvom
arnbijentu veci osjecaj ugodnosti. Osirn toga, ako je rijee 0 sisternu podnog grijanja
tada bi za posebne radijatore trebala i nova razvodna instalacija s posebnom ci
rkulacijskorn crpkom, sistemom automatske regulacije i sve ostalo, pa je zato
najjeftinije rjesenje ugraditi vise ogrjevnih tijela na istu instalaciju i istu auto
matsku regulaciju,
Treba takoder reci da podaci navedeni u tablici vrijede opcenito i da bi svaki
proizvodae radijatora trebao provesti ispitivanja za sve svoje modele pod nizim
uvjetima rada i te podatke ovjerene od nadleznih toplinskih laboratorija objaviti
uz sve ostale.

AUTOMATSKA REGULACIJA
Ako pogledamo opcu energetsku bilancu drustvene potrosnje energije, ra
spodjela je slijedeca:
grijanje prostorija priblizno 42 posta
industrijska toplina i priprerna potrosne tople vode priblizno 35 posta
promet priblizno 16 posta
svjetlo i elektricna energija priblizno 6 posta
Dakle, najveci dio energije trosi se na zagrijavanje covjekovog arnbijenta.
Pravilna upotreba automatske regulacije smanjuje potrosnju goriva i do 30 posta
(ponekad i vise). U globalu gledano, na taj nacin ustedjeli bismo i do priblizno 12
posta ukupne energije.
Zakljucak je ocit i rjecito govori da je ispravna automatska regulacija tempera
ture kod sistema grijanja najefikasniji naein ustede energije.
Prije nego sto se osvrnemo na najcesce mogucnosti automatske regulacije
temperature, upozorit cemo na jos neke elemente koji pridonose ustedi energije .
avo je nuzno jer se nedostatak energije svaki dan osjeca sve vise, pa je stednja
danas opcedrustveni zadatak.
Prijasnje kuce i zgrade imale su masivne debele zidove i male prozore, pa su
bile i akumulator topline, te se vanjske promjene nisu brzo reflektirale na stanje
u prostoriji. Specificni toplinski gubici takvih zgrada znatno su nizi nego kod
danasnjih. Suvremeni nacin gradnje odlikuje se tankim zidovima i vrlo velikim
staklenim povrsinama. Ovakvu promjenu karakteriziraju visoki gubici topline,

GRIJANJE 129

_ _ _ __ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

KOREKCIJSKI FAKTOR ZA NORMALNE I DRUGE UVJETE GRIJANJA

Tu
ulazna
temperatura
'C

90

85

Ti

lzlazna
temperatura
'C

10

12

15

18

20

22

24

85

0,72

0,74

0,78

0,83

0,86

0,89

0,93

80
85

0,75

0,77
0,8 1

0,82

0,87

0,90

0,86

0,91

70

0,82

0,85

0,90

0,96

0,95
1,00

0,94
0,99

0,98

0,78

1,05

1,10

75

70

65

60

55

50

Na siubiitima i uratima gdje

ljudi stalno ulaze, postavite

45

uredaje za auiomat sko

...v
zat uaran]e.

~t ~ t1~f:~*?~ k.l ~\~tt~:\~ * ~\* i~;~

.u hf ~ } ~ t l

\ff%. Vidhs,>:

130 GR1jANjE

40

1,03

80

0,78

0,81

0,86

0,9 1

0,95

0,99

1,03

75

0,82

0,85

0,90

0,96

1,00

1,09

70
65

0,86

0,89

0,95

1,01

1,06

1,05
1,11

1,16

0,90

0,94

1,00

1,07

1,12

1,18

1,24

1,06

1,11

1,16
1,24

75
80

Ta - Temperatura ambijenta

0,86

0,89

0,95

1,01

70

0,90

0,94

1,00

1,07

1,12

1,18

65

0,95

0,99

1,06

1,13

1,19

1,25

1,32

60

1,00

1,05

1,12

1,21

1,27

1,35

1,42

70

0,95

0,99

1,06

1,13

1,19

1,25

1,32

65

1,00

1,05

1,12

1,20

1,27

1,41

60
55

1,06

1,19

1,28

1,35

1,12

1,11
1,18

1,34
1,43

1,27

1,38

1,47

1,56

1,66

65

1,06

1,1 1

1,19

60

1,12

1,18

1,27

1,28
1,37

1,35
1,45

1,43
1,54

1,52
1,64

55

1,19

1,25

1,35

1,47

1,57

1,67

1,79

50

1,27

1,35

1,47

1,61

1,72

1,85

1,99

1,52

60

1,19

1,25

1,35

1,47

1,57

1,67

1,78

55

1,27

1,34

1,45

1,59

1,69

1,81

1,94

50

1,35

1,43

1,57

1,73

1,85

1,99

2,15

45

1,47

1,56

1,72

1,91

2,07

2,24

2,44

55

1,35

1,43

1,57

1,72

2184

1,98

2,13

50

1,45

1,54

1,69

1,87

2,18

2,36

45

1,57

1,67

1,85

2,07

2,02
2,24

2,45

2,68

40

1,72

1,85

2,07

2,34

2,56

2,82

3,14

50

1,57

1,67

1,84

2,05

2,22

2,41

2,63

45

1,69

1,81

2,02

2,26

2,46

40

1,85

1,99

2,24

2,56

2,82

2,69
3,12

3,50

35

2,07

2,24

2,56

2,97

3,32

3,76

4,32

2,98

45

1,84

1,98

2,22

2,52

2,76

3,04

3,38

40

2,02
2,24

2,18

2,83

3,51
4,24
5,52

3,97

3,30
4,02

3,14
3,72

4,62
7,76
8,03

35
30

2,56

2,45
2,82

2,46
2,82
3,32

40

2,22

2,41

2,76

3,20

4,66

35

2,46

2,69

3,14

3,72

4,24

4,04
4,89

30

2,82

3,12

3,72

4,56

5,35

6,43

25

3,32

3,76

4,66

6,09

7,65

10,4

35

2,76

3,04

3,58

4,31

4,96

5,81

6,97

30

3,14

3,51

4,24

6,30

7,73

9,89

5,29

3,58

4,92
6,78

Kod rezlma 60/50 'C ogrjevna povrslna ovih radijatora za temperaturu ambijenta od npr.
20'C - mora se povacatl 2,02 puta.

: :1.'

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

koji se mogu znatno smanjiti jedino upotrebom toplinske izolaeije, kako u zidu
tako i u staklenim povrsinama.
U tom smislu donesen je novi propis JUS-a 0 toplinskoj tehniei u gradevinarstvu
iz kojih je vidljivo da se za zidove, podove, stropove i slicno, zahtijeva znatno veci
toplinski otpor (bolja izolaeija) negoli sto je to bilo prije.
Osim toga, stedjeti se moze i pravilnim sagorijevanjem goriva.
Bitno je da je dimnjak ispravan, da je u lozistu kotla dovoljan potlak, te da se
ostvaruje zahtijevani odnos goriva i zraka, sto se reflektira kroz sadrzaj CO 2 , u
dimnim plinovima. N epravilno izgaranje moze uvecati potrosnju goriva i za 20
posto.
NACINI REGULACIJE - Svi sistemi regulaeije temelje se na zahtjevu da
temperatura u grijanoj prostoriji budejednaka zeljenoj, a osim toga treba postovati
i neke tehnicke zahtjeve (temperatura vode u kotlovima ne smije pasti ispod 60/
70 'C zbog mogucnosti kondenzaeije) koji ovise 0 sistemu grijanja.

REGULACIJA SOBNIM TERMOSTATOM

Sobni termostat obicno se sastoji od bimetalne ploce pricvrscene najednoj strani.
Promjenom temperature bimetalna ploca, vezana elasticnom oprugom za kuciste
termostata , mijenja svoj poloza.j te se prebacuje na drugi elektricni kontakt. Na
taj se nacin prekida, odnosno zatvara strujni krug.
Ugradeni bimetali u sobne termo state vrlo su osjetljivi (vecina reagira na
promjene od O,S'C) i predvideni su za sirok dijapazon temperatura, obicno od 2
do 30 C.
Svi sobni termometri imaju proreze kroz koje prestrujava sobni zrak preko
bimetalnog elementa u termostatu.
-Iasno j e da se soh n i t ormo st at n f' s rnije po stavit i 11 hli zini n r-korr izvor a t op lirie

'"

- (r a dij a t or a , peci, zarulje iii sl. ) iIi u nekakav zaklon koji bi remetio prirodnu eirkulaeiju sobnog zraka preko njega.
Najbolje je postaviti ga na unutrasnji zid, nasuprot prozoru ili vanjskim vra
tima, na visni od 140 do 170 em od poda . Postoji niz razliCitih termostata kao tzv.
dvopolozajni, buduci da njime pcdesavamo sarno dnevnu sobnu temperaturu, dok
se na nocnu temperaturu prebaeuje preko sklopke na gornjoj strani . Nocna je tem
peratura unaprijed pode sena te jednostavnim prebaeivanjem biramo visu iIi nizu
(dnevnu ili nocnu) temperaturu prostorije ili sobni termostat s ugradenim sat
nim mehanizmom na kojem se moze podesiti vrijeme kad zelite da sistem prijede
na nizu nocnu odnosno da se vrati na visu dnevnu temperaturu. Kod nekih izvedbi
moze se u toku dana predvidjeti i visa i n iza temperatura.
Ovakav je sistem vrlo praktican i stedljiv: pccetak nocnog rezirn a moze se
podesiti u 22 sata, a ponovno povisenje temperature u S sati ujutro, pa kad se
probudite prostorija je vee topla, a da po noci niste potrosili mnogo energije.

Postoje razne izvedbe

sobnlh termostata.

Taj nacin regulaeije znatno pridonosti ustedi, jer su noci obicno hladnije. N pk e
izvedbe sobnih termostata s ugradenim satom imaju tzv. gang-rezervu.
To znaci da satni mehanizam radi i u slucaju nestanka elektricne energije . Kod

s~rn

GRlJANJE 131

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

nekih uredaja ta rezerva traje 24 sata, a kod nekih i vise. U tom slucaju ako nestane
struje prestaje grijanje, a kad struja ponovno dode, unaprijed predvideni rezim
dan-nee odvija se norrnalno dalje, jer sa t n i mehanizam nije stao.
Mogucnosti regulacije sobnim termostatom. Tri su rnogucnosti spajanja sobnog
termostata na elemente sistema centralnog grijanja.
a) SOBNI TERMOSTAT DJELUJE NA CIRKULACIJSKU CRPKU
To je jeftiniji i najcesCi nacin regulacije.
Sobni termostat preko ugradenog bimetalnog elem en t a ukljucuje i iskljucuje
rad cirkulacijske crpke.
Rucni mijesajuci ventil(kod kotlova koji ga imaju ugradenog) je dodatni kore
ktor, pa ga zimi treba malo vise otvoriti, au prelaznom razdoblju prigusiti. Na
taj se nacin smanjuje interrnitirajuci rad crpke, tj. ona se rjede ukopcava i isko
pcava.
Dakako, automatika kotla u tom slucaju brine 0 radu plamenika,jer ako crpka
ne radi, nema ni odvodenja topline.

2
~l ~.

~ e_

: ~e [
Z

:-= -
2
: s:

o S.T.

;l:

S.T.

o S.T.

.1,
i

r. ""

Ie

::~

-s ~1

=~[;;J"=

, .. '

,,\ 7,..,
==vL ,:\,,=

,
1
1

--

a)sobni lermostal djeluje nacirkulacijsku crpku

Mogucnosti regulacije
sobnim termostatom.
a) sobni termostat djeluje
na cirkulacijsku crpku
b) sobni termostat djeluje
na plamenik
c) sobni termostat djeluje
na mije~ajuci venti!

,. '
,"

.:~
'.
..

1< ' /

,/<,-/

'

~ ~~

/</

(
-=. "..,:,

=
I
c)sobni terrnostat djeluje namjeajuCi venti

b)sobni termostat djeluje naplamenik

b) SOBNI TERMOSTAT DJELUJE NA PLAMENIK

Ovaj naein regulacije moguc je sarno kod nekih sistema. Neprikladan je za
kotlove jer temperatura vode u kotlu moze pasti ispod 60 no'c, sto izaziva
neugodne popratne pojave - stvaranje kondenzata, smanjenje toplinskog ucink a,
te lcsiji prijelaz topline.
Ovdje treba ponoviti da ima takvih konstrukcija kotlova (obicno su lijeva
nozeljezni s posebnim dodacima od nehrdajucih dijelova) koji ne kondenziraju is
pod 60'C iIi ako kondenziraju tada to nije stetrio. Kod plinskih kotlova s atmosfer
skim lozistem je najcesce u upotrebi upravo taj sistem.

.:.

p
C(

a:

:::>
~

C(

a:

w
Co
::;:

C(

a:l

en

_._.

...,

V1

;>

I
.\
r
-,
t
U

.- .

"--

I
I

SOSNA TEMPERATURA 20'C

VRIJEME

132 GRIJANJE

Promjena sobne
temperature u odnosu na
vrljeme pri regulaciji
sobnim termostatom.

...

_ _ __ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

c) SOBNI TERMOSTAT DJELUJE NA MIJESAJUCI VENTIL

Za ovaj nacin reguIacije potreban je mijesajuci ventil s elektromotornim po
gonom, sto znatno poskupljuje sistem reguIacije. Sobni termostat zatvara i otvara
mijesajuci ventil, te mijenja odnos mijesanja izmedu toplije vode u kotlu i vode iz
sistema. Plamenik i cirkulacijska crpka rade neprekidno i nema nikakvih
neugodnih pojava u kotlu. Ovaj nacin je vrIo dobar, ali osirn sobnog termostata
treba ugraditi elektromotorni mijesajuci ventil sto poskupljuje sistem reguIacije.
Mozemo zakljuciti da je regulacija sobnim termostatom najjeftinija i da donosi
znatne ustede energije (i do 20 posto). Nedostatak mu je da se sve svodi na pro
storiju u kojoj je postavljen, te za efikasniju ustedu i ugodnost treba uravnoteziti
sistem (podesiti protok vode na grijacirn tijelima u ostalim prostorijama prigusnim
radijatorskim ventilom na povratnom vodu iz radijatora). Drugi je nedostatak
osciIacija temperature prostorije, te je preporucljivo izabrati sto osjetljiviji sobni
termostat.
Zbog spreeavanja neugodnih popratnih pojava najbolje i najjeftinijeje primijeni
ti sistem g, tj . djelovanje na cirkuIacijsku crpku te preporucujerno uredaj sa satnim
mehanizmom .
Obicni sobni termostati su, rnoze se slobodno reci , najjeftiniji sistem automat
ske reguIacije sistema centralnog grijanja,i najcesce se i upotrebljavaju kod kombi
ili cirko-plinskih aparata za sistem etaznog centralnog grijanja.

POTPUNA AUTOMATSKA REGULACIjA

To je najbolji, najkomforniji i najstedljiviji nacin reguIacije u sistemu central
nog grijanja. Za taj sistem reguIacije postoje kompletni elektronski uredaji sa sat
nim mehanizmom, zatim tu su elektromotorom pokretani mijesajuci ventili (ili
slavina), te vanjski (sobni) osjetnik i osjetnik temperature polaznog voda.
Postoje dva naeina ove reguIacije, koji u pravilu uvijek djeluju na osnovi
promjene temperature polaznog voda. Na taj nacin dovedena kolicina topline u
svako grijace tijelo prilagodava se trenutnim transmisijskim gubicima te prosto
rije.
Time postizerno konstantnu sobnu temperaturu, bez obzira na vanjske uvjete.
Takvi se sistemi sastoje od osjetnika (vanjski, sobni i tzv. tekucinski koji je
uronjen u polazn i vod) koji rade na naeelu promjene elektricnog otpora neke zice
pri promjeni temperature. Ovakve promjene elektricnog otpora prenose se u cen
tralni uredaj (pr ogra m at or ) koji daje impuls elektromotornom mijesajucern ven
tilu da se on otvara iIi zatvara. N a taj nacin mijenja se odnos rnijesanja kotlovske
topline s vodom iz sistema centralnog grijanja. Centralni uredaj , programator ima
satni mehanizam i obicno se moze podesiti nekoliko intervala u toku dana, a na
nekim izvedbama moze se programirati i cijeli tjedan unaprijed.
Primjer: Radnim danom od 6 do 14 sati u kuci nema nikoga, a subotom i
nedjeIjom ste kod kuce:
programator podesite da ujutro u 4,30 pocinje dnevni program au 5,30 sati
kad odlazite od kuce ukljucuje se tzv. nocni rezirn.
Za 14.30 sati podesite opet dnevni program, tako da kad oko 15 sati stignete
kuci bude u stanu dovoljno toplo.
Takav rezirn rada odrzavajte do 22 sata kad poCinje nocni rezim i traje do
4.30 sati ujutro. U subotu i nedjelju podesite dnevni rezirn otprilike od 7 do 22
sata. Takav rezirn rada traje cijelu sezonu grijanja, osim ako ne odlazite na duzi
put ili vikend, kad opet mozete pocetak dnevnog rezirna podesiti na nekoliko sati
prije povratka.
N a ovakav nacin moze se ustedjeti i do 30 posto energije.
Mnogi pri odlasku iz kuce iskljucuju grijanje, no na taj se nacin trosi vise energije
i dobiva manje komfora negoli satno programiranim dnevnim i nocnirn rezimom
rada. Kompletnom automatskom reguIacijom moze se podesiti razina tempera
ture nocnog rezima rada, a ujedno ste se osiguraJi od bilokakvih neugodnih pojava
koje mogu nastupiti kad bi se sistem grijanja kornpletno iskljucio: prostor se ne
rnoze znatno ohladiti, voda u instaIaciji ne moze se smrznuti a ponovna dnevna
temperatura upostavlja se brzo i odrzava konstantnom bez obzira na vanjske
promjene.

GRIJANJE 133

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Najpoznatije sisteme
aulomatske regulacije
proizvodi IMP-Ljubljana, a u
inozemstuu su poznaii
HONEZ WLL, DANFOS,
CENTRA-BURKLE,
HEIMEIER, HERZ, LANDIS
& GYR, SAMSON, EUGEN
BRAUN, EINHELL, itd.

Postoje dva osnovna nacina ove potpune automatske regulacije.

a ) Regulacija ovisna 0 sobnoj temperaturi
Osjetnik u prostoriji diktira preko centralnog uredaja (ZG) rad mijesajuceg
ventiJa (VM), te se mijenja temperatura poJaznog voda (VF) sa zadatkom da tem
peratura u prostor iji (t) bude konstantna.
Ovaj sistem regulacije ima nedostataka. U prostoriji u koju je smjesten sobni
osjetnik mogu biti i sekundarni izvori topline (rasvjeta, strojevi, boravak vise osoba,
zracenje sunca i sl.), pa to utjece na r ezirn rada. Takva dodatna, sekundarna
toplina, izazvat ce snizenje temperature poJaznog voda, sto moze dovesti do
pothladenja ostalih prostorija.

o
r

!~

...

",
~

~~::;::;~:;~;;;;;~~;;;;.;~~~~
~
... o ~
; -, t:? ~ -i:!?:' 41. ..0 J. J C4 , '_ .''; .:9" . ' -:. U
f c tP.!

Potpuna
automatska
regulaeija
ovisna 0
sobnoj
temperaturi.

- ",

lV j

L
134 GRIJANJE

Potpuna
automatska
regulaeija ovisna
vanjskoj
__---.J~=~~~~~==~~~~_ltemperaturi.

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

b) Regulacija ovisna 0 vanjskoj temperaturi
Ovaj sistem bolji je od prethodnog jer nema pothladivanja ostalih prostorija.
Na centralnom uredaju namjesti se rezirn rada ovisno 0 vanjskoj temperaturi. To
je najslozeniji posao i treba ga pazljivo obaviti dok ne pogodite upravo ovaj rezirn
rada da biste pri svakoj vanjskoj temperaturi imali u prostorijama projektnu
(a dekva t n u ) temperaturu. Svaki proizvodac ima svoj nacin podesavanja, Bitno je
dobro podesiti ovaj pravac (krivulju) bilo paralelnim pomicanjem bilo mijenjanjem
nagiba.
Kako biste sve to dobro obavili, bar u nekim prostorijama morate imati sobne
termometre i podesavati ih dok ne postignete jednaku temperaturu u svim pro
storijama.
Mijesajuci ventili (ili slavirie) mogu biti razlicitih izvedbi, a najcesce su to
cetveroputni mijesajuci ventili.
Upotrebljavaju se i troputni ventili koji mogu biti tzv. mijesajuci il i razdjelni,
Ako se koriste prolazni (dvoputni) ventiJi nuzno je izvesti i liniju (by-pass, za
-

100

'~

It

70
I

60

40 -

30

If

20

-I

'1 V

J.J

I~
/

1ft: /"

50

~~

0/

/'

/
or

<

"

+20 +15 +10

+5

Pode!;avanje rezlm rada. L - -

-10

15

-20

VANJSKA TEMPERATURA

oc

-----J

mijesanje u koju se stavlja odbojna zaklopka (nepovratni ventil ) da se ornoguci

jednosmjerna ispravna cirkulacija. Kada se takav ventil zatvori, tada voda iz
povratnog voda struji kroz liniju za mijesanje natrag u polazni vod.
Kompletan slog ovakve potpune automatske regulacije je prilicno skup, kosta
aka 1000 DEM, ovisno 0 proizvodecu, veJiCjni i vrsti izvedbe. Ueevsi u obzir ustede,
visok u cijenu goriva, te komfornost rada ovakvi uredaji se brzo amortiziraju te se
sve cesce ugraduju.

t
, ~

.. .

..'

~=
,/;,

a)cetveroputnl

..
KOTAO
'

.> ,/

Izvedbe mije!;ajucih
venti/a.

<,. '

jiASTrri;t t::)':!;,1::() !:::iNil::::'

80

.. '

Tokom ogrjevne sezone

nemojte se dugo zadriavati uz
otvoren prozor iii urata, jer to
preoise kosta.

;"

90

' ;,

"

r. ~

K6TAO

9~

=v/)."

.'

b)lroputnl

:1~

~"

~Q"

v,,-

=
...

GRIJANJE 135

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

REGULACIJA TERMOSTATSKIM VENTILIMA

STEONJA ENERGUE

Pri montaii termostatskog

ventila postujte pravila siruke,
jer inaie od njega nema koristi.

~., 0'''':T'f'~, fVfOlIN~E'

:::

;(:d 'V-:~ .~. s ~ t:{.. . :::. ::: ~.:-.

k~i~t>.~ ~ ~ ss ~ %H \

:rr. . ~...ff..::ri .:~i~~rrr...I. i.:[.ir

.i.~r.~;.::1
:~.f 1}ll::m..
M
j~:i;1~ fi:\i!t11~i :ir/:- ~:. :~:'.'.;;~::;;:: :;;:::.;: :;:);;:;r1 ~.: .:~.: :~.~: .i: .: . ::~: .~:.::t:~.~:.:;~:.~:~.: .:t~.:~(.:~

... ........ ... . .

.:;.: ....

..:.:
: :.::.:: :. :.:.::.:: ::.:
. :.. .

Da se neke prostorije ne bi pregrijavale zbog sekundarnih izvora top line

(rasvjeta, strojevi, bora vak vise osoba, zraeenje sunea iIi sl) u njima se postavIjaju
jos i termostatski venti li. To su regulacijski elementi koji u sebi imaju speeijalnu
tekucinu (na bazi alkohola) iIi neku drugu materiju, vrIo varijabilnog volumena
u odnosu na promjene temperature. Promjena volumona te tekucine prenosi se
na elemente yen til a te se na taj nacin regulira presjek termostatskog radijatorskog
ventila. Kako bi se regu lirao ispravno treba ispunjavati slijedece uvjete:
Glava termostatskog ventila mora biti ugradena vodoravno i da nije pod
utjecajern topline koju odaje eijev.
Kod radijatora koji su skriveni iza neke pregrade, glava termostatskog ventila
mora biti izvan pregrade kako bi preko nje prirodno strujio sobni zrak.
Glava termostatskog ventila ne smije biti u blizini nekog izvora topline iii
iza zavjese.
Akoje iznad radijatora prozorska poliea na mjestu gdjeje termostatski ventil
treba postaviti resetke iIi uzu polieu da se ornoguci prirodno ve rtikalno strujanje
okolnog zraka.

-+-----@

Termostatski ventillzmedu dvije crte je

podjela 1 C. Pode~ivac tzmeau dva
broja je podjela od 4 'C
Glava ventila
Pod~ iva~

-oznatavanje

Presjek termostatskog
ventlla I funkelie.
Kod porasta temperature
tekuclna (3) povecsv
obujam, te preko
eJevastog nosaca (4)
prltisne vreteno ventlla (5)
kojl u kuclstu ventlla (2)
prltvaranjem sJed/~ta
ventlla (6) smsniuie protok
vode kroz ventll prema

Pornicna strelica
za oznatavanje

rsdiistoru

1 ~
Glava ventila

Ako se ne moze udovoljiti tim zahtjevima, postoji rjesenje upotreborn t or mostut

skog ventila s daljinskim pipalom iIi upravljanjem . U tom slucaju se pipalo ill gla va
ventila montiraju na prikladno mjesto kojeje udaljeno od radijatora, te zadovoljava
sve zahtjeve za ispravnu regulaciju .
Puna usteda i komfor postize se ako se ovi ventili primijene u kombinaeiji s
prethodnim sistemima automatske regulaeije . Ovdje je nuzrio napomenuti: kad
se primjenjuje sistem automatske regulacije ejelokupnog eentralnog grijanja sa
sobnirn termostatom iii sobnim osjetnikom, tada u toj prostoriji ne smije biti
termostatski radijatorski ventil. U svim ostalim prostorijama termostatski se
ventili mogu ugraditi.
Termostatski radijatori ventili obicno imaju regulacijsku sposobnost od 2 do
30'C, a po dimenzijama, obliku i n aeinu ugradnje slicni su obicnim radijatorskim
venti lima, jedino imaju drukciju glavu. Malo su skuplji od obicnih ventila.
Primjena automatske rsgulacije dan as predstavlja nuznost zbog sve vecih
zahtjeva na komfomost siste m a grijanja, a pogotovo zbog stednje dragoejen e
eriergije.
Preporucujerno da u dnevnom boravku, a i u drugim prostorijama, postavite
sobne termometre kak histe mogli tocno pratit.i t.emperaturu svog zivotnog pros
tor a.
Da biste se u tom prarenju lakse orij entirali, daje mo temperature propisane i
- - - - - - - - - --

136 GRIJANJE

- - - - - - - - - - - ---

- - -- - - -- - - - -- - -- --

----:;:-=-:=

o '

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

po novim standardirna (JUS U. J5.600) od kojih ne preporucujerno velika od
stupanja.
dnevni boravak i radne sobe 18 do 20'C
spavaca soba 15 do 18'C
kuhinja i kuhinja s dnevnirn boravkom 16 do 18'C
kupaonica 22'C
zahod 20'C
Ina kraju jos jedan podatak: povecanje sobne temperature za sarno I'C, iziskuje
povecani utrosak energije za 6 posto.

KAKO KUPOVATI. Kada nabavljate elemente jednog sloga potpune automat

ske regulacije, nuzrio je da su svi od istog proizvodaca. Elektrokarakteristike
pojedinih elemenata su u medusobnoj ovisnosti i ne moze se kornbinirati npr.
vanjski osjetnik od IMP-a s programatorom i elektromotornim ventilorn drugog
proizvodaea.
ISPLATI LI SE. Kako je cijena energije vrlo visoka, preporucljivo je da se si
stemi automatske regulacije sto vise primjenjuju. Da bismo smanjili troskove za
grijanje, najbolje je da se pri iskoristavanju skuplje energije primijeni potpuna

Sistemi
automatske

regulacije

ostvaruju

velike ustede. L -

. ....._ _.;.-.

Sobni termometar nije skup, pa

ga postaviteu sto vise
prostorija.
."

:litS1T1J\ f:~K{)U~\~i:

l;;;OI

..;;;.._....;.~....;,

,!

Kompletan sistem
automatske regulacije
najviseg stupnja.

, . ".

GRIJANJE t 37

_ _ __ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Cesce pravjerite temperaturu

paaka ireba, smanjite grijanje,
a ne da je u sobi 25C, jer to je
vr!a nezdrauo a i skupa.

:lA~;" 'lnrbt\ (1 K~:: :~t :i Nf;

automatska regulaeija koja ce se unatoc visokoj eijeni ipak vrlo brzo isplatiti.
Kod jeftinijih izvora energije (ak o se to uopce danas moze tako reci) zaeijelo ce
i najjednostavnija regulaeija sobnim termostatom il i termostatskim ventilom biti
dovoljna i ubrzo pokazati svoju opravdanost.
KAKO UGRADIVATI. Pri montazi i spajanju prid rzavajte se uputa
proizvodaca, a posebnu paznju obratite na to gdje cete postaviti vanjski odnosno
sobni osjetnik. Vanjski osjetnik treba smjestiti na mjesto okrenuto prerna sjeve
ru koje nije pod utjecajern suncevog zracenja.
Sobni termostat ili osjetnik montira se na unutrasnji zid na visini od 140 do
170 em od poda tame gdje nema drugih izvora topline pa je ornogucena prirodna
eirkulaeija sobnog zraka.

du,
a
u"

u vi

kr i
un
nje

vol

r ae

pTl

ko

SIGURNOSNA OPREMA
Sistem eentralnog grijanja sastavljen je od niza slozenih elemenata koji svi
moraju ispravno funkeionirati da bismo se grijali. Medutirn, ako je neki dio
neispravan nije u pitanju sarno grijanje, nego i eventualne stete pa i ostale
opasnosti kojima su izlozeni ukucan i . Kako bi se to izbjeglo, u sistem moraju
biti ugradeni i elementi koji ce iskljuciti takvu mogucnost, Stara izreka kaze da
su voda i vatra dobri sluge ali zli gospodari, au svakom eentralnom grijanju oboje
su u igri . Nije lose umjesto jednog imati i dvojieu dobrih sluga, ali interakeijom
dvaju losih gospodara rnoze se ocekivati stosta nepredvidivo. Srecom, kad je rijec
o eentralnom grijanju znanje i iskustvo steceno u toku razvoja tehnike dovoljno
je da se mogu predvidjeti i opasnosti koje bi mogle proizaci iz svojstava ovih medija
i li nesavrseriosti materijala kojima ih krotimo pa se mogu postaviti i odgovarajuci
cuvari, kako bi nam i u tom pogledu bilo udobno.
Funkeiju cuvara u sistemu toplovodnog eentralnog grijanja obavlja ekspanzijska
posuda, sigurnosni ventil i termostatski sigurnosni ventil, koji se kao i svi dobri
cuvari na izvjestan nacin medusobno dopunjuju, odnosno uzajamno i stite.
Da bismo zornije predocili njihovu funkeiju, razmotrimo seenarij slucaja kad
ih ne bi bilo: kao sto znamo, voda koja prenosi toplinu eirkulira u zatvorenom krugu
eijevima od kotla do ogrjevnih tijela i natrag u kotao, i pritom mijenja tempera
turu. Kao i sva tijela i voda promjenom temperature mijenja volumen, pa bi
zagrijavanjem, ako taj visak ne bi imalo sto preuzeti, neminovno pukla opna koja
taj volumen ogranicava, tj. stijenke kotla, eijevi ili ogrjevno tijelo. Dakle, nesto u
sistemu mora biti elasticno, a tu ulogu na sebe preuzima ek spanzijska po suda. U
njoj se akumulira visak vode odnosno volumena kad se sistem zagrijava, i iz nje
se ponovno dopunjava sistem kad se hladi. Da bi grijanje funkeioniralo kako treba,
sistem mora biti stalno pun, a voda mora cirk ulirati.
Cirkulaeija moze prestati zbog kvara crpke ili zatvorenog ventila izmedu kotla
i instalacije (a ventili moraju postojati zbog odvajanja sistema u slucaju popra
vaka, zamjene i sl.), U tom bi se slucaju voda u kotlu pregrijala i izazvala priti
sak koji bi mogao prouzrociti eksploziju. Ulogu cuvara ovdje ima sigurnosni ventil,
obicno na oprugu (da bi djelovao i kad zataje eventualni drugi, obicno elektricni
sigurnosni uredaji kotla), koji se otvara kad pritisak prijede predvidenu (podesenu)
vrijednost. On je najcesce ugraden na kotao i spada u njegovu opremu.
Medutim i mehanicki sigurnosni ventil moze zatajiti, pogotovo ako se redo
vito ne odrzava iako se ne aktivira cesto, sto se dogada zahvaljujuci pouzdanosti
ostalih sigurnosnih uredaja. Osim toga, aktiviranje sigurnosnog ventila dovodi
do ispustanja vode iz sistema, a to znaCi dodatne poslove - dopunjavanje,
odz racivanje itd. Uloga sigurnosnog ventila nije od velikog zriacenja pri sistemu
s otvorenorn ekspanzijskom posudom, jer ona se prikljucuje tako da eliminira
svaki visak pritiska u sistemu. Medutirn, kako se moderna postrojenja uglavnom
izvode zbog vece prakticnosti sa zatvorenom ekspanzijskom posudom, propisi kod
takvih sistema osim klasicnog sigurnosnog, zahtijevaju i ugradnju termo statskog
sigurnosnog ventila, koji u takvom slucaju hladi kotao vodom iz vodovodne mreze.
Jos treba spomenuti i probleme u vezi s terrnickim dilataeijama materijala, a
to su promjene u duzini cijevi uslijed promjene temperature. Nairne, kod vitkih
predmeta promjena volumena se uslijed promjene temperature ocituje izrazito u
duzin i, pa ako se 0 tome ne vodi racuna moze u ekstremnom slucaju puknuti neki
dio instalaeije, au blazern iskriviti (izvinuti) eijev ili iscupati konzola iz zida. Kod

138 GRIJANJE

ko

s.
l ZI

o
rd

to
t" I

ve

t lJ

.,

' r

It

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

dugackih cjevovoda te se razlike kompenziraju elasticnim lukovima u obliku lire,
a kod k ucnih instalacija odgovarajucirn polaganjem trase cjevovoda i takvim
ucvrscenjern na konzole koje dopusta dilataciju. Upravo zbog toga ne mozerno
uvijek prikljuciti neko ogrjevno tijelo direktno, najkracirn putem. Naizgled suvisna
krivina ili koljeno sluzi za kompenzaciju lin earnog istezanja cjevovoda ili da se
unutrasnja naprezanja koja uslijed njega nastaju, ne prenesu na radijator ili
njegove konzole.
Netko bi mogao pomisliti, da ako su linearna istezanja rezultat promjene
volum ena , da bi ih se moglo staviti u funkciju ekspanzijske posude i na taj nacin
racionalizirati izvedbu sistema. To, nazalost, ne dolazi u obzir, jer koeficijenti
promjene volumena su raz lieiti za razl icite materijale, pa je npr. taj koeficijent
kod 20'C:
za vodu
0,18 cm3/dm3 (za 1C)
o za alkohol (metilni)
1,19 cm3/dm3 (za 1C)
o za loz-ulje
0,92 cm3/dm3 itd. (z a 1C)
Dakle, kad su u pitanju cijevi zanima nas linearni koeficijent njihova istezanja,
koji je takoder poznat za razlicite materijale :
za z eljezo:
A = 0,9 do 1,22 mm/m 100'C
za bakar
A = 1,66 mm/m 100'C
To drugim rijecima znaci da ce se zeljezna cijev ako je zagrijemo za 100'C po
svakom metru duzine prcduzi ti za oko 1 mm, a bakrena za 60% vise. Ukupno
izduzenje lako je iz racunati ako se duzina cijevi pomnozi s tim koeficijentom . Za
potrebe centralnog grijanja to je dovoljno, jer se razlike temperature krecu up
ravo u ra sponu oko 100C . Cijevi dakle treba ugradivati tako da nista ne ometa
to istezanje. U suprotnom, nastaju takva unutrasnja naprezanja koja se manifes
tiraju razaranjem ili deformacijom.

Pouremeno aktivirajte
sigurnosni ventil da ne bi
zatajio bas onda kada je
najpotrebniji.

EKSPANZU KEPOSUDE
Velieinu ekspanzijske posude treba odrediti za svaki sistem posebno, jer
volumeni vode u razlicitim sistemima variraju, ovisno 0 tipu i velicini kotla, dufini
cjevovoda, broju i ve licini ogrjevnih tijela. Rezirn rada sistema takoder utjece na
vel icinu ekspanzijske posude: sto je veca maksimalna temperatura i posuda mora
prirniti vecu razliku volumena.
Treba znati da i koeficijen t prostornog istezanja vode ovisi 0 njezinoj tempera
turi, pa povecanje volumena nije proporcionalno s porastom temperature, nego
varira po krivulji . Kod nizih temperatura on je mali a kod visih veci, a poznato je
da se volumen vode ispod O'C (smrzavanjern) ponovno povecava, sto izaziva
rasprsnuce zatvorenih posuda s vodom, a ponekad i dijelova ccntralnog grijanja.
No, to je vee drugi problem . Za potrebe dimenzioniranja ekspanzijske posude
dovoJjno je sluziti se d ijagramom. Tamo mozcmo ocitati, da je koeficijent prostor
nog rastezanja vode kod srednje temperature 80'C (sto odgovara uobicajenorn
sistemu 90nO 'C) K=0,029 , a to znaci da se obujam vode kod tog sistema za
grijavanjern povecava za 2,9 posto.

0.06
0.05

IK = 0,0509 (11 OOC)

t- -

-----f..=.::t-:- ~ -+ -

K = 0.0428 (100C)

0.04
0.03

~---r-r--t-r--

I--

K = 0.0354 (90 0C)- f- -

e-- - " - - < - " ' - - 1 - K == 0.029 (BOOC)

~-

--..-

--

0.02
Koeficijent
prostornog
istezanja vode
ovisno 0
srednjoj
temperaturi
vode.

0.01

-~

-- - --

f--

- -7

--

'0

__

--,

f-

'--

"- Ako kuca nema vanjsku

[asadu, svakako je postauite
prije ogrjevne sezone.

10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120

GRIJANJE. 139

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

VELICINAEKSPANZIJSKE POSUDE. Da bismo odredili taj vrlo vazan dio

sistema centralnog grijanja, treba definirati slijedece podatke: kolieinu vode u
sistemu, statieki pritisak vode u instalaciji, maksimalni pritisak u sistemu
pritisak ispustanja na sigurnosnom uredaju i najvisu srednju temperaturu medija.
Sadrzaj vode u sistemu treba tocno odrediti, jer to je osnova za dimenzioniranje
posude. Postoje empirijski izrazi za brzo odredivanje ovog podatka koji se mogu
primijeniti za manje sisteme grijanja dok za vece treba napraviti detaljan pro
raeun.
Cjelokupan sadrzaj ogrjevnog medija - vode u sistemu centralnog grijanja je
zbroj sadrzaja vode u cjevovodu, ogrjevnim tijelima, kotlu i bojleru za potrosnu
toplu vodu (ako je ugraden u sistern). Sadrzaj vode u cijevima moze se izracunati
na osnovi podataka iz tablice.
Sadrzaj vode u kotlu u prosjeku je 2 do 5 VkW ucinka kotla, sto ovisi 0
proizvodacu uz napomenu da je sadrzaj vode u kotlu i do 30 posta veci ako je u
sistemu kotao s bojlerom.
Sadrzaj vode u ogrjevnim tijelima izracunava se na osnovi podataka proizvodaca
radijatora.
SrednJe teske navojne ciJevi JUS C.B5.225 (DIN 2440)
3/8"

Dimenzije u colima"

1/2"

3/4"

1"

11/4"

11/2"

2"
50

Nazivni promjer u mm

10

15

20

25

32

40

Vanjski promjer u mm

17,2

21,3

26,9

33,7

42,4

48,3

60,3

Sadrzaj vade 11m

0,123

0,201

0,366

0,581

1,01

1,37

2,16

Bakrene cijevi
Vanjski pramjer x
debljina stijenke
dxsmm

8,Ox1,0

10x1,O

12x1 ,O

15x1,O

18x1 ,O

22x1 ,O

28 ,Ox1,5

Sadrza] vade 11m

0,028

0,050

0,079

0,133

0,201

0,314

0,491

Sadrlaj vode u celicnlm I bakrenlm cljevlma.

Tablica raznih vrljednosti za prora~unavanje sadrzaja vode PO ogrjevnim tijelima

koja su naj~esce u upotrebi
L1jevanoalumlnijski radijator L1POVICA
Tip L1POVICA

SE 690

SE500 S

SE 350S

SE 285

Sadrzaj vade I/ei.

0,53

0,40

0,34

0,48

L1jevanoaluminijski radijator AKLIMAT

Tip AKLIMAT

K 200

Sadrzaj vade 1leI.

0,17

K 350
0,23

K 500

K 650

K 900

0,30

0,36

0,47

..
..
Plocast/cellcnl limeni rad/Jatorl sadrle u prosjeku od 1 do 5 Ilnr

vode, ovtsno

tipu j modelu.
L1jevano~eljeznl radijatori

PLAMEN

Tip PLAMEN

200

500

600

800

Sadrza] vade 1/el.

0,64

0,79

0,87

1,06

Tip SPECIJAL

2001250

350/160 500/110

5001160

6001110

600/160

8001110 8001160

Sadrza] 'lode 1/61.

0,72

0,78

0,94

0,80

1,05

0,96

0,72

1,27

L1jevano~eljeznl radljatorl ILlJA~

Tip JADRAN

800/4

600/4

500/4

3200/6

Sadrza] vade 1leI.

1,2

0,99

0,88

0,81

Lijevano~eljeznl

140 GRIJANJE

ZRENJANIN

Tip TERMIK 2

200/250 3501160 350/220 500/160 600/110 600/160 800/160

Sadrza] vade 1/(';1.

0,88

0,82

1,01

1,20

0,928

1,36

1,550

s
g

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Postoje i empirijski podaci za odredivanje te velicine koji se baziraju na procjeni
sadrzaja vode u cijelom sistemu, ovisno 0 toplinskoj snazi sistema centralnog
grijanja:
kod sistema s radijatorima Vsist = 0,014 1Jkca1lh odnosno 12,04 lIkW
kod sistema s kaloriferima Vsist = 0,009 1Jkca1lh odnosno 7,74 1lkW
kod sistema s konvektorima Vsist = 0,006 1Jkcal/h odnosno 5,16 1JkW
Primjer: obiteljska kuca s ugradenim lijevanozeljeznim radijatorima
PLAMEN POZEGA tip 600/100 e1. 110 i 500/1000 e1. 45. Duzina cijevi promjera
1" ukupno 17 m, 3/4" ukupno 21 m, 1/2" ukupno 53 m. Ugraden je kotao TAM
STADLER ULs 25 (sadrzaj vode po podacima proizvodaca - 96 litara). Ukupni
toplinski ucinak sistema je 23,45 kW.
Tocan proracun
Vsist = V ogrjevnog tijela + V cijevi + V kotla
Vogrjevnog tijela = 110 elanaka x 0,87 1/e1. + 45 elanaka x 0,79 1/e1. = 131,25
litara
Vcijevi = 17 x 0,581 + 21 x 0,366 + 53 x 0,201 = 28,221
Vsist = 131,25 + 28,22 + 96 = 255,47 litara

Ekspanzijska posuda ne mora

biti veta nego sto je potrebno.
Time necete postici neku
sigurnost.

:ij.t:!~rrrjfi ()~:~[:C:j:t~:i\J :lm

PRIBLIZAN PRORACUN
Sistem ima ukupan topIinski kapacitet 23,45 kW pa je
Vsist = 12,04 lIkW x 23 ,45 kW = 281,40 litara.
Dakle, tocan sadrzaj vode u sistemu je 255,47 litara dok brzim proracunorn
dobivamo podatak 0 281,40 litara.
Vidljivo je da je razlika prihvatljiva za manje sisteme, dok se kod vecih pre
porucuje, u svakom slucaju napraviti tocan proracun .

STATICKI PRITISAK VODE U INSTALACIJI. Staticki pritisak vode dobije

se kao visinska razlika izmedu najnize i najvise toeke instalacije. Predtlak u
ekspanzijskoj membranskoj posudi mora biti jednak ili veci od tako dobivenog po
datka. Pretpostavimo da je visinska razlika 8,5 m pa neka minimalni staticki
pritisak bude 1 bar.
Maksimalni pritisak u sistemu - pritisak ispustanja na sigurnosnom ventilu.
Uobicajeno je da sigurnosni ventil bude podesen na pritisak ispustanja od 2,5 bara.
Akoje visinska razlika instalacije primjerice 8,5 m, tada ce minimalni radni tlak
sistema biti oko 1 bar (10 ,2 mVS = 1 bar). Kako temperatura u sistemu bude rasla
tako ce se i podizati pritisak, a ako on prijede 2,5 bara tada ce popustiti sigurnosni
yen til.
NAJVISA SREDNJA TEMPERATURA MEDIJA
Kako je uobicajeni maksimalni rezirn rada sistema centralnog grijanja 90'C u
polaznom vodu i 70 'C , u povratnom vodu, to ce najvisa srednja temperatura
ogrjevnog medija iznositi 80 C .
Kad smo odredili sve ove parametre, pristupa se daljnjem proracunu. Buduci
da za nas primjer znamo sadrzaj vode u sistemu i koeficijen t prostornog istezanja
za tm =80 'C, mozemo izraeunati koliko ce iznositi cjelokupno povecanje - istezanje
vode u sistemu:
V = Vsist x K
Vsist = ukupna kolicina vode u sisternu, za nas primjer to je tocnim proracunorn
255,47 litara
K = koeficijent prostornog istezanja kod tm = 80 'C
Iznosi iz dijagrama "0,029 V = 255,47 x 0,029 =7,411itara
Ovaj podatak govori da ce se ogrjevni medij -voda pod vee spomenutim uvjetima
- istegnuti za novih 7,41 Iitara . To znaci da mu u zatvorenom sistemu instalacije
centralnog grijanja na nekom mjestu treba ornoguciti prostor tolikog ili veceg
sadrzaja da bi se mogao prosiriti u toku rada bez nekih stetnih posljedica. Kako
je to proces u kojem naizmjenicno dolazi do skupljanja i istezanja, to je konstrui
rana membranska ekspanzijska posuda s elasticnorn membranom.
S jedne strane je stlacen neki inertni plin dok je s druge strane voda iz sistema
centralnog grijanja. Na posudi obicno osim njenog sadrzaja pise i pritisak pod kojirn
je stlacen plin. Ako je isti pritisak u sistemu centralnog grijanja, tada membrana
u neutral nom polozaju zapravo nije opterecena.
Nakon sto smo proracunorn dobili volumen istezanja pristupamo izboru
ekspanzijske posude prema - naprijed pozna tim podacima. Tako znamo da je

Poklopac na sigurnosnom
ueniilu lagano zakrenite i
ispustiie malo vode.

GRIJANJE 141

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

NO 25(1")

Pri kupnji membranske

zatuorene ekspanzijske posude
obicno se isporuiu]e i
pripadajuCi sigurnosni uentil.

--

100

100

BO

BO

60

60

40

40

20

20

i d

a
Ovako "dlse" ekspanzijska
posuda kod promjene
temperature vode u
sistemu grijanja

statieki pritisak za nas slucaj 1 bar (10 mVS)i potreban korisni volumen
ekspanzijske posude mora biti najmanje 7,4 litre.
Ako uzmemo podatke jednog domaceg proizvodaca zatvorenih ekspanzijskih
posuda ("Gorenje-Varstroj") tada u nasern primjeru vidimo da nam odgovara
posuda VARFLEX M 25 koja kod statiekog pritiska od 10 do 15 mVS ima korisni
obujam od 9 litara.
Bitnoje izabrati uvijek posudu koja ima veci korisni obujam nego sto je istezanje
vode u sistemu. U slucaju narudzbe tehn ieke bi podatke trebalo sisternatizirati
po uputama proizvodaca npr. za VARFLEX M 25/1, 3 na slijedeci nacin:
VARFLEX M - tip i model posude
25 - ukupan volumen posude
1 - statieki pritisak - odnosno tlak plina u posudi od 1 bar
3 - maksimalni radni tlak do 3 bara
NACIN UGRADNJE MEMBRANSKE EKSPANZIJSKE POSUDE . Pod
membranskom ekspanzijskom posudom podrazumijevamo zatvoreni sistem insta
lacije. U tom se slucaju posuda moze smjestiti u prostoriji kotlovnice, neposredno
pokraj kotla, a prema prikazanoj sherni spajanja.
Mjesto ugradnje sigurnosnog venti la moze biti ili na za to predvidenorn
prikljucku na kotlu i li pak na prikljucku ekspanzijske posude i povratnog voda
instalacije centralnog grijanja.
Vrlo je vazrio ugraditi odgovarajucu dimenziju sigurnosnog ventila. Kod malih
sistema, kao sto su oni za obiteljske objekte, obicno se primjenjuju ventili promjera
1/2" odnosno 3/4" (uz posudu ukupnog sadrzaja do 80 litara). Za vece sisteme treba
provesti kompletan proracun i dimenzioniranje sigurnosnog voda i ventila.
KONTROLA PRITISKA. Ekspanzijska posuda je tvornicki napunjena plinorn
pod pritiskom. Obicno je taj pritisak naznacen (zaokruzen) na etiketi .
Ako p ritisak plina nije jednak statickoj visini instalacije treba postupiti na
slijedeci nacin:
prije prikljucivanja i montaze posude, treba manometrom za kontroliranje
pr it iska u autogumama provjeriti pritisak plina;
u slucaju da je taj pritisak veci nego sto je staticka visina instalacije tada
pritiskivanjem srednjeg dijela venti la treba ispustiti jedan dio plina u atmosferu
(ventil na plinskoj strani ekspanzijske posude isti je kao kod autoguma, odnosno
bicikla);
ako je pritisak prenizak moze se u posudu utisnuti zrak bilo kompresorom il i
pumpom za gume.
Na ovaj nacin izjednacen je pritisak na membranu ekspanzijske posude s obje
strane, paje u neutralnom polozaju veci dio svog radnog vijeka sto garantira njenu
dugu trajnost.
TRAJNOST MEMBRANSKE EKSPANZIJSKE POSUDE
S obzirom da je sve podlozno starenju, taka i elasticna membrana s vremenom
poena propustati vodu iz sistema.
Primijetirno li da nam je u stanju mirovanja pritisak vade u sisternu niz i negoli
obicno, te ako u toku rada taj pritisak izrazito varira, to je siguran zriak da je
posuda neispravna.

142 GRIjANjE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Konacnu provjeru njene ispravnosti mozete obaviti tako da lagano pritisnete

ventil na plinskom dijelu posude.
Ako iz ventila pocne kapati voda to je siguran znak da je membrana procurila
i da posudu treba zamijen iti.
Vrlo je cest slucaj da vlasnik taj kvar ni ne prirnijeti jer nema nekih izrazito
vidljivih smetnji .
Kod nekih proizvodaca ("Gorenje-Varstroj") mozete zamijsniti probuseni umetak
pa se treba obratiti ser visu .
UPOZORENJEI
Ima kotlova i plinskih aparata koji u sklopu svoje kon strukcije imaju vee
ugradenu ekspanzijsku posudu i pripadajuci sigurnosni ventil. To su, na primjer,
svi plinski aparati za centralno grijanje bilo kombi ili cirko-izvedbe.
Nscin ugradnje
membranske ekspanzijske
posude.

,'I:

1;1
I' '
,.

il l

'I ;
'I

ill

'0

o
>

membra nska
ekspanziisxa posuca

kotao

Popravite ostecenu ibuku.

GRlJANJE 143

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

OTVORENI SISTEM GRIJANJA - OTVORENA EKSPANZIJSKA PO

SUDA Ovaj najjednostavniji sistem takoder eesto susrecemo kod manjih objekata,
odnosno objekata individualne izgradnje. Osnovna je razlika sto se ekspanzijska
posuda smjesta na najvisern mjestu instalacije - obicno u potkrovlju objekta. Zato,
ako treba izvesti etazno grijanje sarno u jednom stanu taj sistern ne dolazi u obzir.
Po propisima i standardima svake zemJje, ovi se uredaji striktno definiraju pa
tako postoje standardi koji propisuju naein spajanja kotla s ekspanzijskorn po
sudom, dimenziju sigurnosnog prikljucka i ostalih vodova, velicinu posude, nacin
spajanja i slicno.
Izdvojit cerno sarno one najnuznije podatke koji su vazni za sistem centralnog
grijanja prosjecnog obiteljskog objekta.
VELICINA POSUDE. Otvorena ekspanzijska posuda mora irnati toliku
zapreminu da je njen obujam veci negoli povecanje volumena vode u sistemu.
Natini ugradnje otvorene
ekspanzijske posude.

r
I

sigurnosni vod

Najbolje je ioplinsku
izolaciiu postauiti s vanjske
strane zida.

144 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Dakle, proracun za sadrzaj vode u sistemu i istezanje vode aktualan je i kod

otvorene ekspanzijske posude. Zato smo ga i naveli vrlo opsirno i ilustrirali
primjerom.
Treba nam posuda zapremine oko 10 litara (povecanje obujma vode je za 7,41
litra), Vidljivo je da za zatvoreni sistem grijanja membranska ekspanzijska po
suda ima 2 do 3 puta veci ukupni obujam od otvorene posude. To je zato sto je kod
zatvorene membranske posude jedan dio njenog volumena ispunjen inertnim
plinom.
Posuda se mora smjestiti na mj esto vise od najgornje tocke instalacije central
nog grijanja. Obicno je to na tavanu kuce.
Prikljucni tzv. sigurnosni vod moze se spojiti od posude direktno na za to
predviden prikljucak na kotlu, a za to se moze koristiti i dio razvodne mreze in
stalacije grijanja. U tom slucaju na tom prikljucnorn sigurnosnom vodu ne smije
toplinska izolacija
._~

~--r~~~~------
'.-'-.. . . .,';.: ~'1P,LJUQ....',__

,
,

Za potpunu za~t1tu od
smrzsvsnjs otvorenu
posudu treba spojit!
ovako!
Legenda: D.E.P.
otvorena ekspanzijska
posuda; S - sigurnosnl
vod; SPol - sigurnosnl
polazni vod; SPov
sigurnosni povratni vod;
Pr - preljev; D
oazrsctven]; P - prigu~ni
ventil.

kotao

Toplinskefasade mogu se
postaviti i na gotovu staru
klasicnu[asadu od ibuke.
*" 1.:x ::::;;
Z~~~w.
l'l- i:1:!>i:f,{$>. ,~ nHF
.~ ::: : : *~ Yo .~ ?:{ ;.; t;-;:: :b "H ::;:x
:{

.t:~I~'kJ ~ i ~ t::~ ~lt\l~f ~~~*':~~~

GRIJANJE. 145

_ _ _ __ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Kontrolirajte tlak vode u

sistemu centralnog grijanja jer
to je vrlo vaian podatak.

biti kakav zaporni element nikakvo bitno suzenje presjeka i vod mora biti uvijek
u usponu prema ekspanzijskoj posudi. OstaIi prikljucci su preljevni vod i vod za
odzracivanje koje treba izvesti kako je to prikazano na shemi spajanja. Na taj nacin
izmedu vode u posudi i atmosfere nema direktnog kontakta pa voda nece upijati
kisik sto bi moglo eventualno povecati koroziju.
Zbog toga upozoravamo da spojeve oko otvorene ekspanzijske posude (posebno
preljev i cdzracivanje) treba izvesti tocno kako je to prikazano na shemama .
Ovaj nacin spajanja vrijedi, ako ste zaista sigurni da se voda u posudi nece u
toku zime zamrznuti. Pretpostavljamo da je jasno da se preljevni vod ne smije
npr. spojiti na terasu iIi slicno (postoji rnogucnost zamrzavanja) vee ga treba pustiti
natrag do kotlovnice zbog kontrole napunjenosti sistema.
Sistem se dopunjuje prije sezone grijanja (u iznimnom slucaju dok je sistem u
punom radu) i zacijelo ce u pocetku grijanja poteci malo vode kroz preljev. Kad se
taj visak vode nakon prvog istezanja prelije, sistem ce normalno raditi bez
naknadnih problema.
Ukoliko primijetite da gornji radijatori dobro ne griju, znaci da u sistemu nema
dovoljno vode. Ako je ta pojava cesta, onda svakako treba pronaci gresku u insta
laciji odnosno mjesto propustanja . U svakom slucaju vazno je da se posuda dobro
toplinski izolira jer iako je u potkrovlju, u toku zime i tu rnoze pasti temperatura
ispod O'C. Ako se zelite osigurati protiv zamrzavanja vode u otvorenoj ekspanzijskoj
posudi (u slucaju da u potkrovlju toplinski izolirana posuda nije dovoljno zasticena
od smrzavanja) tada se rnoze spojiti i drukCije . I u tom slucaju posudu treba
toplinski izolirati jer ce inace ona zagrijavati prostor u kojem se nalazi i nepot
rebno tro sit i toplinu. Intenzitet cirkulacije tople vode kroz posudu moze se reg
ulirati preko kratke veze i prigusnog' elementa - oznaceriog na crtezu slovorn P .
Za objekte toplinskih snaga do 50 kW u sistemu centralnog grijanja, prikljucni
vodovi do otvorene ekspanzijske posude (sigurnosn i vod, sigurnosni polaz ni i
povratni vod) ne smiju biti manje dimenzije od promjera 1" = (NO 25). Za otvorene
se posude ne smiju upotrebljavati neke otpadne posude iIi slicno, vee mogu
posluziti unutrasnji spremnici, malih elektricnih bojlera, U svakom slucaju to mora
biti neka od posuda bez otvorenog kontakta s atmosferom, u potpunosti spojena
prema uputama i shemama.

EKSPANZIJA VODE U SISTEMIMA SOLARNOG GRIJANJA. Mnogi su

poceli izradivati sistem za pripremu potrosne tople vode pomocu suneeve ener
gije a zapinju kod pitanja ekspanzije vode. Ako je rijee 0 otvorenom sistemu nema
problema, jer tada kroz otvorenu posudu kojom dopunjavamo sistem ornogucujerno
i istezanje.
Rod zatvorenih sistema problem je mali sadrzaj vode u sistemu . Ovisno 0 broju
prijemnika suncsve energije, prikljucnim vodovima te izrnjenjivacu topline, sadrzaj
vode u takvom sistemu je obicno 10 do 15, najvise 25 litara. To se odnosi na
obiteljske sisteme koristenja sunceve energije s nekoliko kolektora i spremnikom
potrosne tople vode za dvije do tri obitelji.
Ukupno istezanje vode obicno je oko jedne litre. To znaci da bi nam trebala za
te svrhe ekspanzijska posuda korisnog obujma 1 do 2 litre, odnosno ukupne
zapremine 4 do 8 litara.
Ugradnja posude vece zapremine od potrebne zacijelo nece stetiti funkcional
nosti sistema, no takvo rjeserije, nije tehnicki ekon omicno, a namjeravate li sis
tern koristenja sunceve energije napuniti antifrizom (za sigurnost od smrzavanja)
tada je pozeljno da je i posuda adekvatnog sadrzaja jer i antifriz je skup solarni
medij.

TERMOSTATSKI SIGURNOSNI VENTIL

Za razliku od standardnog mehanickog sigurnosnog ventila, termostatski ventil
predstavlja terrnicko osiguranje kotla, tj. on reagira na povecanje temperature, a
ne pritiska. Princip da je sigurno sarno ono sto je dvostruko sigurno, zadovoljava
kod otvorenog sistema par: ekspanzijska (otvoreria) posuda i sigurnosni ventil
(mehanicki), Rod zatvorenih sistema, kod kojih je i ekspanzijska posuda zatvorena,
njezinu ulogu u tom paru preuzima termostatski ventil. U najnovije vrijeme stupio
je na snagu i propis koji zahtijeva obaveznu ugradnju ovog ventila na zatvorene
sisteme . Rao sto smo vee spomenuli, njegova uloga je da u slucaju nepredvideno

146 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

visoke temperature u sistemu (uslijed neke greske) posredstvom hladne vode iz
vodovodne mreze hladi kotao, odnosno osigurava odvodenje viska topline.
Ventil se sastoji od tijela koje se montira na cijev i temperaturnog ticala koje
se ugraduje u gornju zonu kotla. Medusobno su ta dva elementa povezana arrni
ran om fleksibilnom cjevCicom. Ticalo, cjevcica i radni dio ventila ispunjeni su
tekucinorn visokog koeficijenta toplinske promjene volumena. Kad na mjestu gdje
je ugradeno ticalo poraste temperatura iznad odredene vrijednosti, uslijed ras
tezanja tekucine ventil se otvara.

~;TT~f1}~~
~ f:
~":t,. ,, 'i\ :,:,U\
.~ ,:: t~~~t~f.1t~
K, ~ 'd.'<\~ *,\<~h
., L

<:.*' ~

Kod kot/ova na kruio gorivo

obavezna je term icka zastita.
~ ,: : ~ i*~?-~~(.~ f~ ;pt.lf.~~ * .!?:~.~~x::
$' ~~~:: 0:-:;:-.

*~ ~ .k~~ ::; .*~:::::.?

$(.x$; io;?-:=...
~ :::

~ $ .:$

~~

, ~~~ ~:::

'to ~",~:; ,~ ~~.~;::. ;0:..--: . :::-;;: ,;::.~..

III
I

Tehnitki podacl

termostatskog sigurnosnog venti/a:

I
TERMOSTATSKI SIGURNOSNI VENTIL

Namjena
Termostatski ventil }e element sigurnosne
opreme kotlova na tvrsta goriva,
proizveden po zahtjevu JUS M.E.6.202.

; I !

,t
=!'I
I
' I '

Tehnitki podaci:

Lr-----.~.".. ..,.;...J )

Art. bro} 301

Temperatura otvaran}a 95'C
Temperatura maksimalnog otvaranja 99'C
Najvi~i radni tlak 10 bara
Najvi~1 protok 3500 t/h pri jednom baru
Trsjnost 10 godina
Proizvodat: KOVINA Smartno pri Litiji

_
I

'

topla
potrosna veda
TERMOSTATSKI
VENTIL

, gene'alor
:

;apl'~e

i: K O: ,D )

_E

topla
potrosna voda

,.--

hladna voda

_ _ -=-------+-

I L-_r--' ~

m reze

TERMOSTATSKI
VENTIL
hladna voda
iz rnreze

I
i

_ _ _ _ --'pvoda ]

generator
IloPline
(kotao)

octok u kanalizaciju

Ugradnja
Senzor termostatskog
ventila (1) montirati na
najvi~u tocku dostupnu
kotlovsko} vodi.
Pri pu~tanju u pogon
sistema centralnog
grljanja obavezno
provjerite funkcioniranje
termostatskog ventila
pritiskom na crveno
dugme (2).

Ako kotao ima ugraden bojler za toplu vodu , onda se taj ventil ugraduje na izlazu
potrosne vode iz bojlera stirn da se izlazna strana ventila spaja na kanalizaciju.
Temperatura u kotlu porast ce iznad normale sarno ako zataji automatika za
lozenje, koja normal no gasi plamenik iIi smanjuje gorenje ako je radna tempera
tura u sistemu dostignuta. U takvom slucaju izljevorn vode u kanalizaciju preko
termostatskog ventila bojler se puni hladnom vodom iz mreze koja apsorbira visak
topline i u tom slucaju takoder odlazi u kanalizaciju, sto je manja steta nego hava
rija kotla iIi eksplozija ekspanzijske posude.
Ako kotao nema ugraden bojler, tada osim ventila s ticalom treba kupiti i
poseban spiralni izrnjenjivac topline koji se ugraduje u gornju zonu kotla i
funkcionira na isti nacin. Novije k onstrukcije kotlova imaju taj sigurnosni ele
ment ugraden tvornicki, a kad je vee tu i on se obicno koristi kao protocni grijac
potrosne vode. U tom slucaju se sarno izlaz izvede u dva ogranka: jedan na ter
mostatski ventil, a drugi na instalaciju tople vode za dornacinstvo.
Ugradnjom termostatskog sigurnosnog ventila uveliko se poboljsava sigurnost
pogona kotlova na kruta goriva starije izvedbe bez automatske regulacije izga
ranja.

GRIJANJE 147

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Ako sigurnosni ventil malo propusta, ni u kojem slucaju se ispred njega ne smije
ugradivati dodatni ventil, jer bi na taj nacin njegova sigurnosna uloga bila
iskljuceria. Boljeje porniriti se s malim gubitkom vode i topline dok ga ne zamijeni
mo il i popravimo.

L.-

--l

Spiralni izmjenjivac
top lin e.

I novi kotao HERZ ima isti

sistem osiguranja.
Izmjenjivac topline obicno
se ugraduje u gornju zonu
kotla.

ODZRACIVANJE
Cesto se dogodi da radijator dovoljno ne grije. Dodirnete li ga rukom osjetit cete
da je na jednom dijelu potpuno hladan. Cuje Ii se k tome i zvuk - poput zuborenja
malog rijecnog slapa - tada je to siguran znak da je u instalaciji zrak.
Buduci da se sistem puni sarno jednom, u toku rada voda istalozi svoje otopine
(k arnenac) i ostale neeistoce. Kako voda ima odredenu sposobnost upijanja zraka
to ee se zacijelo kod punjenja instalacije i u toku rada u sistemu uvijek nalaziti
malo zraka, kojije u obliku mjehurica i uvijek ispliva na najvisa mjesta. Na takvim
se mjestima postavljaju razni dodaci iIi elementi instalacije za odzracivanje sis
tema. Iz sherrie spajanja sistema centralnog grijanja za manji obiteljski objekt,
vidljivo je kako treba voditi instalaciju da bi se mogla ispravno odzraciti i tako
osigurati funkcionalno grijanje preko svih ogrjevnih tijela. Sistem centralnog
grijanja redovito se puni preko povratnog voda, odnosno preko slavine za punjenje
i praznjenje koja se rnontira na poledini kotla ili na najnizern prikljucku ogrjev
nog tijela.
Pri punjenju instalacije mora i prikljucna fleksibilna cijev za punjenje sistema
biti puna vode, jer ee se inace vee na pocetku zrak utiskivati u sistem. To vrijedi
posebno za naknadna dopunjavanja sistema. Nairne, vrlo cesto sarno se natakne
cijev na slavinu, otvori dovod hladne vode i prati pritisak u instalaciji na manorne
\

148 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

SHEMA SPAJANJA
17 - 500/100
RV 1(2"- PV 1(2"

25 - 600/100
RV 1(2"- PV 1(2"

2130

23

.6-. -r6

f+

21

2780

,b

14

I
I

t-------_

15870-3/4"

22-600/100

RV 1(2"-PV 1(2"

-to.

3150

lb

0I

I-e-

-t-z
I

I
:

2250

--6

15 '&

r
I

11 f-6 -I

13

("'" 7960-3/4"

15930 I"
19300 - I"

I RV 1(2"-PV 1(2"
l.f-o- 2100
I

1-6-

02 , .

Attnosferski plinski kotao ucinka 34 kW

'

Trn

APK

80 - 34

&

I,
I~

S
8 ~

8'S

lI"l

I>

C'l

-j-j. . -------
1820 -1(2"

I
I

I
I

1''1:_=:::

I 17-500/100

1040~

1590 f-+

- - ~",:.----

1 01(2" 10960 -1"

~6

:I

I
I
I
I
I
I

22

0112" I
I
8 -600/100
RV 1(2" - PV 1(2"

18 - 500/100
RV 1(2" - PV 1(2"

H-&
I
01(2"

,
I

C
10-600/100
RV 1(2"- PV 1(2"

I
I

19 - 600/100
RV 1(2" - PV 1(2"

.0

2860

I
I

l'

-6

f-O. +

780

24

I
5710 - 3/4"

20- 600/100

RV 1(2"- PV 1(2"

~Bf-O-

3500

6 - 600/100
RV 1(2"- PV 1(2"

II'

10

20.

I~

1250

L6

12

:.J 4110

1(2"

&:

~.

Cirkulacijska crpka
VA 25/43 - IMP Ljubljana ~

M L - - - - ' t 1 - - - __

(2):

,.._4
I
I
~ - -l.- - - - - _ ... ~
j-1
23450 - I"

~
~

Membranska ekspanziona posuda

GORENJE VARSTROJ TIP

VARFLEX M 25/1.5

Slavina za punjenje i praznjenie sistema

Shema spajanja

Mjedena slavina za
punjenje I pralnjenje,
dimenzije promjera 318': 11
2" te 314", montire se
obtcno na najnila mjesta
u instalaciji.

l-..._~

--'

GRIJANJE. 149

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

tru. Kako je ta cijev puna zraka na taj smo nacin u sistem utisnuli osim vode i
say zrak iz cijevi. Sistem treba polako puniti. Iz sheme spajanja vidljivo je da ce
se punjenjem polako dizati razina vode, a zrak ce izlaziti iz sistema kroz odzracne
ventile, koji su smjesteni na najvise tocke sistema, odnosno vertikalnih razvoda
(na shemi spajanja ta su mjesta oznacena krugorn). Kod punjenja instalacije treba
sve odzracne ventile otvoriti i drzati otvorene dok ne prestane sistanje zraka. Tek
kad potece jednolican mlaz vode na sve odzracne ventile, sistem je pun. Da bi se
sistem mogao dobro odzraciti razvodna se mreza mora voditi tako da ima uspon
prema onim ventilima na cijern se vrhu nalaze elernenti za odzracivanje. Taj uspon
ne mora biti velik, obicno je 2 do 3 promila, odnosno 2 do 3 mm na 1 metar duzine
horizontalnog razvoda. Pri prikljucivanju radijatora na vertikalu treba paziti na
ispravne nagibe prikljucaka. Tako, primjerice, na nasoj shemi spajanja na verti
kali B, radijator u prizemlju irna prikljucak povratnog voda u usponu od verti
kale do ogrjevnog tijela. Prikljucak polaznog voda ima nagib u suprotnom smjeru
tako daje u usponu od radijatora do vertikale. To znaci da ce se zrak polako dizati
kroz povrat do vrha radijatora pa kroz polazni vod do vrha vertikale. Na najvisem
ogrjevnom tijelu na vertikali B, oba su prikljucka u usponu prema radijatoru. Na
nasuprotnoj strani od prikljucaka nalazi se odzracni ventil, tako da ce zrak prirodno
"isplivati" do najvise tocke instalacije. Odzracni ventili mogu biti raznih izvedaba.
U nasern slucaju mogu se primijeniti dvije vrste odzracnih ventila - mehanicki i
automatski.
Kod mehanickog odzracnog ventila odzraeuje se tako da se odvrne unutrasnji
pornicni dio ventila te oslobodi prolaz zraka na bocni provrt. Tih ventila ima vise
izvedaba, pa se kod nekih za ispustanje zraka mora koristiti izvijac, a kod drugih
imbus kljucic ili neki specijalni kvadratni kljucic. Kad prestane sistati zrak i pocne
spricati voda iz sistema, mehanicki odzracni ventil treba vratiti rucno (zavrtanjern
sredisnjeg dijela) u prvobitan polozaj.

r--

Radijatorski odzrecn!
venti! proizvodaca
"Sagat" iz Zadra dimenzije
promjera 112'~ 113" i 318".

:I:

h~

Radijatorskl odzrecnt
venti! tvornlce "lstrs" Iz
Kule proizvodl se u dvije
veticin - prlkljucaka
promjera 114" i 318".

50 GRIJANJE

-'

::I:

j
1

1
I'

.,

Automatski odzrscn! vent/l za montezu na radljator

umjesto cepa. Prl kupnji odredite, kao i kod cepova,
treba Ii vam lijevl iii desnl navoj.

je
i i

ai

ni

~ .

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Jasnoje da pri kupnji odzracnih ventila treba paziti na njihovu dimenziju, a to

je ohicno 1/8" ili 1/4" il i rnaksimalno 3/8" pa shodno tome uzeti i redukciju (lijevu
iIi desnu) odnosno 5/4"- na dimenziju odzraenog ventila, kad se montira na bocni
prikljucak ogrjevnog tijela.
Postoji na nasern tdistu i automatski odzracni ventil cepa. Kod kupnje pazite,
kao i kod cepova, treba Ii yam lijevi i li desni navoj koji se montira horizontalno
direktno na otvor radijatora. Dimenzije su mu !6 5/4" (rnoze imati i lijevi i desni
navoj), a zajedno s pripadajucom brtvom odmah ga treba pritegnuti na ogrjevno
tijelo. Dakako, takav odzracni ventil nekoliko je puta skuplji od mehanickog, ali
radi potpuno automatski. Plastican plovak ugraden u taj ventil kod snizavanja
razine vode (kad se u gornjoj zoni radijatora sakupi zrak) otvara preko poluga otvor
za ispustanje zraka.

Radijalorsk i ventil na polaznom vodu

II,
II

II
I

I
,
_.

.. _ ..

il

,
!

.A... -

-.(

- -

.,

<,

-,

i~
I l-Povratni

".

,I

Polazni vod-

i
I

Kod spoja dvaju radijatora

odzrecivsn] se mote
rijeMti ovako.

Automalski odzracni venlil

,...\T

I II

II

i -

<,

vod

Radijalorska prigusnic a

Automatski odzrecnl
tonck: proizvodaea
"Braukmann".

Tvornica armatura lz Kule

"lsirs" proizvodi i
automatskl odzrecnt
loneic, prikljueak promjera
1/8, 1/4" i 318".

GRIJANJE 151

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

....:

..' .: .:.::

Kad zrak izade, razina vode se podize, a time i plovak koji preko polugice
zabrtvljuje prolaz kroz otvor za ispustanje zraka. Na taj nacin rnozerno bezbrizno
dopunjavati sistem, jer ce se zrak sam izdvajati iz instalacije.
N ajbolje se odzracuje automatskim odzracnirn ventilom ali vertikalne izvedbe.
Taj se ventil ne razlikuje po funkciji i nacinu rada od prije spomenutog automat
skog odzracnog ventila. Moze se montirati kod zajednickog spoja dvaju iIi vise
ogrjevnih tijela ili na nekim mjestima na razvodnoj mrezi. Pritom je vazno da
nagib razvodne mreze i prikljucaka radijatora bude ispravan. Uobicajeno je da se
i radijator pri montazi postavlja u onaj polozaj koji ce ornoguciti ispravno
odzracivanje. Ako je instalacija izvedena prema svim ovim uputama zacijelo nece
biti problema u toku koristenja.
Povremeno treba kontrolirati da Ii ogrjevno tijelo cijelom povrsinorn odaje
toplinu. Ako treba odzraeite ga i pripazite da sistem ne ostane bez vode.
Instalacija grijanja nikad se ne prazni (osirn ak o je u pitanju kuca u kojoj zimi
rijetko boravite, a niste u instalaciju s vodom pornijesali antifriz), a vrlo je vazno
da je uvijek ispunjena vodom. Djelornicno potopljen sistem, povecava koroziju, a
ujedno smanjuje efekt grijanja i udobnost ambijenta.

MJERITI TOPLINU ILl NE

ENERGETSKA BILANCA
Smatra se da u nasoj zemlji dornacinstva trose oko trecine, odnosno 30 posto
od ukupno utrosene energije, iako je taj postotak u visokorazvijenim zemljama
visi i iznosi 50, pa eak i 60 posto. Stoga je potpuno opravdano utjecati na taj velik
dio ukupne energetske bilance zemlje. Nadalje, i potrosnja energije unutar jednog
mikrosubjekta, tj. prosjecnog dornacinstva je po mjestima potrosnje priblizno:
grijanje - 65 posto
potrosna topla voda - 10 posto
rasvjeta, kucanski aparati, televizor, radio i s1. - 11 posto
automobil - 14 posto
Dakle, 75 posto, odnosno 3/4 potrosnje energije, otpada na grijanje i potrosnu
toplu vodu, pa je nuzno provesti najvecu mogucu racionalizaciju te potrosnje.
Upravo zato donesen je takav propis u SR Njern ackoj jos prije devet godina, a
uslijedili sualicni propisi i u nasoj zemlji. U samoj cijeni toplinske energije pos
toje dvije vrste troskova:
fiksni - amortizacija, odrzavanje i rukovanje postrojenjima, ostale stalne
obaveze i s1.
promjenljivi - trosk ovi goriva.
Zakonodavacje zato citiranim propisom tocno odredio raspon fiksnih troskova
na iznos od 30 do 50 posto, a sve ostalo su promjenljivi troskovi i oni se moraju
tocno odrediti. Ta obaveza vrijedi za svakog vlasnika zgrade sa dva iIi vise stanova.
Iskustvo je pokazalo da je primjenom tih propisa 0 obaveznom obraeunu utroska
energije prema stvarnoj potrosnji ostvarena znacajna usteda energije (podaci se
zvanicno krecu izmedu 18 do 35 posto ustede).
U nas ima raznih iskustava i tumacenja ovakvih mjera u komunalnim radnim
organizacijama i toplanama koje proizvode i isporucuju toplinsku energiju. U
nekim je gradovima donesen propis 0 obaveznom mjerenju utrosene top line, ali
utrosak se mjeri po stambenim zgradama (ili dijelu objekta) pa svaki stanar nije
direktno motiviran za stednju tako da su i dalje otvoreni prozori glavni regula
tori sobne temperature pa su i efekti ustede manji od ocekivanih,
Javlja se i problem socijalizacije pojedinih troskova, jer su neki stanari (zbog
polozaja stana uz vanjske dijelove objekta toplinski su gubici veci) unatoc stednji
dosli u nepovoljniji polozaj od onih povoljnije smjestenih, a uz istu cijenu po cetvor
nom metru prosjecnog stambenog prostora. Raznim koeficijentima taj se odnos
moze izjednaciti, a da se motivi za stednju ne uklone.
Uvazavajuci specificnosti naseg drustva ipak treba zadrzati ekonomske krite
rije i omoguciti da se ova najskuplja komunalna usluga mjeri i naplacuje prema
potrosnji svake stambene jedinice jer to je jedini put do stednje, smanjenja troskova
i ustede energenata. U tom smislu treba pozdraviti odluku grada Ljubljane
objavljenu u "Radnom Iistu" SRS od 7. ozujka (marta) 1987. godine.

152 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Navest cerno osnovne elanove ove ljubljanske odluke:
odluka obavezuje ugradnju mjeraca toplinske energije (svih vrsta) i terrnostat
skih ventila u stambene objekte iposlovne sadrzaje na podrueju grada Ljubljane
u svim zgradama koje su prikljucerie na daljinski sistem grijanja ili na zajednieke
kotlovnice ;
pri projektiranju novih objekata (st ambenih sa cetiri iIi vise stanova iIi
nekoliko poslovnih prostora) treba predvidjeti ugradnju tnierec topline na cen
tralnom mjestu za cijeli objekt i mjeriti potrosnju po svakoj stambenoj jedinici
odnosno po korisniku poslovnog prostora;
.. odluka vrijedi i za postojece objekte ako se rekonstruira sistem grijanja cija
vrijednost prelazi 30 posto vrijednosti objekta;
odlukom je propisano koji se sistemi mjerenja mogu primijeniti za centralno
mjerenje, a koji za raspodjelu troskova po pojedinim dijelovima objekata
(razdjeljivaci topline na bazi ishlapljivanja, elektronski razdjeljivaci te ostali
mjeraei topline) ali pritom je proizvodac obavezan da da upute za obracun troskova:
osnova za obracun troskova je centralna mjerna jedinica (za daljinski sistem
grijanja) odnosno utrosak goriva (za zajednicke kotlovnice);
troskovi grijanja za svaku stambenu jedinicu odreduju se na osnovi ugradenih
mjeraca topline, tako da se polovica tih troskova odreduje na osnovi fiksnih
troskova (gorivo, troskovi odrzavanja i sl.), a sve to u odnosu prema cetvorncm
metru grijane stambene i li poslovne povrsine, dok drugu polovicu troskova cine
stvarni troskovi potrosnje prema mjerenju. Krajnji korisnik duzan je pritom u
svojoj stambenoj jedinici odrzavati neprekidno temperaturu od 10 do 12'C zbog
sprecavanja pothladivanja ostalih stambenih jedinica,
svi krajnji korisnici moraju na ogrjevnim tijelirna irn ati ugradene termostat
ske radijatorske ventile (osim u prostorijama neto povrsine manje od 5 m-).
Dakako, ovo su sarno najvaznije tocke odluke bez detalja no, postoje i kazne za
odgovornu osobu investitora pa se nadamo da ce to osigurati provodenje ovih mjera
odluke.
Kako je utrosak topline za zagrijavanje hladne vode takoder mjerljiv opisat cerno
ukratko vodomjere koji su ujedno i sastavni dio mjeraca topline.
VODOMJERI. Naziv ovih mjeraca jasno govori cemu sluze i taj instrument
zacijelo dobro poznajete. Sluzi za mjerenje protoka vode, a ako vodomjerom zelite
mjeriti toplu vodu, tada mora biti konstruiran tako da odgovara temperaturnom
rezimu koji dozvoljava mjerenje i protok potrosne tople vode .
Danas, nazalost, vise ni hladna voda nije jeftina, a topla je deset puta skuplja
(ovisno 0 vrsti energije kojom zagrijavate vodu, 0 tempera turn oj razini i sl, ali nema
velikih odstupanja). Dakle, potrosnu toplu vodu treba zaista trositi sarno kad je
to potrebno, a ne za svaku sitnicu i'li, sto je jo s gore, ako se naviknete trositi sarno
toplu vodu. Ako su to i vase navike kontrolirajte svoje postupke. Isplati se, jer
usteda je desetorostruka.
Kod svih vodovodnih instalacija sanitarne armature uobicajeno je da je topla
voda lijevo, a hladna desno, osim kod niskotlacne mijesalice kuhinjskog elektricnog
bojlera. Potrosna topla voda treba imati temperaturu od 40 do 45 posto, sto je
najpogodnije za kupanje, pranje i slicno, a osim toga i gubici na razvodu i talozenje
kamenca u samom spremniku su optirnalni. Visa temperatura znatno povecava
talozenje kamenca, pogotovo iznad 60 'C kadje stvaranje taloga vrlo progresivno.
Temperaturna razina potrosne tople vode znatno utj ece na potrosnju energije , pa

STEDNJI\ ENEf\yUE

Nema stednjeenergi], aka

nemamo medusobno Ciste

raiune.

Brojne kombinacJje prj

ugradnji vodomjera.

GRlJANJE t 53

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

STEDNJA EtiERGUE
Stednjom tople vode iakoder
stedimo mnogo energije.

je to vrlo vazan podatak koji pri racionalnoj potrosnji energije treba respektirati.
Potrosak vode rnoze se smanjiti ugradnjom i redovitim odrzavanjem perlatora,
manjim pritiskom tople vode prigusivanjem kutnog ventila prije same sanitarne
armature, i ako se vise tusirate, negoli kupate u kadi. Umjesto jednog kupanja
mozete se uz istu potrosnju energije tusirati tri do cetiri puta.
Jedini nacin da se ustedi energija kroz smanjenu potrosnju tople vode jest
mjerenje potrosnje. U velikim stambenim objektima to je velik problem, jer svi
stanari te troskove placaju pausalno, odnosno prema broju ukucana, pa u takvom
sistemu nema stimulacije. Najbolje prolaze dornacinstva koja imaju najvise cla
nova i trose najvise vode. A to zaista nije racionalno.
Dakle, izlaz je u ugradnji vodomjera kojih ima mnogo vrsta i tipova, pa se mogu
ugraditi na svim mjestima:
na samoj arrnaturi
pod zbukom
iza kutnog ventila
na ulazu u svaki stan itd.
Najbolji je sistem svakako ugradnja posebnog vodomjera za svaki stan s
mogucnoscu daljinskog ocitavanja, tako da se na jednom mjestu moze ocitati
utrosena kolicina potrosne tople vode za cijeli stambeni objekt. Toje zacijelo ijedini
naein da se u svakom dornacinstvu racionalno trosi energija za toplu vodu, jer se
pojedinacno stimulira.

'--

...1

Ovako Izgleda vodomJer s

daljinsklm o~itavanjem.
Na jednom mlestu mole
se o~itatl utroak I hladne
I tople vode za svakl stan.

t 54 GRlJANJE

J
\

t
I

I
I

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

STO JE TOPLINA
Toplinska energija (toplina) E oduzeta odredenoj kolicini - masi tople vode
jest razlika poteneijala na pocetku i na kraju izmjene topline (entalpije), Ta
unutrasnja energija vode ovisi 0 temperaturi vode (t), masi vode (rn) i specificnoj
toplini (c). Kako masa vode ovisi 0 njenom volumenu (V) i specificnoj tezini ( ro)
mozemo reci da je energija vode produkt volumena, specificne tezine, specificne
topline i razlike temperature. Uobicajeno se produkt specificne topline i specificne
tezine oznaeava slovom (K), pa je energije vode, dakle, pojednostavljeno
E=KxVxtd
K = toplinski koefieijent
V - volumen vode
~t - temperaturna razlika
Mada uglavnom izbjegavamo formule, bez ove ne bismo mogli objasniti nacin
mjerenja topline, a to znaci:
utrosena toplinska energija je rezultat
protoka vode (potrebno je imati, dakle, neki vodomjer)
temperaturne razlike na pocetku i na kraju izmjene topline (a to je moguce
mjeriti ugradnjom dvaju osjetnika temperature).
Svaki takav uredaj za mjerenje utroska topline mora sadrsati i racunsku jedi
nieu koja ce na osnovi izmjerenog protoka i temperaturne razlike iskazati utrosak
toplinske energije u nekim od slijedecih mjernih jediniea uobicajenirna u Evropi:
Wh, kWh, MWh uobicajene jediniee
J, KJ, MJ, GJ
cal, keal, Meal, Geal - stare jediniee
BTU (british thermal unit) - stara engleska oznaka
Prema tome jasno je da se vise ne upotrebljava naziv kalorimetar koji je
zamijenjen novim - mjerac topline.

,uj\. . ~~ n:~n
.'
. t1~ ~ p "
5l:..*~~lr<':~U N
.:~

~""~~

lOo,

~.~.p

"~~ ~~

~l.,j ~',d n b,::~"

Na slaoine u kuci ugradite

perlatore j redovito ih Cistite,
jer oni smanjuju protok vode i
do 50 posto uz isti efekt pranja .
*"
~ A #". ~. <>""'*~ ~ ~ *s'
,f "'~~ $~1"
O<~ . ~ ~ ~% t MH H ~~ ~,~>::;:;

zJ'1}# ~ ~g ,~ \.n-~M&;~n~~

MOGUCNOST MJERENJA
Postoje tri osnovna nacina mjerenja utrosene toplinske energije koji se
medusobno ne iskljucuju, pa je cak i preporucljivo da se medusobno dopunjuju.
Kako je rijec 0 mjernim istrumentima koji sluze za mjerenje i naplatu, podlijezu
uobicajenirn propisima za redovitu periodieku kontrolu i bazdarenje.

MJERACI TOPLINE
To su uredaji za mjerenje koji toeno mjere fizikalne velieine vazne za proracun
utrosene energije kao protok vode i temperaturnu razliku, pa su takvi uredaji
najtocniji i najprakticniji. U svom glavnom dijelu tzv. racunskoj jediniei obicno
iskazuju protok (rn") i jediniee topline kWh, pa je njihovo ocitavanje vrlo
jednostavno. Ako time opremimo svaki stan (a to je moguce sarno onda ako svaki
stan imajednoeijevno grijanje, tako izvedeno da se moze ugraditi u svakom krugu
po jedan rnjerac topline), tada je raspodjela sveukupnih troskova ekvivalentna
ocitanim vrijednostima, pa za medusobni obracun nije potrebna nicija strucna
pornoc, Ovi se uredaji moraju tocno odabrati ovisno 0 podaeima proizvodaca, te 0
protoku i razliei temperature. S obzirom da kao i ostali instrumenti u odredenom
podrueju mjerenja nisu potpuno preeizni, izbor i ugradnju treba povjeriti
strucnjacima, odnosno proizvodaeu, Ugraditi se mogu gotovo svugdje, pa cerno ih
sresti u stanovima (najrjede), zgradama, tvornieama, toplanama i s1. Potrebno
ih je redovito servisirati i odrzavati te periodicki bazdariti kod za to ovlastenih
institueija. Ovakve uredaje proizvode i nasi proizvodaci: ATM, "Energoinvest",
"Insa", "TEH PROJEKT" i drugi.
Osim klasicnog mjerenja protoka vode s raznim izvedbama vodomjera postoje
i novije izvedbe koje mjere protok medija na osnovi ultrazvuka.

RASPODJELA TROSKOVA GRIJANJA

S RAZDJELNICIMA TOPLINE
Ovo su mali uredaji koji se montiraju na svako ogrjevno tijelo. Postoje dvije
izvedbe
elektronski
isparivaeki

GRIJANJE t 55

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

l:,,*"""~ "::::q s "" ev*~"" '&'~ *

:,,,."

~ 1t~i.J r~~JA. ~~~{~~rt~~:~ tJ ?:.

Na vodovodnu instalaciju
ugradite regulator tlaka jer on
stiti od nepotrebnog prskanja
vode i nekontroliranog
pouecan]a tlaka u instalaciji.

Ovako izgleda kompletan

mjersi: topline.

Elektronski razdjelnici
top line.

156 GRiJANJE.

Elektronski razdjelnici imaju u sebi mali brojcanik i bateriju pa ovisno 0 razlici

temperature izmedu sobe i ogrjevnog tijela brojcanik prek o elektronskog sklopa
pokaze vise i li manje impulsa.
Vrlo su jednostavni za ocitavanje ali su nekoliko puta skuplji od isparivackih
pa se i rnanje primjenjuju.
Isparivacki razdj elnici sadrze ampulicu s t ekucinorn koja polako hlapi . Ovisno
o velicini ogrjevnog tijela, 0 volumenu prostorije i sl, odreduje se tip i velicina
isparivackog razdjelnika topline koji se toeno po uputama proizvodaea mora
postaviti na odredeno mjesto na ogrjevnom tijelu. Pricvrscuje se obicno tako da
se ne moze skinuti i na taj se nacin onernogueuje eventualno manipuliranje il i
ostecivanje, Na k raju ogrjevne sezon e ovi se razdj eljivaci demontiraju, ocita se
koliko je ishlapilo tekucirie, pa se pornocu vrlo kompliciranog sistema odreduje
koliko je koji vlasnik stana utrosio topline od ukupnog utrosk a u cijelom objektu.
Ovaj se princip mjerenja vee vise od 50 godina primjenjuje u Danskoj gdje mnoga
dornacinstva na taj nacin vee desetljecima mjere utrosenu energiju. Jasno je da
pri primjeni elektro i isparivaekih razdjelnika treba u objektu imati i mj erae
topline. Na taj cete nacin na kraju sezone oeitati na mjeracu topline u kotlovni ci
ili u toplinskoj stanici koliko ste kWh svi zajedno u objektu u trosili za grijanje, a
medusobnu podjelu unutar stanova u tom objektu saznat cete ocitavanj em svih
isparivaekih razdj eljivaea topline. Na taj nacin dobije se npr. da je u cijelom objektu
ishlapilo tekucine npr. za 2600 podjela na ampulicama, od cega npr. na vasih sest
razdjeljivaca otpada sarno 28 podj ela na ampulicama .

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Potrosnia tople vode pri

tusiraniu trostruko je mania

negoli pri kupanju u kadi.

- 0

92 0 7
Isparivacki
razdjelnici
topline.

Ovi potonji uredaji za rnjerenje su relativnojeftini, paje u SR Njernackoj sarno

dvije godine nakon donosenja zakona 0 obaveznoj naplati troskova grijanja prerna
potrosnji (dakle u razdoblju od 1981. do 1983. godine) vee 8,4 rnilijuna stanova
bilo oprernljeno uredajirna za rnjerenje utroska topline od cega su u cak 7,2 rnilijuna
stanova bili postavljeni razdjeljivaci na principu isparavanja, a to je vise od 85
posto.

KONACAN OBRACUN
Na ulazeci u niz prakticnih savjeta i detalja, koji se pri takvirn rnjerenjirna
rnoraju postivati (kao npr. ugradnja terrnostatskih ventila, kazne i nacin naplate
za one koji rnanipuliraju razdjeljivacima, nacin ocitavanja i sl.), prikazat cerno
nacin obracuna za zgradu koja irna svoju kotlovnicu iii toplinsku stanicu
(prikljucak na sistern daljinskog grijanja) s mje racern topline i ugradenirn ispari
vackirn razdjeljivacima po svirn stanovirna.
Svi ovi uredaji, rna koliko narn pornogli za tocno odredivanje troskova, irnaju i
svoju cijenu koja se pribraja ionako visokirn troskovima grijanja.
I, na kraju, rnorarno reci da kod nas u Jugoslaviji postoji niz akcija i propisa
kako bi se rnjerila toplina i naplacivali tro skovi grijanja po svakorn pojedinorn
potrosacu, ali prva iskustva upucuju da prije daljnjih akcija rnorarno uvaziti i neke
specificnosti naseg drustva.

UKUPNI TROSKOVI
100%

.1/1 1 1 1 1 1 1 "'1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1~'I I "'!'I'l l l l l l l il:I I "I 'I'I'I'1 1 1 1 I Iil :I I :I I I :11 : I!: !:I:!:I:I I I : 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1111111~11!lllllllljllll1111111111111111111111!11111111!1111111
I

: ~tR.~. m
.:...:.O.. .RdVt

.;.:.:.:.;. :::::::::::.:.:-

.I..

....::.::.: :::::':" :'::'

. .:.::..:.:....
.:J.u
'....w
..:..i. ,.t.':::'.'

:.i ~.~ .[ f.~ f:.[

::::::{ :;:;:;:::;:;:;:;:;:;:;:;:;vv;::tQ
:;::;:;:;:;:;:;:;:::::::::;::{

:-;.;.:-:.;.;.:-:-;.:.:.:.;.;.:-:

::::::::::::::::::::: :::::::: :,::

,::~, :[, [: ,: :[ ,:[ [, :,[:[, [,~:[,~:[,~:[,~,[,~,[,~,(.:~.:[:

Rasporec1uju se po
ukupnoj povrstnt
cijelog objekta

Rasporec1uju se po
mjerenju.

Rasporec1uju se po
ukupnoj povrslnl
cijelog objekta.

Rasporec1uju se po
mjerenju.

GRIJANJE 157

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Odnos troskova grijanja i potrosne tople vode varira od klime, pa je u nasim

kontinentalnim krajevima taj odnos oko 70:30 posto.
Ukupni troskovi grijanja jednog stana na ovaj naein iznose:
FIKSNI TROSKOVI GRIJANJA
UKUPNO GRIJANA POVRSINA KUCE

PROMJENLJIVI TROSKOVI GRIJANJA

x POVRSINA STANA + UKUPNO oClTANO MJERENJE TOPLINE X 010 IZMJERENE TOPLINE USTANU
I na isti nacin mogu se odrediti i trosk ovi za potrosnu toplu vodu:

FIKSNI TROSKOVI
POTROSNE

PROMJENLJIVI
TROSKOVIPOTROSNE

TOPLE VODE X POVRSINA STANA + TOPLE V~DE

x 010 UTROSENE POTROSNE TOPLE VODE OCITAN NA VODOMJERU U STANU
UKUPNA GRIJANA
UKUPNO 0 ITANO
POVRSINA KUCE
STANJE
NA VODOMJERU

da yam grijanje ne
bude najveci
izdatak u
dornacinstvu

BKOJILO STUPANJ .. SATI

ekanal<al@
tip BSS-4
Brojilo stupanj-sati EKONOKAL je precizan clektronski
mjerni urcdaj koji se sastoji od:
clcktronske racunske jcdinice ~ dva temperaturna osjctila
mjcrila protoka 5 ugradcnim hvatacern necistoce.
Brojilo stupanj-sati jc namijcnjcno za razdjclu troskova
grijanja medu stanarima u stambonom objektu, u odnosu na
ccntralno mjerilo topline (kalorimotar) stambenog objekta.
Troskovi grijanja razdjcljuju sc prema metodologiji
EKONOKAL, koja omogucujc:
toplinsko izjcdnacavanjc stanova (bcz obzira na polozaj)
upotrebu PC-racunala.

TEH PROJEKT RIJEKA

tel. (051)513-744,513-956,211-267,
telcks 24215 YUTEHRI,
tclcfaks (051)211-198.

ODRZAVANJE
INSTALACIJE GRIJANJA

Kad biste automobil vozili neprekidno 75.000 km bez servisa i zamjene dotra
jalih dijelova, zacijelo biste ga potom mogli baciti (ako ne vozite rolls royce).
Instalacija grijanja u ogrjevnoj sezoni odradi prosjecno 1500 sati bas kao auto
mobil koji uz brzinu od 50 krn/h za 1500 sati prijede oko 75.000 km. No, prisjetite
se, na automobil sigurno niste zaboravili , a sto ste kroz to vrijeme napravili na
kotlu iIi drugom sistemu za grijanje?
Mnogi u kotlovnicu ulaze tek kad pocne sezona grijanja, mada je istini za volju
taj sistem i pouzdaniji i vjerojatno bolji negoli kvaliteta nasih automobila. No,
nemojte se zavaravati da se na sistemu grijanja nema sto pokvariti, jer on nije
bas tako jednostavan. Bolje ga je redovno odrzavati, negoli uoci zime traz iti
majstora. Tada su majstori obicno rasprodani pa umjesto nuzno potrebnog rezer
vnog dijela morate kupiti cijeli novi sklop.
Za redovno odrzavanje potrebno je vise paznje, cesce ciscenje i redovita kon
trola pa do kvara nece ni doci, a pritom cete znatno ustedjeti na troskovima grijanja
jer iskustvo pokazuje da je izmedu n eispravnog i nepotpunog procesa izgaranja u
odnosu na kvalitetno podesen uredaj za izgaranje goriva razJika i do 20 posta u
potrosnji energenata. S obzirom na visoku cijenu energije svaki takav zahvat kosta
znatno manje nego sto su konacni efekti ustede. Evo primjera za ilustraciju.

ODRZAVANJE PLAMENIKA
Zbog necistoce i neredovitog ciscenja plamenika i kotlovnice na pretlacnorn
plameniku pregorio je elektromotor radijaJnog ventilatora. To se najcesce dogada
uoci ogrjevne sezone, a kod nas se mogu nabaviti plamenici raznih vrsta nekolici
ne proizvodaca, Kad upalite grijanje ono radi nekoliko dana, a onda sejavi pojacani
zvuk da bi nakon toga plamenik ostao blokiran i grijanja vise nema. Kad otvorite
sklop plamenika primijetit cete obilje prasine na svim dijelovima. Zrak za proces
sagorijevanja goriva ulazi u loziste iz kotlovnice koja je obicno zakrcena starim
stvarima, sanducima i bacvama, pa je taJog prasine na vitalnim eJementima
plamenika slika vaseg odnosa prema kotlovnici. Radijalni ventilator punje prasine
bas kao i svi ostali elementi . S lopatica ventilatora treba skinuti hrpu prasine.
Rotor opterecen prljavstinorn ne moze dobavljati u loziste potrebnu kolicinu zraka
nuznu za potpuno (stehiometrijsko) izgaranje pa je proces sagorijevanja vrlo los
i nepotpun sto zacijelo izaziva i povecanu potrosnju goriva. Kad dodatni teret
na ventilatoru postane pretezak, pregori elektromotor.
Svakl p/amenik na kot/u
za centra/no grijanje ima
ventilator kojim se u
/ozi~te tjera zrak potreban
za proces izgaranja.

GRIJANJE 159

_ _ _ _ _ _ _ _ ODRZA VANJE INSTALACIJE GRIJANJA

Loiiite kotla treba dobro i

detaljno oCistiti prije ogrjevne
sezone.
-"f
:~ ~'$~::>'~~~"" .S\

O
l~ ~

l :::x
e q ~ i ~ ,~:i. *Kr t':%,~~ :::::,
:W :: ~:~
iW'O-J ~ 1 ~rt . ~'h:::n.l' hlh
1$$i

Da je plarnenik redovito odrzavan a prostorija kotlovnice uredna i cista do

kvara ne bi ni doslo a za isti efekt grijanja kroz kvalitetno izgaranje utrosilo bi se
manje goriva.
Za sve takve plamenike koji rade na pretlak (pretlacni plarnenici) bilo na lozivo
ulje ili plin, kotlovnicu treba redovito cistiti i uredno odrzavati. I kod tzv . atmosfer
skih lozista kao kod plinskih aparata i kornbi -uredaja vazno je da nema prasine
no oni su obiono srnjesteni u stanu gdje je mnogo urednije. Zrak potreban za proces
sagorijevanja u njihovom sistemu uzima se slobodno iz okolne atmosfere, a nema
niti ventilator,a pa je talozenje manje.

CISCENJE LOZIST A
Kad otvorite vrata kotla zacijelo primjecujete razne taloge na stijenkama lozista.
Ovisno 0 vrsti goriva, preostali produkti koji potpuno ne sagorijevaju taloze se na
obodnim stijenkarna. Osim sto to nepovoljno dje luje na sam proces, talog na
stijenkama je zapravo dodatni izolator.
Ispitivanja su pokazala da 1 mm takvog taloga povecava utrosak goriva za 3
posto. Uzmemo li u obzir i ostale gubitke - povecanu temperaturu dimnih pli
nova, dodatni gubici kroz dimnjak - jasno je koliko kosta nemar i nebriga 0 insta
laciji grijanja . Zbog toga loziste kotla treba redovito Cistiti od taloga izgaranja sve
do metalnog sjaja. Plin ostavlja najmanje taloga a ugljen najvise pa kotlove na
kruto gorivo treba i cesce cistiti. Obavezno barem jednom poslije zime treba
detaljno ocistiti cijelo loziste, a loziste na ugljen ponekad i nekoliko puta tokom
zime. Loaista kotlova na kruto gorivo ili kod raznih peci puna su raznih prolaza
za dimne plinove pa za detaljno Ciscenje treba dosta truda i vjestine.
Mehanicko ciScenje treba obaviti nekim metalnim ostrirn predmetom kao sto
su razni sjekaci i izvijaci, te celicnorn eetkom a na kraju sve nakupine izvadite iz
lozista, kako biste ga oprali i nekirn kemijskim sredstvom. Kod nas se tesko dolazi
do tekucina za kemijsko Ciscenje, mada se nesto rnoze nabaviti preko konsignacija
To su sredstva pod komercijalnim nazivima PATALUX, FAUCH, SOTIN i sl, a
ima ih za sve vrste goriva. Razlikuju se tekucine za ciscenje taloga kod krutog,
plinovitog i tekuceg goriva. Pakiraju se u plasticne boce od litre sa strcaljkorn da
bi se tekucina jednakomjerno rasprsila po svim stijenkama lozista. Nakon toga
treba ukljuciti grijanje i svi ce talozi polako sagorjeti. Ta sredstva otapaju skupljene
taloge i snizavaju im tocku izgaranja na oko 400C pa u toku procesa izgaranja u
lozistu osim osnovnog energenta izgara i talog.

I (

ze
' i:
Oii

,
,
,I

Loziste

.x:

Ii

11l

'c

II

E
i5

,"

"

!(

A'

~~

~~~

, .'

"

.' ' .

ij

,"

'.'

..

.'
..

..

_..

160 GRIJANJE

' il

J.1l

:
'

'

t:':.:/:.
--

'.

. . .. ,. ...

..

~ :: ::~ .: :

Zrak /z kotlovn/ce ulaz/

u lozi~te kroz plamenik.

_ __ _ _ _ _ _ _ _ ODRZA VANJE INSTALAClJE GRIJANJA

Postoje razna kemijska

sredstva za ti~cenje

toztst.
NE ZABORAVITE DIMNJACARA. Osim lozista i kotlovnice vrloje vazno da
i dimnjak bude redovito Ciscen. Treba priznati da danas tom neatraktivnom poslu
nije dana prava karakteristika, jer dimnjacarev posao nije sarno Ciscenje. U
zemljama gdje se pazi na potrosnju goriva dirnnjacari osim dimnjaka ciste i lozista,
te mjernim instrumentima ocjenjuju kvalitetu izgaranja u kotlu, No, i bez toga
svake godine barem jedanput treba servisirati plamenik. Nakon podesavanja
ornjera zraka i goriva zatim eiscenja vitalnih dijelova serviser ce provjeriti rezul
tat svoga rada posebnim mjernim instrumentirna.
Nakon ovog cjelokupnog zahvata, mjerenja CO 2 , zacadenja i temperature
dimnih plinova zacijelo ce i stupanj iskoristivosti na uredaju biti vrlo visok a to je
ponekad utrosak i do 20 posta manje energije uz isti toplinski efekt.
Nismo vas zamarali raznim podacima i propisima vezanirn za ovo podrucje.
Uputili smo vas kako treba odrzavati sistem grijanja, jer ako je za eovjeka cistoca
pola zdravlja, primijenimo li tu poslovicu na sistern grijanja mozemo reci da je
cistoca u kotlovnici pol a stednje na gorivu.
NEMA OPASNOSTI OD KAMENCA. Sistem grijanja se jednom napuni
vodom i ta voda u njemu neprekidno cirkulira. Tvrde tvari iz vode vee su se ista
lozile i nerna daljnjeg talozenja kamenca. Isto je i s korozijom . Voda je ispustila
svoj kisik i proces korozije je zaustavljen jer je to zatvoreni sistem i ne dolazi uvijek
nova voda koja bi nanovo talozila kamenac ili odavala kisik te tako uzrokovala
koroziju. To znaci da u zatvorenom sistemu centralnog grijanja nema potrebe za
ispiranjem i Ciseenjem kamenca jer ga u sistemu nema. Zbog toga ne treba sis
tern bez potrebe prazniti i puniti. Ako negdje propusta, to mjesto zabrtvite i ne
mojte vise sistem dopunjavati, jer se na taj nacin unosi previse nove vode.
PREPRAVCI I BRTVLJENJA. Ako ste nesto namjeravaIi prepraviti preko
ljeta nastojte to uciniti jednim zahvatom. Preinake, ugradnju termostatskih
ventila, novih radijatora i slicno obavite odjednom i nastojte da sistem ne ostane
prazan. U samom zraku ima vise kisika negoli u vodi koja ude u sistern pa je tada
proces korozije intenzivniji.

KAKO PUNITI?
Najeesca je greska da se na ispusnu mjedenu slavinu, koja nam sluzi za punjenje
i praznjenje , jednostavno navuce plasticno crijevo i prikljuci na vodovodnu insta
laciju te otvori dovod vode u sistem.

GRIJANJE 161

Uvljek nakon popravka,

barem jednom u sezonl,
treba Izmjeritll regul/ratl
kvalitetno izgaranje I to
tako da je CO2 mlnimalno
9-postotno za~adenje
maksimalno 2 (po
BACHARADU)
temperatura makslma/no
180 (temperatura Izlaznih
plinova to nila ali da ne
dode do roenja).

i
I
I
I

Na taj nacin u s ist crn osirn vodp ut.isk uj orno i say zrak koji je bio u crijevu. Uslijed
toga pojavljuje se prelijavanje vode i zuborenje pa sistern moramo ucestalo
odzraciva ti.
Stoga prije punjenja sistema crijevo treba potpuno napuniti vodom i tek ga tada
prikljueit.i na radijator i vodovodnu slavinu.
Mjedene ispusne slavine koje sluze za punjenje sistema obicno se nalaze na
najnizern mjestu u instalaciji iIi na kotlu, ami preporucujerno da koristite onu na
najnizern mjestu instalacije. Odvrnite poklopac na lancicu i pritegnite mjedeni
tuljac na koji eete navuci crijevo. Pozeljno je da to crijevo bude trajno pricvrsceno
na jednorn mjestu instalacije grijanja.
Njega nije dovoljno sarno navuci na konusni dio slavine vee ga treba i priteg
nuti nekom obujmicorn kako nakon otvaranja slavine ne bismo izazvali poplavu
u stanu iIi kotlovnici. Na isti nacin najbolje je pricvrstiti i crijevo na drugoj strani
tj. na mjestu gdje je vodovodni prikljucak. Zakretanjem cetverobridne glave za
90 slavina se otvara. Na gornjoj strani te glave je jedan zarez koji pokazuje smjer
otvorenosti slavine pa se i po njemu mozete ravnati.
Kad otvorite slavinu, otvorite i dovod vode u sistem i gledajte na manometar
dok on ne pokaze zeljenu visinu razine vode u instalaciji. Nakon punjenja zatvo
rite obje slavine, a ako skidate crijevo 5 mjedene ispusne slavine tada pre

II
i

II,

1'. :

\T

zr

I ;I

;)1
n

Prlje punjenja sistema

crijevo treba napuniti
vodom.

162 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ODRZA VANJE INSTALACIJE GRIJANJA

,
, i

J:
--

~.

'\

I:
I

.~

il!.B
I

Razvodna mrela i prik/jutci

sistema centra/nog grijanja
moraju bit! tako izvedeni da zrak
mole prirodno isptlvet! na
najvi!;em mjestu!

porucujerno da ponovo pritegnete onaj poklopac na lancicu i pripadajucu brtvu

kako biste sprijecili kapanje vode .

KOLIKI JE PRITISAK?
Najcesce je pitanje: kako sazriati ima Ii u sistemu dovoljno vode i koliki priti
sak mora biti . Ako smo prethodno rekli da sistem mora biti pun onda smo vee
odredili osnovnu cinjenicu koju treba prevesti na stvarne velicine kako bismo ih
mogli postovati.
Da bi sistem bio pun u njemu treba biti toliko vode da je i u najvisern radijatoru
sve potopljeno i da ima jos nesto za rezervu. Ukoliko se manometar, kojim mje ri
mo pritisak u sistem u, nalazi u kotlovnici tada na njemu mora biti toliki tlak da
je sva instalacija potopljena odnosno daje taj tlak visi od visinske razlike od tocke
mjerenja do najvise tocke sistema. Ako je kuca npr. dvokatna, tada je najvisi
radijator za priblizno 6 m visi od kotlovnice pa na manometru mora biti tlak od
najmanje 6 m vodenog stupca ili 6 m v.s. ili 0,6 atp ili 0,6 bara. Zelimo Ii biti sigurni
da je takav sistern potopljen , najbolje je da pritisak u njemu bude oko 1 bar, a to
znaci da je visina vode u sistemu 10 m. To je ujedno garancija da je sistern doista
pun i potopljen .

KAKO ODZRACIVATI?
Cuje li se u sistemu centralnog grijanja neko buckanje ili zuborenje, krajnje je
vrijeme da ga odzracite. Ponekad cete primijetiti da radijatori nisu potpuno jednako
topli po visini iIi je dio nasuprot prikljucku gotovo h ladan, sto je takoder znak da
ga treba odzraciti. Ako je radijator hladniji ili potpuno hladan, znaci da je pun
zraka koji sprecava prijenos topline.
Svaka ispravno izvedena instalacija grijanja ima takve nagibe na razvodnoj
mrezi i radijatorskim prikljuccima daje rnoguce prirodno odzracivanje tj. zrak moze
prirodno isplivati na najvisern mjestu instalacije. Tako se na tim mjestima obieno
nalaze odzracni ventili koji mogu biti automatski iIi rnehanicki. Upozoravamo vas
da prije odzracivanja pogledate u kojem je smjeru okrenut onaj otvor k roz koji ce
nakon zraka iscuriti i malo vode pa to mjesto zastitite jer taje voda obicno i malo
prljava.
Kod automatskih ventila s plovkom zrak bi trebao sam isplivati iz sistema,
no ponekad treba malo pritisnuti iglicu plovka koji se uslijed prljavstine moze
malo ulijeniti i zaglaviti. Neki se ventili mogu otvoriti sarno pomocu kljucica, pa
yam preporueujerno da ga dobro cuvate, jer bez njega ce tesko ici. Ukoliko ventil
negdje propusta najbolje je zamijeniti ga jer daljnje pritezanje nece sprijeciti
popustanje.
Napomena: Ne dirajte i ne upustajte se u one poslove i postupke u k oje niste

GRIJANJE t 63

_ _ _ _ _ _ _ _ ODRZAVANJE INSTALACIJE GRIJANJA

upuceni, Ako ste vee i odlucili odzracrti i napuniti sistem to nije razlog da dirate
vent.ile, slavine, automatiku, crpku, Moze yam se dogcditi (a to je prilicno cest
slucaj) ako zelite dokraja ukljuciti grijanje radijatora, odvrtanjem prigusnog
ventila na povratnom prikljucku radijatora da ventil izleti van i potpuno poplavi
cijeli stan, jer se voda ne rnoze zaustaviti.

RACIONALIZIRAJTE UTROSAK ENERGIJE

Ugraclnjom boljeg sistema regulacije rnoze se ustedjeti znatna energija. Prije
svega ugradnjom
termostatskih ventila, sobnog termostata sa satnim
mehanizmom, kompletnog programatora za automatsku regulaciju temperature
polaznog voda sistema s mogucnoscu programiranja rada sistema za cije li tjedan
unaprijed i s1. Iskustva pokazuju da se na trzistu pojavJjuju i nove verzije kctlova
koji mnogo bolje iskoristavaju energiju goriva pa ako je stari kotao dotrajao kupite
onaj koji ima bolji stupanj djelovanja. Izbjegavajte univerzalne verzije kotlova jer
imaju manji koeficije nt iskcristivosti.
Ako tek gradite kucu najbolje cete ustedjeti ako izvedete kvalitetnu toplinsku
fasadu s nekim dobrim izolatororn (rnineralna vuna, stir opor i sl.) , Takve fasade
stede i do 40 posta goriva pa se za relativno kratko vrij erne i isplate. Tako sagradene
kuce trebaju rnanje r adijatore, manje kotlove, manje spr e mn ik e za gorivo sto sve
bitno pridonosi jeftinijem pogonu uz ugodniji osjecaj komfora .
UGRADITE SOLARNI SISTEM. Kod nas postoji niz kvalitctnih proizvcdaea
solarne opreme pa yam preporucujerno, ako imate novca, da pcl ako nabavljate
pojedine dijelove solarnog sistema. 'I'esko je odmah nab aviti sve ali za pocetak
nabavite solarni spremnik i spojite g a na sistem preko Jjeta. S lijcde ce sezone iIi
kada to budu dozvoJjavaJe priJike nabavite soJarne k oJcktore i za slij edc ce Jjeto
osigurajte pripremu potrosne tople vode na sunce.
Takvi se sistemi ovisno 0 geografskoj Jokaciji isplate za 5 do 8 godina . Ako imate
priliku poloaite instalaciju za buduci solarni sistem, a onda poJako nabavJjajte
dijelove.

YUCOM

Zagreb, Flajpanova 5,
tel. (041 )519-471,
324-028,
telefaks (041)519-471

.~-NASEM-'FRZIS'l'
--- :l
PROIZVODI

KOMPJUTORI ZA ANALIZU DIMNIH PLINOVA

['reds/a ll/jan ie nove generaf.'ije ana li
za/ora dimn og {Jlina E COM :

Vrlo suvrcmcni, tcrncljcni na

mikropr occsorima, poipuno prcnosivi.
Analizat ori rnogu zadovoljiti svc
primjcn c od ruiin skog odrzavanja kotla i
scrvisiranja do najfinijih ispitivanja i
zahtjcva razvoja . Svaki model projcktiran
je za visoku tocnost i jcdnostavnu
upotrcbu s ugradcnorn samodijagnosti
kom i samobazd arcnjcrn.
Analizator je take koncipiran da se ne
mogu ostctiti njcgovi vitalni dijclovi a
usto jc osigu rano tocno ocitavanjc.
M ogucnos/ m;erenia temp erature

0 2' CO 2, S02' NO, No" C, H" podilaka,

razlike tlaka, prcticka zraka,

zagadenja okol inc i stupnja djclovanja,

STALNOM KONTROLOM PROCESA SAGORIJ EVANJ A

STEDITE GORIVO

9 DIMNJACI
Svaki dimnjak dok se ne zagrije
slabije uuce, ali nakon toga
mora dobro [unkcionirati

t 66 GRIJANJE

Dimnjaci su vazan element naseg zivotnog prostora. Bez obzira kako se gri
jemo, imamo li najbolje ih najjednostavnije rjesenje, uvijek nam je potreban
dimnjak. Cak i oni koji nemaju svoj sistem grijanja bilo da su prikljuceni na
kotlovnicu u objektu ili preko sistema daljinskog grijanja na toplanu i nemaju
lokalni izvor topline s procesom sagorijevanja u svom stanu, ipak ovise 0 nekom
dirnnjaku koji je ponekad visok i do 200 metara. Dakle, slobodno se moze reci
nema tople zime bez dobrog dimnjaka.
A sto je, zapravo, dimnjak?
U nekim krajevima je ukras kuce - prisjetimo se gradica uz obalu ciji su kro
vovi nacickani raznoraznim dimnjacima koji rese starinske kuce (poznati dimnjaci
Rovinja), a u nekim nasirn krajevima dimnjaka uopce nema! Na starim kucarna
u okolici Slavonske Pozege jos se nadu kuce koje imaju sarno tamne mrlje po krovu,
a izmedu crijepova u zimskim danima izlazi dim . Kazu da se nekad davno u ovim
krajevima naplacivao danak feudalnom vlasniku prema broju dimnjaka. Nije ni
eudo sto su dovitljivi seljaci radije imali pun tavan dima negoli da grade dimnjake
i placaju na to porez. I to je s oba aspekta razumljivo,jer pokazuje kako se stale ski
i materijalni polozaj reflektirao kroz dimnjak, a ujedno govori da je bitno,
direktno i posredno utjecao na financijske izdatke. Danas to ima takoder veliku
tezinu, jer energija je skupa, a veci dio energije upravo se gubi kroz dimnjak.
Zelimo li danas imati dimnjak a placati sto je moguce manje, dimnjak mora biti
kvalitetan . Dimnjak je dakle vert.ik alni kanal u zgradi il i izvan zgrade, koji sluz i
za odvod plinova nastalih sagorijevanjem krutog, tekuceg ili plinskog goriva u
jednom iii vise lozista u slobodnu atmosferu. Kanal veceg ili manjeg presjeka koji
spaja loziste i dimnjak, a obicno je pod nekim nagibom, zove se dimni prikljucak .
Kako ne postoje standardi koji bi precizirali sve vitalne stvari mi cemo iz tehnickih
uvjeta za izgradnju dimnjaka citirati one najzanimljivije odredbe kao npr:
CISCENJE DIMNJAKA. Prema zakonskim odredbama, u stambenim
zgradama i stanovima, dirnnjacari moraju obavezno cistiti:
dirnnjake i spojne dimovodne kanale
uredaje za centralno grijanje i etazno grijanje na kruta i tekuca goriva
stednjake i peci na kruto i tekuce gorivo
Obavezno ciseenje obuhvaca i ispaljivanje dimnjaka. Zanimljivoje napomenuti
da ne treba cistiti dimnjake na koje nisu prikljucene peci ako su otvori za prikljucke
propisno sazidani, zatim dimnjake u zgradama koje se zagrijavaju elektricnorn
energijom ili su prikljucerie na gradsku toplanu. Zatim, ne treba Cistiti ni kaljeve
peci te plinske i elektricne peci i stednjake. Gradani su duzni obavijestiti ovlastenog
dimnjacara 0 broju i vrsti peci koje se loze u sezoni grijanja, te mu dozvoliti i
omoguciti kontrolu i ciscenje radnim danom od 6 do 18 sati.
ROKOVI CISCENJA I KONTROLE. Za sezonu grijanja propisani su slijedeci
rokovi:
svaki mjesec ciste se dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni
uredaji za centralno grijanje kapaciteta od 58 kW (50.000 kcallh) na kruta i tekuca
goriva
svaki mjesec - dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni
stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva
svaki mjesec - stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva.
Sezona grijanja traje od 1. rujna do 30. lipnja sto znaci da u to vrijeme treba
redovito cistiti i kontrolirati dimnjake i peci, a izvan te sezone treba cistiti sabi
race cade, pregledati ispravnost dimnjaka i lozista te ispaljivati dimnjake.
Dimnjake na koje su prikljucena plinska lozista obavezno treba kontrolirati
dvaput godisnje (za loz ista do opterecenja najvise 87 kW - 75.000 kcal/h). Ova
kontrola predvida pregled presjeka dimnjaka, dimovodne cijevi, vjetrobrana te broj,
vrstu i raspored prikljucenih plinskih loz ista. Ako se pri ovoj kontroli ustanovi
da je dimnjak prljav, ovlasteni dimnjacar duz an ga je ocistiti od dimovodnog
nastavka plinskog lozista do vrha i vjetrobrana.

ili I

guc

slu:
I
pri
odr

n ar

di rr
ob
i

Z~

- _..

- .1

- s

::

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI
Ako pri kontroli plinskog lozista i dimovodnog objekta dimnjacar uoci ostecenje
iIi pak da je loz iste nepropi sno prikljuceno, duzan je odmah zabraniti i onemo
guciti lcz.enje plinom. 0 tom mora obavijestiti distributera plina kao i opcinsku
sluzbu nadleznu za komunalne poslove.
Propisima je odredeno i odlaganje cade, nacin ispaljivanja dimnjaka, nadzor
pri izgradnji te obavezno izdavanje dozvole za upotrebu novog lozista no te su nam
odredbe vee dobro poznate.

KAKO OSIGURATI ISPRAVNOST DIMOVODNIH INSTALACIJA? Dobro

nam je poznato da je najcesci uzrok pozara upravo nemar i neredovito odrzavanje
dimnih instalacija. Zakonodavae obavezuje svakog vlasnika iIi korisnika na
obavezno ciscenje dimnjaka kako bi se sprijecila drustvena steta, eksplozije, pozari
i zagadivanje okoliee. Cak je propisana i kazna za ometanje dirnnjacara u
obavljanju posla. Postoji eak i klauzula koja kaze da se ponudena usluga ovlastenog
dimnjacara u roku predvidenorn navedenim odlukama smatra izvrsenorn i napla
tivom, ako korisnik odbije i ne dozvoli dimnjacaru da obavi svoj posao .
Dakle, mnogo je pametnije dogovoriti se s dirnnjacarom, jer uslugu ionako treba
platiti au zajednickorn je interesu da se otkloni eventualna opasnost. Ako yam se
dimnjacar dugo ne javlja, potrazite ga sami , a ako je krajnje vrijeme zasucite
rukave i prihvatite se ciscenja.
Postoje kaznene odredbe i za dimnjacara, Prema iskustvu grada Zagreba, ovoj
se djelatnosti ne pridaje dovoljno paznje. U rnnogim predjelima gdje se grije i kuha
na plin, dimnjaear je prava rijetkost. Cak i redovito godisnje ispaljivanje dimnjaka
rijetko se provod i. A to je vrlo delikatan posao i ponekad traje nekoliko sati dok
say talog ne izgori a pritom treba obavezno obavijestiti i vatrogasee, kako bi se
sprijecio eventualni pozar. Ako uvodite plin, bez dirnnjacarskog atesta i strucnog
misljenja nema ni suglasnosti za prikljucenje plinskog trosila.jer ako se neispravno
postavi plinski aparat iIi pee, moze doci do pozara iIi trovanja plinom.
Zato dirnnjacar na krovu nije sarno ilustraeija nekadasnjih rornanticarskih
vremena nego i ozbiljan podsjetnik da sarno cist dimnjak i ispravna pee mogu
pruziti sigurnu i ugodnu toplinu doma.
MATERIJAL. Materijal za dimnjake i dimovodne prikljucke mora biti nesa
goriv i otporan na visoke temper ature, nepropustan za plinove i kondenzate, koji
nastaju sagorijevanjem krutih, tekucih i plinskih goriva, ispaljivanjem iii pozarorn
dimnjaka, otporan protiv kemijskog djelovanja produkata sagorijevanja, dovoljno
cvrst za mehanicka naprezanja i dobar toplinski izolator.
Koefieijent prolaza topline mora odgovarati toplinskoj zast.iti dimnjaka:
za vanjsku stij enku dimnjaka smjestenu u vanjskom zidu iIi za stijenke
slobodno stojecih dimnjaka u zidu od opeke 38 em,
za vanjsku stijenku prema negrijanom zatvorenom prolazu ili stubistu u zidu
od opeke 25 em,
za stijenku prema grijanom prostoru, kod dimnjaka presjeka ispod 300 ern"
u zidu od opeke 25 em .
Ovo je inaee podatak kojim se osigurava pri izgradnji klasicnih zidanih
dimnjaka dobra toplinska izolaeija samog dimnjaka. Moramo priznati da ovo
rijetko postujerno i to je uglavnom razlog niza problema koji se u dimnjaku
pojavljuju.
Koji ce se materijal upotrijebiti za izvedbu dimnjaka ovisi 0 vrsti i velieini lozista,
odnosno 0 temperaturi koja se stvara u tom loz istu.
Za izvedbu dimnjaka dolaze u obzir slijedeci materijali:
obicna opeka marke minimum 150
normalna sarnotna opeka
sarnotni kiselootporni materijal u formatima,
gotovi speeijalni dimnjacki elementi .
Obicna opeka moze se upotrijebiti za izvedbu dimnjaka normalnih manjih
lozista, a debljina stijenki i pregrada ne smije biti manja od 12 em. Suplja i po
rozna opeka, kao i ostali porozni i propusni materijal ne smiju se upotrijebiti za
gradnju dimnjaka.
Upotreba gotovih dirnnjackih elemenata dozvoljava se, ako njihova svojstva

Prije agrjevne sezane

pregIedajte dimni prikiiuiak i
dimnjak, ocistite taloge,
oioorite uraiaica i naprauite
vizueinu kontrolu,

Sprijeiite ispustan]e iIi

nekonirolirano istjecanje vade
iz sistema grijanja.

GRIJANJE t 61

_ _ _ _ __ _ _ DIMNJACI

t:l> W'~<$: X; ~ ~ l% *'. ~ ~."""' R

":*: ~ ., ~.

~& ~,., ~ lh~ ~t:; ~* ~U h:' d px,

ms~? n~~ t fu<~ ~ w ~ . ,:\..a;,~ ~~ :;")5

';;;.<>

Zelite Ii pouecaii uisinu

dimnjaka , nemojte za pro

duieiak upotrijebiti saloniinu

iii neku drugu cijev.

"<
~. f~?~fA

i~H~~
,S I ~l ,'$ ~ tVi"H
,<,htJ ~':>.~ Ph::<

odgovaraju zahtjevu za dobru toplinsku izclaciju te potrebnoj cvrstoCi i nepro

pusnosti materijala, sto treba biti potvrdeno atestorn ustanove, koja se bavi takvirn
ispitivanjem .
Nasi tehnicki uvjeti kazu da se lirnani dirnnjaci mogu podizati kod sarnostojecih
zanatskih i malih industrijskih pogona, kao i kod malih privremenih objekata,
mada se u svijetu ovakva vrst dimnjaka sve vise primjenjuje. Jasno, to su izvedbe
od visokolegiranog austenitnog nehrdajuceg celika otpornog na sve agresivne
spojeve i s dobrom dodatnom topIinskom izolacijom, pa i velike toplane, proizvodni
pogoni i slicno, irnaju takve metalne-Iirnene dimnjake.

KONSTRUKTIVNA IZVEDBA. Presjek dirnnjaka i dimovodnih prikljucaka:

svijetli presjek dimnjaka mora biti takvih dirnenzija da osigurava dobar pot
lak i potpuno izgaranje goriva u Iozistu s obzirom na vrstu lozista i goriva, tern
peraturu sagorjeIih plinova i korisnu visinu dirnnjaka. Kod vecih lozista treba
svijetli presjek kao i visinu dirnnjaka dokazati proracunom, Presjek dimnjaka mora
biti u cijeloj visini jednak.
Prema velicini svijetlog presjeka razIikuju se:
uski dirnnjaci okruglog, kvadraticnog Ili pacetvorinastog presjeka, najmanje
velicine 015 em iIi 14/14 em . Na dimnjak ove najmanje velicine smiju se pripojiti
najvise tri sobne peci iIi jedna sobna pee i jedan stednjak na istom katu. Za svako
daljnje Ioziste mora se povecati presjek dimnjaka za 80 em", Kod pacetvorinastcg
presjeka odnos straniea ne moze biti veci od 1:1,5.
siroki (prolazni) dirnnjaci, svijetlog presjeka najmanje 45/50 em .
Svijetli presjek dimovodnog prikljucka obicnih sobnih peri ne moze biti manji
od 10/10 em.
Dimovodni prikljucci vecih lozista moraju imati svijetli presjek 25 posta veri
od presjeka dimnjaka, a uspon irn ne smije biti manji od 3 posto.
Dimovodni prikljucci moraju bi ti izvedeni od nesagorivog materijaIa, postojanog
oblika i zasticeni od korozije. Izraduju se od azbest-eementa, alurninijskoga,
mjedenog, bakrenog iIi celicnog lima odgovarajucih kvaIiteta. Minirnalne debIjine
stijenki su :
7 mm za cijevi od azbest-eementa
0,75 mm za Iimene eijevi promjera do 100 mm
1 mm za Iimene eijevi promjera do 150 mm
3 mm za Iimene eijevi promjera do 200 mm
4 mm za Iimene cijevi promjera do 300 mm
5 mm za Iimene eijevi promjera iznad 300 mm

Plinski dimnjak-------~II

Dimovodni prikljuak.

Osigura Slrujanja-Dimovodni nastavak~

I,

Hladna je uoda skupa a topla

ouisno 0 naiinu zagrijavanja i
do deset pula skuplja od

hladne.

Z~sl'''?'Tf=\~ t~ 'if f)l nH:::'.*"''"''

x, ~ ~

>.If

. , ' If

~ .l*~~

~: ~ ~.::~~ ~~~

,, '" '</l'.lf"~:",,,. ,~.x ;

168 GRIJANJE

'1

Ir-o: "'TfIF

'l<;E
:O: :; R:
.> t ~ u~
*.1\. e
n.t.:'S n "'~ ~~ If'se
lfN>~''>':C
?"$l
.: < tP~
*",* ,~~r~
m.~ d.,t' \h
-, '<.<' ~ ~>~':\

:$5 1
'---

Dlmovodna instalacija s oslqurscem

strujanja (pottecno lozi~te - atmosfer
--' ski plamenik).

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI

Zbog efikasnog osiguranja odvodenja produkata sagorijevanja kod plinskih

lozista s atmosferskim plamenieima (dakle, ona lozista koja nemaju ugradene pre
tlacn e plamenike s ventilatorom) potrebnoje na dimovodnom prikljucku ugraditi
osigurac strujanja koji sa svojim ejektorskim djelovanjem pomaze odvodenju pro
dukata sagorijevanja u atmosferu. Svaka dimenzija - promjer dimovodnog
prikljucka - mora imati i svoju razl icitu izvedbu tog osiguraca strujanja pa ga
treba izvesti tocno prema podaeima.
Visina dimnjaka:

Nemojle premieiiati ra
dijalore iz eslelskih razloga jer
su obicno projeklno smjesleni
na najpovoljniji naCin.

Korisna visina dimnjaka mora biti tolika da omogucujs dovoljno strujanje i

odvod plinova sagorijevanja i time pospjesuje izgaranje u lozistu, a da pritom nema
opasnosti od pozara ili od zagadenja okoline dimom. Stoga dimnjake po mogucnosti
treba voditi kroz najvi se dijelove zgrade. Korisna visina dimnjaka za kruto i tek uce
gorivo ne smije biti manja od 450 em, ali se preporucuje visa visina.
Dimnjake treba voditi u pravilu u grupama vertikalno od podruma do krova.
Grlo dimnjaka blizu sljemena krova mora nadvisivati sljeme barem 30 em, a grlo
n izih dimnjaka mora biti najmanje 100 em iznad krovne plohe, mjereno na gornjoj
strani . Visina dirnnjak a na ravnom krovu treba da je najmanje 100 em ukoliko
nema na krovu u neposrednoj blizini nadvisenja i nadogradnje.
za horizontalni priklju cak

l'

ro----T-->l

za vertikalni prikljutak

l'

i<I- H
~

~i

'1

~.~

I -~
Osiguraci

strujanja-provjetravanja.

-~

Presjek dimnjaka moze se odrediti tek kad se definira broj i toplin ski ucinak
prikljucenih Iozista te djelotvorna visina dimnjaka. Nadalje, vrlo j e vazno da li
ce se dimnjak zidati od gotovih elemenata ili cete ga izvesti od obicne opeke. Pri
zidanju opekom treba obratiti paznju da je kvalitetna i potrebne debljine. Za
odredivanje presjeka po sluzit ce yam podaei proizvodaca gotovih dimnjaka.
Kako je takav dimnjak kvalitetniji u pogledu nepropusnosti, otpornosti na
agresivne spojeve, ima manji otpor strujanja zrakajer muje unutrasnja stijenka
od vatrostaln e eijevi pa je i manje hrapava, nuzno je i to uzeti u obzir. Ako zidate
obican dimnjak od opek e izv edite ga u vecoj dimenziji nego st o se navodi u tabli
eama i dijagramima proizvodaca gotovih dimnjaka. U tablieamaje posebno nave
den podatak za dimnjake na kruto gorivo, a posebno za dimnjake na tekuce i
plinovito gorivo.
Kod vecih stambenih objekata gr a de se tzv. dimnjaei sa zajsdnickim dimovodnim
kanalorn il i sabirni dimnjaei. Kako u nas za to podrucje ne postoje standardi
navodimo podatke proizvodaca "Sehiedel" koji imaju podlogu u DIN propisima .
Preporucujerno yam da se u nadleznorn dimnjacarskorn poduzecu raspitate za
pcstojece propi se ako postoje ili da se obratite distributeru plina ako je rijed 0
prikljucku za plinsku pee. I kod gotovih dimnjaka treba takoder postivati odredbe
o dobroj top lin skoj izolaeiji pa se razliCito izvodi sarnostojeci dimnjak od onoga
k oji je ugraden u zgradi. Bitno se povecava sigurnost odvodenja produkata sago
rijevanja iz loz ista akoje na vrh dimnjaka ugraden venturius koji se moze i izvesti
u varijanti sarn-svoj-rnajstor.

Nemojle susiti rublje na ra

dijatorima i pedma.

~Zi1\~:.$;~n~r:~il$ ()i{()i"iN i;~

GRIJANJE 169

_ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI

do 1,501
1

*O.50m

I~

"'.

~I

LM'!r---liiIL---+-_-'

o.

Minimalna visina dimnjaka

nad krovom.

KRUTO GORIVO
P-16
P-20

PUN I TEKUCE GORIVO

dimnjaka
metara

P-16

P-20

Lozlste (kW)

Loziste (kW)

Loziste (kW)

Lozlste (kW)

6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20

do 10
20
25
30
33
37
40
33
45
46
47
50
52
54
55

do 15
25
35
50
55
65
70
75
80
85
90
93
95
100
102

do15~

Visina

Odredivanje presjeka
dimnjaka.

170 GRIJANJE

25
35
43
50
55
57
60
64
66
70
72

74
75
77

Jo 20
30
37
60
75
85
92
100
107
111
118
121
128
131
135

Monlazni dimnjaci PANON koje proizvodi "Opeka" iz Osijeka mogu se nabaviti u dvije
velieine promjera (16 i 20 mm) s oznakama P-16 i P20. Vatrostalne cijevi umecu se u
betonske omotece nakon utiskivanja polukruznih izolacijskih ptocs. U proizvodnom
programu su nosive i zevrsne armiranobetonske ploce, dimonepropusna vrata,
dilatacijski prsten, te priktiucc! za vretsscs i prikljucci za peel. Na vrh dimnjaka dolazi
i originalni usmjerivac strujanja zraka. U tablici su prikazani odnosi visine dimnjaka,
snage lozi~ta, vrste goriva i promjera dimnjaka PANON. Kao i kod ostalih vrsta
monteznih dimnjaka gornji zevrsete obzidan je za~titnom opekom.

l
_ _ _ _ DIMNJACI

'0

15

25

30

35

40

40

45

50

55

000

'000
900
800
700
600

20 C

' 50

90
100
80
70

'50

~;;~rr~gmi~~~~~7-7

100
90
80
70
60

~.r;r

50
45
40

40

35

..

30

35

30
25

25
,I '

10

15

20

25

30

35

40

45

50

55
'0

Radna vlslna dlmnjaka u m

'5

20

25

30

35

40

45

50

55

Radna vislna dlmn 'aka u m

BROJ PRIKLJUCAKA ZA LOZISTA NA SABIRNI DIMNJAK (DIN 18160 list 1 prosinac 1962).

l.ozista natvrdo i tekuce gorivo

Promjer Svijetli Radna Ukupni
presjek visina instalirani
kapacitet
kW

Lczista naplin

Broj
prikljueaka
za male
peci (do 9
kW)
komada

Broj
Radna
prikliucaka visina
zaetalno
grijanje
komada

13,5

143

4,5

maks.
22

maks.2

16

201

4,5

min. 12
maks.36

min.3
maks.4

20

314

4,5

min 23
maks.56

min.5
maks.8

Za dlmnjske SCHIEOEL

vrijede ovakvi dijsqremi.

2
4
6
2
4
6
2
4
6

Ukupni
Broj prikljucaka
inslalirani
maksimalno
kapacitet Veliki grijaci Mali
maks. kW vode, sobne grijaci
vode
peci,
komada
komada
2
3
60
3
5
90
4
6
90
105
105
145
145
175
200

3
4
5

5
7
8

3
5
7

6
8
12

PODRUCJ E UPOTREB E t::::'Hmrtt:::: n: :::::UIiimrU:IIEmf:m::;::m':UmmImmrrmrII:f,tm:::mt::mm::mlM::,EttHl::f:::::::

Dimnjaci sistema SCHIEDEL upotrebljavaju se za sve vrste goriva (tvrda, tekuca i plinovila) kao i za razlicite
kapaeitete kotlova od 5 kW pa do 10.000 kW. Dirnnjaci a 13,5" 16 i e 20 em upotrebljavaju se kao sabirni
dimnjaei s prikljuccirna u razlicitim etazama, sto predstavlja veliku ekonornicnost. Razmak izmedu dva
prikijucka ne smije biti manji od 0,3 m, niti veci od 4 m. Visina od lozlsta posljednje psci do ispusta dimnjaka
ne smije biti manja od 4,5 m, u suprotnom treba za posljednji prikljucak izvesti poseban dimnjak. Na istu
vertikalu mogu se prikljuciti samo peci priblizno istog kapaeiteta . Ako se prikljucuju peel razlicitoq kapaci
teta, rnoze doci do porernecaja pravilne funkeije dimnjaka. U ovakvim slucajevirna treba naizrnjenicno
ukliucivati peel tako da istodobno funkeioniraju peel istoga kapaeiteta.

Dimnjaci sa zsjeanlckim
dimovodnim kana tom
sabirni dimnjak.
Lijeva tablica za loiiste
na plin vaii samo tada,
ako su ugrac1eni automat
ski termick! zetvsreci, ako
je vi~e od tri prikljucka na
jednoj vertikali (DIN 18160
list 1). Kad nema termlcklh
zetverece, treba se
pridriavati dijagrama
DVGW-TRGI1972.
Broj prikljucaka na sabirni
dimnjak odrec1en je pod
uvjetima da svi rade
istodobno sto u praksi nije
stuce]. Zato DIN norme
18160 travanjlapril 1981.
dozvoljavaju maksimalno
3 prikljucka. Sve podatke i
informacije 0 dimenzi
oniranju i broju prikljucaka
po toj DIN normi moiete
dobiti u IGM "Gradnja"
Zalec.

GRIJANJE 171

_ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI

Ovako izgleda dimnjak od

gotovih elemenata.

PRESJEK PRIKLJUtNOG I KONA~,NOG DIJELA DIMNJAKA

VENTURIUS

KROVNA PLOCA
DILATACIJSKA FUGA
2 mm/ - MINIMALNO 3 em
DILATACIJSKA MANSETA

OBZID S KLINKER - OPEKOM

VANJSKI PLAST DIMNJAKA
SAMOTNA CIJEV
KONZOLNA PLOCA
PREUZIMA TEZINU
OBZIDA DO H = 3m
GORNJA VRATA ZA CISCENJE PO
POTREBI
ARMIRANOBETONSKI PLAST
PREMA STATICKOM RACUNU
VRPCA 00 MINERALNE VUNE

-c

....,

:>(

::>

FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK

KOTLA (RA) = 80', 60, 45
FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK
KOTLA (RA) =60, 46
POLIETILENSKA FOLlJA, KOJA SPRECAVA
PRODOR CEMENTNOG MLlJEKA U IZOLACUU

::>

TERVOL PTP 120

Ci

-c
z
(ii

.:

'"

Go

::.::

:,' :.
r,.'

....

<0

.;."

::i

FAZONSKI KOMAD OTVORA ZA

CISCENJE (PA)

OTVOR ZA CISCENJE

ISPUNA PRVOG PLASTA DO

POLOVICE 16,5 em

SAMOSTOJECI DIMNJAK

172 GRIJANJE

l
TEMELJNO POSTOLJE DIMNJAKA

DIMNJAK U ZGRADI

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI

Vjdar

~Dim

SANACIJA DIMNJ AK A
Mozda malo pretjerujemo s uspcredborn, ali lakse ce se shvatiti kad kazerno
da mnogi dimnjaei zbog prehlade imaju hunjavieu, pa srnrcaju. Isejedak je vee
degutantniji izraz, ali je prikladniji za opis. To su dimnjaei koji su za zimu suvise
lako odjeveni irnaju premalu toplotnu izolaeiju, pa se dim u njima brzo hladi i brzo
se kondenzira vlaga. Tako nastaje crnosrrieda tekuca masa koja trazi izlaz na sve
strane. Dakako, ohladeni dim pri vrhu dimnjaka je teii i pritisce kao cep na niz e
toplije slojeve, koji onda pokusavaju izaci u stambeni prostor.
Stoga klasican, dobro izveden dimnjak mora imati dobru toplinsku izolaeiju
stijenki. Nekad su, to bile sarno opeke, a danas se za to vee primjenjuje i sloj ter
moizolaeij skog materijala. Svrha je da se zagrijani dim brzo ne oh ladi vee kao topliji
i lak si od vanjskog zraka juri u vis. Pogotovo ako su jos pritom glatke unutrasnje
stijenke na koje se cada tesko hvata .
Koji put takvi dimnjaei i predobro vuku. Sagori tako u tutanj i nepotrebno mnogo
topline. Ali, i kad sasvim normalno vuku, trosak grijanja je velik. Otuda stalni
pokusaji da se sto bolje iskoristi svako gorivo pa je tako nastalo niskotempera
turno loziste, koje omogucuje efikasno grijanje i s nizim temperaturama u dimo
vodu, uz posebne materijale dimnjaka koji su neprobojni za smolaste isejetke.
No dimnjaei mogu oboljeti i zbog n ekih drugih uzroka. Reeimo, greska moze
biti i u pogresnorn prikljucivanju lczista . Suvremena gradevinska medieina vise
nije bespornocna. Cak i starost dimnjaka nije vise n eizljeciva bolest. Postoje sred
stva i nacin i koji ce od starea napraviti mladica . A sto je najbitnije - bez rusenja .
KAKO OTKRITI BOLEST? U svijet dimnjaka moiete uci jednim pogledom
na vlastiti iIi susjedne krovove. Velika raznolikost u izgledu dimnjaka na prvi
pogled zbunjuje. No, pazljivijern prornatracu nece prornaci detalji po kojimaje lako
razlikovati bolesne od zdravih dimnjaka . U pitanju nisu sarno erne mrlje, ostecenja
vidljivog dijela dimnjak a, ispueali zavrseci iIi tragovi cadi na fasadi zgrade.
Dirnnjaci produzeni salonitnim eijevima - kako bi bolje vukli - u pravilu su uzrok
velikih problema. Takvi dimnjaci najbolje mogu posluz iti kao primjer na kojem
csmo objasniti uzroke i simptome bolesti dimnjaka.
Tanka salonitna cijev uzrokuje naglo ohladivanje dim nih plinova na gornjem,
najosjetljivijern dijelu dimovodnog kanala, pa se pojavljuje obilan kondenzat koji
se cijedi niz cijev i u donjem dijelu dirnnjaka prodire izrriedu opeka u zidovima
stvarajuci tamne smrdljive mrlje. Usprkos dodatnoj visini dirnnjak slabije vuce.
Stvaranje kondenzata pojacat ce se i pri promjeni goriva. Prijede Ii se s krutih
goriva na lozenje plinom, pojacano stvaranje kondenzata otapat ce cadu na unu

_
IGM "Gradnja" talec
proizvodi po Jicenci
SCHIEDEL salonitne
stitnike za otvore
dimnjaka VENTURJUS
SW. Rijec je 0 salonitnom
dlsku koji se pomocu
mjedenih nogu pricvrscu]
iznad otvora dimnjaka.
Zahvaljujuci svom obJiku,
disk pri strujanju zraka
preko dimnjaka izaziva
tzv. venturiefekt pri kojem
na otvoru dimovodnog
kanala nastaje dodatni
potlak i ubrzano strujanje
dimnih plinova. Osim sto
pospjesuju strujanje
dimnih plinova, ovl stitnicl
cuvaJu dimnjak od kls,
To je osobito vezno za
vrijeme toplih mjeseci kad
je veclne dimnjaka hladna
pa se kisa moze slijevati
priticno duboko u di
movodni kanal. VEN
TURJUS SW cin! ovalna
salonitna ptoce (1),
mjedene noge (2) s
navojem i maticama (4) te
betonsk i prsten. Montaza
je jednostavna, a
efikasnost vrijedna
paznJe, bez obzira na
smjer vjetra.

Ugradite neki alternationi

izvor topline kao solarni
sustau, aerogenerator i sl.

GRIJANJE t 73

_ _ _ __ _ _ _ _ DIMNJACI

Ovako izgleda bolestan

dim nja k , Mrlje na zidovima
sobe (a cesto i smrad)
pokazuju da su dimnjaci
ozbi/jno bo/esni. Nikakve
boje, premazl iii tapete ne
mogu popravitl stanje. U
ovakvom s/ucaju mogu
pomoci jedlno temeljitl
zahvatl kojl ce epriiectt!
probljanje kondenzata
kroz konstrukciju
dlmnjaka.

/ako je tesko povjerovatl

da u vrucem dlmu Ima
vode, clnjenlca je da prl
Izgaranju svlh vrsta gorlva
nastaju I znate koticlne
vodene pare. U h/adnlm
dlmnjaclma para se
oh/adl, a kondenzat se
cljedi niz stljenke
dlmnjaka. Ako dimovodnl
kanali nisu za~tlceni,
zldovi se pocinju obi/no
natapatl smrd/jivom
crnom tekuclnom jer je
naia/ost cinjenlc da
jedan kotao ucinke oko
40 kW prolzvodi u sta/nom
pogonu oko 4 kg vodene
pare (kod /oi-u/ja)
odnosno 6 kg vodene pare
na sat (pri primjeni
zemnog pune).

174 GRIJANJE

tr a snji m s tij en ka ma di mnjak a a mrlj e n a zidovim a ubrz ano ce se si r i ti U tal ogu

n n s t n lorn congorijPv nn j f>n1 k rut.ih coriv u i li loz ivog u lja im a su mpora koj i s kOI1
denznom vla gorn iz dima st va ra sumpora stu iii s u mporn u kiselin u koj a s vre ni en om
naprosto pojede dirnnjak. Posljedica j e propustanje dima, pojava mrlja i pukotina
i na kraju neefikasno i skupo grijanje.
Svi ovi simptomi ipak nisu dovoljni za brzu i jednozri acnu dijagnozu. Kao i u
medicini i ovdje treba razmotriti sve uzroke koji su doveli do ovakvih posljedica.
Gresk a moze biti u prikljucivanju loz ista, premalom otvoru dirnnjaka, dodatnom
prikljucku lozista ili u promjeni goriva.

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI
NAMJERNO OHLADIVANJE. Iako vecinu neprilika s dimnjacima izazivaju
hladni dimovodni kanali i stvaranje kondenzata, u posljednjih nekoliko godina
pojavljuju se takve kombinacije lozista i dimnjaka kod kojih je sve podredeno
snizavanju temperature dimnih plinova. Razlog je u stednji energije. Niza tem
peratura dimnih plinova znaci i manje gubitke topline, a dimnjak otporan na agre
sivne sastojke kondenzata Cini takav sistem sigurnim i ekonomienirn. Zbog toga
novije izvedbe plinskih bojlera imaju izrnjenjivac topline u kojem dimni plinovi
predgrijavaju vodu prije ulaska u sistem, kondenzat se kontrolirano odvodi, a u
dimnjak odlazi praktick i hladan dim. Usteda energije je znatna. Niskotempera
turna lozista imaju vrlo visok stupanj iskoristivosti goriva. Tako Vaillantov uljni
kotao GP 120/1 calormatic nudi iskoristivost od 92 posto uz mogucnost rada pri
zagrijavanju vode u sistemu na sarno 3S'C (idealno za podno grijanje). Kotlovi za
vel ike sisteme imaju vee i umetke od keramike kako im pri radu na niskim
temperaturama kondenzat ne bi mogao stetiti,
Zelite Ii, dakle, stedjeti energiju ugradnjom nekog niskotemperaturnog lozista,
morate sanirati vas stari dirnnjak, bez obzira sto je jos u dobrom stanju. Briga 0
dimnjacima uvijek se isplati, izlijeeeni dimnjaci starog loaista iIi dimnjaci dobro
pripremljeni za stedljiva nova lozista,
znaee uvijek veliku uste du troskova
grijanja.
Za sve Iijene dimnjake koji slabo vuku iIi im se smjer rnoze pratiti po vidljivim
tamnim mrljama na zidu, neizbjezno je temeljito lijecenje. Dok se dio dimnjaka
iznad krova obnavlja r usenjem i ponovnim zidajem, rijetko se tako radikalan
zahvat prirnjenjuje na cijelu visinu dimnjaka. Za to i nema potrebe. Uklanjanje
cadom natopljene zbuke sa zidova i nancsenje nove bit ce najneugodniji dio posla .

Ako toplinu sagorjelih

plinova lelite bo/je isko
ristitl, morate rscunet! s
tim da ce u dimnjak stic!
vee prtttono oh/adeni. Do
vrha dimnjaka potpuno ce
se oh/aditi os/abadajuei
vellke kollcine vode. U
nezssticenom di
movodnom kana/u ta voda
je prava katastrofa.
Dobrom izo/acijom
dimnjaka usporava se (iii
c:ak onemogueuje) pojava
kondenzata, a stijenke
otporne na v/agu i kiseline
sprijec:it ee svaku stetu.

Pri izvedbi [asade pazite da

nema toplinskih mostova.

Zi~:::,STrri::::~ ,C:U(~~)iL,~~\~ !;~~

.,..-:..<:::::::::-:.:::.::.:..;::-;:;.:.;::.;.;.;::;:;:;:;:;:;:;:::;:;::::::::;;:::;:;;.:-:.:.:.:

ill~iill,i~~I:~I:jil;i[i~:I~I~~ll~111111

Sirukiura loplinskog
izolacijskog sloja mora biti
takva da ne uzrokuje konden
zaciju i vlaienje zida .

GRIJANJE 175

_ _ _ _ _ _ _ _

Toplinsku izolaciiu ugrad iie

u podn e i krovne poursine.

:;i:i~%:~:;(r:ir:r:#1:~~~ \1:)K()~L.1 ;\1 !:~:~:

DIMNJACI

Ako nakon takve sanacije zidova u vu cet e u dimovod sa motnu il i metalnu cijev,
dimnjak ce biti kao nov .
Prije svega, dimnjak valja temeljito ocistiti od cadi i od krhotina opeka i zbuke.
N akon Ciscenja n ece biti te sko izrnj cri ti slobodan promjer dimnog otvora i tako
odabrati promj er cijevi koju treba uvuci u dimnjak.
Najj eftinije i n ajprakti cnije rje senj e kojim cete osigurati n epropusnost dimnjaka
svakak o su sav itlj iv e m etaln e cijevi. U na s ih proizvodi:
MLADOST - PANAFLEX, 76300 Bij eljin a, Radojk e Laki c 145, tel. (076 )44
211, 45-490.
Proi zvodn im progr am om obuh va cene su tri vrste cijevi:

Nakon clseenja dlmnjaka I

provjere prohodnosti
dimovodnog kanala
metalne cijevi se umecu u
dlmnjak kroz gornji otvor.
Kako blste slolaksali
posao, na donjl kraj eijevl
pricvrstite skosen drvenl
cep s kukom I premalite
lojem. Za kuku privezite
cv rst konopae, kako blste
uz uguravanje na gomjem
kraju, eijev mogli I
povleciti na donjem kraju
dimnjaka. Na taj nscin
cete lakse uvesti metalnu
fleksibilnu eljev I u
voc1ene dimnjake, tj.
dimnjake koji u nekim
dijelovima Imaju koso
Izveden dlmovodnl kanal.

Metalne fleks ibilne cijevi

predstavljaju relativno
jednostavno i vrto
efikasno rjesenje za
sanaeiju dimnjaka.
Proizvodi ih UNIS - "Mla
dost " iz Bjeljine, a ovisno
o materijalu i izvedbl
isporucuiu se pod na
zivima FUMINOX, FU
MIFLEX i FUMALU.

t =~

L. " .,
1:"

"ill

:!

:...~

: , '. . . G ~ 6 : ' -; 0
~

.... ..

-=' ;. ~'. ~.-

Spoj eijevl s urec1ajem za

grljanje molete lzvesti na
jedan od ova tri nscins,
ovlsno 0 obliku I Izvedbl
dlmnjaka na mjestu
prlkljucenja.

76 GRIJANJE

Na donjem kraju zavrsnog

elementa vidi se odvod
kondenzata. Uz samu
metalnu eljev treba
ostaviti I otvor od
najmanje 20 em za venti
laeiju dlmnjaka .

I gornjl kraj ovako saniranog dimnjaka treba biti pro

plsno Izveden. Ne smije se zaboraviti niti otvor za
ventilaeiju dlmnjaka koji na ovom mjestu nije veci od 5
em, jer strujanje zraka oko metalne eljevi osigurava
dobro funkeionlranje dimnjaka, ali I trajnost Izvedbe.

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI
FUMINOX - eijevi od visokolegiranog austenitnog celika iIi nehrdajuceg celika
promjera od 80 do 600 mm. Zbog kvalitete i debljine pogodne su za sve vrste goriva,
ali su i najskuplje.
FUMIFLEX - cijevi su od istog materijala, ali s trakarna tanjeg lima, pa se
primjenjuju kod manje opterecenih loztsta .
FUMALU - eijevi napravljene su od debljih traka aluminijskog lima, nisu
pogodne za loiiSta s puna oslobodenog sump ora (kruta i tekuca goriva) pa se upot
rebljavaju za plinska lozi sta. Promjer im je od 80 do 200 mm i mnogo su jeftinije
od prvih dviju vrsta eijevi.
Koju vrst eijevi odabrati i kojeg promjera odluka je koju ne valja donositi odoka.
Pri izboru treba dobro pogledati upute i tabliee proizvodaca, jer s dimnjaeima se
ne isplati izvoditi trikove, u zelji da se postigne nernoguce. Vrst goriva, tip loz i sta,
konstrukcija i materijal dimnjaka, promjer i visina dimovodnog kanala, potreban
podtlak i slicni detalji moraju bib ispunjeni.
Proizvodaci imaju za svoje proizvode napravljene dijagrame koji su rezultat
iskustva i mjerenja, te ih se valja pridrzavati.
Odredeno gorivo i loziste treba npr. uz visinu dimnjaka od 7 do 8 m promjer
eijevi od 20 em, dok je za visinu od 8 do 12 m dovoljna eijev promjera 18 em. Za
plinske plamenike s prisilnom ventilaeijom potrebna je uza eijev od onih bez
ventilatora. Pogledajte, dakle, sve tehnicke karakteristike elemenata postojeceg
iIi buduceg sistema grijanja, pa tek nakon toga odaberite sto yam treba.

Pregledajte i krotme-iaoanske
prozore.

Zabrtvite i spojeve dimnjaka,

ventilacijskih kanala i TV
antena koji prolaze kroz
krotmu poorsinu.

GRIJANJE t 77

10

SUNCEVA

ENERGIJA

ir

J5

'J

Sve je vise objekata gdje

se na krovovima i
terasama (cak i u
dvoristims] zrcale solami
kolektori.

180 GRlJANJ E

Govoriti 0 besplatnoj energiji u vrijeme kad nam se od cijene svakog kilovatsaLa

dize kosa na glavi zvuci besmisleno, ali i to je moguce. U Sjedinjenim Drzavarna
(Kalifornija), Izraelu i Australiji ugradnja solarnih sistema vee je postala zakon
ski obavezna, u nekim zemljarna za takve se investicije nudi niz pogodnosti (popusti
pri kupnji i povoljni krediti), a kod nas - nista . Nemamo cak ni pravih informa
cija. Najnovija ispitivanja pokazuju da klasican solarni sistern u podrueju uz more
moze ustedjeti godisnje oko 700 k Wh/rn ", a u kontinentalnim podruejima oko 450
k.Wh/m''. Ako u nas otprilike 1 kWh kosta 0,1 DEM, znaci da se solarnim siste
mom povrsine 6 m 2 rnoze ustedjeti godisnje oko 400 DEM.
ZA GRIJAN,JE I TOPLU vonu. U dornacinstvima i javnirn objektima erier
gija sluz! za zagrijavanje i za pripremu potrosne tople vode. Ovisno 0 podneblju
kao i 0 intenzitetu tr osenja te vode utrosak energije varira u ukupnoj bilanci
top line, no ipak se moze uzeti meritornim podatak da se oko 20 posta energije u
dornacinstvima utrosi upravo za pripremu potrosne tople vode . Kako je to vrlo cesto
elektricna energija, takva je usteda ujedno i najveci efekt jer dobro je poznato da
je elektricna energija najskuplji energent.
Stoga i nije cudno da u posljednje vrijeme na mnogirn kucarna sve cesee nicu
neke tamne plohe. Taj trend je vrlo intenzivan, pa u mnogim zemljama solarna
industrija dozivljava pravi procvat i vrlo cesto niz subvencija zbog zajednickih
interesa stanovnistva i drzave, Sarno u Japanu irna vise od tri milijuna solarnih
uredaja (kompletne instalacije za pripremu potrosne tople vode) a u Izraelu vee
svako trece dornacinstvo ima toplu vodu iz solarnog sistema. No, najilustrativniji
podatak je iz SR Njernacke, gdje je vee sada ugradeno preko 250.000 m? solarnih
kolektora, a do 1995. godine predvidaju cak 15,000.000 m".
Sto bismo onda mi trebali dotad ugraditi duz naseg suncanog Jadrana, gdje
je insolacija gotovo dvostruko veca negoli u srednjoj Evropi.
I spitivanja u n asoj zemlji pokazuju slijedece:

[I

_ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SUNCEVA ENERGIJA

P41Br". '_lIll1illt41
OSIJEK

488

0,38

PULA

630

048

SPLIT

887

0,60

ZAGREB

435

0,36

Tros"kovi izuedbe dobre

toplinske izolacije obicno ne
prelaze 3 posta od ukupne
inuesticiie pri izgradnji nove
zgrade, a smaniuiu tros"kove
grijanja i do 40 posto.

N a osnovi stvarnih podataka i ispitivanja na instaliranim postrojenjima,

iskustvo pokazuje da se iskoristenjern sunceve energij e rnoze ustedjeti 65 do 75
posta od ukupnih pot.reba energije za zagrijavanje potrosne tople vode.
Prema ovirn podacima lako je izracunati mogucu ustedu, pa ako se spremate u
investiciju mozete napraviti i elaborat 0 ekonomskoj opravdanosti zahvata. Nasa
iskustva pokazuju da se takva investicija isplati kroz smanjenje troskova ener
gije za relativno kratko razdoblj e - za cetiri do devet godina, jasno, ovisno 0 kli
matskim uvjetima i rezirnu potrosnje vode.

-....

.:.:,.,<:,:::::"":;:;:";":<:,:::,:::,:;::.::,:",;,,,.

ODABIR SISTEMA
Prije odluke 0 primjeni sunceve energij e treba prouciti solarn e karte i in sola
ciju kako bi se dobila tocna racunica da Ii se instalacija isplati . Za nasu zemlju
postoji karta s oznacenirn zonama insolacije, pa se ukupno solarno zracenje na
nasem podrueju krece dnevno od 3000 do 4350 Wh/rn", sto znaci da se u
nnjsuncan ijern mjesecu srpnju (julu) moze dn evno dobiti besplatno i do 7,5 kWhl
m 2 encrgije u najsuncanijoj zoni.
Sad treba odluciti da Ii primijeniti sistem s prirodnorn iii s prisilnom cir
kulacijom. Rod prirodne cirkulacije vode, uredaje treba posta viti tako da se sprem
nik nalazi iznad solarnih kolektora ida su svi cjevovodi polozeni tako daje moguca
prirodna cirkulacija . Cesto se zaboravlja da cjevovodi moraju imati uspon iIi pad
ovisno 0 smjeru cirkulacije pa nastaju problemi jer cirkulacije jednostavno ncma.

POVR SINA (u m2) UGRADENIH

SOLARNIH KOLEKTORA U SR NJEMACKOJ

I
I

I
I

250.000
I

200.000

/~

150.000

100.000
Dok za na~u zemlju
postoje samo procjene u
SR Njemackoj se tocno
zna da Je 1986. godine bilo
instalirano 220.000 TTY
solarnih kolektora, a do
1995. godine prognoza je

cak 15,000.000 TTY.

50.000

I-~ -

Sve uredaje za grijanje treba

pregledati i oeistiti prije
ogrjevne sezone.

- - -

1978 1979 1980 1981

--

1982 1986 1995

.'?'

"'&' Ii. f'; ~~:" V1' ;*, f% Uf.7<d U\ Hi'''

.;.)' ~~ .~. ~ I. ~ .U ~ 7:::-::; t &~ $. ~t~ :?:t
<:
i,.,:,: p,;>.i ~ i ~ t 1 tJ~ '~,,,@ iW U 't~h'

~ .:~r.!l~r,.:.f~..:.r:f.!~.;:.I~..r~.!;:.li:;.:r.~: '.-:~.i: ~~~~~~~~~J~lfl:'

f~ '.,!;7.,:1.X,r.i~
...

..:.

-:.:-:-:.:<:::::::::::::::::::::::::::::::

GRIJANJE 181

_ _ _ _ _ _ _ _ SUNCEVA ENERGIJA

3000

. '

~_.

LJUBLJANA

3500

3000

Sprijeiite ispuitanie iii

nekonirolirano istjecanje vade
iz sistema grijanja.

3350

'~m~'~
NOYI SAD

)
'!f>(fJ

PULA
BEOGRAD

/111
3250"

Srednje godi!mje globalno

suncevo zrscen] u
Jugoslaviji (u Whidanlrrr)
je vrlo visoko, pa tu
besplatnu energiju treba
sto vise iskoristitl.

...

r--

.....
f-

.....
I--

6
r--

f-

f-

f-

f-

r--

--

--

2
I--

--

SREDNJE
GODISNJE
VRIJEDNOSTI
(kWh/m 2d)
f-

ZONE

r-f-

f-

r--

2
3

f-

1 1=
l-

'0
E

. ....

,., ...., ...., ...., ...., N Z 0

....,
.:c
Z
~ z :><::
z z z 0
-o
....,
c ...., ...., z en
o, w
> :::>

o
o,
11.
:::>
~

...., -o
-J 'N
a: o
cr: 0I- :::>

-J
W
:::i (J)
I(J)
0
(J)
acr: U5...., >w 0 I-rr 5(J)
:><::
:::i
W

INSOLACIJA

()

z
U5
0
a:

11.

5
6
7

3000
3350
3500
3800
4000
4200
4200

Insolaclja je nejvec u srpnju. Tada

se dnevno mole doblti i do
7,5 kWhlrrr energije ako su solami
kolektori u najsuncanljoj zoni.

DIMENZIONIRANJE ELEMENATA
Aka je moguce, ugradite
sistem s autamatskam
regulacijam sabne temperature.

182 GRIJANJE

Najvaznije je znati koliko tople vode treba zagrijati. Zato postoje strucni po
daci kao i razni dijagrami-nomogrami za brzo i efikasno odredivanjeelemenata
sistema prema podacima proizvodaca. Pritom treba paziti da se ponudeni podaci
ne upotrijebe za neki drugi sistem. Npr. proizvodac TEHNOMONT-Pula ima
pregledne tablice iz kojih se moze odrediti velicina spremnika, broj kolektora,
povrsina cijevne spirale i nagib kolektora, ali ako imate neki drugi kolektor, treba
preracunati povrsinu, jer "Tehnomontov" ima 1,91 m 2 dok drugi moze imati vise
ili manje. Cak i da su istih karakteristika i da imaju isti stupanj djelovanja mora
se uzeti u obzir i povrsina.
Vrlo je vazno da su kolektori okrenuti u smjeru Sunca i adekvatno nagnuti, no
nazalost na nizu objekata taj uvjet nije postovan. Podaci u tablici to tocno pokazuju.

_ _- - - - - - - - - - - - - - S U N C E V A ENERGIJA

:;:;:;

:::::::::::i:::: :::::::~:;: :'

.:....;;:;:;:;:::::::;::

;:;;" .:. :::::.::.::::}:;:::::;: :;::{

l~i li: :I~.i:i l[lii!i ii!~I! li: :i~1:~J~llii

DVA SOLA RNA SISTEMA ZA PRIPREMU POTROSNE TaPLE VODE

Sniienjem sobne temperature

samo za jedan siupan] ustedjet
cete 6 posto energi]e.

Sle<t1je

r' irw;o:a!no

Broi oscoa

Potrebevode laete--:I. so-ern. m3

Vdan

Povrt.
IIOIek.m2

sotsrni kotektori najce[;ce

sluze za bespletno
zagrijavanje potrosne
tople vode.

PRISILNA CIRKULACIJA

CIRKULACIJA POMoCU CRPKE

PRIRODNA CIRKULACIJA

TERMOSIFONSKI SISTEM

maksimalco

POlTebe vode
Zaprem . sprem. m3
Vdan

Povr~ .

IIOle'. m2

POlrebe voce
Vdan

Zaprem. sprem. m3

Povr~.

I<olek.m2

40

0.06

12

Il1

0,9

1,8

so

0.14

!I)

0,12

2,4

120

0,18

3,6

100

028

5,6

120

0,18

3,6

100

027

5.4

270

8,4

100
200

0.24
0,30
0,36

4,8
6.0

240

72
9.0

360

300

0.36
0,45

0.45
0,5Q

450

0,70

72
8.4

360
420

0.54

10.8
12,6

540

0,84

0.63

630

0.98

19.6

9,6
10,8

480

14.4
16,2

720
810

1.12

22.4

5-40

0.72
0,81

128

25,2

12.0

600

0.90

18.0

sn

1.40
2.10

28.0
42.0

2.80
420

84.0
112,0

5
6
7

240
283

320

0.48
0.5-4
0,60

360

10

400

15

600
000
1200

:n
30
40

0.42

0,90

18.0

sco

1.35

27.0

1.20
1.80

24.0
36.0

1200
1000

1.80
2,70

36.0

1350
,000

5-4.D

2700

2.8

112
14.0
16,8

56.0

1600

2.40

48.0

2400

3.60

72,0

3600

5.60

Il1

2400

3.60

72,0

3600

5.40

lD8.0

5-400

8.40

168.0

!I)

3200

4.80

96.0

720

144.0

1120

224.0

100

4000

6.00

120.0

9,00

180.0

14,00

280.0

150

6000
8000

9,0

100

2\.0

420

240

4800
6000
!nOD
12000

360

480
600

200

300
400

12000

12.0
18,0

16000

24.0

500

2aXXl

30,0

13.5

210

18.0

360

7200
!nOD
13500
18000

10000

27,0

540

24000

36.0

30000

45.0

28.0

560

27000

42.0

720

36000

!nO

45000

56.0
70.0

840
1120
1400

Elementi solamog sistema

mogu se odrediti iz ove
tab lice.

SISTEMI SPAJANJA
Kolektori se eesto krivo spajaju. Ne srniju se spajati kao radijatori u jednom
nizu vee ih treba spojiti tako da je kr oz sve jednaka cirkulacija, sto znaci da voda
kroz svaki kolektor ima jednak put, a dimenzije cjevovoda moraju biti prema
svakom reciprocne ili identicne, To je tzv. Tiechelmann-sistem. Jedino ovako
spojeni kolektori mogu svaki za sebe dobro funkcionirati, Inace bi voda cirkuli
rala kroz onaj koji ima manje otpore, a ostali bi bili bez cirkulacije i ne bi zagri
javali vodu u sistemu. Cirkulaciju mozete kontrolirati tako da opipate je li izlaz
tople vode na svakom kolektoru podjednako topao, jer to je jedini dokaz da je u
svakome dobra cirkulacija. U protivnom, uzalud yam sva oprerna kad od nje nema
koristi iIi je pak minimalna (20 do 30 posto). Osim spajanja vaz no je i pravilno di
menzioniranje, a podatke 0 tome naci cete u tablici.

GRIJANJE 183

_ _ _ __ __ _ SUNCEVA ENERGIJA

POTROSNJA

Vdan

II'

VELIKA

I'\.
Tokom noci u svim
proslorijama smanjite
iemperaiuru na 15C.

SRE DNJA
MALA

~ ~

I"'. ~

? 7

\.

r\.

800

ur

cr

600
>"!j500

z
>(f)

~
~

"'" ,

0::

0300
0-

200 ~

I'" ~

BROJ OSOBA

400

I' '" ZAPREMINA BOJLE AA

12 1110 9 8 7 6 5 4 3 2 1 \ 00 4; 600 800 1000 1200

2
4

I-

-,

8
10 w I-- ~

I--- -

c5

12 ~

14 ~
>
16 ~

L......

Reiim

koristenja

----J

Bro] clanova
obltelji-korisnlke
tople vode
P=1 ,91 m'
1-2

150(100)

0,6

200 (225)

1,2(.1,3)

5-6

300

1,5

7-8

400(500)

2(2,5)

Korislenje

1-2

150

0,6

od IV-IX.

3-4

300

1,2

mjeseca

5-6

400(500)

1,5

7-8

600

Solama povrsin neto

ovog kolektora je 1,91 nr.

Nagib
ko!ektora
prema
vodoravnoj
povrsini

NajbolJI uctne postire se

ako je kolektor okrenut
prema jugu / postavljen
pod nag/bom od 30
stupnjeva u odnosu na
vodoravnu povrsinu. Ako
se leli postlcl tst! u{;inak
kod odstupanja od pra vca
I nagiba, apsorpcijsku
plohu treba povecsti za
faktore navedene u tablici.

184 GRIJANJE

Povrsina cijevne Ekspanzijska

Potreban bro Potreban
volumen
bakrene grijalice posuda
kolektora
"Tehnomont" spremnika (1) u spremniku (m')
SKT-40
2

Cjelogodisnje 3-4
korislenje

Nomogram potrosn]e
prema podacima "TVT
BORIS KIDRIC".

Optimalni
volumen
ekspanzijske
posudeje od 5
do 10 L U
slucaju da lakvih
nema na Iriis lu
treba odabraIi
"Gorenje" Varflex
25 L

Nagib
kolektora

45"

30

ISTOK
90' 60'

STRANESVIJETA
JUGOISTOK
45'
30'

JUG
JUGOZAPAD
0' 30' 45'
60'

ZAPAD
90'

90'

2,07

1,96

1,76

1,59

1,50 1,59

1,68

1,86

1,97

75"

1,99

1,53

1,42

1,28

1,20 1,28

1,35

1,45

1,89

60'

1,73

1,32

1,22

1,13

1,08 1,13

1,16

1,26

1,65

45'

1,43

1,20

1,13

1,05

1,01 1,05

1,07

1,14

1,36

30'

1,30

1,14

1,00

1,03

1,0 1,03

1,03

1,08

1,23

15"

1, 16

1,09

1,07

1,05

1,03 1,12

1,12

1,12

1,12

1,12

1,12

1,12

1,12

1,12 1,12

1,12

112

112

.::

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

SUNCEVA ENERGIJA

Ocito sistem spajanja kolektora je vrlo kompliciran i treba ga uvijek dobro

izvesti, jer krivo spojeni sistemi ne griju niti stede koliko je potrebno.
I raz liciti kolektori mogu se spojiti u jedan sistem, ali pritom treba ugraditi i
regulacijske ventile kako bi se sistem mogao balansirati. I ovdje kao i kod ostalih
instalacija treba provjeriti cirkulaciju. Sistem je izbalansiran onda kad se na
svakom izlaznom prikljucku iz kolektora postigne ista temperatura. To je dokaz
da kroz sve kolektore voda jednako cirkulira.
U slucaju kad imamo dva i dva ista ko lektora, ako je otpor kroz dva krajnja
veci, ugradit cerno dodatne ventile na one u sredini. Te ventile treba prigustti sve
dok se ne poveca otpor kroz ta dva srednja kolektora tako daje kroz sve kolektore
ista cirkulacija, a to ce se postici kad bude ista temperatura na izlazu iz svakoga.

U prostorijama gdje se ne
boravi preko vikenda (uredi,
kancelari]e, radionice, pogonske
prostorije) treba regulirati
iemperaturu na minimum, ali
vodeei racuna da ne dode do
zamrzavanja.

PREZIMLJAVANJE
Koliko i kakvog solarnog medija treba staviti u sistem? Ponajprije treba reci
da ti sisterni sadrze vrlo malo vode. Tako obican sistem za obiteljsku kucu sa so
larnim bojlerom od 300 litara i oko 6 m kolektora sadrZi oko 20 litara medija . To
znaci da treba malo i zastitnog sredstva. Solarnu instalaciju ne treba prazniti vee
je napuniti nekim zastitnirn sredstvom.
Tccka smrzavanja mora biti oko 10 C niza od predvidene zimske temperature
za to podrucje.
To zriaci da npr. u Zagrebu i Beogradu treba osigurati sistem od -25 (jer su
zirni obicno najnize temperature - 15C, au Ljubljani solarni medij morao bi imati
malo nizu tock u srnrzavanja - na -28"C .

MJERITI TEMPERATURU IZLAZA

Kao zastitno sredstvo uzima se obicno antifriz koji sadrzi aditive za zastitu
instalacije protiv starenja, nastanka taloga, korozije i slicno, pa ga ovisno 0
svojstvima treba mije sati s vodom u sarnoj instalaciji, da se postigne zahtjevna
tocka smrzavanja.
Takva se sredstva kod nas prodaju pod nazivom PKL 100, PKL 300, PETROL
PKL, HINS PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 i slicno.
Upute 0 upotrebi treba detaljno procitati prije kupnje, jer neka sredstva
zahtijevaju posebne uvjete. 'I'ako npr. PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 nije
podesan za instalacije s pocincanirn cijevima. Zastitno se sredstvo obicno unosi
crijevom kao kod punjenja instalacije grijanja (smjesa vode i tog sredstva) i to
tako da se protutlakom vodovodne mreze ugura odredena kolicina medija u sis
tern. Nakon toga sistem treba odzraciti i podesiti tlak da sistem bude dovoljno
pun . Areometrom (za ispitivanje tekucina kod akumulatora) provjerite tocku
smrzavanja i sistem je miran nekoliko godina. Prije Ijeta obavezno treba provje
riti da li je sistem pun i odzraciti ga na najvi sern mjestu, a prije zime provjeriti
tock u smrzavanja.

U sistem s vise reztlcittn

tipova kolektora treba
ugraditi regulacijske
ventile zbog balansiranja
instalacije.

Radijatore nemojte zaklanjati

zavjesama niti ogradivati jer to
smanjuje prijenos topline u
prostor.

-GRIJANJE t 85

CRPALKE d.o.o,
Sigurno ste primijetiIi kako iza hladnjaka
struji topIi zrak, ]este Ii pomislili da bi ta
toplina mogla zagrijavati vodu? Ako tom
toplinom zagrijavate recimo vodu tada ste od
hladnjaka dobili tzv. toplinsku crpku,
Najvaznije je pritom da se osim povoljnog
efekta trecinom elektricne snage uspije na
izlazu izvuCi toplinski ucinak za zagrijavanje

TOPLINSKE CRPKE
Dakle, ako je 600 W potrebno za pogon kompresora, za zagrijavanje
vode na raspolaganju je eak triput vl~ energije negoli za pogon
kompresora. Ovisno 0 Izvedbi I naeinu prljenosa tcpllne, ti se
odnosi mogu i mljenjali, ali krecu se uglavnom u lim okvlrima,
SISTEM RAOA
Topllnska se crpka, kao I hladnjak, sastoji od slijedeCih dijelova:
isparivaea, kompresora, kondenzatora I ekspanzijskog venlila.
Isparivac je izmjcnjivae topllne smjesten u prostoru pa medij koji
slufl za prijcnos topline hlapi, a kompresor ga komprimira i
transportira u kondenzator. Toplinu koju medij oduzima okolini i
pritom mljenja svoje agregatno stanje, sad prenosi toploj vodi u
bojleru . Na taj je naein proces zaokruzen I trajno se odvija, a pritom
se tro~1 sarno cnergija za pogon kompresora. Toplina se oduzima
vanjskom zraku, podzemnoj I povrsinskoj vodi, zemlji I sl.
Zato I toplinske crpke Imaju osnovnu oznaku
Z iii
V ovisno
o mediju ad kojega oduzimaju toplinu (Z-zrak, V-voda), a slljedeci
broj je oblcno iznos toplinske snage na izlazu u kW. Tako se
Z 2 A (B, C iii 0), koja
naprimjer najCeilCe upotrebljava jedinica
irna loplinsku snagu ad 2 kW, a za pogon kompresora treba sarno
600 W elektricne energije, Takva crpka moze radiU pri
tcmperaturama ad +5 do +35'C I njome mozete postici
temperaturu vode do 55'C, ~to je dovoljno za sve namjene, a pritom
se Ipak ne talozl previ~ kamenca.
Najrasirenija vanjanta toplinske crpke za zagrijavanje
Z 28 . Ima bojler 280 I, Mg anodu,
tople vode je model
elektricni grijae od 2000 W za sluca] kad vanjska temperatura
zraka padne ispod +S'C. Bojler se mofe kombiniratl za razne
namjene kao dodatnl element, zasebno, zatim kao dvonamjensko

rc

grijanje za solarne sisteme u bivalenlnim sistemima I sl.

Analizom je zakljuceno da se toplinska crpka isplall u obiteljskoj

kucl prosjccno za 4 do 5 godina, a tamo gdje treba vi~ topic vode

(na primjer u Irizerskom salonu, restoranu i sl.), znatno prije.

Informadje: GORENJE TOPLOTNE CRPALKE,

63320 Titovo Velenje, Partizanska br, 12,

tel. (063)853-231, 856-796, telefaks (063)854-762.

rc

rc

rc

Isparivat

_. --.-?
1. Kondenzator
2. Isparivac
3. Ventilator
4. Kompresor
5. Elektrogrijac
6. Rashladni sustav
7. Ispust kondenzata
8. Izlaz tople vade
9. Poklopac
10. Bojler-spremnik
280 litara
11. Prikljucak za
recirkulaciju
12. Mg anoda
13. Ekspanzijski venti I
14. lzmjenjivac topline
(za verzlje rc Z 2B i
TtZ2A)
15. Ulaz hladne vade
16. Toplinska izolacija

8
6
11

Velik izbor tipova i raznih modela s toplinskom snagom do 15 kW.

10

16

--~
9

12

Najcdca je verzija toplinske crpke llPTC Z 28 - gdje su kompresor

I bojler od 280 IItara jedna cjellna. Postoje I druge verzije TC Z 2A
(bojler ad 200 lltara ito je najjeftinija takva verzija), te TC Z 2C i
TC Z 20 gd]e je kompresorski agregat odvojen od spremnika.

Kondenzator
Slstem rada Istl je kao i kod hladnjaka pa su I dijelovi isli:
kompresor, isparivac, ekspanzijski ventil i kondenzator.

11
Stednja energije naioeci je
energetski izvor.

SUNCANE PLANTAZE
DOVOLJNO ENERGIJE
ZA CIJELI SVIJET
U suncsnom pojasu
Zemljine kugle gdje je
dozrscene energija Sunca
veca od 2200 kWh
godisnje mogle bi se
postaviti plantaie
suncevin fotonaponskih
kolektora koji bi prema
poznatim tehnologijama i
sadasnjem stupnju
efikasnosti mogli
proizvesti dovoljno
etektricne energije za
potrebe cijelog
coviecenstv, bez
zagadivanja okoline, bez
velikih dimnjaka, bez
bojazni od zracenja i bez
bojazni da ce energetski
potencijal tog izvora
presusiti.

188 GR/]AN]E

ALTERNATIVNI IZVORI
ENERGI]E
Teske je danas biti dobar prognozer, ali je zacijelo sigurno da nasi energetski
izvori nece trajati vjecn o. Mnogi znanstvenici i razne medunarodne institucije
imaju niz prognoza, ali nam se cini da je ipak prognoza Svjetske konferencije za
energiju najvjerodostojnija. Ne ulazeci previse u strucne procjene i objasnjenja
(postoji naime niz znanstvenih metodologija razmatranja opcije energetske
po trosnje s raz licitirn varijantama razvoja), a uzevsi kao najvjerojatniju srednju
varijantu tada je izvjesno:
ugljen ce se k ao energent najk asnije iscrpiti
nedokazane rezerve nafte nestat ce oko 2020. godine tj. ,a vjerojatne rezerve
mogu potrajati jos maksimalno 10 godina
dokazane rezerve plina iscrpit ce se takoder vee 2020. godine, mada postoje
sanse da se s ocek ivanirn jos postojecim rezervama produz i vijek koristenja
prirodnog plina do najk asnije 2060. godine
u uvjetirna sadasnjeg nacina koristenja urana njegove rezerve sa svirn
dokazanirn i dodatnirn rezervama iscrpit ce se takoder oko 2020. godine .
Ove svjetske prognoze pokazuju da su rezerve goriva ogranicene. Osim s
njihovirn brzirn iscrpljivanjern treba racunati i na trosk ove pri stvaranju i vadenju
fosilnih goriva jer ce za desetak godina trebati vise energije za njihovo vadenje
nego sto ce je sadrzavati.
Preostaje narn stoga vrlo brza orijentacija na izvore energije koji narn se sarni
narnecu. Neosporno je da zasad nerna jasn ih alterriativa za sup stituciju fosilnih
goriva, a kako je rijec 0 svjetski najatraktivnijern biznisu (danas energetika
temeljena na iskoristavanju neobnovljivih izvora energije, tj . ugljena, nafte, plina
i urana, angaz ira od 17 do 25 posta ukupnih drustve nih sredstava) svirna narn je
jasno 0 kakvirn se naporirna i sredstvima radi pri pronalazenju dostojne zarnjene
za energetske resurse koji narn polako ali sigurno postaju nedostatni. Sve ostalo
su igre mocnog kapitala koji je sedarndesetih godina slornio jeftino naftno trziste
nakon cega je uslijedio visegodisnji rat cijena i interesa da bi barel nafte
osarndesetih godina kostao cak i 42, a i nadalje varira ovisno 0 krizi n a
bliskoistocnorn podrucju,
Stoga nisu u pravu prognozeri koji smatraju da u uvjetirna ovako jeftine nafte

I=
r

b
I
r

i=

5
L

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE

ne treba t r 5i sredstva na razne druge oblike energije. Dva su razloga koji to

potvrduju, Ogra niceno st rezervi nafte i nuznost ekonomske i energetske
neovisnosti,
Hocemo li u sxor o umjesto hidroelektrana, termoelektrana i nuklearki imati
polja vjetre nj .a, su nca n e plantaze, bioenergetske farme i vodikovode?

VODIK - ENERGENT BUDUCNOSTI

Sva fosilna goriva imaju velik nedostatak koji svakirn danom sve vise pritisce
stanovnike n Sf kugle. Zagadivanje okoline, te promjene mikro i makroklimatskih
uvjeta vee je t olik o da jedino cist i za okolinu bezopasan energent moze imati
buducnost, Pritom je vrlo vazno da ga ima dovoljno i da je njegova eksploatacija
jeftiria i ek o ornsk i opravdana.
Mora, jezer a , rijek e, izvori i svi ostali vodeni tokovi obiluju vodikom.
Rasprostranjenost mu je dakle odlicna. Iz vode ga mozemo dobiti na niz raz licitih
nacina od k oj ih je sarno metoda elektrolize vode razvijena do komercijalne
prirnjene. Za raz gradnju vode na vodik i k isik potrebna je energija i tu sada postoje
sanse i moguc os t i da se za tu potrebnu energiju iskoriste razni oblici alternativne
energije, od k oiih su vrlo pogodni solarn i sistemi. Tako dobiven vodik treba
uskladistiti, no tu irna i nekih tehnick ih problema. I sarno izgaranje vodika moguco
je na dva nacin a : primjenom gorivih celija dobiva se elektricna, a primjenom
katalitickih gorion ika toplinska energija . Kod svih tih procesa bitno je da tog vodika
irna zaista svu a ok o nas, a tehnicki problemi koji prate proces proizvodnje,
skladistenja i p r imj enu su rjesivi do ekonomske opravdanosti.
Pritom treba 0 imah razjasniti da vodik i nije novi izvor energije vee sarno moze
biti njen prijen osnik, jedan od oblika, bas kao i elektricna energija, pogodan za
transport, za sk la d istenje i efikasnu upotrebu. Razne izvedbe automobila, aviona
i slicno na vodik kao spremnik energije pokazuju daje una toe pocetnirn tehnickim
problemima nada u opravdanost takvih napora zbog buduce primjene vodika bila
potpuno opravda na, Takoder je vrlo vazno da je pri iskoristavanju vodika potpuno
zasticena okolina jer je proces potpuno suprotan od elektrolize. Vodik, bez obzira
na nacin upotrebe , u tom procesu oksidira i pretvara se natrag u vodu.

lskorisiite i pasivnu sunceou

energiju, arijentirajte objekt
prema jugu, smanjite staklene
plohe, primijenite ioplinske
crpke.

,;~~jr!i:!!itrrrJj%i ~t)I(:I:Jitjii;~il !:

ENERGIJA SUNCA
To je doista nei scrpan izvor koji prema dosadasnjern stanju tehnologije mozerno
koristiti na dva naciria. Sclarna termalna energija je dosad poprilicno rasirena
pa na mnogim krovovima vee nicu razni kolektori Kojima se vrlo efikasno i jeftino
iskoristava ova be splatna energija za zagrijavanje tople vode.
I

-----

[kWh/g]

21,74x1Q9

29

15,36x1Q9

20,S

BIOMASA

13,2x109

17,8

L:IVOTINJE

11 ,2x109

15

BIOPLIN

7,48x1Q9

10

GEOTERMALNA

6,41x1Q9

8,5

VALOVI

4,19x109

5,6

UKUPNO

79,6x1 O~

106.2

TERMOELEKTRANE
HIDROELEKTRANE
N.E. KRSKO

75x10 9 kWh/g
SADASNJA PROIZVODNJA
75x1Q9
RAZLIKA + 4.6x109 +6,2%

s~m
.-

Na slavine u kuci ugradite

perlatare i redovito i1l

odriavajte.

Slanina s perlatarom

smanjuje protak vade 50 pasta,

mlaz je meksi i uoda ne prska

po umiuaoniku.

GRIJANJE 189

_ _ _ _ _ _ _ _ ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE

I boja fasade moie donijeti

usiedu, Siva fasada npr. trosi 2
do 5 posto manje energije (zbog
apsorpcije energije sunca)
negolibijela.

U posljednje su vrijeme u naglom razvoju i vrlo atraktivni razni fotonaponski

(fotovoltaicni) solarni kolektori. Kako je efikasnost ovih panela manja od solarnih
termalnih kolektora i k rece se oko 6 do 7 posto, ocekuje se porast stupnja
iskoristivosti i kroz tzv. tandem celije i do trostruko veCih vrijednosti. Smatra se
da ce pri postizanju efikasnosti od 25 posta ti solarni moduli postati komercijalno
primjenljivi. Kada bismo odredeni dio zemaljske kugle pokrili takvim solarnim
kolektorima, npr. cijeli Cejlon uz stupanj efikasnosti od sarno 10 posta dobili bismo
dovoljno elektricne energije za potrebe cijelog covjecanstva. Postoje i razni drugi
planovi, a vee postojeci sol ami sistemi i razne suncane plantaze potvrduju da ima
nade i za komercijalnu primjenu u dogledno vrijeme.

Zi~t;}Trlf\ ()ii{()UNf; ENERGIJA VJETRA

Slijedeci veliki alternativni izvor koji nas takoder ceka u buducnosti je energija
vjetra na koju su se stanovnici Kalifornije vee navikli. Tamo je, naprimjer sarno
na planinskom prijevoju Altamont 1982. postavljeno prvih 40 vjetrenjaca da bi ih
nakon dvije godine bilo vee 14.000. Uz dobru stimulaciju (srnanjenje poreznih
obaveza i dobrih kreditnih aranzrnana) taj se trend nastavlja i dan as. Zanimljivo
je daje gotovo 50 posta svih tih vjetrenjaca-aerogeneratora proizvedeno u Evropi,
tj . u Danskoj, a u svima njima je asikroni generator niskog napona "Severa" iz
Subotice. Dakle, vitalni dio za vjetrenjace imamo, sto cekamo?
Godine 1988. prva je vjetrenjaca montirana kod nas u blizini Pule. Za nasu
zemlju su za pojedina podrucja vee provedena sva ispitivanja (npr. Republicki
hidrorneteoroloski zavod Hrvatske je napravio detaljna ispitivanja snage,
ucestalosti jacine i drugih vaznih karakteristika vjetra na raznim lokacijama.

Temperatura poirosne tople

vode ne treba biti visa od 45C.
lnstalaciju tople vode
toplinski izolirajte.

!1:1!I'i!~~~'1 111 1 1111

.._

:.:.:.

,-.:-";"/ :

: :::~.::. :

::::-:.,:

190 GRIJANJE

"Sever" iz Subotice kao kooperanl

proizvodaea aerogeneralora iz
Danske zacijelo nece mora Ii brinuti 0
plasmanu jer je Evropska ekonomska
zajednica lakoder pocet
subvencionirati sve one koji zele
ulagali u allernalivne izvore energije
pa je nekollko slolina vjelrenjaea
inslalirano vee posvuda u Evropi, a
najvi~e u Spanjolskoj i Grekoj.
Plasman u SAD, a nerocito u
Kaliforniji u velikom je usponu.
Oeekuju se I veliki poslovi na
ogromnom ler/loriju Indije koja je sve
vi~e okrenula pronalazenju vlaslilih
energetskih resursa. S obzirom na
novo olvaranje trtist u Kini izglednl
su eak I poslovnl erenzmsn! i u to]
najmnogoljudnijoj zemlji. Koje
vjetrove mi eekamo?

n
1

Ii
u
p

d
r
p

--

ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE

Od ost a i' a er ria t ivnih izvora energije u buducnosti 'nas ceka biomasa (svi
drveni otpaci, poljo privr ed ni, vinogradarski i vocarski ostaci te razne kulture koje
se mogu za . " is .or'ist .i t i), geotermalna energija koja se i kod nas koristi na razne
nacine te en ergij a valova i proizvodnja bioplina.
Najzani Iii ri j e je svakako pitanje sto nam sve te spoznaje i say taj trud donose
Izbjegavajte lokacije izloiene
i kakvaje nas a ene rget ska buducnost? Zanemarimo Ii sva pretjerivanja i uzmemo
uietru, a ako to nije moguce,
Ii u obzir one , a ", in im aIn ij e prognoze i zalihe koje se za alternativne izvore mogu
ustediet ceie znatno energije
uzeti u obzir
a ce i takva najpesimistickija prognoza biti vise negoli povoIjna.
ako na sjevernoj vjetrovitoj
Svjetsku . roizvodnj u elektricne energije alternativni izvori mogli bi pokriti
strani posadite zimzeleno
prema podaci a iz godine 1985. u slijedecirn postocima:
droece a na ostalima listopadno
energija su n ca 100 posta
droece.
'<'
vjetar 19 po.:: 0
valovi 13 posto
IP~::rnTi~; :eif(J:> L] ~M i:
geoterm al na eriergija 13 posta
biomasa 20 pest e

Ukupno 165 ost o

To znaci da n a s i uz ove pesirnisticke prognoze i procjene alternativnih izvora

i uz poznate te nol gije za uskladistenje energije ceka u energetskoj sutrasnjici

dovoIjno energij e, odn osn o cak i visak. Pod vrIo realnom pretpostavkom daIjnjeg
razvoja ovih teh n oIogija, pojeftinjenjem i komercijalizacijom uredaja za siroku
primjenu i proiz vodnju alternativnih izvora energije nasa buducnost trebala bi
biti energetski svijetla,

i iji : :~

Isporucujemo u kitu dva programa solarnih uredaja za samovce

I :~'::::~~~~iliS~I':::U
lr~
;N!~

uredai

solami bojler (l50

ili 300 l)
: : ::~ spojna oprema (6. 10 ili 15 m)
mM etektricni grijac za dogrijavanje is

W:::!

i::M bimet-alnim termostatom)

fg~

i~l~

neotrovni antifriz

~~::::~t~;(~~f v~~~i~~':::l cirkulacljom

solami bojler (300 l)

solami upraoiiack: otmaric SUO 1/2 i SUO

II (h~draulicki krug plus upravijatka automatika)

elekiricni grijac za dogrijavanje
cijevni izmjenjivac za kotlovsko
dogrijavanje.

U tioteitma. kampovima. bolnicama. stambenim zgradama i tnaustrusktsn pogonima

l!iiF instaliramo solama postrojenja za pripremu sanitame code, za zaqrtjavanje bazenske uode,

nn

il:i:ii
Mi@

te zn predgrljavanje tehnoloske uode.

NaSi solarni uredaji isplate se vee za 3 do 4 godine.

Uvjerite se i vi u prednosti naSe solarne opreme!

ii:::::::i:;

t:i:i:iij

i i i ii i i~

iii;i:i::i!
tt::~
~i:~:}}

~:M

i ii:] i:)

:1 i,I:i i~

iii:iij

tit
~:;I;:
i i iiiii:

./

r:
./

./

./

./

/
./

./

./

./

./
./

./

.,/-

./

univerzalni kotlovi

trajiioZaeCi kotlovi " "

<>
specijalnikotlovi
na.drvo

/-"..,
.
.
's pecija ln i kotlovi na ulje i plin
<:: uljni iliuljno-plinski automati

/ ' , boileri
/
r >.

"
'
./
'. ,doda t n a oprema
./
.
./'
. /uljni plamenik VISCOSTAR ll-llOkW .'
./
/~ uljni plamenik za loz-ulje HLD 97-4851 kW
/' uljniplamenik za srednie.itesko ulje/
./
HLL-MS974851 kW
./'
/
uljni plamenik za stan{ulja LM75323 kW '
~1>Hnski i kombtnirani plamenik plin-ulje .
/ GE i DGE1.4236 kW
./
/ plinski i kombinirani plamenik plin-ulje HG i
HLG./97-3558 kW "
'
.
./
./
./

"I .rrot ' er

~

Informacije: "Ferromoto"- Termika,

Maribor, Partizanska 3.5,
telefon (062)221-211, teleks 33149,
telefaks (062)222622.