STRUNI RAD

ZNANSTVENO STRUNI DIO

ZBRINJAVANJE IVOTINJSKIH LEEVA I

KONFISKATA
Vuemilo1, M.

SAETAK

ivotinjski leevi i konfiskati osim to su mogui izvor

zaraze, zagaivai su okolia. Potencijalna su opasnost
za zdravlje ljudi i ivotinja jer se preko njih mogu prenijeti
zarazne i parazitarne bolesti kod kojih su mnoge zoonoze.
Njihovo zbrinjavanje s ekolokog i epizootiolokog aspekta najbolje je utilizacijom u kafilerijama, uz prethodno
sakupljanje po upanijama u privremana sabibiralita.

UVOD

ivotinjski leevi i klaoniki konfiskati predstavljaju

specifinu otpadnu animalnu tvar, pa ih zbog njihove specifinosti trebamo promatrati s higijenskog,
epidemiolokog, ekolokog i ekonomskog aspekta.
Na njih uvijek treba gledati kao na potencijalno
opasan supstrat jer sadre mnotvo mikroorganizama od kojih su neki i uzronici zoonoza. Neki od
patogenih mikroorganizama sporuliraju i na taj nain
dugo preivljavaju u leinama i tlu (distrikti). Ljudi ili
domae ivotinje ako dou s njima u dodir mogu se
zaraziti. Infektivni materijal iz leina mogu raznostiti
razliite ivotinje, domae i divlje, a u prijenosu esto
sudjeluju ptice, razni glodavci i kukci. Na taj se nain
mogu prenijeti razne bolesti kao npr. salmoneloza,
bruceloza, bjesnoa, Q groznica, utavac, trihineloza i dr. (Vuemilo Marija i sur., 1996.).
esto smo svjedoci neodgovornog bacanja leina
i konfiskata u vodene tokove, uz cestu, u krape i
vrtae u kru. Organska tvar, ovisno o temperaturi i
vlazi, razgrauje se na tom mjestu na razliite komponente. U zrak odlaze smrdljivi plinovi kao to je
indol, skatol, merkaptan, amonijak, sumporovodik,
geosmnin i dr., iji se neugodan zadah osjeti razliito
daleko, a kod veine ljudi izaziva gaenje. Osim to
kontaminiraju zrak razgradni produkti kontaminiraju tlo i vodu, raspadnim produktima i mikroorga-

52

nizmima, pogotovo u krakom podruju. U tim se

krajevima leine i konfiskati u pravilu bacaju u jame
koje narod zove jame bez dna, koje to nisu jer se
nikad ne zna smjer toka podzemne vode i gde e ta
voda izii kao izvorska. Osim toga leine razvlae i
s njima se hrane psi i make lutalice, glodavci i razni
kukci ( Vuemilo Marija i sur., 2003.). Tu se ne smije
zanemariti estetska i etika strana problema koja u
javnosti izaziva neugodne osjeaje i proteste.

AKTUALNA LEGISLATIVA I ZBRINJAVANJE LEINA I

KONFISKATA

Zbog pojave govee spongiformne encefalopatije

(GSE) zadnjih se godina kod nas uvelike govori i
pie o adekvatnom zbrinjavanju leina i konfiskata.
Meutim i prijanjih se godina o tome pisalo i govorilo, samo to su to inili strunjaci usko specijalizirani
za tu problematiku (animalna higijena, tehnologija
namirnica). Treba spomenenuti prvi udbenik o toj
problematici prof. dr. Jeia Nekodljivo uklanjanje
ivotinjskih leeva izdan u Zagrebu 1939. godine,
gdje navodi Pravilnik o uklanjanju i unitavanju
ivotinjskih leeva i otpadaka od 14. juna 1928.
godine.
Postupanje s leinama i konfiskatima ima uporite
u Zakonu o veterinarstvu (NN 70/97) gdje lanci
32., 33., 34. i 35. reguliraju tu problematiku. Shodno
tome dosen je i Pravilnik o nainu postupanja
sa ivotinjskim leinama i otpadom ivotinjskog
podrijetla te o njihovom unitavanju (NN 24/03).
Ovim Pravilnikom se propisuje nain postupanja
sa ivotinjskim leinama i otpadom ivotinjskog
podrijetla. Zatim se propisuju veterinarsko sanitarni
uvjeti kojima moraju udovoljavati prostorije i oprema
za prihvat, sabiralita za privremeno odlaganje,

Dr.sc. Marija Vuemilo, redoviti profesor, Zavod za animalnu higijenu, okoli i etologiju, Veterinarski fakultet Sveuilita u
Zagrebu, 10000 Zagreb, Heinzelova 55.

Vol. VI (2004) br. 4

ZNANSTVENO STRUNI DIO

objekti za toplinsku preradu ivotinjskih leina i

otpada ivotinjskog podrijetla i objekti za spaljivanje
ivotinjskih proteina i ivotinjske maste, te veterinarsko sanitarni uvjeti kojima moraju udovoljavati prijevozna sredstva za skupljanje i prijevoz ivotinjskih
leina i otpada ivotinjskog podrijetla.
Pravilnik definira slijedee pojedine vane pojmove za razumijevanje ove problematike:
- ivotinjske leine uginule, mrtvoroene ili
pobaene ivotinje i ivotinje ubijene u postupku
sprjeavanja, suzbijanja i iskorijenjivanja bolesti
na odreenom podruju ili u nekoj populaciji;
- Otpad ivotinjskog podrijetla
Konfiskati organi i dijelovi trupla zaklanih
ivotinja ocijenjeni higijenski neispravnim
na osnovi rezultata veterinarsko-sanitarnih
pregleda,
Sporedni nejestivi nusproizvodi klanja, rasjecanja i obrade organi i tkiva zaklanih
ivotinja koje ne ubrajamo u meso u irem
smislu rijei,
Tkiva visokog rizika goveda, ovaca i koza,
Krv zaklanih ivotinja koja se ne upotrebljava
za ljudsku prehranu ni za preradu u kemijskoj,
farmaceutskoj i drugoj industriji,
ivotinjski proizvodi koji nisu valjani za ljudsku
prehranu,
Otpaci iz valionica,
Ostali otpad ivotinjskog podrijetla.
- Proizvoa otpada ivotinjskog podrijetla - korisnici klaonica, objekata za rasjecanje obradu i
preradu mesa, ribe, rakova, koljki, pueva i aba,
sortiranje i prerada jaja, obradu, doradu i preradu
crijeva, proizvodnju ovitaka ivotinjskog podrijetla,
objekata za hlaenje, zamrzavanje i uskladitenje
proizvoda ivotinjskog podrijetla,valionica, trnica,
prodavaonica mesa, ribarnica, objekata javne
prehrane, objekata za uzgoj i dranje ivotinja,
zooloki vrtovi, luki terminali, granini prijelazi,
prijevoznici stoke i ivotinjskih proizvoda i drugi
objekti i mjesta u kojima nastaju ivotinjske leine
i otpad ivotinjskog podrijetla.
- Postupanje sa ivotinjskim leinama i otpadom
ivotinjskog podrijetla po veterinarsko-sanitarnim
naelima i naelima veterinarske zatite okolia
prihvat, skupljanje, profilaktika dezinfekcija, razvrstavanje i privremeno odlaganje leina i

Vol. VI (2004) br. 4

STRUNI RAD

ivotinjskog otpada u sabiralitu, razudba uginulih

ivotinja te otprema na toplinsku preradu.
- Skupljanje ivotinjskog otpada organizirana
djelatnost redovitog, stalnog i sigurnog sabiranja
ivotinjakih leina i otpada ivotinjskog podrijetla
s mjesta za prihvat, drugih mjesta nastajanja i
njegova otprema u sabiralite ili neposredno na
toplinsku preradu.
- Skuplja ivotinjskih leina i otpada ivotinjskog
podrijetla pravna ili fizika osoba kojoj su
povjereni poslovi sabiranja ivotinjskog otpada na
odreenom epizootiolokom podruju.
- Sabiralite za leine i otpad ivotinjskog podrijetla
objekt izgraen na lokaciji odobrenoj od veterinarskog ureda i ureda nadlenog za poslove
zatite okolia u upaniji odnosno Gradu Zagrebu,
koji se sastoji od graevinskog dijela i opreme to
ini tehnoloku cjelinu namijenjenu razudbi uginulih ivotinja, razvrstavanju ivotinjskog otpada,
konzerviranju hlaenjem i privremenom odlaganju
do otpreme na toplinsku preradu, odobrenog od
ravnatelja Uprave za veterinarstvo.
- Profilaktika dezinfekcija dezinfekcija prostora i
opreme za prihvat ivotinjskog otpada, sabiralita
i prijevoznih sredstava, u svrhu prorjeivanja
zaostale mikroflore.
- Kompost gnojivo od toplinski preraenog otpada
ivotinjskog podrijetla.
Postupanje sa ivotinjskim otpadom profilaktika
je mjera usmjerena na otkrivanje, sprjeavanje
pojave, suzbijanje i iskorjenjivanje zaraznih i
nametnikih bolesti ljudi i ivotinja i mjera veterinarske zatite okolia. Zbog toga se sa ivotinjskim
otpadom mora postupati na slijedei nain, da se:
- Zatiti zdravlje ljudi i zdravlje ivotinja,
- Osiguraju uvjeti za proizvodnju higijenski valjanih
ivotinjskih proizvoda za ljudsku prehranu,
- Izbjegne oneienje okolia (vode, mora, tla,
zraka, namirnica i krme),
- Sprijei nekontrolirano odlaganje i razmnoavanje
tetnih ivotinja i patogenih mikroorganizama,
- Onemogui stvaranje neugodnih mirisa i naruavanje javnog reda i mira,
- Podvrgne toplinskoj obradi i iskoristi vrijedna
svojstva,
- Vodi propisana evidencija i dostavljaju izvjea
nadlenim upravnim tijelima.

53

STRUNI RAD

Prostorije za prihvat konfiskata, tkiva visokog

rizika goveda, ovaca i koza i nejestivih nusproizvoda
klanja u klaonicama papkara, prostorije za prihvat
konfiskata i nejestivih nusproizvoda klanja u klaonicama peradi i kopitara, objektima za rasijecanje,
obradu i preradu mesa i izradu mesnih proizvoda,
rasijecanje i preradu ribe, rakova, koljki, pueva
i aba, sortiranje i preradu jaja, obradu, doradu i
preradu crijeva papkara i izradu ovitaka ivotinjskog
podrijetla, u objektima za uskladitenje ivotinjskih
proizvoda, prostorije za prihvat otpada iz valionica
te prihvat uginulih ivotinja na farmama papkara i
peradi, moraju udovoljavati opim uvjetima propisanim za izgradnju i ureenje te imati rashladne
ureaje koji osiguravaju postizanje i odravanje
temperature od +4 C.
U klaonicama papkara prostorija za prihvat mora
imati odgovarajui broj spremnika:
- Obiljeenih prstenom crvene boje za prihvat konfiskata i nejestivih nusproizvoda klanja, prsten mora
biti irok 10 cm i opasivati sve strane spremnika,
- Obiljeenih tekstom crvene boje TKIVO VISOKOG RIZIKA za prihvat tkiva visokog rizika,
preostalog otpada goveda, ovaca i koza, leina i
zaraznog materijala ivotinjskog podrijetla. Visina
slova mora biti 15 cm.
Spremnici moraju biti nepropusni, izraeni od
nehrajueg materijala, ravnih i glatkih povrina,
prilagoeni dizalici specijalnog vozila za utovar i
odvoenje otpada.
Proizvoa ivotinjskog otpada mora:
- U klaonicama razvrstati otpad i odvojeno smjestiti
u spremnike tkivo visokog rizika, preostali otpad
goveda, ovaca i koza, leine i zarazni materijal
ivotinjskog podrijetla od konfiskata i nejestivnih
nusproizvoda klanja podrijetlom od drugih
ivotinja.
- Tkivo visokog rizika, preostali otpad goveda,
ovaca i koza, leine i zarazni materijal ivotinjskog
podrijetla prilikom spremanja u prostoriju za prihvat, prije otpreme treba preliti sa nekodljivim
metilenskim crvenilom, a od konfiskate i nejestive nusproizvode klanja podrijetlom od drugih
ivotinja metilenskim plavilom.
- Osigurati nesmetan prilaz vozilima za prijevoz
ivotinjskog otpada.
- Odstraniti metale, staklo, plastiku, papir i druge

54

ZNANSTVENO STRUNI DIO

strane predmete, hladiti ivotinjski otpad i pripremiti ga za otpremu.

- Predati sav ivotinjski otpad proizveden u vlastitom
objektu sakupljau ivotinjskog otpada.
- Odravati veterinarsko-sanitarni red u prostoriji za
prihvat ivotinjskog otpada i okolini.
- Najmanje jednom sedmino izvriti profilaktiku
dezinfekciju prostorije i spremnika za prihvat
ivotinjskog otpada.
Sakuplja ivotinjskog otpada mora:
- Biti registriran za obavljanje djelatnosti,
- Imati rjeenje Ministarstva poljoprivrede i umarstva da udovoljava uvjetima za sabiranje otpada
na odreenom epizootiolokom podruju,
- Raspolagati objektom, opremom, vozilima za
prijevoz ivotinjskog otpada,
- Osigurati preuzimanje i prijevoz ivotinjskog otpada
do sabiralita ili u objekt za toplinsku preradu,
- Pri obavljanju poslova pridravati se higijenskih i
ekolokih naela zatite,
- Biti osposobljen za sabiranje tkiva visokog rizika i
ostalog zaraznog materijala odvojeno od konfiskata i nejestivih nusproizvoda.
Sakuplja ivotinjskog otpada obvezan je:
- Redovito, stalno, pravodobno i sigurno sabirati i
odvoziti ivotinjski otpad od svakog proizvoaa
do sabiralita i objekta za toplinsku preradu,
- ivotinjski otpad odvoziti odmah, ili najkasnije u
roku od 12 sati ljeti, a zimi za 24 sata, a u ostalim
godinjim dobima nikad due od 48 sati,
- Osigurati da tijekom sakupljanja otpada nije
ugroeno zdravlje ljudi i ivotinja, ni naruen javni
red i mir,
- Utvrditi mjesta sakupljanja i putne pravce
odvoenja ivotinjskog otpada,
- Zakljuiti ugovor sa svakim proizvoaem ivotinjskog otpada i za preuzete koliine izdati
potvrdu.

UVJETI KOJIMA MORAJU ODGOVARATI

SABIRALITA ZA PRIVREMENO ODLAGANJE
IVOTINJSKOG OTPADA

Objekti sabiralita za privremeno odlaganje

ivotinjskog otpada moraju:
- Biti izgraeni izvan naseljenog mjesta,
- Biti izgraeni na zemljitu koje nije vodoplavno i

Vol. VI (2004) br. 4

ZNANSTVENO STRUNI DIO

gdje je razina podzemne vode niska,

- Biti izgraeni na mjestu na kojem glavni vjetrovi ne
puu u smjeru naselja,
- Biti ograeni tako da sprijee ulazak ivotinja,
- Prilazni putovi moraju biti od vrstog materijala
(asfalt, beton), a ostale povrine zelene,
- Imati dovoljne koliine hladne i vrue (83 C) vode,
- Imati ureaje za pranje , dezinfekciju i dezodoraciju
te za osobnu higijenu radnika,
- Imati prostor za smjetaj sredstava za pranje i
dezinfekciju,
- Imati drenirani prostor za pranje i dezinfekciju
prijevoznih sredstava.
Prostorije za privremeno odlaganje ivotinjskog
otpada u sabiralitu trebaju imati mogunost hlaenja
na +4 C. Otpadne vode odvode se u prirodni prihvatnik ili kanalizaciju, nakon to prou kroz sustav
taloenja i odmaivanja. Sabiralite mora imati
odgovarajui broj spremnika: za odlaganje tkiva
visokog rizika i za privremeno odlaganje konfiskata i
nejestivih nusproizvoda klanja. Sabiralite jo treba
imati i prostor za razudbu ivotinja.

UVJETI KOJIMA MORAJU UDOVOLJAVATI OBJEKTI

ZA TOPLINSKU PRERADU IVOTINJSKOG OTPADA

ivotinjski otpad podvrgava se toplinskoj obradi

u kafileriji (utilizacijskom objektu). Toplinska obrada
podrazumijeva sterilizaciju na 133 C kroz 20 minuta
i tlak od najmanje 3 bara. Nakon prerade dobiju se:
ivotinjski proteini (kotano, mesno, mesno-kotano
brano, krvno brano, brano od perja, riblje brano)
i ivotinjska mast. Ovi objekti mogu biti otvorenog i
zatvorenog tipa. U objektu mora biti strogo odvojen
isti od neistog dijela, trebaju imati posebne
ulaze s dezbarijerama.
Neisti dio treba imati odvojene prostorije za
primanje i pripremu ivotinjskog otpada za toplinsku preradu: za tkiva visokog rizika, preostali
otpad goveda, ovaca i koza, leine i drugi zarazni
materijal ivotinjskog podrijetla; i za konfiskate i
nejestive nusproizvode klanja podrijetlom od drugih vrsta ivotinja. Zatim treba imati prostoriju za
uskladitenje i konzerviranje sirove koe i mjesto
za pranje, dezinfekciju i dezodoraciju prijevoznih
sredstava; garderobu i sanitarne prostorije i sobu za
odmor i prehranu zaposlenika.

Vol. VI (2004) br. 4

STRUNI RAD

isti dio treba imati odvojene prostorije za toplinsku preradu, pakiranje i privremeno skladitenje
polupreraevina ivotinjskih proteina i masti i to za:
polupreraevina podrijetlom od tkiva visokog rizika,
preostalog otpada goveda, ovaca i koza, leina
i zaraznog materijala ivotinjskog podrijetla; i za
polupreraevine od konfiskata i nejestivih proizvoda
klanja podrijetlom od drugih vrsta ivotinja. Zatim
treba imati laboratorij za mikrobioloka i kemijska
ispitivanja, garderobu i sanitarne prostorije, prostor
za veterinarsku inspekciju, prostor za odmor i prehranu zaposlenika, prostorije za upravu i energetske
objekte. Potrebno je osigurati dovoljne koliine
hladne i vrue (83 C) vode. Objekt mora imati ureaj
za bioloko proiavanje otpadnih voda.
Mjesto za pranje, dezinfekciju i dezodoraciju
prijevoznih sredstava mora imati natkriveni plato s
odgovarajuim kanalizacionim sustavom, prostor za
ureaje i opremu, opremu za pranje ruku, prikljuak
na hladnu i vruu (83 C) vodu.

UVJETI KOJIMA MORAJU UDOVOLJAVATI OBJEKTI

ZA SPALJIVANJE IVOTINJSKIH PROTEINA I
IVOTINJSKIH MASTI

Polupreraevine koje sadre ivotinjske proteine,

dobivene nakon toplinske prerade tkiva visokog
rizika, preostalog otpada goveda, ovaca i koza,
leina i zaraznog materijala ivotinjskog podrijetla
moraju se unititi spaljivanjem. Polupreraevine od
drugih vrsta ivotinja mogu se koristiti kao kompost
ili odlagati na odobrenom mjestima. Spaljivanje
ivotinjskih proteina i masti obavlja se u industrijskim peima na temperaturi 1200 1400 C. Objekti
za spaljivanje moraju imati ureaje za proiavanje
i sprjeavanje emisije plinova i mirisa u zrak, specijalna vozila za prijevoz proteina i masti i tehnoloko
rjeenje za trajnu ugradnju spaljivanjem dobivenog
pepela u materijal koji sigurno prekida hranidbeni
lanac ivotinja.

DRUGI OBJEKTI KOJI SE IZNIMNO KORISTE ZA

NEKODLJIVO UKLANJANJE IVOTINJSKOG
OTPADA

Jama grobnica treba biti izvan naseljenog

mjesta, na zemljitu koje nije vodoplavno ni pod-

55

STRUNI RAD

ZNANSTVENO STRUNI DIO

vodno, udaljeno od vodotokova i izvora, mora biti

ograena. Mora biti duboka najmanje pet metara, a
dno najmanje jedan metar iznad razine podzemne
vode. Bone strane zidaju se suhozidom, prostor
oko jame najmanje pola metra betoniran s padom
prema okolnom terenu. Treba imati gornju plou s
poklopcem.
Stono groblje mora biti izvan naseljenog mjesta, na zemljitu koje nije vodoplavno ni podvodno,
udaljeno od vodotokova i izvora, mora biti ograeno
i imati prilazni put. Dno stonog groblja treba biti
najmanje jedan metar iznad razine podzemnih
voda.

VETERINARSKO ZDRAVSTVENI UVJETI KOJIMA

MORAJU UDOVOLJAVATI PRIJEVOZNA SREDSTVA
ZA SKUPLJANJE I PRIJEVOZ IVOTINJSKOG
OTPADA

ivotinjski otpad otprema se do sabiralita ili

do objekta za toplinsku preradu specijaliziranim
prijevoznim sredstvima koja moraju biti potpuno
zatvorena, da su nepropusna, da su izgraena od
nehrajueg materijala, da se lako peru i dezinficiraju, da imaju ureaj za utovar ivotinjskog otpada,
da su vidljivo obiljeeni natpisom IVOTINJSKI
OTPAD slovima crvene boje i veliine 25 cm. Nakon
istovara prijevozna sredstva trebaju se oistiti, oprati
i dezinficirati a kontrolu obavlja nadleni veterinarski
inspektor ili ovlateni veterinar.

EVIODENCIJE O SAKUPLJANJU I TOPLINSKOJ

OBRADI IVOTINJSKOG OTPADA TE SPALJIVANJU
IVOTINJSKIH PROTEINA I IVOTINJSKIH MASTI

Sabiralite za privremeno odlaganje ivotinjskog

otpada vodi slijedee evidencije:
- Evidenciju sabiranja ivotinjskog otpada na
epizootiolokom podruju o svakom proizvoau

otpada, mjeseno i kumulativno.

- Evidencija se vodi raunalnom obradom podataka
po vrsti ivotinjskog otpada:
Tkivo visokog rizika i preostali otpad goveda,
ovaca i koza i zarazni materijal ivotinjskog
podrijetla,
Otpad svinja, otpad peradi,
Otpad iz valionica,
Otpad od riba,
Ostali otpad,
Leine uginulih ivotinja, broj, vrsta i podrijetlo.
Ovdje svakako treba spomenuti i Pravilnik o
visini naknade za sabiranje i toplinsku preradu
otpada ivotinjskog podrijetla ( NN 152/02) kojim
se odreuje visina naknade za sabiranje i toplinsku
obradu otpada ivotinjskog podrijetla. Nakon toga
donijeta je Odluka o raspisivanju javnog natjeaja
za dodjelu koncesije za obavljanje poslova utilizacije i nekodljivog uklanjanja leina, konfiskata
i ivotinjskih proizvoda iz objekata (NN 187/03), a
koncesiju na 10 godina dobila je tvrtka Agroproteinka iz Sesvetskog Kraljevca.

STANJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Prema podacima Brstila i sur. (2003.) u naoj

dravi ima 198 klaonica za krupnu i sitnu stoku i 74
klaonice za perad. U njima se godinje prosjeno
zakolje 115 000 goveda, preko 50 000 teladi, 700
000 svinja, 65 000 ovaca i koza, i 25 milijuna peradi.
To su podaci za razdoblje od 1991. do 1997. godine.
U tom razdoblju bilo je 55 117 tona klaonikog
otpada i 40 402 tona uginulih ivotinja godinje. Tim
vrijednostima treba dodati i oko 50 000 tona leina
i klaonikog otpada koji nastaje na razliitim mjestima koja se ne nadziru, a koji se bacaju skupa s
komunalnim otpadom, ili se baca u jame grobnice.
Tonkovi (2001.) navodi da se kod nas svega 60
do 70% ivotinjskog otpada organizirano skuplja

q Tablica 1. Klanje stoke i peradi u klaonicama (stanje 31. prosinca 2002.) broj grla u 000

56

Goveda

Svinje

Ovce

Konji

Perad

2000. godina

124

609

40

20 470

2001. godina

108

623

30

23 197

2002. godina

127

611

54

23 208

Vol. VI (2004) br. 4

STRUNI RAD

ZNANSTVENO STRUNI DIO

i prerauje, a ostatak se odlae na stona groblja

ili baca u okoli. Meutim sada je u Hrvatskoj
problem i 15 000 tona mesno kotanog brana, a
u budunosti godinje novih 10 000 tona koje treba
nekodljivo ukloniti. Predlae spaljivanje u cementari Koromano kao najprihvatljivije.

They are a potential danger to human and animal health

because they can transmit infectious and parasitary diseases of which many are zoonoses. From the ecological
and epizootiological aspect their disposal is best when
rendering plants are used, with the prior collection in

ZAKLJUAK

LITERATURA

Zbrinjavanje leeva i konfiskata vaan je dio

veterinarske djelatnosti, koji nije dovoljno valoriziran
ni od struke ni od drutva. Ta vana epizootiolokoepidemioloka mjera ima potporu u zakonodavstvu,
gdje je u detalje razraena, ali njena primjena na
terenu to ne prati. Dodatno situaciju oteava pojava
govee spongiformne encefalopatije u svijetu, koje
na sreu kod nas nema, ali je problem tisue tona
mesno kotanog brana kojeg se mora nekodljivo
ukloniti. Jo nije razraen sustav prikupljanja leina
i konfiskata po upanijama, njihovo razvrstavanje i
transport do jedine kafilerije otvorenog tipa u Hrvatskoj. Treba se dogovoriti na razini drave o gradnji jo
jedne kafilerije ili spalionice. Ono to je gorui problem danas, je izgradnja sabiralita za privremeno
odlaganje ivotinjskog otpada u svakoj upaniji po
zahtjevima Pravilnika (NN 24/03) i redovito odvoenje
ivotinjskog otpada na preradu u kafileriju.

SUMMARY
DISPOSAL OF ANIMAL CORPSE AND CONFISCATES

Apart from being a possible source of infection, animal

corpses and confiscates also pollute the environment.

counties in temporary collection sites.

Brstilo, M., M.Lojki, Danijela Lamer, A.Gapar (2003): Legislativa i zbrinjavanje otpada stoarske proizvodnje. Zbornik Veterinarski dani, ibenik, 9.-12. listopada, 2003., 53 61.
** Dravni zavod za statistiku (2003): Statistiki ljetopis
Republike Hrvatske.
Jei, J. (1939): Nekodljivo uklanjanje ivotinjskih leeva.
Zagreb, J.Jei.
** Odluka o raspisivanju javnog natjeaja za dodjelu koncesije
za obavljanje poslova utilizacije i nekodljivog uklanjanja leina,
konfiskata i ivotinjskoh proizvoda iz objekata (NN 187/03).
** Pravilnik o visini naknade za sabiranje i toplinsku preradu
otpada ivotinjskog podreijatla ( NN 152/02)
** Pravilnik o nainu postupanja sa ivotinjskim leinama i
otpadom ivotinjskog podrijetla te o njihovom unitavanju (NN
24/03).
Tonkovi, V. (2001): Zbrinjavanje otpada ivotinjskog podrijetla u okolnostima nakon pojave GSE-a i zabrane upotrebe mesnokotanog brana za ishranu ivotinja od kojih se proizvodi ljudska hrana. Zabornik Veterinarski dani, Opatija, 17.-20. listopada,
2001., 125-129.
Vuemilo Marija, Alenka Hadiosmanovi, Bara Vinkovi,
Ruica Blaevi (1996): Veterinarska sjelatnost u zatiti okolia.
Zbornik Prvog veterinarskog kongresa. Cavtat, 2.-5. listopada
1996., 119-126.
Vuemilo Marija, Bara Vinkovi, D.Grli, I.Grli, N. Vrabac,
Alenka Tofant, Kristina Matkovi (2003): Uklanjanje animalnog
otpada preradom u kafileriji. Zbornik Veterinarski dani, ibenik,
9.-12. listopada, 2003., 62 67.
** Zakon o veterinarstvu. Narodne novine 70/1997.