is ery ‘okvirni sporazum za mir u BiH ko ga je potpisao, = ko su svjedoci sporazuma, = gdje je utvrden, ~ adj je potpisan, = _ kako se sporazum u opétoj upotrebi naziva? Opsti sporazum je potpisao: ~ R BiH — predsjednik predsjednistva Alija Izetbegovié, R Srbija — pretsjednik Slobodan Milosevi R Hrvatska — pretsjednik Frano Tudman, ~ _ pretstavnici naroda u BiH (BoSnjaka, Hrvata, Srba).. jedoci sporazumna su: - SAD. = Evropska unija, Kontaktna skupina. 2.9 Wy-mas Kakay je naziv nage dréave bio do Dejtonskog sporazuma, a kakay je sluzbeni naziv danas? Do Dejtonskog sporazuma naziv je bio Republika BiH, a poslije i danas naziv je Bosna i Hercegovina Ko nosi poslije Dejtonskog sporazuma kontinuitet R BiH? Republika BiH (Bosna i Hercegovina) nosi kontinuitet po medunarodnom pravu. Sa modificiranom tunutarnjom strukturom ostaje &lanica UN, Ko je élanica Organizacije UN i kako je Dejtonskim ustavom uredeno pitanje granica BiH R Bill, ee je zvanigno ime Bosna i Hercegovina ostae Claniea OUN, sa postojesim medunarodno priznatim granieama Sastay BiH] Dréavljanstvo BiH - uslovi za sticanje tog dréavijanstva Pesto dravjansivo Blt koje elie Parlamentarnoxstvnaskuptin | dravjanstvo syakog ett koje reguligu entitti pod uslovima svi drzavliani entiteta su dréavljani BiH, ~ nil jedno lice ne moze sudski biti lifeno dréavljanstva Bill ili entiteta ii ostati na drugi nagin bez istog po osnovu pola, rase, boje, jezika, vere, imovine, rodenja, politi¢kog ili drugog misljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, povezanosti sa manjinom, ~ _drzavljani BiHT mogu imati drZavijanstvo druge drZave pod uslovom da BiH ima sa istom bilateralni sporazuim kojim se to reguliSe, a koji je odobrila Parlamentara skupstina, ~ Tica sa dva dreav|janstva mogu glasati u BiH i entifetima samo ako je BiH drzava njihovog prebivalista, = drZavijanin BiH uziva zastitu BiH v inostranstva, = svaki entitet moze izdavati pasoSe BiH svojim gradanima na nagin kako je regulisala parlamentarma, Ostvarivanje Ijudskih prava u BiH. Navesti pravabit cst i ovo ens i Ua SNA Moh. ot kis ids prava za Bil, Prava{ slobode su predvideniu Evropsko} Konvenei ov ak imgjuproret pravo na Zivot, ~ _pravo da se ne bude podlvrgnuto mugenju, nevoyjetnom ili pont = _pravo da lice ne bude drZano w ropstvu ili na prisilnom radu, = pravo na litnu slobodu i sigumost, = pravo na pravigno sasluganje u gradans postupkom, = _pravo na privatnost u porodiénom zivotu, domu i prepisci,, = sloboda misli saviesti i vjere, = sloboda izrazavanja, = _ sloboda mimog okupljanja i udruzivanja, = pravo na brak i zasnivanje porodice, = pravo na imovina, = pravo na obrazovanie, = _ pravo na slobod kretanja i izbora prebivalista, avajucem tretmanu ili kazai, ili krivignim stvarima i druga prava u vezi sa krivignim 8. Pravo izbjeglica i raseljenih osoba (povratak, imovina i davanje izjava pod prisilom) Sve inbjeglice i raseljena licaimaju pravo da se slobodno vrateu svoje domove, da im se vratiimovina koje su ligeni uw ratu (aneks 7 sporazisna), da dobiju kompenzaciju za svu imovinu koja im ne moze biti vragena, Sve obaveze ili izjave u vezi ove imovine, date pod prsilom, ni8tavne su. vanjska politika, = vanjskotrgovinska politika, ~ _ carinska politika, = monetarna politika, ~ _ finansiranje institucija i medunarodnih obaveza Bi ~ politika i pitanja imigracije, izbjegtio i azila, provedenje medunarodnih i meduentteskihkrivigno-pravnih props, uuu odnose sa Intemolom, = _uspostavijanje i fankeionisanje ajedniek ~ _ regulisanje meduentitetskog transporta, kontrola vazdutnog saobraéaja, Dom Nytola Predatevaigia dom medunarodnih konnunikacijskih sistema, ia Sve zakonodavne odtuke moraiu biti odobrene coba doma veginom glasva prisuinih delegata koji glasaju, ‘Ukoliko nije ostvarena potrenbna6e (kao komisija) u roku od tri dana pokusati posti¢i saglasnost kod gl i destruktivnost neke od odluka, P ‘juéi Doma naroda saziva zajedni¢ku komisiju koja ima 3 ¢lana iz svakog naroda u ciju rjesenja spomog pitanja ili odluke, Ukoliko se ne dobije zajednitki stav ili odluka komisije za 5 dana, predmet se Salje Ustavnom sudu, koji 6e po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost sluéaja. COdluke Parlamentarme skupitinestupaju na snagu poslije objavjivanja. Zapisnici iz oba doma biée ‘objavljivania sjednice ée biti javne osim u izuzetnim sluéajevimia. (ig a cn aan ser zakoni potrebni za provodeny isjednistva il ustava, ~ odluivanje o tzvorima sredstava za rad institu! ~ odobravanje budzeta za insttueije BiH, ~ _olutivanje o saglasnosti za ratfikacju uzovora, ~ ostala pitanja iz nadleZnosti Parlamentame skupStine ili Koja su utvrdena sporazumnom entteta ‘na prvim izborita je bio 2 godine), s2 mogucnoseu izbors za jo8 {jedan uzastopni manda jemaju pravo ponovnog izbora do isteka roka od 4 godine. Lae jesto se popunjava od strane odgovarajuceg, cemiteta, t skladu sa zakonom koji donosi fe ve¥enje funkcije Skupstine po over BiH i medunarodne obaveze BiH, lan Predsjednistva koji je bio p ede etna, ® imenovanje ambasadora i drugth medunarodnih predstavnik im i evropskim institueijama, retstavijanje BiH u medun iit jeStaja o rashodima Predsjednistva Parlamentarno} skupStini na njen zahtjev, ali najmanje jednom godisnje, = koordinacija prema potrebi sa medunarodnim i nevladinim organizacijama u BiH, = videnje ostalih duznosti koje odredi Paralamentarna skupstina, LD vn 7. oni th afer{ost po odobrenju Predstaynithog dom. Bfedgjedavajudl imtiniste Sie Ministarsko radu podnose izvjestaj parlamenta-naj Najyise dvije tre¢ine ministara mogu biti iz F BiH, ostali su iz RS. Pretsjedavajuéi imenuje i zamjenike See iar aA Ca neieen tna s gil sel Saapeta Soren aon po edatvenuPresanikog dma. Vide podnososavk ako mu Parmentaa sky las) Svaki san Predsjedhiva po shibeno| dno Se a ea Oza SBA ve foruane snage u BiH ée funkcionisati u skladu sa teritorjalnim integritetom i suverenitetom Bill. lanovi predisjednistva 6e gu biti dréavljani BiH nil con konsultacije sa Pre | Ove tri Clana we. Veéina Slanova suda Gini kvorum razrjeSenja konsenzusom ostalih sudija. U -ugatiji nagin izbora Slanova koje uprvom Glan Predsjednistva, predsjedavajuci Vijeca ministara, redsjedavajut jenik predsjedavaj lo kog doma Parlamentarne skuy® |B. USTAV FEDERACUE. Bit 1. Kojim medunarodnim sporazumima i kada je utvrden okvir Ustava Federacije BiH? 0-0 2. Ostvarivanje Ijudskih prava i osnovnih sloboda u F BiH ~ navesti prava i slobode = Zivot, ~ _slobodu, stim da je hapSenje i pritvaranje dopusteno samo u skladu sa zakonom, Jednakost pred zakonom, “abranu svake diskriminacije zasnovane na rasi, boji koze, pol, jeziku, relig poltigkim ili drugim uyjeren|ima, nacionanomn ili socijainom porijeklu, = pravigan kriviéni ostupak, = zabranu mugenja, okrutnog ili nehumanog postupanja ili keznjavanja, = privamnost ~ _ slobodu kretanja, = zaStitu obitelji i djece, = imovina, = osnovne stobode, obrazovanje, = socijalnu zastitu, ~ zdravstvenn zastitu, = prehramu, ~ _utodiste (prebivaliste, ~ _ zaXtitu manjina i poteneijalno ugrozenih grupa, ~ _osnivanie i pripadanje politckim partijama, ~ _ugeSée u javnim poslovima i pristup javnim sluzbama. da biraju i budu birani tony loboda ay i stampe, ~ _ sloboda mijenja, sayjesti i uyjerenja, ~ sloboda religie, ukljuéujuéi privatno i javno vjeroispovijedanje, = sloboda okupljanja, udruzivanja i neudruzivanja, ukljuéujuei slobodu osnivanja i pripadanja sindikatima, = slobada na rad 5 eR iH Pere nie vets 3) posto stupanju Ustava na snag, = Svaki ombudsmen, uz saglasnost Predsjednika F BiH, imenuje jednog ili vi8e zamjenika. Pesebno ée nastojati da imenuje zamjenika na opStinama koje imaju razliitu struktura stanovnigtva u odnosu na strukturu kantona kojem pripadaju ili vjerovanju, = da siti judsko dostojanstvo, prava i slobode zajaméene Ustavom, instrumentima iz anksa i ustavima kantona, ‘otklanjati postjedice kréenja ljudskih prava i sloboda, posebno posljedice etniékog progona, dda radi u skladu sa zakonom i prineipima morala i pravde, ~ da svoju funkeiju visi samostalno. = ispitivati djelatnosti bilo koje institucije F BiH, Kantona, opStine ili bilo koje druge institucie ili osoba koje negiraju ljudsdko dostojanstvo, prava i slobode, uklueujuéi provodenje etnigkog progora ili codrzavanje njegovih posljedtica,pokretati postupak pred nadleZnim sudovima i intervenisati u postupcima koji su u toku, ukijucujuéi i tone pred Sudom za Ijudska prava, traziti pomoé sudske polieje, istrazivati sva sluzbena dokumenta, sudske i upravne spise i tazitisaradnju od svake osobe radi pribavljanja potrebnih informacija, spisa isl, prisustvovati sudskim j upravnim postupcima, pristupiti svim mjestima gdje su osobe liSene slobode, zatvorima ili gdje rade, vanje zajedniéke komande armijskih ie vojnih sporazama, utyrdivanje ekonomske politike, planiranje i obnova, politika koristenja zemljista na federalnom nivou, , fiskalne politike, kontrola monete, , posebno terorizma i trgovine drogama, te saradnja sa Interpolom, © zine non 0 aman Zzdravstvo, zaltita Covjekove okoline, omunikacij i transportna infrastruktura, socijalna politika, provodenje zakona o dréavijanstvu, imigraeija i azil, turizam, koristenje prirodnih bogatstava, spostavljanje i vodenje policiiski snaga sa jedinstvenim federalnim unitormama, obrazovna politika sa propisima, kulturna politika, stambena politika, ukljuéujuéi propise koji se tidu uredivanja zemista i izgradnja stambenih objekata, regulisanje i osiguranje javnih shui, donosenje propisa o koristenju lokalnog zemijiata, ukliueujuéi zoniranje, Lnapredenje lokalnog poslovanja i dobrotvornih aktivnost, donoSenje propisa o lokalnim postrojenjima za proizvodnju energije, osiguranje radija i TV, socijalna politika i socijalna zastta, infonalni turizam, financiranje djelatnosti kantonalne vlasti 18 neposrednim izborima, tajnim slasanjem, glasanjem za izbornu listu stranaka. Mat u Predstavniskom domu je 4 godine, Uukoliko se Dom ne raspustiu skladu sa Ustavom F BiH fandat poslanika je 4 godine. Broj delegata za Dom naroda je proporcionalan nacionalnoj strukturi starovnistva Kantona. Najmanje: 1 BoSnjak- 1 Hrvat + 1 ostali Ge biti iz svakog kantona. Delegati se biraju iz reda poslanika u kantonalnim zakonodavnim tijelima, Svaki dom bira iz svojih élanova predsjedavajuéeg i zamjenike, koji ne mogu bit iz istog konstitutivnog naroda. Clanovi oba doma ne mogu biti krivigno gonjeni za bilo koju radnju uéinjenu u veSenju funkeije. Ni jedan lan oba doma ne mo?e biti lien slobode od bilo kog organa vias F BiH bez odobrenja doma ei fe Clan. (0 nisu u moguénosti da donesu potrebne zakone ili budzet prije potctka budzetske godine, s tim da ni jedan dom ne moze biti raspusten u periodu od jedne godine od dana njegovog prvog sazivanja. potvrde i deklaracije koje domovi samostalno donose. Ei a njadkih i ve pol eit ment llega See i ia delegata jednog naroda. Ako je vecina preostalih delegata protiv primjene odredbe, formira se Zajednicka Komisija bosnjatkih i ih dele jaSnjenja tog pitanja, Ukoliko komisija ne rije8i avo pitanje roku od 7 dana, stale odluke se donose prostom vetinom glasova u svakom domu, |. Pree pode Feder Bi bor rete nalts Tzbor zahtijeva prihvatanje oba kandidata ‘zajedno vetinom glasova delegata u Predstayniékom dom, a zatim vecinom glasova delegata u Domu naroda, ukljutujuéi veéinu boSnjaskih i veeinu hrvatskih delegata, ‘Ako jedan dom odbije zajednicku kandidacionu listu, klubovi poslanika ée ponovo razmotriti Kandidature za predsjednika i podpresjednika, ‘Ako jedan umre ili bude smijenjen ii nije u moguénosti obavljati funkeiju, klubovi delegata u Domu narod roku od 30 dana provode postupak za popunu upraznjenog mjesta do kraja zapotetog mandata. U periodu do izbora, preostali clan visi abje funkeije.‘Ako privremeno jedan od élanova. ne moze visti svoju funkeiju, ana osnovu misiienfa Viade F BiH usvojenog konsenzasom, drugi ée vit obje funkeije uz saglasn ~ davanje pomilovanja za djela utvedena federalnim zakonima, osim za ratne zlogine i zlodine protiv Covjecnosti (Poors zamjenjuje Predsjednika F BiH, = _saraduje sa Predsjednikorn u pitanjima gdje je potrebna njegova saglasnost, = igyrSava ostale duanosti koje mu povjeri Predsjednik, duke viade od vitalnog intersa za jedan od konstitutuynin naroda se donose konsenzusom, Sto moze traziti 1/3 ministara, osim Premijera i Zamjenika. Ako Premijer zakljuti da se takva odluka ne moze denijeti konsenzusom, sporno pitanje se prosleduj onoga koji nije iz istog naroda iz Koga je Premijer, radi donoSenja odluke bez odtaga 1 politike iizvrSavanju zakona F BiH,Pederalne sudove &ine jednak broj sudija Bosnjaka i sudija Hrvata i odgovarajuéi bro} sulfa iz reda ostli, Sudijafederalnog suda moze biti smijenjen konsenzusom ostalih sudia trebi moze biti i vise sudlija, ‘BoSnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi zajedno sa ostalim gradanima BiH sa teritorije F BiH ostvaryju svoja suverena prava kroz unutariju strukturu F BiH. F BiH se sastoji od federalnih jecinica ~ kantona sa Jjednakim za . a 7 2 Recs ebro pica ~ _uspostavljanje i nadziranje policijskih snaga koje Ge imatijedinstvene federalne uniforme sa kantonalnim oznakama, = _utyrdivanje provodenje obrazovne politike, ukljuéujuéi donosenje propisa, = _utvrdivanje i provodenje kultume politike, = _utvrdivanje stambene politike, ukljueujuéi donosenje propisa koji se ti¢u uredivanja zemlja | radaja stambenih objekata, = _utvidivanje politike rada javnih sluzbi, = donosenje propisa o koristenju lokalnog zemljista i podjela 2emljsta na zone, = _ donoSenje propisa o unapredenju lokalnog postovanja (privredni akti) i dobrotvornih aktivnost, ~ _ donosenje propisa 0 lokalnim postrojenjima za proizvodnjuelektriéne eneraije i osiguranje njihove dostupnost —_utvrdivanje polite u vezi osiguranja TV i dono¥enje propisa za osiguranje njthovog rada wizgradnji, = provodenje socijalne politike i uspostava socijalne shuzbe, = politika kantonalnog turizma irazvoj turisti¢kih resursa, ~ finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti i njenih ageneija, oporezivanjem, zacuzenjem ish 12: Rati jzmedu katona s posebnim retinom jstaihkantona—koiko ma pvin a olkocstalih? = Svaki kanton ima zakonodavno tijelo koje se sastoj ‘osoyu nacionalne strukture stanovnistva a oskanici imaju dvogod in mandat, Biraju se neposrednim izborima na osnovu stranatkih list Na kantone sa posebnim reaimom se primijenjuju isti lanovi Ustava F BiH kao za ostale kantone, osim Sto: ~ Odluke koje se tigu vitalnih interesa za jedan od konstitutivnih naroda, koje zahtijevaju saglasnost vecine poslanika i to vecine bosnjatkih i vetine hrvatskih poslanika, Ako se ne postigne sag asnost, formira se posebna zajednitka komisija radi rjeSavanja, Ako se ne postigne saglasnost za 7 dana, pitanje jeSava najvisi sud kantona, ako je pitanje samo u nadleznosti kantona, a ako nije postoji mozuénost Zalbe Ustaynom sud F BiH. ‘a prihva¢aju se u Parlamentu zajedno vetinom glasova poslanika i iz jednog i iz drugog konstitutivnog hnaroda). Izabrani se rotiraju godi8nje. Dozvoljena su istoj osobi najvi8e 2 mandata po 2 godine. Mogu biti smijenjeni od 2/3 élanova Parlamenta kantona (yeéina boSnajékih i vecina hrvatskih poskanika). U slucaju snort, jedan od njih visi obje funkeije do izbora nove osobe (rok od 30 dana). Nova csoba mora dio ostalih élanova. Postoji mehanizam za uklanjanje blokade= Ustav kantona se donosi veéinom od 2/3 tlanova parlamenta, = Kanton ima pretsjednika koji se bira veéinom glasova u zakonodavnom tijelu. Mandat mu_e 2 godine, a a osoba moze visit funkeiju w najvise 2 mandata ‘Svaki kanton ima sudovefija je nadleZnost u styarima koje ne spadaju u nadleZnost op8tinskih sudo = Hercegovaéko-Neretvanski kanton (srediste u Mostaru), = _ Srednje-bosanski kanton (sjedigte u Travniku). Sarajevski anton (sjediste u Sarajevu), = Tuzlansko-podrinjski kanton (sjediste u Tuzli), Zenicko-dobojski kanton (sjediste uw Zenici), Podtinski kanton (sjedi8te u Gorazdu), = Unsko-sanski kanton (sjedifte u Bihaéu), Posavski kanton (sjeiste uw OraSju), Zapadno-hercegovacki kanton (sjediste u Grudama), Zapadno-bosanski kanton (sjediste u Livaui. U opStini se ostvaruje lokalna samouprava, OpStina ima: = opstinsko vijeée, = nagetnika, = pomoénike nagelnika za privrednu djelatnost, katastar i imovinsko pravne odnose, boratka pitanja, opstu upravu i razvoj, ~ sudove. = ey lac sa nacionalnom strukturom stanovnistva, 1andat Clanova opstinskog vijeéa je 2 godine, ra se demokratskim putem na neposrednim izborima na cijelom podruéju opstine, na osnovu stranackil list usvaja opstins . donosi propise o oporezivanju i druge natine finansiranja koje nije osuigurale antonalna i federalna viast, = donosi druge propise tije ip izvrSavanje u opStinskoj nadle?nosti (privredna djelamost, prostorni plan, regulacioni plan, saobracaj). provodnje opstins kantona na opStinu, = osiguranje saradnje opStinskih sluzbenika sa ombudsmen-ima, podnoSenje izvjestaja op'tinskom vijeéu i javnost o ostvarivanju opStinske politike i svoj ktivnostima inskin propisa i delegiranih ill prenesenih nadleznosti= a ingot sjedavajuci, koga imenuje Predsjednisivo a odobrava Predstavnitki dom, star vanjskih postova, ir vanjske trgovine i medunarodnih ekonomskih odnosa, ~ drugi ministe (po potrebi. ~~ dva kopresjedavajuéa i jedan zamjenik, ti ministra: za vanjske poslove, za vanjsku trgovinu i medunarodne ekonomske odnose, za civil komunikacije, ~ po dvazamjenika svakog ministra iz drugih konstutitivnih naroda, 2/3 ministara su iz F Bill, 13 iz RS, a preuzimaju duznost po odobrenju Predstavnitkog doma Bill ina pitanja i Ministre imenuje Predsjedavaju¢i ministarskog vije¢a, a potvrduje Predstaynitki dom BiH. Ne moze biti Kandidat ili imati bilo koju naimenovanu, izbornu ili javnu funkciju ni jedno lice koje se nalazi na izdréavanju kazne izretene presudom Medunarodnog tribunala za bivéu Jugoslaviju, niti bilo koja osoba koja je pod optuZbom Tribunala a koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred Tribunalom, Svi zakoni, propisi, sudski poslovnici koji su na snazi na teritoriji Bil u trenutku kad Ustay stupi na snagu stage na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa ustavom, dok drugagije ne odredi nadlezni organ viasti ' Bill (Parlamentama skupstina Bil), Isto je i za drZavne organe dok ne budu zamijenjeni novim sporazumom ili zakonom, Centratna banka je jedina ovlstena institueija koji nije dravijanin BiH nitijjedne U prvom mandatui Upravni odbor Banke ne mo’ davai kredite Stampanjem novea, raditi kao valutna komisija fakon ovog perioda Uj xlbor ée imati $ élanova, a Guvernera izmedu sebe biraju tlanovi Odbora. |~ Federalno ministarstv = Federalno ministarstv ~~ Federalno ministarstv =~ Federalno ministarstv« = Federalno ministarstvé Federalno ministarstv = Federaino ministarstv« = Federalno ministarst = Federalno ministarstyc ilo koju naimenovanu, izbornu ili javnu funkeiju ni jedno lice koje se nalazi na irvavanju kazne izrevene presudom Medunarodnog tribunala za bivsu Jugoslaviju, nti bilo koja osoba koja je Pod optuzbom Tribunala a koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred Tribunalom. ‘Viadu kantona imenuje Predsjednik kantona a potvrduje SkupStina kantona veéinom glasova. Vlada treba dat odraZava nacfonalni sastav kantona, stim da se u svakom slucaju osigura zastuplienost konstitutivnih naroda, t rig big bie Policije treba da odrazava nacionalni sastav stanovi ~~ imenovanje i Saray ‘op8tinskih sluzbenika, provodenje opstinske politike, izvrSavanje opstinskih propisa i delegiranih ili prenesenih nadleznosti kantona na opstinu, ~ _ osiguranje saradnje opstinskih sluzbenika sa ombudsmen-ima, ~ podnosenje izyjestaja opStinskom vijeéu i javnosti o ostvarivanju opstinske politike i svojim aktivnostima.U svrhu planske izgradnje naselja, stvaranja i odrZavanja povoljnih uslova za Zivot, rad i odmor éovjeka i Bim aera pg tena bana podruéja na kojima se planira rekonstrukeija ii sanacija, na odruéjima sa za8ticenim objektima kultumoistorijskog i pritodnog naslijeda isl), a gp vets na Kojima se donosi urbanisti¢ki plan i urbanistitka saglasnost se nna osnovu urbanistigkog plana i plana parcelacije), (oa podruejima gdje se urbanistitka saglasnost izdaje na osnovu prostomog, plana i plana pareslacie) Naselje je izeraden, nastanjen prostor i funkcionalno objedinjen dio naselienog mjesta. Naselieno mjesto pravilu obuhvatajedno il vie naseja sa podrutjem koje mu pripada, Grad i nasclie gradskog karaktera su haseljena mjesta u kojima se nalaze sjedi8taskupstina opStine, odnosno grad, Svakom naseljenom mijestu se odreduje ime a i 3 uredenja, barom podrutu se lia nije donesen regulacioni plan, Novo naselie se moze izgradivati ako je utyrdeno u prostomom planu sireg podrutja, Sa izgradnjom naselja, odnosno dijela nasela, vzdraysivene i woh! aabalfevanja src hm U naselju je u upotrebi jedno, a po potrebi i vise grobalja. Groblja se ne mogu locirati na zaStitnom podrugju na ome se nalaze ili predvidaju objekti za snabdijevanje vadom za pige, ‘Infiastakturi sistem, gradevine i uredaji kao > vodne infrastrukture, = Sobran ints (pu ~~ energetske infrastrukture, Riis eerie, ‘isu klo aprostrnin plan, kno ina osnow plana odgovarjug stems (vodotivredne nove, tuobméajne omnove fal) i, poste isl.) 2eljeznice, aerodromi, telekormunikacioni cen ‘Da bi inftastrukturniobjckt bili obezbijedeni za funkciju, obrazuju se zs ast uni pojas, = zastin pruzni poja, = ait aerodromst pos, pojasevi: 3i dalekovodni, adnosno ejevovodni pojas, itni zona za radiopostrojenje i postrojenje sistema veza, ‘astitna zona izvori8ta voda i vodoprivrednih sistema, Za8titni pojasevi se blize utvrduju zakonom. Planirane girine pojaseva mogu biti veée od propisanih ‘Sve dielamosti koje mogu da ugroze povoline uslove i vrijednosti Govjekove sredine razmijeStaju se u prostoru i funkciju vise na takav natin da se ugrozavanje izbjegne ili svede na najmanju moguéu mjeru. Ut svrhu postoji obaveza za sve subjekte drustva da preduzimaju potrebne mjere (naugne, tehnitke, ckonomske, pravne, upravnc, planske itd.) kao sto su ~ _planiranje u svrhu obezbjedenja povoljnih uslova Guvanja vrijednosti Zoyjekove okoline i takvog razmijestaja djelatnosti da se izbjegne njeno ugrozavanje, ~ _planska izgradnja naselja i prostora kojim se obezbjeduju uslovi Zivota i rada govjeka i ofuvanje prirodne stedine, ~ _upravljanje prirodnim izvorima (zemijiste, sirovine, Sume, voda i druga prirodna dobra) na nacin da se trajno obezbijedi prirodna raynoteza éovjekove sredine, ~ _stavljanje pod drustvenu zastitu posebno vrijednih dijelova p = asanacija ugrozenih dijelova éovjekove sredine, ~ _utvrdivanje novih ii izmjena postojecin lokacija 2a gradevine, postrojenja ili namjene koje ugrazavaju i mogu da ugroze dovjekovu sedinu, ~ _izbjegavanje, ocnosno sinanjivnaje koncentracije aktivnsoti, saobracaja, ili stanovnistva, koji mogu da ugroze Sovjekovu sredinu ili cbavljanje vitalnih funkeija u njoj, ~ _zabrana, ograniéavanje ili propisivanje uslova za rad i tehnologiju pogona koji svojim proizvodima, cotpacima ili ambalazom zagaduju ili mogu da zagade Covjekovu sredinu, ~ _spregavanje svake druge radnje kojom bi se mogli nepostedno ili posredno ugroviti uslovi Zivote i rada Zovjeka i vrijednostiGovjekove sredine, ~ _podrustvijavijanje zemijista od posebnog znataja za za8titu Covjkove sredine, = stalno vodenje nadzora prema utvrdenom programu, stvaranje ostalih moguénosti za zastitu i uredenje éovjekove sredine, Pod xine i urbane sredine, 108i kulturnog nasllijeda su radioaktivni izvori, jezera, ua vriokova caso novi djelova, arto prin eat part od posebog maa za vodoopskrbu, rekreaciju, turizam i ribolov. Obale mora i jezera su opite dobro i ne mogu se zauzeti ili ograditi u pojasu do 10 m. Plade se u cijelosti sinatraju za8tigenom zonom, Rekreaciona podrugja se utvrduju da bi se zastitile njegove prirodne vrijednosti i sprijetilo izvodenje radova koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu odmora, Posebno vrijedna podrudja kulturno-istorjskog naslijeda su: culture (gradevinsko-arhitektonski objekti,fortfikacione cjline isl.) line (naselja i dijetovi naselja, nekropole i druge grupe gradevina’ koje imaju posebne ulturne, istoriske pare ey > okalitet karakteristi¢n’ po svojim arheotoskimy, hi |= spomeen obiljezja (pojedinagni objekt forljskim i etnoloskim sadr2ajima), i grupe koji sluze za otuvanje sjeéanja na znatajne dogadaje). Ovakva podrudja i objekti podlijez zakonskoj ati, Radi odravanja najyrednijih namjena zemljista sa stanovista ekolodke ravnoteze i uredenja srodine, ureduju se i Kontrolisano koriste: vegetaelja, ina zemljista visoke vrijednosti ili posebno pogodna za specifigne kulture,pat tne oe ple, la ugrozena tla (kras, plavna i moévarna podrugja, degradirane Sume i zemiljista isl.) = podrugja ili tla koja su u opasnosti da postanu ugrozena. Mijere zastite, uredenja i koristenja se utvrluju propisima, planovima, vodoprivrednom i Sumskom esnovorn, planom koriStenja poljoprivrednog zemjista isl. Re tee acer re eet ont irene io iste Covjcku i uredenju dovjekove sredine. Vode se mogu koristit u mjerikejedpretstavija razumno optereéenje voda kao prirodnog dobra. Uredenje voda i Koristenje voda so reguli8e zakonom'o vodams, planom, vodoprivrednom asnovom i aktima drusiveno politi¢kih zajednica, Da bi se obezbijedila disto¢a zraka neophodnog za Zivot i o¢uvale vrijednosti Govjekove okoline preduzimaju se preventivne i sanacione mjere zastitte zraka. Pod zaititom zraka keo dijela prirodne sredine podrazumijeva se zaitita atmosfere koja okruzuje: mjesta boravka i odmora, ‘astigena podrugja, oF Svaki vrdilac djelatnosti Koja zagaduje zrak ili se osnovano mo2e pretpostaviti da ée ga zagaditi, obavezan je da koristi prostor, primijeni tehnologiju proizvodnje i vrSi eksploataciju objekta tako da se vazduh ne zagaduje izmad propisane granice, kao i da sprijeti, odnosno otktoni negativne posliedice zagadenja ako je izazvano. Pod zagadenim zrakom podrazumijeva se zrak koji sadr2i materije Steine za évjeka, floru i faumu u Kolitinama iznad propisanih graniea, Najvese dozvoljene koncentracije stetnih materija koje se ispustajuu zrak propisuj. organi uprave nadleZne za urbanizam u saglasnosti sa organima nadleznim za poslove zdravstva i privred. Opitinskim propisima se mogu utvrditins strozii uslovi. Propisima se mogu utvrditi i Koncentracije za tz. alarmno stanje (krititna koncentracija zagadenost). Gradnja postrojenja koja mogu zagaditi zrak ne moze se odobriti ako nisu zadovoljeni propisi za zastitu vazauia, uStveno-politi¢ke organizacije regulisu svojim propisima: ~ upottebu uredaja za erianje, = upotrebu vozila koja imaju motore sa unutamjim sagorijevanjem, = prevor, smjestaj i uklanjanje svih stetnih materja koje u vidu plina, pare, prasine ili na drugi naéin mogu Zagadivati vazduh, ~ kvalitet peti, Kotlovnica, motora, goriva i drugih priozvoda koji izazivaju zagadenje vazduha, ~ _uvodenje drugih potrebnih ograniéenja i mjera. Troskove zastite od zagadenja vazduha u pravilu snos Da bi se obezbijedili osnovni ustovi egzistencije stanovnika (higijenski uslovi,), normalni uslovi funkeionisanja naselja (graditeljski ustovi) i omogutila izgradnja standardne urbane sredine (socijalni ustovi) pri planiranju rraselja obczbjeduje se: ivati zagadenja,Ucilju zastite od elementamih nepogoda (zemljotresi, poplave, poPari,snjedne lave, klizanje teren i sliéno) tehnickih katastrofa, planom se utvrduju mjere zastite, Mjere zastite obuhvataju: ju ta, en eR eels scl pose Tce Sia ol ion a 7 i jinimalne dimenzije saobra¢ajnica, ra Tat rubato RHoPd (posebao ‘objekata vodoopskrbe) ih izvora il. ~ _ razmjeStaj industrijskih zona i nihova izolacija od stambenih ejelina, narodito objckata koji mogu reat eal passa eesatst tania vos {Siraj swrsvni,vatrogasnh i cugih obetate od zunégja za rudaje pono u sltaju eset, = odredivanje koeficijenata zagadenosti, otstojanja zgrada i drugih urbanistickih i tehnickih uslova. Razvojni planovi su dugorotni planovi i donose se na period od 10 godina ili veti, Planiranjem prostora, ‘odnosno naselja se utvrduje politika, zadaci i mjere uredenja prostora i izgradnju naselja, a narocito: = opSta namjena povesina, = tase infrastrukturnih objekata, = razmje8taj javnih povrSina i gradevina, ~ zaatita sredine, v v sate jen (kano, pn), nasela, oe ostalanaselja zrada i donoSenje planova viii se u skladu sa zakonom, propisom donesenim na osnovu zakona i metodologiji. Usaglasavanje planova (prostomi i urbanisti¢ki plan, vodoprivrecina osnova, Sumska osnova i energetska osnova) se u pravilu vr8iu toku izrade. ‘Skupstina drustveno-polititke zajednice nadleZna za donosenje plana donosi adluku o izradi,u koje) definise ‘vist, vremenski period za koji se donosi, rok izrade, natin obezbjedenje sredstava, nosioca priprema i nosioca izrade. ¥ Izrada plana se poyjerava odgovarajucoj naugnoj ili struénoj organizaciji koja je registrovana 7a izradu planova. 3 ‘Nosioe priprema je obavezan u toku izrade plana obezbijediti saradnju i usaglaSavanje stavova svih ainteresiranih einilaca = Izmjena i dopuna plana se vrsi po postupku donosenja plana. Reviziju pokrece nosilac pripreme plana — ~ zastitu, unapredivanje, uredenje, organizaciju i kori8tenje prostora, = namjenu prostora, ~ _izgradnju mreze i objekatainfrastrukiure, = osnove 2a razmijestaj privredne i drustvene infrastrukture, privrednih djelatnost i naselja, = uredenje podrugja sa posebnom namjenom, zastita i KoriStenje kulturno-historijskog i prirodngog nestijeds, ~ zaititu i unapredenje Eovjekove sredine, Prostomim planom sire regije usmjerava se razvo) i funkeija djelatnosti na njenoj teritorji, utveduje namjena prostora od znacaja za regiju, sistem i mireza naselja, privredna i drustvena infiastruktura od regionalnog‘maéaja, podrugje koncentracije privrednih djelatnosti, podrugje kultumo-historijskog i prirodnog nasljeda, te uskladuje koristenje prostora sa potrebama odbrane i za8tite Coyjekove stedine. 4 Prosonim lanom opine deta ema i proton dfs opt tutvrdenjaprostornim planom: sire resije, odreduje namjena povrsina na podrugju opitine, posebno utvrduju granice urbanih podrutja, privredna, komunalna i drustvena infrastruktura od znataja za opStinu, podrueje privrednih djelatnesti, kultumo- historijskog i prirodnog nasljeda, turizma, sporta, zdravstva, rekreacije, te uskladuje koriStenje prostora sa potrebama odbrane i zastite Covjekove sredine. zradi regulacionog plana u pravilu prethodi izrada idejnog rje¥enja regulacionog plana, Idejno rjetenje sadr2i ‘ostiovne funkcionalne, tchnitke i oblikovne elemente plana i sluZi kao osnova provjera Zelja, potreba i stvari ‘moguénosti ‘Osnov za izradu regulacionog plana u urbanom podruéju je urbanistitki plan, odnosno urbanistitk red, a van tania urbanog podrueja prostorni plan opStine, grada ii posebnog podrutja. Urbanistiki planovi se rade za urbana naselja, Planovima se egulie koristenje zest, izgradnja i uredenje prostora,raspored objekata od znataja inftastrukturna mreza, propisyju uslovi gradnje (spratnostobjekata, nnamijena zona isl), Urbanistidki red se donosi za naselja koja nisu gradskog karaktera, On utvrduje osnovne smjernice aa gradnju u pojecinim dijelovima naselj, plan infrastrukturne mrede isl Urbanisticki projekat se donosi za potrebe gradenja dijela urbanog podrutja koji se izgraduje kao eielina ii je veé djelimitno izgraden, Na dijelovima urbanog podrutj uy wveza izrade reguilacionog plana ili je plan uraden i ako ne postoji obaveza, inate se radi hha osnovu urbanistitkog reds i projekinog programa utvrdenog na osnovu njega. turbanisticko-arhitektonsko rjeSenje predmetnog podrugja, nivelaciono-regulacioni podaci, ~ _uredenje prirodne sredine, = idejna rjesenja saobracajnica, ~ _idejna rjeSenja komunalnih instalacij, idejni projekti planiranih objekata, Urbanistigki uslovi za gradnju i uredenje prostora, Gradevinsko zem|jiste se moze dijeliti "REED ask -zemljiste namijenjeno izgradi gna agri le Gr aeloblvats edn vibe attr parse Gradevinska parcela mora da ima poyrSinu i oblik koji obezbjeduju izgradnju gradevine u skladu 4 planom, urbanisti¢kim i tehnigkim prpisima, Parcela mora imati trajan pristup na ulicu, odnosno put Planom parcelacije se utvrduje velitina, poloZaj i oblik parcele, pristup parcelama, regulacione linije povrSine za Jjavne namjene. Plan parcelacije sadiZiA_sitsacioni plan sa regulacionim linijama i starim i novim parcelama, ‘oznakom katastarskih parcela i povrsina te podatke o vlasnicima odnosno korisnicima. U urbanom podrugju izgradnja gradevina se vrSi na uredenom zemljistu, Pod uredenim se smatra zemjiste na ome su uradeni radovi utvrdeni programom uredena gradevinskog zemljista, a ako plan ne postoji, u ‘minimalnom obimu propisanom zakonom. J 7@ Se eon se ce inje | opremanje gradevinskog.zem rane, ~ _izgradnju komunalnih gradevina i instalaej ~ _iggradnja komunainih gradevina i instalac Uredenje gradevinskog zemlji8ta se vr8i prema programu uredenja koji je po pravilu sastayni izgradnje i prostornog uredenja. programa Urbanisti¢ka saglasnost (rjeSenje 0 urbanisti¢koj saglasnosti) je podvrda nadle2nog organa da je gradevina, zgradevinski i drugi radovi na ili ispod zemlje kao i promjena namjene zernljista u skladu sa planovima i propisanim uslovima i da se mo%e pristupiti radovima, ledavanje urbanistitke saglasnosti je potrebno i za postav{janj i instalacija u svrhu logorovanja i rekreacije, promjenui namjene Sunmskog i poljoprivrednog zemijista u drugo zemljste,sjetu stabala u drvoredy, uw naseljima i rekreacionim podruéjima, postavijanje stubova i samostalnih reklama, Urbanistizka saglasnost se ilaje na osnovu regulacionog plana, urbanistickog projekta ili urbanistickog reda ‘Ako donoSenje navedenih planova nije obavezno, urbanisti¢ka saglasnost se izdaje na osnovu urban sti¢kog plana, plana parcelacije, Za podrugja za koja nije obavezno ni donoSenje urbanisti¢kog plana, urnbanisti¢ka ssaglasnost se daje na osniovu prostomog plana i plana parcelacije. Urbanisti¢ka saglasnost se izdaje na cijelu povrSinu koja je planom namijenjena za izgradnju gradevine. Unbanisticka saglasnost za privremene objekte ili privremene namjene so izdaje samo izuzetno i sa ogranienim rokom vazenja. Obavijanje prethodnih studija,isptivanje terena | istrazivanja iarada idejnihtjesenja,izrada investicionih programa prikupljanje podataka za projektovanje se vr8i na osnovu izdate urbanistigke saglasnosti ‘Zahtjev za izdavanje urbanislitke saglasnosti se podnosi opStinskom organu uprave nadie?nom za utbanizama Nle2ni organ priprema urbanisticku dokumentaciju, Sto se po potrebi moze povjerti ovlasteno} organizacif Urbanistigka dokumentacija. sadr2i potrebne saglasnosti i podatke potrebne za izdavanje. Ova doktmentacija sluzi i za izdavanje dozvole za gradenje. Troskove pripreme urbanistitke dokumentaeije snosi investor. Nakon toga nadle2ni organ izdaje saglasnost. Urbanisti¢ka saglasnost se mora izdti u roku od 30 dana od dana podnoSenja zahtjeva, a za gradevine i radove za koje je potrebno pribljavljanje propisanih saglasnstiu roku od 60 dana. Urbanistigka saglasnost se ne moze dati fizitki i prav predmetne gradevine, Urania saglsos post dvd ako euro od jin gone ne zat dowvola a graders, 22, Odobrene za radenje Odobrenje za gradenje je potvrda nadle2nog organa da su ispunjeni potrebni uslovi za izgradnjd gratevine, wsSenje gradevinskih i drugih radova nag povrsin i ispod povrsine zemlje kao ipromjena namjene gradevinskox zemijista ili gradevine. icima koja po propisima ne mogu biti viasnici Ottobrenje za gradenj se izdae 2a izgradnju gradvin ili radova celni Obuhvata po pote i pripremne rave, au sltajevita sloznijihpripremnihradova moze se a nj sat posebno odobrenje Za grdene. Zahyjev za izdavanje odobrenja 2a gradenje se podnosi opstinskom organu uprave nadleznom za peslove sradenja, ‘Nadie2ni organ provjerava da Ii je projekat uraden prema urbanisti¢koj saglasnost i zakonu za odgovarajuéu gradnju. Provjeru mote vrSiti i organizacija koju nadle%ni organ odredi, Ako se utvrdi da nisu zadovoljeni uslovi, projekat se vraéa na dopunu uz.odgovarajuée obrazlozenje. Ako se utvrdi da su neki zahtjevi urbanisti¢ke Saglasnosti nerealni, nadleZni organ je duizan da korisniku izda dopunu odnosno izmjenu urbanisti¢ke saglasnosti Saglasnostizdaje poslije prethodne procedure opstinski organ nadlezan za gradenj. Jedan primjerak odobsrenja se dostavija nadleZnom opStinskom inspektoru, Odobrenje za gradenje nadle’ni organ je duzan izdatiu roku od 60 dana od dana podnoenja zahtjeva, odnosno da u istom roku odbije izdavanje odobrenja, ‘Sila dan nemesis, Urbanisti¢ka saglasnost se ne moze dati fizitki i pravnim licima koja po propisima ne mogu biti vlasnici predmetne gradevine. Za gradenje objekata i postrojenja i vodenje drugih radova na povrsin ili ispod povrSine zemlje radi se tchnigka dokumentacija (projekat za izvodenje). Tehnigka dokumentacija se radi na osnova uslova datih w urbanisti¢koj saglasnosti,‘Tehnigka dokumentacija se sastoji od jednog ili vi8e projekata za izvodenje, odnosno dijelova (projekat {chnoloskog procesa, projekat gradevinskog dijela, projekat instalaeja isl). ‘Tehni¢ka rjeSenja u projekru moraju biti u skladu sa tehnigkim mjerama i propisima, normativima i obaveznim standardima, rezultatima istraZivatkih radova, ispitivanja i drugih studija kao i sa namjenom i tehnoloskom, ‘odnosno eksploatacionom i ekonomskom koncepeijom objekta. ‘Tehnicku dokumentaciju za gradenje gradevina, postrojenja i izvodenje drugih radova mote raditi organizacija koja je registrovana za izradu odgovarajuée tehni¢ke dokumentacije Gradenje gradevina i gradevinskih cjelina se vrsi 90 dobijanju odobrenja za gradenje, = |Dogradnja je svako prosirenje postojeceg objekta kojim se zauzima zemljste ili prostor, ako dogradeni dio ini gradevinsku cjelinu sa objektom koji se dograduje, ican jee it adam Je promjena konstruktivnih elemenata koji mogu imati uticaja na stabilnost gradevine, lugradnja novih instalacija, ugradnja nove opreme, promjena namjene i vanjskog izgleda. i dijela koji pretstavlja ekonomsko-tehnicku cjelinu i moze se samostalno koristiti, radi provjere ispravnost Tehnigki pregled obuhvata nik preg gradevinsi dav nla, opneme iota. Tekin pregledom se utvrduje da li je objekat uraden u sklac lokumentacijom na osnovu koje je izdato ‘odobrenje za gradenje, odnosno da li,e izgraden u odnosu sa tehnigkim standardimna i normativima (dal je stabilan, bezbjedan od pozara ida li je obezbijedena bezbijednost Zivota i zdravlja ljul, seobraca i susjedne $e etaza, preuredenje krovista odnosno potkrovija, na postojeéim 20‘objekte, te da Ii su ispunjeni postavijeni uslovi i dali su preduzete mjere kojima ée se sprijesit, odnosno svesti na najmanju mjeru Steta koju objekat svojim postojanjem moze nanijeti okolini.. eerste U zahtjevu se navodi ko je i kada izdao odobrenje = ‘gradenje, te 10) i datum oddobrenja, izgradeni objekat se moze staviti u funkeiju mn nadlezan za vrsenje tehni¢kog pregleda w roku od 8 nira struénu komisiju 2a vrSenje tehni¢kog pregleds, gan pprijemu zahtjeva za U struénu komisiju nadlezni organ odreduje odgovarajuce strunjake prema prirodi objekta ili gradevine, ‘odnosno izvedenin radova. U radu Komisije uéestvuju i ovlaSéeni predstavnici organizacija koje po zakonu ili propisima treba da weestvuju u tehniékom pregledu. Oni po obavljanuu pregleda sastavljau pismeni izyjestaj s 1isljenjem da li se predmetni object moze kori i predaju ga predsjedniku komisie. U satavu komisije za tehnitki pregled mora biti najmanje jecno struéno lice koje ima struénu spremu i praksu odredenu za lica koja mogu raditi tehnitku dokumentaciju za adekvatne gradevine. Tehnicki pregled se vrSi prema programu Koji utvrdi presjednik komisije. © vrSenju tehnitkog pregleda komisija vyodi zapisnik. IvjeStaj mora sadrati struéno misljene komisije da li se objekat moze koristiti, odncsno koji se Pots no cnt i ps nen Tei reg ng ira male sos Troskovi tehnigkog pregleda padaju na teretinvestitora, = prijediog, ae £ Ra este remade eam at ne ane objekta, nadlemi organ za izdavany. ija 2a upotrebu moze indati privremeno odabrenje za upotrebu objekta koji po svom tehnoloskom procesu treba da bude odredeno vrijeme u probnom pogonu, kako bi se utvrdila puna tehnitka ispravnost objekta. probni rad ne move biti duzi od 12 mieseci Davanje odobrenje za upotrebu se moze usloviti prethodnim uklanjanjem objekata koji su gradeni kao pripremni radovi za izgradnju gradevine. Postupak za izdavanje odobrenja je hitan. ‘Ako se tokom tehnitkog pregleda ustanovi da gradevina nije uradena prema tehnickoj dokumentaeijina osnovui koje je dabijeno odobrenje za gradenje, nadlezni organ e zahtijevati od investitora dau odredenom roku podnese zahtjev i dokumentaciju prema kojoj je objekat izgraden, da bi mu se izdalo novo odobrenje za gradenje. Ukoliko investor ne pribavirjeSenje po izmijenjenom stanju, organ nadle?an za gradenje ce donijti riesenje o rusenju dijelova ili ijelog objekta koji nisu u skladu sa dokumentacijom. RjeSenje za ruSenje 6e se iadati iu slueaju da se kod tehnickog pregleda utvrdi da se ne mogu otkloniti nedostact izgradene gradevine 2bog jth postoji opasnost stabilnosti gradcvine, po Zivot i zdravije ljudi, saobracaj i susjedne gradevine. Onan za izdavanje edobrenja za upotrebu odbice svaki zahijev za tehnitki pregled i izdavanje odobrenja za upotrebu za objekte za koje prethodno nije obezbijedena dozvola za gradenje, ili ako objekat nije graden uw skladu sa prjektom po kome je pribavljenja dozovla za gradenje i uputti stanku da u odredenomnricku privbavi odobrenje za gradenje. Ukoliko isto ne bude pribavljeno u odredenom roku, nadlezni organ ée izdatirjeSenje da se gradevina porusi Ukoliko investitor poéne koristti objekat prije pribavljanja odobrenja za koristenje, donijece se rjesenje 0 zabrani koristenja gradevine. Nadzor nad provodenjem zakona i propisa u oblasti urbanizma i gradenja vrSe opStinski organi za poslove uurbanizina i gradenja, svaki u okvieu svoje nadleznosti SERRE ee et reo Vite politike organizacione jedinice takode organizuju svoje nadzorne slu2be. 21Za opstinskog inspektora moze biti postavijen diplomirani inzenjer gradevine ili arhitekture sa najmanje 1 zgodinomn iskustva i tehni¢ar ist struka sa najmanje 2 godine iskustva. Za inspektora vise organizacione jedinice {(Kantona) moze biti postavljen diplomirani inZenjer gradevine ili arhitekture sa najmanje S godina iskustva, = da lise gradenje objekta u odredenom podrutju vrsi u skladu ¥4 sa planom i drugim urbanisti¢ko- ‘eradevinskim uslovima propisanim za podrugje, = dali se gradenje objekta u odredenom podrugju vrSi skladu sa posebnim uslovima propisanim za podrgje, = dali se i drugi radovi u zastiéenim i poscbno zasti¢enim ilil ugrozenim pgodruéjima vrSe w skladu sa ‘odredbama zakona, = dali gradevina ili drugi objkat zbog fizi¢ke dotrajalosti, elementarne nepogode ili drugih razloga move i

You might also like

• Freakonomics Rev Ed

  

  From Everand

  Freakonomics Rev Ed

  Steven D. Levitt

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (7865)
• The Hobbit

  

  From Everand

  The Hobbit

  J.R.R. Tolkien

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (24728)
• Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  

  From Everand

  Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of Strategy

  Stephen F. Kaufman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3321)
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (20054)
• Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  

  From Everand

  Habit 1 Be Proactive: The Habit of Choice

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2558)
• The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  

  From Everand

  The Iliad: A New Translation by Caroline Alexander

  Homer

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5719)
• The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  

  From Everand

  The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good Life

  Mark Manson

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5809)
• American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  

  From Everand

  American Gods: The Tenth Anniversary Edition

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (12954)
• Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  

  From Everand

  Pride and Prejudice: Bestsellers and famous Books

  Jane Austen

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (20479)
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (353)
• The Art of War: A New Translation

  

  From Everand

  The Art of War: A New Translation

  SUN TZU

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (3044)
• The 7 Habits of Highly Effective People Personal Workbook

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People Personal Workbook

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2515)
• Oscar Wilde: The Unrepentant Years

  

  From Everand

  Oscar Wilde: The Unrepentant Years

  Nicholas Frankel

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (10370)
• The Picture of Dorian Gray: Classic Tales Edition

  

  From Everand

  The Picture of Dorian Gray: Classic Tales Edition

  Oscar Wilde

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9759)
• The Iliad: The Fitzgerald Translation

  

  From Everand

  The Iliad: The Fitzgerald Translation

  Robert Fitzgerald

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5646)
• Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  

  From Everand

  Habit 6 Synergize: The Habit of Creative Cooperation

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2499)
• The 7 Habits of Highly Effective People

  

  From Everand

  The 7 Habits of Highly Effective People

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2568)
• Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  

  From Everand

  Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and Execution

  Stephen R. Covey

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2507)
• Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  

  From Everand

  Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On It

  Chris Voss

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (3294)
• How To Win Friends And Influence People

  

  From Everand

  How To Win Friends And Influence People

  Dale Carnegie

  Rating: 4.5 out of 5 stars

  4.5/5 (6532)
• The Odyssey: (The Stephen Mitchell Translation)

  

  From Everand

  The Odyssey: (The Stephen Mitchell Translation)

  Stephen Mitchell

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (7771)
• Anna Karenina: Bestsellers and famous Books

  

  From Everand

  Anna Karenina: Bestsellers and famous Books

  Leo Tolstoy

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (7503)
• Wuthering Heights Complete Text with Extras

  

  From Everand

  Wuthering Heights Complete Text with Extras

  Emily Bronte

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9955)
• The Picture of Dorian Gray (The Original 1890 Uncensored Edition + The Expanded and Revised 1891 Edition)

  

  From Everand

  The Picture of Dorian Gray (The Original 1890 Uncensored Edition + The Expanded and Revised 1891 Edition)

  Oscar Wilde

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (9054)
• How to Win Friends and Influence People: Updated For the Next Generation of Leaders

  

  From Everand

  How to Win Friends and Influence People: Updated For the Next Generation of Leaders

  Dale Carnegie

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (2326)
• Stardust

  

  From Everand

  Stardust

  Neil Gaiman

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (8140)
• The Iliad of Homer

  

  From Everand

  The Iliad of Homer

  Alexander Pope

  Rating: 4 out of 5 stars

  4/5 (5143)