GOSPODARSTVO

OPDENITO O GOSPODARSTVU

Ekonomija
o gr. oikos = kuda (dom) i nomos = zakon (red)
o oikonomija = red u voenju domadinstva

o Temelj ekonomije:

red je zadovoljen ako je rashod manji od prihoda

Ekonomija je znanost koja istrauje kako zajednice iskoritavaju oskudne resurse da bi
proizvele korisne robe i podjelile ih meu razliitim skupinama u zajednici.
-Paul Samuelson Ekonomija

Predmet izuavanja ekonomije: proces drutvene proizvodnje (reprodukcije)

o 1. Proizvodnja
Mijenjanje prirode da bi koristila ovjeku
o 2. Raspodjela i razmjena dobara
Odvija se na tritu
Roba za Robu trampa
Roba za Novac pa Novac za Robu trgovina
o 3. Potronja
EKONOMIJA JE ZNANOST KOJA IZUAVA PROCES DRUTVENE REPRODUKCIJE
PDR je proces kod kojeg potronja potie proizvodnju
Gospodarstvo Sustav sloen od niza elemenata:
o 1. Pojedinani gospodarski subjekti
o 2. Djelatnosti
o 3. Svi zakoni i propisi vezani za PDR
PDR se djeli na:
o Ekonomiju (teorija)
o Gospodarstvo (praksa)

POVIJESNI RAZVITAK EKONOMSKE MISLI

1. zaetnici Kain i Abel

o Kain je ratar
o Abel je stoar
Dokaz od agrarnoj revoluciji
Aristotel (sredin 4. st. pr. Kr)
o Primjena ekonomje je umijede gospodarenja iji je cilj ne stjecati osobna bogatstva ved
bogatstva za cijeli narod
Novi Vijek (17. i 18. st)
o Merkantiliziam - 17. st. UK merkaritiliskika ekonomija
o Povedati nacionalno bogatstvo pomodu trgovine
to vie izvoziti, a to manje uvoziti
o Nisu uzimali u obzir proizvodnju koja je nuna za raspodjelu dobara
o Englesko bogatstvo od vanjske trgovine Thomas More 1620.
Francuska 18. st.
o Fiziokracija
o Poljoprivreda je najvanija
vikovi proizvoda odlaze na trite
Smatra se da su ti vikovi darovi od Boga a ne ljudski rad koji je uloen da se
dobiju ti vikovi
Od tuda ime fiziokracija
o Uzima se u obzir proizvodnja za raspodjelu dobara
o Misli o proizvodnji i raspodjeli bogatstva Turgot
Adam Smith
o Bogatsvo naroda 1776.
o Otac ekonomije utemeljio je ekonomiju kao samostalnu znanost
o ispravio je nedostatke fiziokracije i merkanitilizma
o Govori - Nema trgovine bez proizvodnje i Vikovi nisu dar od Boga ved su rezultati
ljudskog rada
o Prvi detaljno opisani gospodarski sustav u povijesti opisao UK
o Sustav koji je zove laisse faire pustimo da sve ide svojim tokovima
Drava ne kontrolira bogatstvo
Takoer se naziva: Ekonomski liberalizam Neintervencionizam
Zakon ponude i potranje
Nevidljiva ruka oznaka za trini automatizam na tritu je se istovremeno ostvaruje i
osobni i opdi interesi
19. stoljede
o Klasina ekonomija
o Naela politike ekonomije i oporezivanja - David Ricardo, 1817.
o Karl Marx utemeljitelj socijalistike ekonomije
Kapital 1867.
Marxovi termini:
kapitalizma, trina ekonomija
2

20. stoljede
o 1. polovica 20. st.
Opda teorija zaposlenosti kamata i novca Keynes, 1936.
Zagovornik intervencionizma
Ako se drava ne mijea u gospodarstvo nastaje kriza i nestabilnost
trita
Tvorac Makroekonomije
Prouava problematiku gospodarstva kao cjeline te u skladu sa tim,
raslanjuje pojedine ekonomske cjeline
o 2. polovica 20. st.
Neoliberalna ekonomija
obnavlja se neintervencionizam
Milton Friedman
o Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju - 1976.
o Kapitalizam i sloboda

HRVATSKA EKONOMSKA MISAO

15. st.
o Benedikt Kotruljid (Benko Kotruljevid)
O trgovini i savrenu trgovcu 1. europsko djelo o ekonomiji
19. st.
o dr. Eugen Kvaternik
Hrvatski glavniar 1863. 1. moderno hrvatsko ekonomsko djelo
glavniar = kapitalist = poduzetnik

GOSPODARSKE FUNKCIJE

Temeljna gospodarska pitanja:

o 1. to proizvoditi?
Onaj proizvod koji trite trai
o 2. Koliko proizvoditi?
Onoliko kolika je potranja
o 3. Kako proizvoditi?
Da je proizvod konkurentan, im veda dobit u minimalne trokove
Monopol

VIDLJIVA RUKA

Vidljiva ruka sve mjere dravne intervencije u gospodarstvo

1. Nedjelotvornost Nevidljive ruke

Ulazak u djelatnost kada nema profita

o subvencioriranje mjera dravne intervencije
strogo namjenska sredstva izdvojena iz dravnog prorauna koja se ulau u
nisko profitabilne djelatnosti

2. Nejednakost do koje dovodi Nevidljiva ruka

primjer: latinoameriki kapitalizam prevelika razlika izmeu bogati i siromanih

Porezne politike
o linearno proporcionalno oporezivanje
jedinstven porez za sve, bez obzira na prihod
o progresivno oporezivanje
primjer: Danska
kako rastu prihodi, tako raste i stopa poreza
Hrvatska ima 3 stope poreza 12%, 25%, 40%
o regresivno oporezivanje
paualno pladanje tono odreen iznos za sve klase
Fiskalna politika
o Dravni proraun se djeli na:
javne prihode (porezi, troarine, carina)
viak prihoda = suficit
javne rashode
viah rashoda = deficit
o Anti recesijska (ekspanzijska) fiskalna politika
cilj: povedanje zaposlenih, proizvodnje, osobne potronje
nain: smanjenje javnih prihoda, povedanje javnih rashoda
o Anti inflacijska (kontakcijska) fiskalna politika
cilj: suzbijanje inflacije
naina: povedanje javnih prihoda, smanjenje javnih rashoda

3. Nestabilnost do koje dovodi Nevidljiva ruka

konjuktura = gospodarski rast

recesija = stagnacija i pad gospodarskih aktivnosti
o Do 19% nezaposlenog aktivnog stanovnitva = recesija
o Od 19% nezaposlenog aktivnog stanovnitva = depresija
Najpoznatija depresija = 1929. SAD pad burze
dravni kapitalizam = velika prisutnost drave na tritu
o rezultat: New Deal 1933.
zaposlili su ljude na javne radove i potaknuli osobnu potronju, te smanjili
poreze novim poduzetnicima
Inflacija
o Rast opde raine svih dobara i usluga, to ujedno znai pad kupovne snage novca
o pad vrijednosti novca
o opdi rast svih cijena
o Najpoznatija Hiperinflacija u Njemakoj 1923.
Deflacija - opdi pad cijena koji vodi rastu kupovne snage novca
Monetarna politika Sve mjere koje drava poduzima za stabilnost svoje monete
o Devalvacija zakonsko smanjivanje vrijednosti domade valute u odnosu na neku drugu
stabilnu valutu ili na zlato

GOSPODARSKI SUSTAVI

Gospodarski sustav - gospodarski poredak koji dosnosi dogovore na temeljna gospodarska

pitanja gospodarskih funkcija

SOCIJALIZAM

1921. Rusija Lenjin Nova Ekonomska Politika

1. socijalna drava na svijetu 1922. Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika (SSSR)
Sve socijalne drave koje su nastale nakon SSSR-a slijede njegov postanak osim Kambode
Ekonomska politika SSSR-a poznata pod nazivom Plansko gospodarstvo
o gospodarske funkcije su planirane na najvioj dravnoj razini
U vlasti resornog ministarstva
o petoljetka proizvodnja planirana 5 godina unaprijed
o Odgovori na temeljna gospodarska pitanja:
to proizvoditi?
Prioritet stavljen na teku metalurgiju
irokopotrona roba stavljena u stranu
Koliko proizvoditi?
Najprioritetnije robe najvie
irokopojasne robe najmanje
Kako proizvoditi?
irokopotroni proizvodi su uniformirani
Kvaliteta ovisi o prioritetu robe
SSSR je jo poznat pod imenom Komandno gosporastvo
o strogo centraliziran sustav
- Na vrhu je DPC(KP)
- Resorna Ministrstva
dobivaju naredbe od vrha
- Poduzeda naredbe od
resornog ministarstva
- Novac odlazi u DPC(KP)

DRAVNO PARTIJSKI CENTAR (KP)

MINISTARSTVA
NOVAC

PODUZEDA

SSSR se jo naziva i Dogovorna Ekonomija

o Jer sve dogovore oko planiranja gospodarstva donosi aica ljudi u DPC (KP)

KAPITALIZAM

Sustav slobodnog trinog gospodarstva

Sustav slobodnog poduzetnitva
Dobiva naziva od Marxovog termina i djela Kapital
Prvobitna akumulacija kapitala
o Razvoj kapitalizma poinje u 14. st. razvijanjem gradova i pojavom kovanog novca
o Dolazak do graanskih revolucija i nastanka feudalizma
Prevladava privatno vlasnitvo
o (lat. privare liiti nekoga/neega)

NEOLIBERALIZAM

laisse faire Neka sve ide svojim tokovima

o neintervencionizam
1970. te UK
o Margharet Thatcher taerizam
o Ukida sve javne rashode i subvencije rudarima
o vodi kontrakcijsku fiskalnu politiku
1980. te SAD
o Ronald Regan reganizam
o maksimalno sniavanje poreznih stopa
rezultira velikim uzletom gospodarstva
o vodi ekspanzijsku fiskalnu politiku
o anti Trustovski zakon
zakon protiv monopola
rezultira izobiljem proizvoda i kvalitetom
Ameriki san
o Zamjeraju mu intenzivan ulazak Japana na Ameriko trie
o Negativni imbenici ivota u SAD-u danas
Zdravstveno osiguranje mogude samo uz posao (puno radno vrijeme)
Mirovinski fondovi Svojevoljno upladivanje doprinosa, nalazi se na burzi,
ako doe do sloma dolazi do gubitka svega
Visoki porezi

MJEOVITO GOSPODARSTVO

cilj: podizanje gospodarske uinkovitosti

osiguranje socijalne pravednosti
osiguranje gospodarske stabilnosti
o primjer: Francuska 2006.
Pred bankrotom donesli zakon koji omogudava uvanje i spaavanje vanih
industrija
Na taj nain drava intervenira u gospodarstvo

TRITE

Sustav slobodnog trinog gospodarstva

Trite je ukupnost svih oblika robno novanih odnosa u drutvu zasnovanom na podjeli
rada
Trite postoji i bez novca, robnom razmjenom
Funkcije trita:
o Selektivna funkcija
odabir onoga to se potrauje
nema robe koja se ne potrauje
o Razvojna funkcija
trino natjecanje - konkurencija
poboljanje proizvoda u svakom smislu
o Alokativna funkcija
neki proizvod de uvijek dodi tamo gdje se treba, bez obzira gdje je proizveden
Podjela trita
o Prema prostornom obuhvatu:
lokalno, regionalno, nacionalno, slobodno
o Prema predmetu razmjene
trite rada, kapitala, usluga
o Prema uvjetima djelovanja
otvoreno / zatvoreno trite
legalno / ilegalno (crno trite)
Trine strukture
o monopol
monopolist odreuje cijenu proizvoda
dvopol i oligopol monopolistika udruenja
odreivanje cijena prema dogovoru
zakonom zabranjeno
o konkuretno trite
vie predstavnika istog proizvoda

Trini zakoni
o 1. Opdi zakon ponude
Ponuda Neka dobra koja proizvoa nudi na tritu uz odreene uvjete
Proizvodni inputi:
1. sirovina
2. radna snaga
3. energija
Prozvodni output gotov proizvod sa svojom proizvodnom cijenom
Proizvodna cijena cijena proizvoda na tritu

Prinos =

Ponuda je funkcija od cijene Ponuda = f(cijena)

Trina
cijena

Koliina
ponude

o 2. Opdi zakon potranje

Proizvod ukupna koliina nekog dobra koji potrauju potroai uz odreene
uvjete
Kada cijena nekog dobra na tritu pada tada raste potranja za tim dobrom, ali
uz uvjet da su sve druge okolnosti ostale iste
kupovna mod i kvaliteta proizvoda
primjer: sezonske rasprodaje
Potranja je funkcija od cijene Potranja = f(cijena)
Ponuda i Potranja su zavisne o cijeni

o 3. Zakon ponude i potranje

U uvijetima potpune konkurencije trina cijena de se kretati prema onoj razini
na kojoj de koliine koje proizvoai ele prodati biti jednake koliinama koje
potroai ele kupiti
Ponuda i Potranja diktiraju cijenu

n = stabilna cijena optimalna cijena i za proizvoaa i potroaa

10

SLOBODNO PODUZETNITVO

Slobodan izbor vlastite gospodarske djelatnosti s ciljem stjecanja dobiti, ali i snoenja rizika u
poslovanju
o Za poetak rada bitno je odabrati na to se fokusirati:
ideju najbolje izabrati u konjukturnom razdoblju gospodarstva
kapital izabire se u nerazvijenom recesijskom drutvu
POETAK PADA
o Gubitak
Kada je ulog u poslu vedi od dobiti
Potrebno ga je im prije sanirati
najbolje vlastitim sredstvima
zajmom od banke
posudbom od vjerovnika kao fizike osobe oblik dugovanja
o Nelikvidnost
Nemogudnost podmirivanja tekudih trokova
o Insolventnost
Nemogudnost podmirivanja i kratkotrajnih i dugotrajnih trokova
o Steaj
Sudski postupak u nadlenosti trgovakog suda
1. strana u parnici: insolventna uprava ili pojedinac
2. strana u parnici: svi vjerovnici (svi kojima je tvrtka duna)
Steajni upravitelj odreuje ga trgovaki sud da reorganizira poduzede

o Bankrot
Dolazi kada su svi ukupni gubitci vedi od ukupne imovine
banca nota = rabijena klupa bankarima koji su izgubili neije novce rabijena je
klupa tj. izgubili su pravo na bavljenje novcem
o Likvidacija
Brisanje iz registra trgovakih drutava zbog nemogudnosti pladanja trokova

11

KAKO POKRENUTI POSAO?

1. Poeti od nule
Pozitivno
o Vlastita ideja uz novi posao; izazov; nema bivih vlasnika niti njihovih dugova;
stvaranje vlastitih vjernih kupaca;
Negativno
o Novopokrenuti poslovi imaju najvedu mogudnost za neuspjeh; potrebno se
izboriti za uspjeh; Rizik za uspjeh je najvedi
2. Kupiti postojede poduzede
Pozitivno
o Smanjena neizvjesnost o uspjenosti posla; ved postojedi odnosi i uhodan
posao; cijenkanjem se moe ostvariti nia cijena poduzeda pri kupnji
Negativno
o Vrijednost poduzeda je teko procjeniti; mogude nasljeivanja problema
prijanjih vlasnika
3. Franiza
Ugovor izmeu prodavatelja i kupca, tj. ugovor koji kupcu (franiantu) doputa prodaju
proizvoda ili usluga prodavatelja (franizora)
Razvoj franize 1800-tih godina u SAD-u, a moderni rad franize 1898. kada je General
Motors (GM) poeo franizirati zastupnitva diljem drave
o Primjer: McDonalds, Fornetti
Pozitivno
o Brzo razvijanje poslovanja; uhodan posao; dobivene sve potrebene upute za
nain poslovanja;
Negativno
o Mala neovisnost u odluivanju poslovnih koraka; ogranienje rasta poslovanja;
visok troak koritenja franize; trajna obveza
4. Obiteljski posao
Posao koji dre lanovi neke obitelji, gdje svaki lan ima neku ulogu u poslovanju
Pozitivno
o Poznavanje suradnika; vede povjerenje; nasljee
Negativno
o obiteljske veze i emocije mogu naruiti poslovno razmiljanje; nemogudnost
slobodnog izbora karijere

12

KAPITAL

Glavnica = hr. rije za kapital

Kapital (lat. caput, capitis = glava)
Kapital je bilo koji oblik imovine koji je gospodarstveno iskoriten, tj. da moe donesti dobit
nakon poslovne oplodnje
Mrtvi kapital je kapital koji ne donosi prinos

KAPITAL S ASPEKTA ULAGANJA U POSLOVANJE (IJI JE KAPITAL?)

1. Kapital vjerovnika
Tada je poduzetnik dunik vjerovniku
Naziva se: dug, dugovanje
Najvedu stavku ovog kapitala ine izdatci za redovno poslovanje
isplatni poredak poredak po kojem se ispladuju dugovi
o kapital vjerovnika ini 1. isplatni red u sluaju bankrota ili likvidacije
2. Kapital banaka i dobavljaa
Kredit ili zajam
Od banke je financijski zajam
Od dobavljaa je robni zajam
Kapital banke i/ili dobavljaa ini 1. isplatni red
Rone otplate kredita:
o kratkoroni - <godine
o srednjeroni - <5 godina
o dugoroni - > 10 godina, pa ak do 30 godina otplate
3. Kapital bondholdera
bond = obveznica
Obveznica je dokument kojim se neka korporacija obvezuje da de vratiti novac s kamatom
nakon odreenog vremenskog roka osobi koja je kupila obveznice, tj. uloila novac u
korporaciju.
Kapital dratelja obveznica
Postoje:
o Korporativne obveznice
o Dravne obvezncie
o Municipalne obveznice obveznice lokalnih samouprava
Kapital bondholdera ini 2. isplatni red
Obveznicama se NE stie vlasniko pravo u korporaciji

13

4. Vlastiti kapital
Vlasnik kapitala je poduzetnik
Sva dobit od uloenog kapitala ide vlasniku, omogudeno je pravo na upravljanje tvrtkom,
ali postoji i odgovornost vlasnika
Nain vladanja tvrtkom:
o 1 vlasnik pojedinano solo vlasnitvo
o 2, 3, 4 ili vie vlasnika partnerstvo ortakluk
o Mnogo vlasnika korporacija dioniko drutvo (d.d.)
Vlasnika struktura je odvojena od upravljake strukture
dionica papir kojim se dokazuje vlasnitvo u poduzedu
Dioniar = glavniar
dividenda dobit na dionice koje dioniar posjeduje
Vlastiti kapita ini 3. isplatni red u sluaju bankrota ili likvidacije
Odgovornost vlasnika
o Potpuna odgovornost
Prisutna u poduzedima s malim kapitalom
Vlasnik kapitala u potpunosti je odgovoran za poslaovanje te u sluaju
bankrota ili likvidacije dug mora, ako je potrebno, podmiriti u privatnom
imovinom
o Ograniena odgovornost (d.o.o)
Vlasnik u potpunosti odgovara, ali samo kapitalnom tvrtke, nikako
privatnom imovinom
Takva odgovornost mora biti istaknuta u nazivu tvrtke Tvrtka d.o.o
U ovu odgovornost spada i d.d
IMOVINSKE ESTI
o imovinska est oblik kapitala svaki oblik koji kapital poprimi
o imovina aktiva (knjigovodstveni temin)
1. Materijalna
Mora biti zapisano u knjizi
Gotovina u blagajni ili u banci
Vrijednosni papiri
Objekti i oprema
Zalihe (sve to se nalazi u skladitu)
Potraivanja Bilo koji oblik dugovanja od nekoga prema nama pasiva
2. Nematerijalna
Patent dokument kojim se potvruje da sva prava na izum pripadaju
izumitelju
Licencija pravo koritenja tueg patentiranog izuma
Koncesija povlastica za koritenje nekog javnog dobra ili obavljanja nekog
posla
Goodwill nematerijalna bilanna est koja sadri razliku izmeu
knjigovodstvene i trine vrijednosti tvrtke

14