Benzen

Kemijsko ime: benzen

Sinonimi: benzol, cikloheksatrien
Kemijska grupa: aromatski ugljikovodici
Kemijska formula: C6H6
CAS broj: 71-43-2
Dijamant opasnosti: 2-3-0

Fiziko kemijska svojstva

Fiziki oblik: bistra, bezbojna tekuina
Miris: na aromatske uglikovodike
Molna masa: 78,11
Krutite: 5,5 C
Vrelite: 80 C
Relativna gustoa: 0,877
Gustoa para: 2,7
Tlak para: 10 kPa (95,2 mm Hg)
Topljivost u vodi: vrlo slabo topljiv (180mg/100ml)

3
2

Primjena
Upotrebljava se uglavnom za proizvodnju etilbenzena, zatim kumena,
cikloheksana, nitrobenzena, klorbenzena i anhidrida maleinske kiseline. Kao otapalo
se praktiki prestao upotrebljavati (u industriji zbog svoje visoke otrovnosti. Meutim
jo se primjenjuje u kemijskim laboratorijima (reagens, otapalo )
Opasnost za zdravlje
Stupanj kodljivosti: 2
GVI: 1 ppm, 3,25 mg/m3 (Karc.kat.1; Muta.kat.2; K,F,T )
IDLH (momentalno opasno po ivot i zdravlje): 500 ppm
LD50 (takori, oralno): 930 mg/kg
LC50 (takori): 13700 ppm (4 sata)
.
Benzen je vrlo opasan za ljudsko zdravlje. Moe uzrokovati akutna i kronina
otrovanja. Meunarodna organizacija za istraivanje tumora (IARC) svrstala je
benzen meu tvari kancerogenim za ljudski organizam.
Kod akutnog trovanja uslijed depresije sredinjeg ivanog sustava dolazi do
pospanosti, vrtoglavica glavobolje, munine i nesvjestice.
Izloenost koncentraciji od 50-150 ppm rezultira glavoboljom i umorom. Prije pojave
simptoma moe se pojaviti period veselog raspoloenja.
Udisanje koncentracija 20000 ppm (2%) para benzena u periodu 5-10 minuta izaziva
smrt.
Benzen je NARKOTIK. Benzen prodire u organizam kroz kou i moe u tom sluaju
da prouzroi i trovanje.Djelovanje na kou (opetovano ili dugotrajno) zbog
odmaivanja izaziva dermatitis. ( KOROZIV)

Pare i tekuina nadrauju kou i oi.

Ako se proguta djeluje jednako kao pri udisanju. Dugotrajna izloenost
udisanju para benzena i moe izazvati oteenje kotane sri, anemiju i
leukemiju.Takoer moe doi do trajnog oteenja perifernih ivaca, to
se oituje u poremeaju sna, umoru i estoj glavobolji.Dugotrajna
izloenost esto, poslije vie tjedana, pa ak i mjeseci uzrokuje
spavajuu bolest.
Oboljenje zapoinje opom slabou, kao to su glavobolja, klonulost,
pospanost, umor, slab apetit. Sve vee bljedilo ukazuje na malokrvnost
pacijenta. Dolazi do krvarenja sluzokoe desni i gornjih krvarenja iz koe.
Zatim se pojavljuje kronino oboljenje organa za stvaranje krvi, a samim
tim su nastale izmjene u sastavu krvi. Broj crvenih krvnih zrnaca se
smanjuje, a stvaranje bijelih krvnih zrnaca je poremeeno, to dovodi do
smanjenja njihovog broja. Uslijed smanjenja broja crvenih krvnih zrnaca,
dolazi do krvarenja iz koe. Kada bolest uzme maha, ona obino
zavrava smru. ( SISTEMSKI OTROV)
Kronina trovanja benzenom nazivaju se benzolizam.

Opasnost od poara
Stupanj zapaljivosti: 3
Plamiste (zatvorena posuda): -11 C
Temperatura samozapaljenja: 498 C
Granice eksplozivnosti: 1,3-7,1 vol.%
Benzen je vrlo zapaljiva tekuina. Pare su tee od zraka, te se mogu
nakupljati pri podu. Sredstva za gaenje poara: ugljini dioksid, alkoholna
pjena, kemijski praci i rasprena voda. Produkti termikog raspada
benzena su otrovni.
Stabilnost:
Stupanj reaktivnosti: 0
Benzen je normalno stabilan, ali s nekim kemijskim tvarima moe burno
reagirati
Osobna zatitna sredstva
Budui da je benzen proglaen kancerogenom tvari, preporua se
najpouzdanija zatitna za dine organe, kad je koncentracija para iznad 0,1
ppm. Za rad s tekuim benzenom potrebno je zatititi i cijelo tijelo.
Materijal otporan na benzen je POLIVINILALKOHOL. Ne preporua se
polietilen, polivinilklorid, prirodna guma i butil guma, jer ih benzen otapa za
manje od jednog sata.

Prva pomo

Udisanje para
U sluaju prestanka disanja daje se umjetno disanje usta na usta. U svim ozbiljnim
sluajevima treba se savjetovati s lijenikom.
Nakon dodira s koom
Namoiti vodom, odmah skinuti natopljenu odjeu i obuu; mjesto dodira obilno isprati
ili istuirati vodom. Zatraiti hitnu medicinsku pomo.
Nakon dodira s oima
Odmah ispirati oi istom vodom najmanje 15 min. istim prstima rastvoriti one kapke
i kruiti oima tako da voda dospije u sve dijelove oka. Nastaviti s ispiranjem do
dolaska hitne medicinske pomoi.
Nakon gutanja
Poticati na povraanje. Unesreeni neka popije asu mlake i slane(2 liice soli) vode.
Odmah pozvati lijenika.
Metode analize
Za brzo i dovoljno tono odreivanje koncentracija para benzena slue indikatorske
cjevice (C
-"Benzol" za koncentracije od 0,5 do 60 ppm)
esto se upotrebljava i prijenosni plinski kromatograf s plameno-ionizacijskim
detektorom Za preciznu analizu moe se upotrijebiti jedna od standardnih metoda za
ugljikovodike ka:
OSHA metoda br. 12 (OSHA Anaivtical Methods Manual. 2nd ed. Part 1. Vol. U.S.
Januarv 1990). Osjetljivost metode je 0,04 ppm benzena

MJERE ZATITE:

1. Dobra ventilacija, to znai da pare treba direktno odvoditi s mjesta

nastajanja; voditi rauna da su pare tee od zraka.
2. Treba koristiti zatvorene sustave
3. Redovita kontrola radnika na BGV
4- Osobe preosjetljive na benzen ili one kod kojih je ispitivanje krvi
ukazalo na trovanje benzenom ne mogu raditi na mjestima gdje
dolaze u dodir s benzenom.
5. Redovita kontrola koncentracije benzena na radnim mjestima
6. Gdje je mogue zamjeniti benzen sa drugim otapalom, koje nije
otrovno ili je manje otrovno.
7. Zabrana koritenja otvorenog plamena na radnom mjestu
8. Zabrana puenja na radnim mjestima
9. Elektrine instalacije u S- izvedbi
10. Svi metali sa kojima benzen dolazi u dodir trebaju biti uzemljeni zbog
statikog elektriciteta

Toluen
3

Kemijsko ime: metilbenzen

Sinonimi: toluen, metilbenzen, fenilmetan, toluol
Kemijska grupa: aromatski ugljikovodici
Kemijska formula: C6H5CH3
CAS broj: 108-88-3
Dijamant opasnosti:

Fiziko-kemijska svojstva
Fiziki oblik: bistra, bezbojna tekuina
Miris: slian benzenu
Molna masa: 92,13
Krutite: -95 C
Vrelite: 110,6 C
Relativna gustoa: 0,86
Gustoa para: 3,1
Tlak para: 2,93 kPa (22 mm Hg)
Topljivost u vodi: vrlo slaba (54-58 mg/100ml)
Brzina isparavanja: 2,24

Primjena
Toluen se upotrebljava u sintezi nekih kemijskih spojeva (benzen,
benzojeva kiselina, toluen diizocijanat i dr.), eksploziva, boja i mnogih
drugih tvari.
Slui kao otapalo za tinte, boje, lakove i ljepila. Nalazi se u automobilskom
i avionskom benzinu.
Opasnost za zdravlje
Stupanj kodljivosti: 2
BGV ( krv, izdahnuti zrak, urin )
GVI: 50 ppm, 192 mg/m3 ( Repr.kat.3; K,F,Xn ) - KOROZIV
KGVI: 100 ppm, 384 mg/m3
IDLH: 500 ppm
LC50 (takori): 6000 ppm (6 sati)
Toluen je tetan za ljudski organizam. Do trovanja moe doi udisanjem
para, apsorpcijom kroz kou i gutanjem.Tekuina nadrauje oi i kou, a
pare dine puteve (visoka koncentracije para nadrauju oi i sluznicu
nosa).
Toluen u dodiru s koom,otapa prirodnu masnou koe(oznaka K)
uzrokujui njeno suenje, stvaranje crvenila na koi i pojavu dermatitisa.

Akutno djelovanje izlaganju toluena uzrokuje depresiju centralnog

ivanog sustava, oteenje jetre i bubrega.
Pri 50-100 ppm osjea se iritacija nosa, grla i dinog sustava te
pospanost i glavobolja. Koncentracija od oko 100 ppm izazivaju
vrtoglavicu i umor, preko 200 ppm osjea se munina, preko 500 ppm
nekoordiniranost pokreta i nemogunost koncentracije (oamuenost).
( NARKOTIK)
Udisanje para koncentracije 1% moe rezultirati smru.
Gutanje toluena djeluje isto, kao kad su udisane visoke koncentracije
para: depresija sredinjeg ivanog sustava.
Otrovnost toluena poveava benzen, koji je uvijek prisutan u toluenu
tehnike istoe 1.
Opasnost od poara
Stupanj zapaljivosti: 3
Plamite (zatvorena posuda): 4,4 C
Temperatura samozapaljenja: 480 C
Granice eksplozivnosti: 1,2-7,1%

Toluen je zapaljiva tekuina. Pare stvaraju eksplozivne smjese sa zrakom.

Sakuplja statiki elektricitet, to takoer moe biti uzrok paljenja (pored
iskre, plamena i toplih povrina).
Sredstva za gaenje poara toluena su: ugljini dioksid, kemijski praci i
teka pjena. Rasprena magla moe biti efikasna samo za gaenje malog
poara.
Tehnoloki procesi u kojima se upotrebljava toluen pri povienoj
temperaturi trebaju se odvijati u u zatvorenim (hermetiziranim) sistemima,
budui da pare tog spoja stzvaraju eksplozivne smjese.
Elektrine instalcije i ureaji trebaju biti u EKS zatiti.
Stabilnost:
Stupanj reaktivnosti: 0
Toluen je na normalnoj temperaturi stabilan, ali s nekim spojevima
(naroito oksidansima i kiselinama ) moe burno reagirati.

Prva pomo
Nakon dodira s oima
Odmah ispirati oi istom vodom najmanje 15 min. istim prstima
rastvoriti one kapke i kruiti oima tako da voda dospije u sve
dijelove oka. Nastaviti s ispiranjem do dolaska hitne medicinske
pomoi.
Udisanje para
Unesreenog odmah izvedite na isti zrak i ako je potrebno
primijenite umjetno disanje, npr.metodu usta na usta. Pozovite
lijenika.
Nakon dodira s koom
Mjesto dodira dobro isperite vodom i sapunom.
Gutanje tekuine:
Ako je osoba pri svijesti, treba poticati na povraanje stavljanjem
prsta u grlo,glavu treba drati prema dolje. Odmah pozvati
lijenika, jer moe biti potrebno isprati eludac.
Natopljena odjea i obua:
Odmah skinuti i mjesta eventualnog dodira s koom dobro oprati
vodom i sapunom. Odjea se prije ponovne upotrebe treba dobro
oprati.

Osobna zatitna sredstva

Preporuljivi su POLIVINILKLORID I TEFLON, jer su otporni
na toluen.
Nisu preporuljivi materijali od prirodne i sintetske gume,
polietilena i neoprena je r su topivi u toluenu.
Za osobnu zatitu treba se ponaati kao u sluaju rada s
benzenom.
Metode analize
Za priblino odreivanje para toluena u radnoj atmosferi
moemo se posluiti indikatc cjevicama (Drager Toluol 25/a"
za koncentracije 0,5-7mg/m3, Toluol 5/a" za podruje 50-400
Za tonija odreivanja praktini su prenosni instrumenti, kao
to su infracrveni fotometar i [ kromatograf.
Tona i vrlo precizna metoda za odreivanje toluena je
NIOSH metoda 4000 (NIOSH Man Analvtical Methods 4th
ed. vol. 3.).

Stiren

Kemijsko ime: etenilbenzen

Sinonimi: fenileten, stiren monomer, stirol, vinilbenzen
Kemijska grupa: aromatski ugljikovodici
Kemijska formula: C6H5CHCH2
CAS broj: 100-42-5
Dijamant opasnosti: 2-3-2

Fiziko-kemijska svojstva
Fiziki oblik: bistra, bezbojna ili slabo uta tekuina
Miris: ugodan, slatkast (u viim koncentracijama neugodan, otar)
Molna masa: 104,16
Krutite: -30,6 C
Vrelite: 145,2 C
Relativna gustoa: 0,906
Gustoa para: 3,6
Tlak para: 0,60 kPa (4,5 mm Hg)
Topljivost u vodi: praktiki netopljiv (300 mg/l)

Stiren mora sadravati inhibitora (10-15 ppm tercebutilkatehola npr.) da se

sprijei polimerizacija. Uz to kao redovitu neistou sadri neto etilbenzena.

3
2

Primjena
Najvie se upotrebljava u proizvodnji polimera: polistirena, stiren-akrilonitrila,stirendivinilbenzen stiren-butadiengume i nezasienih poliestera.
Opasnost za zdravlje
Stupanj kodljivosti: 2
GVI: 100 ppm; 430 mg/m3 (Karc.kat.2; Xn )
KGVI: 250 ppm; 1080 mg/m3
IDLH: 700 ppm
LC50 (takori): 2800 ppm (4 sata)
LD50(takori, oralno): 5000 mg/kg
Najei nain trovanja stirenom je udisanjem para. Djeluje depresivno na centralni
ivani sustav. Prvi znaci su munina, glavobolja i pospanost, a potom
nekoordiniranost pokreta i oamuenost. ( NARKOTIK )
Nadrauje nos, oi i grlo (20 minuta pri koncentraciji od 200 ppm).
U dodiru s koom tekui stiren izaziva crvenilo i iritaciju, i jako nadrauje oi.
Dugotrajna izloenost parama stirena rezultira istim simptomima kao i kod akutnog
djelovanja. Meutim nakon izlaska iz atmosfere zagaene stirenom, svi simptomi
postepeno nestaju, bez trajnih posljedica.
Budui da stiren ima jak miris (osjeti ga se u koncentracijama deseterostruko niim
od vrijednosti) nije bilo smrtnih sluajeva pri radu.
Klasificiran je meu potencijalne kancerogene tvari (izaziva karcinom na pokusnim
ivotinjama.

Opasnost od poara
Stupanj zapaljivosti: 3
Plamiste (zatvorena posuda): 31 C
Granice eksplozivnosti: 1,1-6,8 vol.%
Temperatura samozapaljenja: 490 C
Stiren je zapaljiva tekuina. Pare stvaraju eksplozivne smjese sa zrakom.
Stabilnost
Stupanj reaktivnosti: 2
U prisustvu inhibitora je stabilan, u protivnom lako polimerizira. Ova reakcija moe
biti burna uz mogunost eksplozije i poara. Soli nekih metala (eljezni i aluminij
klorid), peroksidi i kiseline mogu takoer inicirati polimerizaciju.
Sredstva za gaenje poara: ugljini dioksid, pjena (laka i teka), kemijski praci i
vodena magla. Voda moe biti nedjelotvorna za velike poare.
Pri termikoj razgradnji stvaraju se otrovni plinovi i pare.
Osobna zatitna sredstva
Pri radu sa stirenom treba se zatititi isto kao i kod rada s toluenom. Materijali
otporni na djelovanje stirena (4 sata) su POLIVINILALKOHOL i TEFLON.
Polietilen, prirodna guma i sintetska guma nisu pouzdana zatita (proputaju stiren
za manje od jednog sata).

Prva pomo
Nakon dodira s oima
Odmah ispirati oi istom vodom najmanje 15 min. istim prstima
rastvoriti one kapke i kruiti oima tako da voda dospije u sve dijelove
oka. Nastaviti s ispiranjem do dolaska hitne medicinske pomoi.
Udisanje para
Unesreenog odmah izvedite na isti zrak i ako je potrebno primijenite
umjetno disanje, npr.metodu usta na usta. Pozovite lijenika.
Nakon dodira s koom
Mjesto dodira dobro isperite vodom i sapunom.
Gutanje tekuine:
Ne poticati na povraanje zbog opasnosti da tvar ne dospieje u
plua. Hitno zatraiti lijeniku pomo

Metode analize
Za priblino odreivanje koncentracija para stirena u
zraku moemo se posluiti indikatc cjevicama (Drager "Stvrol 10/a" - za koncentracije 10-200 ppm; "Stvrol 50/a"
za 50-400 ppm. Brza i tona analiza koncentracija para
stirena moe se obaviti prenosnim instrumentima s
direktnim oitavanjem kao to su: infracrveni fotometar i
plinski kromatograf.
Za precizno odreivanje preporujiva je neka od
standardiziranih metoda plinskom kromatograFIJOM
kao npr OSHA metoda 09 (OSHA Analvtical Methods
Manual 2nd ed. Part. 1. Vol. 1.)

Kemijska
tvar
GVI (ppm)
Zdravlje

Djelovanje

Butan

Benzin

Cikloheksan Benzen

Granice
eksp.
Gustoa para
Reaktivnost
OZS

Stiren

600

100

200

50

100

Zaguljiv

ivani
sustav

ivani
sustav

ivani
sustav

ivani
sustav

ivani
sustav

narkotik

Iritans,
narkotik

iritans

Iritans,
narkotik

Iritans,
narkotik

iritans

Karc.k.1
Mut.k.2

Repr.
Kat 3

Karc.kat2

Karc.kat..2
Mut.kat.2
Poar

Toluen

1,8-8,4

0,6-8

1,3-8

1,3-7,1

1,2-7,1

1,1-6,8

2,046

3-4

2,9

2,7

3,1

3,6

PVA

PVC i
teflon

PVC i
teflon

0
Nitrilna
guma
( due
od 8
sati)

Nitrilna
guma
(due od 8
sati)

Nitrilna
guma (
due od 8
sati)

Organski spojevi s kisikom- alkoholi

Alkoholi se u fiziko-kemijskim svojstvima vrlo razlikuju od
ugljikovodika: topljiviji su u vodi, kemijski su reaktivniji i slabija su
otapala za masti.
to se tie fiziolokog djelovanja na ljudski organizam, slabiji su
narkotici od ugljikovodika, a mnogi predstavnici ove grupe su opasni
otrovi jer oteuju neke vitalne organe i ivani sustav. Ovo svojstvo
se pojaava porastom molne mase.
METANOL

Kemijsko ime: metanol

Sinonimi: metilalkohol, drvni alkohol, metilni alkohol
Kemijska grupa: alkoholi
Kemijska formula: CH30H
CAS broj: 67-56-1
Dijamant opasnosti:1-3-0

3
1

Fiziko-kemijska svojstva
Fiziki oblik: bistra, bezbojna tekuina
Miris: po alkoholu (granica osjetljivosti 5 ppm)
Molna masa: 32,04
Krutite: -97,8 C
Vrelite: 64,8 C
Relativna gustoa: 0,792
Gustoa para: 1,11
Tlak para: 122,66 mbara (92 mm Hg)
Topljivost u vodi: potpuno topljiv
Primjena
Metanol slui u industriji za proizvodnju mnogih kemikalija (metilnih estera,
formaldehida, metilamin metakrilata i dr.).
Upotrebljava se kao otapalo za gume, smole, celuloid itd. Slui za
denaturaciju etanola.

Opasnost za zdravlje
Stupanj kodljivosti: 1 .
GVI: 200 ppm; 260 mg/m3 ( K;F;T ) BGV ( mokraa)
LD50 (takori, oralno): 13 g/kg
LC50 (takori): 64000 ppm (4 sata)
Metanol moe dospjeti u organizam udisanjem, apsorpcijom kroz kou ili
gutanjem. Djeluje na sredinji ivani sustav (NARKOTIK ).
Ako se proguta, razara probavni sustav, to je posljedica korozivnog djelovanja
kiselih produkata njegovog metabolizma (formaldehid i mravlja kiselina). KOROZIV
Pare metanola nadrauju oi, nos i grlo. Ako se udiu mogu izazvati vrtoglavicu,
glavobolju. disanje i nesvjesticu. Moe uzrokovati zamuenje vida, bolove u oima
i sljepou (oteuje oi ).
Jae izraeni simptomi trovanja (uz opijenost, povraanje, bolove u trbuhu)
javljaju se metanol proguta 25-50 g mogu uzrokovati smrt).
Opasnost od poara
Stupanj zapaljivosti: 3
Plamite (zatvorena posuda): 12 C (otvorena posuda): 16 C
Granice eksplozivnosti: 6-36,5 vol.%
Temperatura samozapaljenja: 390 C
Metanol je lako zapaljiva tekuina, a pare stvaraju eksplozivne smjese sa zrakom.

Stabilnost
Stupanj reaktivnosti: 0
Metanol je pri normalnim okolnostima stabilan. Moe burno reagirati s
jakim anorganskim kiselinama (sulfatna, nitratna), luinama, alifatskim
aminima i izocijanatima.
Sredstva za gaenje poara metanola su rasprena voda (za manje
poare), alkoholna pjena, ugljini dioksid i kemijski praci.
Osobna zatitna sredstva
Pri radu s metanolom treba nositi osobna zatitna sredstva (zatitne
naoale, titnik za lice, rukavice, zatitnu pregau i izme). Treba
koristiti rukavice od BUTILNE GUME.
U atmosferi koja sadri manje od 2 vol.% para metanola moe se
boraviti najdue 30 minuta nosei plinsku masku s filtrom za organska
otapala. Pri viim, ili nepoznatim koncentracijama, treba zatiti dine
organe izolacijskim aparatom za disanje s posebnim dovodom istog
zraka (ne smije se upotrebljavati stlaeni kisik).

Prva pomo
Ako metanol dospije na kou ili u oi treba to mjesto ispirati vodom (oi
najmanje 15 minuta U sluaju da je unesreeni progutao metanol ne
treba izazivati povraanje nego mu samo dati piti dosta tekuine.
Ako je uslijed udisanja para prestalo disanje, potrebno je dati umjetno
disanje. U svim ozbiljnim sluajevima nuno je pozvati lijenika.
Metode analize
Za brzo i priblino odreivanje para metanola u radnoj atmosferi
moemo se posluiti indikatorskim .. cjevicama (Drager - "Metanol
50/a" za koncentracije 50-3000 ppm).
Za tonija odreivanja moe nam posluiti metoda infracrvenim
fotometrom.

Fenol

Kemijsko ime: hidroksibenzen

Sinonimi: karbolna kiselina, fenol, fenilhidroksid, fenilalkohol
Kemijska grupa: aromatski alkoholi
Kemijska formula: C6H5OH
CAS broj: 108-95-2
Dijamant opasnosti: 4-2-0

Fiziko kemijska svojstva

Fiziki oblik: bezbojna do blagoruiasta kristalinina tvar
Miris: slatkast, (granica prepoznavanja 0,057 ppm)
Molna masa: 94,1
Krutite: 41 C
Vrelite: 182 C
Relativna gustoa: 1,06
Gustoa para: 3,24
Tlak para: 0,047 kPa (0,3513 mm Hg)
Topljivost u vodi: umjereno topljiv (9g/100ml)
Higroskopnost: vrlo navlai vlagu
pH vrijednost: 6,0 (vodena otopina)

2
4

Primjena
Fenol se upotrebljava za dobivanje mnogih organskih spojeva, te za
proizvodnju smola, ljepila, izolacionog materijala, boja i dr.
Kao 10% otopina pod imenom "karbolna kiselina", a kao 1-3% otopina
(karbolna voda) slui za dezinfekciju.
Opasnost za zdravlje
Stupanj kodljivosti: 4
GVI: 2 ppm; 7,8 mg/m3 (Muta.kat.3; K;T;C )
LD50 (takori, oralno): 530 mg/kg
LC50 (takori, udisanje): 316 mg/m3
IDLH: 250 ppm
Fenol je kodljiv za ljudsko zdravlje.
Pare jako nadrauju dine organe, izazivaju kaalj i oteano disanje. Pare
ili tekui fenol nagrizaju kou i sluznicu stvarajui kemijske opekline.
( KOROZIV )
Progutan, udisan ili apsorbiran putem koe moe uzrokovati ozbiljna
trovanja i smrt. Znaci trovanja su glavobolja, vrtoglavica, um u uima,
omamljenost, nepravilan rad srca i nesvjest. Dokazano je kancerogeno
djelovanje na pokusnim ivotinjama.

Opasnost od poara
Stupanj zapaljivosti: 2
Plamite (zatvorena posuda): 79 C
Granice eksplozivnosti: 1.8-8.6 vol.%
Temperatura samozapaljenja: 715 C
Fenol je zapaljiva tvar (naroito na povienim temperaturama).
Opasnost od reaktivnosti
Stupanj reaktivnosti: 0
Fenol je na normalnoj temperaturi stabilan.
Moe biti opasan u kontaktu s izocijanatima, jer burno polimerizira
oslobaajui toplinu. Korozivan je za neke metale (aluminij, cink, olovo).
Prikladna sredstva za gaenje manjih poara su kemijski praci i ugljini
dioksid, a za velike alkoholna pjena.

Prva pomo
U sluaju nezgode s fenolom potrebno je prvu pomo pruiti to bre i
istovremeno pozvati lijenika. Kod oneienja oiju treba ih prati
najmanje 15 minuta blagim mlazom mlake vode i pozvati lijenika.
Mjesto dodira na koi opere se dobro sapunom i vodom, dok se fenol
potpuno ne ukloni (ne osjeti se vie miris).
Nakon udisanja para fenola unesreenog treba izvesti na isti zrak
polei i utopliti. Mirovati treba do dolaska lijenika. Ako je disanje
prestalo, daje se umjetno disanje.
Osobna zatitna sredstva
Pri radu s fenolom oi i lice treba zatititi plastinim titnikom za lice,
ruke rukavicama, tijelo zatitnom pregaom, a stopala nepropusnim
cipelama.
Za zatitu dinih organa vrijede pravila kao i za sve ostale tetne
organske pare. Materijal otporan due od 4 sata na djelovanje fenola
je NEOPREN i TEFLON. Butilnu gumu 70% fenol progriza u vremenu
1 -4 sata, a za manje od jednog sata otapa prirodnu gumu, polietilen,
polivinilalkohol i polivinilklorid.

Aldehidi i ketoni formaldehid

Aldehidi imaju jako iritirajue djelovanje na dine puteve, oi i kou.
Njihovi ostali tetni utjecaji na ljudski organizam su manje vanosti (osim
formaldehida za kojeg je dokazano da djeluje kancerogeno).
Ketoni su najbolja i najire upotrebljavana otapala. Od tetnosti po
zdravlje karakteristino im je da nadrauju oi, nos, grlo i dine puteve. To
svojstvo (kao i otrovnost) se pojaava s poveanjem molne mase.
Vii predstavnici skupine su opasni i zbog mogunosti oteenja bubrega.
Neki halogenirani ketoni (kloroacetofenon, bromaceton) su upotrebljavani
kao ratni otrovi. No u industriji nemaju primjenu, te ne predstavljaju
opasnost.
2

FORMALDEHID

Kemijsko ime: metanal

Sinonimi: formaldehid, formalin, metilaldehid, metilenoksid
Kemijska grupa: alifatski aldehidi
Kemijska formula: HCOH
CAS broj: 50-00-0
Dijamant opasnosti:

Fiziko-kemijska svojstva
Fiziki oblik: bezbojna tekuina ili plin.
Formaldehid je pri normalnim uvjetima plin, no u prodaji dolazi kao 37
ili 56% vodena otopina, koja sadri metanol (0,5-15%) za stabilizaciju
(sprjeava polimerizaciju).
Miris: nadraujui, otar (prepoznaje se pri koncentraciji od 1 ppm)
Molna masa: 30,03
Krutite: -118 C (isti monomer)
Vrelite: 97 C (37% vodena otopina, 7% metanola)
Relativna gustoa: 1,098 (37% formaldehid, 7% metanola)
Gustoa para: 1,03
Tlak para: 6,3 kPa (pri 38 C)
Topljivost u vodi: vrlo topljiv (55g/100 ml)
pH vrijednost: 2,8-4,0 (ovisno o koncentraciji)
Primjena
Formaldehid se upotrebljava u proizvodnji plastinih masa, umjetnih
smola, zatitnih sredstava u drvnoj industriji, industriji koe i svile te
kao sredstvo za dezinfekciju. Slui osim toga i kao esti reagens u
laboratorijima.

Opasnost za zdravlje
Stupanj kodljivosti: 3
GVI: 0.5 ppm; 0.6 mg/m3 (Karc.3; T )
KGVI: 2 ppm; 2,5 mg/m3 '
LD50 (mievi, oralno); 42 mg/kg
LC50 (takori): 1000 mg/m3 (30 minuta)
Pare formaldehida jako nadrauju gornje dine puteve. Peckanje u nosu i
grlu osjea se u koncentraciji od 2-3 ppm Veina ljudi podnosi udisanje 45 ppm 10 do 30 minuta, a zatim poinje kaljanje. Koncentracije od 10
ppm moqu se podnijeti samo par minuta, a vie oteavaju disanje.
Udisanje para od 50 ppm mogu uzrokovati ozbiljna oteenja plua i smrt.
( NADRALJIVAC GORNJIH DINIH PUTEVA )
esto udisanje para moe rezultirati kroninim oboljenjem dinih organa.
U dodiru s koom formaldehid izaziva iritaciju, koja se osjea kao
peckanje, a rezultira crvenilom-isuivanjem.
Formaldehid je pokazao kancerogeno djelovanje na pokusnim
ivotinjama, te ga se smatra moguim kancerogenom za ljude (A-2). U
SAD je ova tvar na popisu kancerogenih spojeva (OSHA) za ljude.

Akutno trovanje kod viih koncentracija para

formaldehida dolazi do nadraaja sluznica dinih puteva,
nosa, oka , do brnhitisa , preosjetljivosti koe na nadraaje,
javlja se slabost i nesanica, gubitak apetita i osjeaj
opijenosti. Dolazi do jakog suzenja i izluivanja sluzi, do
poremeaja u elucu i jetri.
Kronino trovanje- dolazi do jakog nadraaja dinih
organa i oiju, to dovodi do naglog suzenja i do izdvajanja
sluzi. Moe doi i do poremeaja vida, pa ak i do
sljepila.Javlja se gubitak apetita, slabost, stalna glavobolja,
nesanica, pojaan rad srca. Moe doi i do profesionalne
astme uslijed djelovanja para formaldehida.
Na koi moe se pojaviti otok i crvenilo, koa postaje vrua i
ima se osjeaj jakog peenja.

Opasnost od poara
Stupanj zapaljivosti: 2
Plamite (zatvorena posuda): 50 C (37% otopina s 15% metanola)
Granice eksplozivnosti: 7-73 vol.%
Temperatura samozapaljenja: 424 C (ovisno o koliini metanola)
Opasnost od reaktivnosti
Stupanj reaktivnosti: 0
Vodene otopine formaldehida s metanolom su stabilne. Treba ih uvati
udaljene od oksidirajuih tvari.
Grijanjem se oslobaaju pare formaldehida, koje stvaraju eksplozivne
smjese sa zrakom. Moe eksplozivno reagirati s jakim oksidansima. S
lunatim tvarima reagira uz oslobaanje C02, to moe uzrokovati
rasprsnue spremnika.
Za gaenje poara prikladni su voda, ugljini dioksid, kemijski praci i
alkoholna pjena.

Prva pomo
Pri pruanju prve pomoi unesreenima, treba imati na umu da
formaldehid ima kisela svojstva te je pri pranju oneiene koe dobro
upotrijebiti sapun (neutralizacija), a oi se peru dok ne prestane
osjeaj iritacije (najmanje 20 minuta).
Sve ostali postupci za pruanje prve pomoi su standardni.
Osobna zatitna sredstva
Preporuljiv materijal za osobna zatitna sredstva pri radu s
formaldehidom je BUTIL-GUMA jer odolijeva njegovom djelovanju
due od 8 sati.
Prirodnu gumu, polietilen i polivinil alkohol formaldehid otapa za manje
od jednog sata.

Metode analize
Priblina koncentracija para formaldehida u zraku radne prostorije moe
se brzo i jednostavno odrediti indikatorskim cjevicama (npr. Drager
"Formaldehyd 0,5-a" za koncentracije 0,5-10 ppm).
Danas je ee odreivanje s prenosnim analizatorima kao to su:
infracrveni spektrofotometar. plinski kromatograf i si.
Za precizna odreivanja postoji niz analitikih metoda. Preporuljiva je
NIOSH metoda 3500 (NIOSH Manual of Analytica Methods. 4th ed. Vol.
2). gdje se analiza radi s apsorpcicnim spektrofotometrom u vidljivom
podruju. Ovom metodom moe se odrediti koliina od 0,5 mg
formaldehida.

Aceton

Kemijsko ime: 2-propanon

Sinonimi: dimetilketon, keton propan, aceton
Kemijska grupa: alifatski ketoni
Kemijska formula: CH3COCH3
CAS broj: 67-64-1
Dijamant opasnosti: 1-3-0

Fiziko kemijska svojstva

Fiziki oblik: bezbojna tekuina
Miris: slatkasti, aromatski (osjeti se pri 200-400 ppm)
Molna masa: 58,08
Krutite: -95,4 C
Vrelite: 56,2 C
Relativna gustoa: 0,791
Gustoa para: 2,0
Tlak para: 180 mm Hg
Topljivost u vodi: potpuno topljiv

3
1

Primjena
Aceton ima vrlo iroku primjenu u industriji: slui kao otapalo u
proizvodnji boja, lakova i ljepila, proizvodnji eksploziva, za odmaivanje
i kao polazna sirovina u mnogim sintezama (guma, plastika, umjetna
svila).
Opasnost za zdravlje
Stupanj kodljivosti: 1 ( F; Xi) BGV ( urin, krv )
GVI: 500 ppm; 1210 mg/m3
LD50(takori, oralno): 9750 mg/kg
IDLH: 2500 ppm

Aceton je jedno od manje kodljivih industrijskih otapala.

Udisanje para acetona niih koncentracija nema bitnih
posljedica za ljudsko zdravlje. Koncentracije od oko 1000
ppm nadrauju sluznicu nosa, grla i oiju.
( IRITANS )
Vrlo visoke koncentracije (iznad 10000 ppm) uzrokuju
glavobolju, slabost, pospanost, muninu, a moe se desiti i
povraanje. ( NARKOTIK).
ei ili dui dodir s koom odmauje i nadrauje kou.
Opasnost apsorpcije putem koe je neznatna. Dugotrajna (ili
opetovana) izloenost koe tekuem acetonu uzrokuje
dermatitis. Djelatnici koji su radili najmanje 3 sata udiui
pare koncentracije 1000 ppm due od 10 godina osjeali su
kroninu nadraenost nosa i grla, te vrtoglavice.

Trovanja acetonom u industriji su malo vjerojatna, jer je prag osjetljivosti

(mirisom) znatno nii od GVI, no treba upozoriti da se vremenom razvija
tolerancija.
Opasnost od poara
Stupanj zapaljivosti: 3
Plamite (otvorena posuda): -9 C
Granice eksplozivnosti: 2,6-12,8 vol.%
Temperatura samozapaljenja: 465 C
Produkti termikog raspada: CO i CO2 .
Aceton je hlapiva i vrlo zapaljiva tekuina.
Stabilnost
Stupanj reaktivnosti: 0
Reagira burno s oksidirajuim sredstvima (peroksidi, nitrati, perklorati) i
smjesama kloriranih otapala i alkalija (kloroform - NaOH).
Preporuljiva sredstva za gaenje poara su kemijski praci, alkoholna
pjena, ugljini dioksid i rasprena voda. Voda se naroito upotrebljava
za hlaenje spremnika.

Prva pomo
Nakon dodira s oima
Odmah ispirati oi istom vodom najmanje 15 min. istim prstima rastvoriti one
kapke i kruiti oima tako da voda dospije u sve dijelove oka. Nakon toga zatraiti
lijeniki savjet.
Udisanje para
Unesreenog odmah izvedite na isti zrak i ako je potrebno primijenite umjetno
disanje, npr.metodu usta na usta. Pozovite lijenika.
Nakon dodira s koom
Mjesto dodira isperite s vodom. Ako je odjea ili obua nakvaena
acetonom,treba je odmah skinuti i osuiti na zraku, podalje od izvora paljenja.

Osobna zatitna sredstva

Najbolji materijali za izradu zatitne oprema pri radu s acetonom su:
BUTIL GUMA i TEFLON, jer su otporni due od 8 sati na njegovo
djelovanje.Treba koristiti zatitne naoale, plastini titnik , zatitne
rukavice, zatitnu pregau , te zatitne cipele.

 Metode analize
Jednostavna i brza metoda za odreivanje koncentracije para
acetona u zraku je pomou indikatorske cjevice (Drager - Aceton
100/b, interval 100-12000 ppm). Ako su u atmosferi prisutni i drugi
aldehidi ili ketoni, rezultati mogu biti previsoki.
Za tonija odreivanja najee se upotrebljavaju instrumenti s
direktnim oitavanjem rezultata: infracrveni fotometar i plinski
kromatograf s plameno ionizirajuim detektorom.
Za preciznu analizu preporua se standardizirana NIOSH metoda
1300 (NIOSH Manual od AnaIytical Methods. 4th ed. vol. 2). Uzorak
zraka skuplja se na aktivni ugljen u apsorpcionoj cjevici desorbira
ugljik disulfidom i analizira plinskim kromatografom s plameno
ionizirajuim detektorom.

Eteri - dietileter
lako se dietileter dugo upotrebljava u medicini kao anestetik, eteri
kao grupa su otrovniji od ugljikovodika istih narkotinih svojstava.
U principu im intenzitet narkotikog djelovanja raste s porastom
molne mase.
4

DIETIL-ETER

Kemijsko ime: dietileter

Sinonimi: eter, dietiloksid, etileter, etoksietan, anestetski eter
Kemijska grupa: alifatski eteri
Kemijska formula: H5C2OC2H5
CAS broj: 60-29-7
Dijamant opasnosti: 2-4-1

Fiziko kemijska svojstva

Fiziki oblik: bezbojna, bistra tekuina
Miris: ugodan, slatkast (osjeti se 0,83 ppm)
Molna masa: 74,12
Krutite:-116,3 C
Vrelite: 34,6 C
Relativna gustoa: 0,714
Gustoa para: 2,6
Topljivost u vodi: slabo topljiv (7,5g/100 ml)
Vrlo dobro otapa masti
Primjena
Eteri se upotrebljava u industriji pri proizvodnji plastinih masa, umjetne
svile, bezdimnog baruta, te kao otapalo za masti, ulja, smole, nitrocelulozu,
gumu, alkaloide i mnoge druge kemijske tvari. Zatim se primjenjuje u
organskim sintezama i u farmaceutskoj industriji.

Opasnosti
Opasnost za zdravlje
Stupanj kodljivosti: 2
(F+; Xn )
GVI: 1000 ppm; 308 mg/m3
KGVI: 200 ppm; 616 mg/m3
LD50: 0,5-5 g/kg
IDLH: 19000 ppm
lako se eter u industriji ne smatra naroito opasnim za zdravlje, pare
mogu biti tetne, ovisno o koncentraciji, trajanju i uestalosti izlaganja
(ETER JE NARKOTIK).
Pri akutnom djelovanju nastupa oamuenost, vrtoglavica, munina
ponekad povraanje, te gubitak ravnotee i nesvjesno kretanje - ope
stanje poput pijanstava, i konano potpuna opijenost i gubitak svijesti.
Udisanje para visokih koncentracija moe izazvati paralizu centra za
disanje, prestanak rada srca i smrt. esto izlaganje parama dietiletera
moe uzrokovati eteromaniju (sklonost udisanju para etera) .
Alkohol pojaava djelovanje para,te na radna mjesta gdje se radi s
eterom ne treba zapoljavati osobe sklone alkoholu.

Lokalno djelovanje etera je nadraujue za sluznice, te oi i kou. Zbog dobrog

otapanja masnoa uslijed djelovanja koa postaje suha, hrapava i podlona
infekciji.

Opasnost od poara
Stupanj zapaljivosti 4
Plamite (zatvorena posuda): -45 C
Granice eksplozivnosti: 1,85-36,5 vol.%
Temperatura samozapaljenja: 180 C
Eter je vrlo hlapiva i lako zapaljiva tekuina, a pare stvaraju eksplozivne
smjese sa zrakom. Lako nakuplja statiki elektricitet (lijevanje iz visine
vie od 10 cm moe uzrokovati paljenje).
Opasnost od eksplozije
Stupanj reaktivnosti: 1
Djelovanjem svjetla i zraka mogu nastati opasni (eksplozivni) peroksidi.
Moe eksplozivno reagirati s nitratnom i sulfatnom kiselinom.
Poar dietiletera gasi se ugljinim dioksidom i kemijskim prascima.
Voda moe biti neefikasna, ali se upotrebljava za hlaenje spremnika.

Prva pomo
Nakon dodira s oima
Odmah ispirati oi istom vodom najmanje 15 min. istim prstima rastvoriti
one kapke i kruiti oima tako da voda dospije u sve dijelove oka. Nakon
toga zatraiti lijeniki savjet.
Udisanje para
Unesreenog odmah izvedite na isti zrak i ako je potrebno primijenite
umjetno disanje, npr.metodu usta na usta. Pozovite lijenika.
Nakon dodira s koom
Ako je mjestoo dodira s koom trajalo dulje, mjesta dodira namaite
kremom na bazi lanolina, a ako se pojavi crvenilo zatraite lijeniku pomo.

Osobna zatitna oprema

lako najvea opasnost od dietiletera prijeti u smislu poara i eksplozije,
pri radu u prostorijama se razvijaju pare (ili postoji vjerojatnost da se
razviju), treba zatititi dine organe cijevnom plinskom maskom (filtar
oznake A - smee boje) s dovodom svjeeg zraka.
Pri radu s eterom ruke je preporuljivo zatititi gumenim (sintetska
guma) ili plastinim rukavicama.

 Metode analize
Za brzo i priblino odreivanje koncentracije
para dietiletera u zraku, moemo upotrijebiti
Dragerove indikatorske cjevice (Diethyeter
100/a za koncentracije od 100-4000 ppm). Za
tonija analiziraranja primijenjuju se prenosni
instrumenti kao npr. plinski kromatograf ili
infracrveni spektrofotometar.

Etilacetat
Jednostavni alkilesten organskih kiselina (naroito octene
kiseline) upotrebljavaju se kao otapala. Zajedniko
tetno djelovanje za ljudsko zdravlje je iritirajue i
narkotino.
ETILACETAT

3
1

Kemijsko ime: etilacetat

Sinonimi: etilesteroctene kiseline, acetoksietan,
etiletanoat
Kemijska grupa: zasieni alifatski esteri monokarbonskih
kiselina
Kemijska formula: CH3COOC2H5
CAS broj: 141-78-6
Dijamant opasnosti: 1-3-0

Fiziko-kemijska svojstva
Fiziki oblik: bistra, bezbojna tekuina
Miris: po vou (osjea se pri koncentraciji 6,4-50 ppm, a prepoznatljiv
je kod koncentracije 13,3-75 ppm)
Molna masa: 88,11
Krutite: -83 do -83,6 C
Vrelite: 76,5 do 77,5 C
Relativna gustoa: 0,902
Gustoa para: 3,04
Tlak para: 9,73 kPa (73 mm Hg)
Topljivost u vodi: umjereno topljiv (8,6g/100ml), topljiviji na niim
temperaturama
Brzina isparavanja: 6,2 (butilacetat=1)
Primjena
Etilacetat se upotrebljava kao otapalo za nitrocelulozu, lakove i
plastine mase, za pripremu ljepila, u farmaceutskoj industriji kao
otapalo za ekstrakciju u preradi prehrambenih proizvoda. Vrlo esto i
zamjenjuje metiletilketon u mnogim primjenama. U prirodi se pojavljuje
u eernoj trsci.Dodaje se kao sredstvo za poboljanje mirisa i okusa u
prehrambenoj industriji.

Opasnost za zdravlje
Stupanj kodljivosti: 1 ( F; Xi ) NARKOTIK
GVI: 200 ppm;
KGVI:400 mg/m3
LD50 (takori, oralno): 5600 do 10200 mg/kg
LC50 (takori): 19600 ppm (4 sata); 16000 ppm (6 sati)
IDLH: 2000 ppm
Izloenost koncentraciji para etilacetata od 400 ppm uzrokuje
nadraenost oiju te sluznice nosa i grla. Ako se pare udiu due
vijeme mogu se pojaviti napetost i umor. Udisanje visokih
koncentracija rezultira glavoboljom vrtoglavicom, pospanou i
ubrzanim disanjem (depresija centralnog ivanog sustava).
ei i dui dodir koe s tekuim etilacetatom uzrokuje crvenilo koe i
dermatitis (otapanje masnoe). Visoke koncentracije para djeluju
narkotino te mogu uzrokovati i smrt.
Etilacetat se ne akumulira u organizmu nego se razgrauje putom
metanola i octene kiseline i relativno brzo izluuje.

Opasnost od poara
Stupanj zapaljivosti: 3
Plamite (zatvorena posuda): -4,4 C
Granice eksplozivnosti: 2,0-11,5 vol.%
Temperatura samozapaljenja: 427 C
Etilacetat je lako zapaljiva tekuina. Opasnost od poara zapravo
predstavlja veu opasnost u industriji od tetnosti za zdravlje.
Pare su tee od zraka, to poveava opasnost od zapaljenja.
Stabilnost
Stupanj reaktivnosti: 0
Moe reagirati eksplozivno u dodiru s oksidansima, jakim kiselinama ili
luinama, kalijevim terc brutoksidom i litij-aluminij hidridom.
Prikladna sredstva za gaenje poara etilacetata su ugljini dioksid,
kemijski praci te alkoholna pjena. Voda je kod veih poara
neefikasna, zbog vrlo niskog plamita etilacetata.

Prva pomo
Nakon dodira s oima
Odmah ispirati oi istom vodom najmanje 15 min. istim prstima
rastvoriti one kapke i kruiti oima tako da voda dospije u sve
dijelove oka. Nakon toga zatraiti lijeniki savjet.
Udisanje para
Unesreenog odmah izvedite na isti zrak i ako je potrebno
primijenite umjetno disanje, npr.metodu usta na usta. Pozovite
lijenika.
Nakon dodira s koom
Mjesto dodira isperite s vodom. Ako je odjea ili obua
nakvaena etilacetatom,treba je odmah skinuti i osuiti na zraku,
podalje od izvora paljenja.

Osobna zatitna sredstva

Osobna zatitna sredstva koja e se upotrijebiti ovise o vrsti posla.
Preporuljivi materijali za rad s etilacetatom su butil guma,
polivinilalkohol i teflon (otporni su 4 sata).
Prirodna guma, neopren, nitrilna guma, polietilen i polivinilklorid,
etilacetat otapa za jedan sat.
Metode analize
Pribline koncentracije para etilacetata u zraku mogu se odrediti brzo i
jednostavno indikatorskim cjevicama (Drager: Ethylacetat 200/g za
koncentracije 200-3000 ppm). Pouzdanije i tonije analize postiu se
infracrvenim fotometrom i plinskim kromatografom s plamenoionizirajuim detektorom.
Za precizne analize preporua se standardizirana NIOSH metoda br.
1457 (NIOSH Manual c Analvtical Methods. 4th ed. Vol. 2.).

Kloroform

Zamjena vodikovog atoma u jednostavnim ugljikovodicima halogenom

bitno smanjuje hlapivost dotine tvari i istovremeno pojaava
narkotino svojstvo. Najvjerojatnije je to posljedica promjene fizikih
svojstava, a ne zbog kemijske promjene uzrokovane prisutnou
atoma halogena.
Neki organski halogenidi (npr. metilenklorid) imaju osim narkotinog
djelovanja i toksina svojstva, koja se oituju u mogunosti oteenja
vitalnih organa (jetra i bubrezi).
U pravilu su organski fluoridi manje toksini od klorida, a bromidi
tetniji od klorida. Halogen derivati s vie supstituiranih atoma vodika
u molekuli (npr. tetraklorugljik, tetrakloretilen) su manje hlapivi i zbog
toga ne predstavljaju veu opasnost po zdravlje djelatnika u industriji,
ali pri termikoj razgradnji stvaraju vrlo otrovan plin fosgen i
halogenovodinu kiselinu.

KLOROFORM
Kemijsko ime: triklorometan
Sinonimi: kloroform, metantriklorid, formiltriklorid
Kemijska grupa: halogenizirani alifatski ugljikovodici
Kemijska formula: CHCI3
CAS broj: 67-66-3
Dijamant opasnosti: 2-0-0

0
2

Fiziko-kemijska svojstva
Fiziki oblik: bezbojna, bistra tekuina
Miris: ugodan, slatkost (osjeti se 200-300 ppm)
Molna masa: 119,38
Krutite: -63,5 C
Vrelite: 61,2 C
Relativna gustoa: 1,484
Gustoa para: 4,36
Tlak para: 21 kPa (158,4 mmHg)
Brzina isparavanja: 11,6 (butilacetat=1)
Topljivost u vodi: slabo topljiv (0,8g/100ml)
Primjena
Kloroform se uglavnom upotrebljava kao polazna sirovina
u proizvodnji klorodifluormetana koji slui kao sredstvo za
hlaenje u hladnjacima, te kao propelant. Puno slui kao
otapalo i intermedijer u sintezi boja, lijekova i pesticida.

Opasnost za zdravlje
Stupanj kodljivosti: 2 ( ANESTETIK, SISTEMSKI OTROV)
GVI: 2 ppm: 10 mg/m3 ( Karc,kat.1; K; Xn )
LD (takori, oralno): 1188-1336 mg/kg
LC50 (takori): 47700 mg/m5 (4 sata)
Budui da se kloroform dugo upotrebljavao kao anestetik, postoji dosta
informacija o njegovom djelovanju na ljudsko zdravlje.
Uglavnom oteuje sredinji ivani sustav, srce, jetra i bubrege.
Djeluje jae na ljude sklone alkoholu.
Udisanje para kloroforma koncentracije 39,0 ppm 30 minuta ne izaziva
nikakve tetne simptome. Koncentracije od 1000 ppm moe uzrokovati
vrtoglavicu, glavobolju i umor ve nakon nekoliko minuta.
Koncentracije od 4000 ppm izazivaju povraanje i nesvjesticu. Posljedica
udisanja para koncentracije 14000-16000 ppm je duboka narkoza, a vie
koncentracije (15000 do 18000 ppm) mogu biti opasne za ivot.
Trovanje parama kloroforma moe ostaviti trajna oteenja jetre i
bubrega.

Tekui kloroform na koi uzrokuje iritaciju, crvenilo i osjeaj paljenja.

Apsorbira se putem koe i izaziva iste simptome kao i pri udisanju. Na
oi pare kloroforma djeluju nadraujue, a tekuina izaziva bol, crvenilo i
osjeaj paljenja.
Kronina izloenost parama kloroforma u principu ostavlja trajna
oteenja jetre i sredinjeg ivanog sustava (depresivnost, drhtanje,
nesanica, nemir i nekoordiniranost pokreta).
Kloroform je klasificiran kao kancerogen za ljude (Karc.kat.1).
Opasnost od poara
Stupanj zapaljivosti: 0
Kloroform nije zapaljiv, ali pri termikom raspadu oslobaa fosgen,
klorovodik, ugljini monoksid i ugljini dioksid.

Stabilnost
Stupanj reaktivnosti: 0
Pod utjecajem svjetlosti polagano se raspada (stabilizira se s dodatkom
0,5% etanola)
Prva pomo
Nakon dodira s oima
Odmah ispirati oi istom vodom najmanje 15 min. istim prstima rastvoriti one
kapke i kruiti oima tako da voda dospije u sve dijelove oka. Nakon toga zatraiti
lijeniki savjet.
Udisanje para
Unesreenog odmah izvedite na isti zrak i ako je potrebno primijenite umjetno
disanje, npr.metodu usta na usta. Pozovite lijenika.
Nakon dodira s koom
Mjesto dodira isperite s vodom i sapunom.
Nakvaena odjea i obua
Treba je odmah skinuti i pustitit da se osui na zraku. Mjesta dodira tekuine s
koom dobro isperite s vodom.
Gutanje tekuine
Treba odmah poticati na povraanje (nadraivanje grla prstom ili treba popiti
mlaku otopinu kuhinjske soli).

Osobna zatitna oprema

Najbolji materijali za izradu zatitne oprema pri radu s kloroformom
su: BUTIL GUMA i TEFLON, jer su otporni due od 8 sati na
njegovo djelovanje.Treba koristiti zatitne naoale, plastini titnik ,
zatitne rukavice, zatitnu pregau , te zatitne cipele.
Metode analize
Za priblino odreivanje koncentracija para kloroforma u zraku slue
indikatorske cjevice (Drager Chloroform 2/a (5) za koncentracije od
2 do 10 ppm).
Pouzdanije je odreivanje inf racrvenim fotometrom ili plinskim
kromatografom s plameno-ionizacijskim detektorom.
Za precizne analize se preporua OSHA metoda 05 (OSHA
Analvtical Method Manual 2nd ed. Part. 1. Vol.1. US Department of
Labour, Jan. 1990). Uzorak se adsorbira na aktivni ugalj u
apsorpcionoj cjevici, desorbira ugljik disulfidom, te analizira plinsko
kromatografski uz plameno ionizirajui detektor.

Organski spojevi s duikom, sumporom i fosforom

6.2.4.1 ORGANSKI SPOJEVI S DUIKOM
Mnogi organski spojevi koji u svojoj grai sadre duik a relativno su
jednostavne strukture (nitro spojevi i nitrati, npr.) su vrlo toksini, dok
drugi (kao to su alifatski amini) gotovo nisu tetni za ljudsko
zdravlje. Izmeu ove dvije krajnosti postoji niz spojeva razliite
otrovnosti.
NITROBENZEN

Kemijsko ime: nitrobenzen

Sinonimi: nitrobenzol, ulje od mirbane
Kemijska grupa: aromatski nitro spojevi
Kemijska formula: C6H5N02
CAS broj: 98-95-3
Dijamant opasnosti:

2
3

Fiziko-kemijska svojstva
Fiziki oblik: bezbojna ili blago ukasta uljasta tekuina
Miris: karakteristian, po gorkim bademima (osjea se koncentracija
od 0,37 ppm)
Molna masa: 123,11
Krutite: 6 C
Vrelite:210C
Relativna gustoa: 1,20 (25 C)
Gustoa para: 4,25
Tlak para: 0,02 kPa (0,15 mm Hg) na 20 C
Topljivost u vodi: slabo topljiv (0,2 g/100 ml)
Primjena
Nitrobenzen se upotrebljava za sintezu brojnih kemijskih spojeva, u
industriji boja, za proizvodnju mirisa, tinte, voskova, eksploziva i raznih
drugih kemijskih proizvoda.

Opasnost za zdravlje
Stupanj kodljivosti: 3 SISTEMSKI OTROV
GVI: 0,2 ppm; 1 mg/m3 (Karc.kat.3; Repr.Kat.3; K;T;N )
IDLH: 200 ppm
Nitrobenzen je vrlo otrovna tvar. U organizam moe dospjeti resorpcijom
kroz kou i udisanjem para. ( Trovanja udisanjem u industriji nisu esta, jer
su pare iritirajuce )
Reagira s hemoglobinom stvarajui methemoglobin i na taj nain
onemoguuje prijenos kisika.
Ovisno o nainu djelovanja, koncentraciji i vremenu izloenosti
nitrobenzen moe uzrokovati blau ili jau methemoglobinemiju. koja se
oituje uoljivim vanjskim znacima (cijanoza): u teim sluajevima moe
nastupiti i koma. ( KRVNI OTROV,KAO KEMIJSKI ZAGULJIVCI )
Znaci djelovanja kod blaeg trovanja su blaga glavobolja uzbuenje i
plavkasta obojenost usnica jezika i korjena noktiju.
Pri bem trovanju ovi simptomi su izraeniji, a ozbiljna trovanja izazivaju
opu slabost, munin povraanje, pospanost, oteano disanje, a cijanoza
je jako uoljiva.
Za nitrobenzen je dokazano da izaziva karcinom na pokusnim ivotinjama
te treba nastojati da se smanji to je vie mogue izloenost djelatnika
njegovom djelovanju (bez obzira na GVI).

Opasnost od poara
Stupanj zapaljivosti: 2
Plamite (zatvorena posuda): 88 C
Temperatura samozapaljenja: 496 C
Granice eksplozivnosti: 1,8-40 vol.%
Nitrobenzen je zapaljiva tekuina ije pare stvaraju eksplozivne smjese
sa zrakom, no najee one predstavlja veu opasnost pri sobnim
temperaturama.
Gorenjem nastaju toksini plinovi (ugljini monoksid i duikovi oksidi).
Stabilnost
Stupanj reaktivnosti: 1
Nitrobenzen je pri normalnim uvjetima stabilan; moe biti reaktivan na
povienim temperaturama Treba paziti, da ne doe u dodir s alkalinim
tvarima (amonijak, amini).
Prikladna sredstva za gaenje poara nitrobenzena su kemijska pjena,
ugljini dioksid te rasprena voda i vodena magla.

Prva pomo
Nakon dodira s oima
Odmah ispirati oi istom vodom najmanje 15 min. istim prstima rastvoriti
one kapke i kruiti oima tako da voda dospije u sve dijelove oka. Nastaviti
s ispiranjem do dolaska hitne medicinske pomoi.
Udisanje para
Unesreenog odmah izvedite na isti zrak i neka miruje.Odmah pozovite
lijenika kojeg prethodno obavijestite o emu se radi, jer moe biti
potrebno davati kisik i intravenozno otopinu metilen plave boje.
Nakon dodira s koom
Mjesto dodira dobro isperite vodom i sapunom.
Gutanje tekuine:
Ako je osoba pri svijesti, treba poticati na povraanje (mlaka emulzija
sapuna u vodi) i odmah pozvati lijenika.UNesreenom se ne smije davati
mlijeko, alkoholna pia ni sredstvo za ienje.
Natopljena odjea i obua:
Odmah skinuti i mjesta eventualnog dodira s koom dobro oprati vodom i
sapunom. Odjea se prije ponovne upotrebe treba dobro oprati.

Osobna zatitna oprema

Pri radu s nitrobenzenom treba zatititi ruke, lice, oi i tijelo
odgovarajuim osobnim zatitnim sredstvima. Kad postoji opasnost
razvijanja para, zatiuju se i dini organi.
BUTIL KAUUK je vrlo otporan materijal na djelovanje nitrobenzena
(due od 8 sati su sigurni).
Metode analize
Za odreivanje koncentracije para nitrobenzena u zraku mogu posluiti
indikatorska cjevica (Drager) Za tono analiziranje preporua se
NIOSH metoda 2005 (NIOSH Manual od Analvtical Methods 4th ed.
Vol. 2.) Uzorak zraka se proputa kroz apsorpcionu cjevicu punjenu
silikagelom, nitrobenzen se desorbira metanolom i analizira na plinskom
kromatografu uz plameno ionizirajui detektor. Moe se odrediti koliina
od 20 ug nitrobenzena.

Anilin

Kemijsko ime: aminobenzen

Sinonimi: anilin, fenilamin, benzenamin
Kemijska grupa: primarni aromatski amini
Kemijska formula C6H5NH2
CAS broj: 62-53-3
Dijamant opasnosti:

2
3

Fiziko-kemijska svojstva
Fiziki oblik: bezbojna ili blijedo ukasta uljasta tekuina
Miris: karakteristian, aromatski (osjeti se pri koncentraciji od 0,58-10
ppm)
Molna masa: 93,13
Krutite: -6,2 C
Vrelite: 184-184,5 C
Relativna gustoa: 1,022 (20 C)
Gustoa para (zrak): 3,22
Tlak para: 0,04 kPa (0,3 mm Hg) pri 20 C
Topljivost u vodi: umjereno topljiv (3,5 g/100 ml; pri 20 C)
pH vrijednost: 8,1 (0,2 M vodena otopina)
Brzina isparavanja: <1 (butilacetat=1)

Primjena
Anilin se upotrebljava u proizvodnji boja, hidrokinona, farmaceutika i kemikalija za
umjetne gume. Osnovna je sirovina za sintezu cikloheksilamina, fenola, metilen
dianilina i inhibitora korozije. Upotrebljiva se kao dodatak lakova i premaza za drvo,
te kao laboratorijski reagens.
Opasnost za zdravlje
Stupanj kodljivosti: 3
GVI: 1 mg/m3 (Karc.kat.3; Muta.Kat.3; K;T;N )
SISTEMSKI KRVNI OTROV, KEMIJSKI ZAGULJIVAC
KGVI: 4 mg/m3
LD50 (takori, oralno): 250 mg/kg LC50 (takori): 250 ppm (4 sata)
Anilin moe ui u organizam udisanjem para ili penetracijom kroz kou. Smanjuje
sposobnost krvi da prenosi kisik (methemoglobinemia). Ovo moe dovesti do po
ivot opasne niske koncentracije kisika u tkivima vitalnih organa (mozak, srce).
Tekuina ostavlja u dodiru s koom ute mrlje.
Ovisno o koncentraciji, nainu djelovanja i vremenu izloenosti nastupaju blai ili
intenzivniji znaci trovanja u vidu glavobolje razdrazljivosti, munine, vrtoglavice,
povraanja i nepravilnog rada srca te znakova cijanoze (plavilo usnica,korjena
noktiju). U teim sluajevima trovanja nastupa nesvjestica.
Znakovi trovanja mogu se pojaviti tek nekoliko sati nakon udisanja (ili dodira s
koom). Za anilin je ustanovljeno, da izaziva zloudne tumore na nekim pokusnim
ivotinjama (takorima) .

Opasnost od poara
Stupanj zapaljivosti: 2
Plamite (zatvorena posuda): 70 C
Temperatura samozapaljenja: 615 C
Granice eksplozivnosti: 1,3-11,0 vol.%
Anilin je zapaljiva tekuina ije pare stvaraju eksplozivne smjese sa
zrakom.
Stabilnost
Stupanj reaktivnosti: 0
Anilin je pri normalnim okolnostima stabilna tvar. S jakim oksidansima
(peroksidi, perkromati, perklorna kiselina, nitratna kiselina, ozon) reagira
burno uz oslobaanje topline, to moe biti uzrok poara i eksplozije.
Takoer je opasan kontakt s kiselinama (klorsulfonska, sulfatna) i
nitrospojevima (nitrometan, tetranitrometan). U reakciji s alkalijskim
metalima oslobaa zapaljivi plin vodik.
Prikladna sredstva za gaenje poara u kojem gori anilin su: ugljini
dioksid, kemijski praci, alkoholna pjena, rasprena voda i vodena
magla. Mlaz vode je neefikasan, ali moe raspriti otrovni anilin. Produkti
termike razgradnje su otrovni duikovi oksidi.

Prva pomo
Nakon dodira s oima
Odmah ispirati oi istom vodom najmanje 15 min. istim prstima rastvoriti
one kapke i kruiti oima tako da voda dospije u sve dijelove oka. Nastaviti
s ispiranjem do dolaska hitne medicinske pomoi.
Udisanje para
Unesreenog odmah izvedite na isti zrak i neka miruje.Odmah pozovite
lijenika kojeg prethodno obavijestite o emu se radi, jer moe biti
potrebno davati kisik i intravenozno otopinu metilen plave boje.
Nakon dodira s koom
Mjesto dodira dobro isperite vodom i sapunom.
Gutanje tekuine:
Ako je osoba pri svijesti, treba poticati na povraanje (mlaka emulzija
sapuna u vodi) i odmah pozvati lijenika.UNesreenom se ne smije davati
mlijeko, alkoholna pia ni sredstvo za ienje.
Natopljena odjea i obua:
Odmah skinuti , ako je jako promoena anilinom, svlaite je pod tuem i
pazite da tekuina ne dospije u oi. Mjesta eventualnog dodira s koom
temeljito oprati vodom i sapunom. Zagaenu odjeu i obuu treba unititi.

Osobna zatitna sredstva

Pri radu s anilinom potrebno je zatititi cijelo tijelo, oi, lice i ruke. Ako
postoji opasnost razvijanja para, zatiuju se i dini organi.
Materijal otporan na djelovanje anilina je butil guma i polivinil alkohol
(due od 8 sati). Nije preporuljiva upotreba osobnih zatitnih sredstva
od prirodne gume, polivinilklorida, neoprena i nitratne gume, jer ih
anilin progriza za krae od jednog sata.
Metode analize

Priblina koncentracija anilinskih para u zraku moe se odrediti indikatorskim

cjevicama (Drager-"Anilin 5/a" konc. 2-10 ppm).
Za ispitivanja u irem intervalu koncentracija i za pouzdanije rezultate
primjenjuju se prenosm instrumenti kao to su: plinski kromatograf s
plamenoionizirajuim detektorom i infracrveni spektrofotometar.
Za precizna odreivanja preporua se NIOSH metoda 2002 (NIOSH Manual of
Analvtical Methods 4th ed. Vol. 1.). Uzorak se sakuplja na silikagelu, desorbira
etanolom i analizira plinskim kromatograforr. s plamenoionizirajuim
detektorom.

Tetraklorugljik

Kemijsko ime: ugljik-tetraklorid

Sinonimi: tetraklorometan, perklormetan, tetraklorugljik
Kemijska grupa: halogenirani alkani (klorirani metan)
Kemijska formula: CCI4
CAS broj: 56-23-5
Dijamant opasnosti: 3-0-0

Fiziko-kemijska svojstva
Fiziki oblik: bistra, bezbojna tekuina
Miris: slatkast, poput kloroforma (osjeti se pri koncentracijama veim
od 10 ppm)
Molna masa: 153,84
Krutite: -23 C
0
Vrelite: 76,5 C
3
0
Relativna gustoa: 1,594
Gustoa para: 5,32
Tlak para: 91,3 mmHg
Topljivost u vodi: vrlo slaba (0,05ml/100ml)
Brzina isparavanja: 12,8 (butilacetat=1)

Primjena
Tetraklorugljik se uglavnom upotrebljava pri sintezi klorofluorometana.
Manje slui kao sredstvo za odmaivanje metalnih povrina: dosta se
rabi u kemijskim laboratorijima. Posljednjih godina se njegova primjena
vrlo smanjila.
Opasnost za zdravlje
Stupanj kodljivosti: 3 ( Karc,kat.3; K,T;N ) ( NARKOTIK)
GVI: 2 ppm; 13 mg/m3
LD^ (takori, oralno): 2800-2920 mg/kg
LD (ljudi, oralno): 5-10 ml (iako je nekad puno nia)
IDLH: 300 ppm
Ugljik tetraklorid je opasan otrov. Djeluje depresivno na sredinji ivani
sustav, oteuje jetru, bubrege i srce.
U organizam moe dospjeti udisanjem, apsorpcijom kroz kou, rjee
gutanjem. Otrovnost se pojaava konzumiranjem alkohola.Znaci
djelovanja i posljedice ovise o koliini, nainu ulaska u organizam i
vremenu djelovanja. ak i jednosatno jako izlaganje moe biti fatalno.
Znaci akutnog trovanja mogu se ispoljiti 1-8 dana nakon izlaganja.
Simptomi su: glavobolja, vrtoglavica, munina i nekoordiniranost
pokreta.

Dodir tekuine s koom izaziva osjeaj peckanja i pojavljuje se crvenilo.

Otapa masnou te uzrokuje suenje i pucanje koe.
Jako nadrauje oi i izaziva upale
Bilo je sluajeva smrtnosti nakon gutanja 1.5 ml CCl. lako je letalna
otrovna doza via.
Dugotrajna i ponovljena izlaganja ugljik-tetrakloridu mogu rezultirati
ozbiljnim oteenjima jetre i bubrega, a rezultat moe biti prestanak rada
srca ili plua. Za potpuno uklanjanje ugljik-tetraklorida iz organizma
potrebna su 3-4 tjedna.
Pokusi na ivotinjama pokazali su da je kancerogen.
Opasnost od poara
Stupanj zapaljivosti: 0
Ugljik tetraklorid nije zapaljiva tekuina, a njegove pare sa zrakom ne
stvaraju eksplozivne smjese. Upotrebljavao se kao sredstvo za gaenje
poara, ali jer se pri termikoj razgradnji stvaraju otrovni plinovi (fosgen,
klorovodik, klor, ugljik monoksid i C02), ta je njegova upotreba
zabranjena.

Stabilnost
Stupanj reaktivnosti: 0
CCl4 stabilan na sobnoj temperaturi. Ne nagriza veinu metala, osim
aluminija.
Poar u blizini spremnika moe se gasiti ugljinim dioksidom,
kemijskim prascima te vodom ili pjenom (ve prema svojstvima tvari
koja gori).
Pri gaenju poara koji je zahvatio spremnik s CCI4, treba nositi aparat
za zatitu disanja s nezavisnim dovodom zraka ili kisika.
Osobna zatitna sredstva
Pri radu s ovim otapalom potrebno se zatititi potpunom zatitnom
odjeom (neopren je dobar materijal).
Za zatitu dinih organa ovisno o vrsti rada i koncentraciji odluuje se
za plinsku masku s obrazinom i kemijskim filterom za organske pare ili
izolacijski aparat koji ima nezavisni dovod istog zraka (za vie
koncentracije CCI4 ili koncentraciju kisika manju od 16%).

Prva pomo
Nakon dodira s oima
Odmah ispirati oi istom vodom najmanje 15 min. istim prstima rastvoriti
one kapke i kruiti oima tako da voda dospije u sve dijelove oka. Nastaviti s
ispiranjem do dolaska hitne medicinske pomoi.U sluaju jakih bolova moe
se nakon ispiranja u oi ukapati 2-3 kapi otopine pontocaina ili slinog u vodi
topljivog anestetika, ako je pri ruci.
Udisanje para
Unesreenog odmah izvedite na isti zrak i neka miruje.Odmah pozovite
lijenika kojeg prethodno obavijestite o emu se radi, jer moe biti potrebno
davati kisik i intravenozno otopinu metilen plave boje.
Nakon dodira s koom
Mjesto dodira dobro isperite vodom i sapunom.
Gutanje tekuine:
Ako je osoba pri svijesti, treba poticati na povraanje , npr.stavljanjem
prsta u grlo ili tako da se popije vea koliina mlake otopine kuhinjske soli
(2 lice soli na asu vode), to treba ponoviti 1-2 puta.
Natopljena odjea i obua:
Odmah skinuti , ako je jako promoena tetraklorugljikom, svlaite je pod
tuem.

 Metode analize
Za brzo odreivanje CCI4 u atmosferi rabe se
indikatorske cjevice (Drager "Tatrachlorkohlenstoff 1/a i 5/c;koncentracija 150 ppm)
Pouzdanije je analiziranje instrumentima za
direktno oitavanje kao to su: infracrveni
fotometar. fotoionizacijski analizator ili
plinskokromatografski analizator.

Cikloheksanol

2
1

Kemijsko ime: cikloheksanol

Sinonimi: cikloheksilalkohol, hidroksicikloheksan
Kemijska grupa: alicikliki alkoholi
Kemijska formula: C6H11OH (C6H11 - cikloheksanski prsten)
CAS broj: 108-93-0
Dijamant opasnosti:

Fiziko kemijska svojstva

Fiziki oblik: bezbojna, viskozna tekuina ili kristali (ispod 25 C)
Miris: po kamforu (prepoznatljiv pri koncentraciji 0,058-0,155 ppm)
Molna masa: 100,16
Krutite: 25 C
Vrelite: 161 C
Relativna gustoa: 0,9493
Gustoa para: 3,46
Tlak para: 0,15 kPa (1,125 mm Hg)
Topljivost u vodi: umjereno topljiv (3,6g/100ml, pri 20 C)
Higroskopnost: vrlo je higroskopan

Primjena
Najvie se upotrebljava za proizvodnju kemijskih tvari za plastine mase.
Slui za stabilizaciju i Homogenizaciju u industriji sapuna i deterenata, te
kao otapalo za lakove.
Opasnosti
Opasnost za zdravlje
Stupanj kodljivosti: 1
GVI: 50 ppm; 208 mg/m3 ( Xn )
IDLH: 400 ppm
LD50(takori, oralno): 2,06 g/kg
Pare cikloheksanola jako nadrauju oi i dine puteve (koncentracija oko
100 ppm), udisanje viih koncentracija moe izazvati glavobolju,
muninu, povraanje i drhtanje. ( NARKOTIK )
Tekuina nadrauje kou i moe se absorbirati, te uzrokovati iste
simptome kao i nakon udisanja. Dugotrajna ili opetovana izloenost koe
moe rezultirati dermatitisom. Pare izazivaju suzenje oiju, a tekuina ih
moe otetiti (ovisno o vremenu izloenosti ). ( IRITANS )

Opasnost od poara
Stupanj zapaljivosti: 2
Plamite (zatvorena posuda): 68 C
Granice eksplozivnosti: 2,4 vol.%
Temperatura samozapaljenja: 300 C
Stabilnost
Stupanj reaktivnosti: 0
Cikloheksanol je stabilan pri normalnim uvjetima. Moe eksplozivno
reagirati u dodiru s jakim oksidirajuim sredstvima (peroksidi, nitrati,
perklorati).
Za gaenje poara u kojem gori cikloheksanol upotrebljavaju se kemijski
praci, ugljini dioksid, rasprena voda.

Osobna zatitna sredstva

NIOSH preporuke za zatitu dinih organa od para
cikloheksanola su:
do 400 ppm: plinska maska s filterom za apsorpciju
organskih para
za nepoznate koncentracije ili one iznad 400 ppm:
izolacijski aparat za udisanje s posebnim dovodom zraka
pod pritiskom.
Materijali otporni na cikloheksanol due od 8 sati su: butil
guma, teflon i polivinilklorid. Polivinilklorid moe sluiti 4
sata, a ne preporua se neopren, jer ga cikloheksanol
otapa u vremenu 1 -4 sata.

Prva pomo
U sluaju dodira s oima pere se blagim mlazom tekue
vode najmanje 20 minuta, ili dok nadraaj ne prestane.
U svim ozbiljnim sluajevima uputno je konzultirati se s
lijenikom.
Metode analize
Dosta pouzdano, a relativno jednostavno je odreivanje s
instrumentima direktnog oitanja kao to su infracrveni
fotometar, plinski kromatograf s plameno ionizirajuim
detektorom i sl.

Akrolein

Kemijsko ime: 2-propenal

Sinonimi: akrolein, akrilaldehid, alilaldehid, propilenaldehid
Kemijska grupa: nezasieni alifatski aldehidi
Kemijska formula: CH2CHCOH
CAS broj: 107-02-8
Dijamant opasnosti: 4-3-3

Fiziko-kemijska svojstva
Fiziki oblk: bezbojna tekuina
Miris: neugodan, otar (osjeti se pri koncentraciji 1,8 ppm)
Molna masa: 56,06
Krutite: -88 C
Vrelite: 52,5 C
Relativna gustoa: 0,839
Gustoa para: 1,9
Tlak para: 28,5 kPa (214 mm Hg)
Topljivost u vodi: topljiv (20,6g/100 ml)
pH vrijednost: 6,0 (10% vodena otopina pri 25 C)

3
4

Primjena
Akrolein se ne upotrebljava puno u industriji. Slui kao meuprodukt
proizvodnji drugih tvari: umjetne smole, plastike, sapuna, glicerina i sl.
Nekad se upotrebljavao kao ratni plin-suzavac.
Opasnost za zdravlje
Stupanj kodljivosti: 4 ( NADRALJIVAC )
GVI: 0,1 ppm; 0,25 mg/m3 ( K;F;T;N )
KGVI: 0,3 ppm; 0,8 mg/m3
LD50 (takori, oralno): 46 mg/kg
IDLH: 2 ppm
Pare akroleina jako nadrauju oi, grlo i dine organe. Ne podnose se ve
vrlo niske koncentracije, te su trovanja rijetka. Meutim pri nezgodama
mogu ozbiljno otetiti oi i plua.
Tekui akrolein u kraem kontaktu s koom izaziva kemijske opekline prvog
stupnja (KOROZIV), a pri duem dodiru mogu nastati opekline treeg
stupnja. Znaci trovanja udisanjem su iritacija nosa i grla, peenje oiju,
pritisak u prsima i ubrzano disanje. esta je munina i povraanje, te
nesvjestica.

Opasnost od poara
Stupanj zapaljivosti: 3
Plamite: -26 C
Granice eksplozivnosti: 2.8-31,0 vol.%
Temperatura samozapaljenja: 220 C
Akrolein je vrlo zapaljiva tekuina. Moe se zapaliti i na sobnoj
temperaturi. Pare su tee od zraka te se sakupljaju pri dnu prostorije i ire
uz pod na velike udaljenosti.
Stabilnost
Stupanj reaktivnosti: 3
Akrolein lako polimerizira (normalno sadri stabilizator); u prisutnosti
alkalija ili svjetla ova reakcija: moe biti eksplozivna. Korodira cink i
kadmij.
Poar u kojem gori akrolein, gasi se kemijskim pracima ili ugljinim
dioksidom. Voda moe biti neefikasna.

Osobna zatitna sredstva

Pri radu s akroleinom osoblje treba zatiti oi i kou, nosei zatitne
naoale, titnike za lice zatitne rukavice. Gdje postoji mogunost
pojavljivanja para pri radu, treba nositi plinsku masku s filtrom oznake Asmea boja.
Prikladna je zatitna oprema izraena od BUTIL GUME, a ne preporua
se prirodna guma, neopren, polivinilklorid, polietilen i polivinil alkohol
(akrolein ih otapa za manje od jednog sata).
Prva pomo
Trovanja akroleinom mogu biti vrlo ozbiljna, te se preporua to hitnije
pozvati lijenika.
Metode analize
Za analizu koncentracije para u atmosferi upotrebljavaju se infracrveni
spektrofotometri, plinski kromatografi ili polarografi.
Za tono i precizno odreivanje preporua se standardizirana NIOSH
metoda 2501 (NIOSH Manua of Analvtical Methods 4th. ed. Vol. 1.).

Organski spojevi s sumporom - dimetilsulfat

Kemijsko ime: dimetilsulfat

Sinonimi: DMS, dimetilester sumporne kiseline
Kemijska grupa: organski sulfati
Kemijska formula: (CH3)2S04

Fiziko-kemijska svojstva
Fiziki oblik: bezbojna uljasta tekuina
Miris: slab, podsjea na luk
Molna masa: 126,13
Krutite: -27 C vreilfe
Relativna gustoa: 1,33
Gustoa para: 4,4
Tlak para: 0,07 kPa (0,5 mm Hg) pri 20 C
Topljivost u vodi: umjereno topljiv (2,8 g/100 ml, pri 18 C)1

2
4

Primjena
Dimetilsulfat se upotrebljava u proizvodnji mnogih organskih spojeva:
metilestera, etera, amina, boja, fenolnih derivata.lijekova, pesticida itd. Slui
kao sredstvo za metiliranje u organskoj sintezi te kao otapalo u separaciji
mineralnih ulja.

Opasnost za zdravlje
Stupanj kodljivosti: 4
GVI: 0,05 mg/m3 (Karc.kat.2; Muta.Kat.3; K;T+)
IDLH: 0,1 ppm ( NADRALJIVAC; SISTEMSKI OTROV )
Dimetilsulfat je vrlo opasna tvar za ljudsko zdravlje. Toksino djelovanje
temelji se na njegovoj sposobnosti alkiliranja i hidrolizi (pri emu se stvara
metanol i sulfatna kiselina).
Djeluje na dine organe, sluznice i kou. Oteuje jetru, bubrege i sredinji
ivani sustav.
Tekuina i pare jako nadrauju kou, stvarajui mjehure i jake
opekline, koje teko zacjeljuju i ostavljaju oiljke. Znaci djelovanja
mogu se pojaviti i nakon nekoliko sati.
Pare dimetilsulfata nadrauju oi, sluznice nosa i grla uzrokujui suzenje,
upalu, rinitis, vratobolju, promuklost, bronhitis i oticanje plua. Ako tekui
dimetilsulfat dospije u oi, uzrokuje teke ozljede s trajnim posljedicama.
Znaci lokalnog djelovanja su nadraaji i oteenje koe, oiju te sluznice
nosa i grla. Pri sistemskom djelovanju dolazi do oteenja sredinjeg
ivanog sustava, to se osjea kao ubrzani rad srca. prolazna sljepoa,
grevi, pospanost, delirij i koma.
Pri 18 C i viim temperaturama dolazi do hidrolize.

Ameriki N.T.R (National Toxicology Program) smatra da postoji velika

vjerojatnost djelovanja dimetilsulfata kao kancerogenog za ljude. U
naoj dravi je klasificiran meu tvari za koje je dokazano da izazivaju
tumore na pokusnim ivotinjama (Karc.kat.2).
Opasnost od poara
Stupanj zapaljivosti: 2
Plamite (zatvorena posuda): 83 C
Temperatura samozapaljenja: 188 C
Granice eksplozivnosti: 3,6-23,2 vol.%
Dimetilsulfat je zapaljiva tekuina, koja na viim temperaturama (83 C)
stvara eksplozivne smjese sa zrakom.
Stabilnost
Stupanj reaktivnosti: 0
Dimetilsulfat je pri normalnim okolnostima stabilan spoj.
U reakciji s vodom (>18 C) se raspada na metanol i sulfatnu kiselinu,
uz razvijanje topline. Sredstva za gaenje poara su: ugljini dioksid,
kemijski praci, alkoholna pjena i rasprena voda. U poaru se razvijaju
opasni dimovi (sumporni oksidi).

Prva pomo
Nakon dodira s oima
Odmah ispirati oi istom vodom najmanje 15 min. istim prstima rastvoriti
one kapke i kruiti oima tako da voda dospije u sve dijelove oka. Nastaviti s
ispiranjem do dolaska hitne medicinske pomoi.
Udisanje para
Unesreenog odmah izvedite na isti zrak. Ako teko die treba davati kisik
pomou prikladnog ureaja (samo struna osoba), a ako to nije mogue,
primjenite metodu umjetnog disanja podizanjem i stavljanjem ruku prema
natrag.Potrebna je hitna pomo lijenika.
Nakon dodira s koom
Odmah ispirati kou s puno tekue vode.Nakom temeljitog ispiranja na mjesta
dodira stavite gazu natopljenu ohlaenim etanolom i ostavite je barem jedan sat.
Zatraiti lijeniku pomo.
Gutanje tekuine:
Osobi odmah dati da popije veu koliinu vode,zatim poticati na povraanje i
ponovno dati da pije vodu (ispiranje eluca).
Natopljena odjea i obua:
Odmah skinuti , poprskanu odjeu i obuu, dobro je oprati i tek tada ponovno
nositi.

Osobna zatitna oprema

Pri radu s dimetilsulfatom treba zatititi ruke, lice, oi i tijelo
odgovarajuim osobnim zatitnim sredstvima. Kad postoji opasnost
razvijanja para, zatiuju se i dini organi.
GUMA I POLIVINILKLORID je vrlo otporan materijal na
djelovanje dimetilsulfata (due od 8 sati su sigurni).
Metode analize
Jednostavno i brzo se moe priblino koncentracija para
dimetilsulfat u zraku odrediti indikatorskim cjevicama (Drager"Dimethylsulfate 0,2/b, za koncentracije 0,2-5 ppm).
Za preciznija odreivanja preporua se NIOSH metoda 2524
(NIOSH Manual of Analvtical Meth-ods. 4th ed.Vol.1.).
Uzorak se analizira plinsko kromatografski uz upotrebu detektora na
principu elektrine vodljivosti. Procijenjena granica detekcije je 0,25
pg dimetilsulfata.

PESTICIDI

tvari koji se koriste za prevenciju, suzbijanje, unitavanje ili

odbijanje nametnika : kukaca, grinja, gljivica, glodavaca, korova itd.
tvari koje se koriste i kao regulatori rasta biljaka.
Primjena :

- poljodjelstvo sredstva za zatitu bilja

- javna higijena DDD sredstva

- domainstvo
Podjela pesticida :

- prema svrsi :

- insekticidi (za unitavanje insekata)

- herbicidi (za unitavanje korova)

- fungicidi (za unitavanje gljivica)

- rodenticidi (za unitavanje glodavaca)

- limacidi (za unitavanje pueva)

- nematocidi (za unitavanje crva)

- akaricidi (za unitavanje grinja)

- regulatori rasta

PESTICIDI
- prema nainu primjene :
za tretiranje biljaka
za tretiranje tla
za fumigaciju
za zatitu drveta
za zamagljivanje
za tretiranje sjemena

PESTICIDI
Izloenost :
prema nainu ulaska u organizam :
inhalacijom
ingestijom (gutanjem)
kontakt s koom
kontakt s oima

PESTICIDI
prema obliku formulacije : aerosol, prah, krutina,
granula, dim, plin
Organofosforni spojevi :
- aktivne tvari : diazinon, dimetoat, diklorfos, malation,
paration, triklorfon, tiometon
Toksini uinci :
- akutni (munina, povraanje, znojenje, suene zjenice, smetnje vida,
povien krvni tlak, grevi miia, oteenje jetre i guterae,
glavobolja, razdraljivost, tremor, gubitak svijesti, koma)
kronini (opa slabost, glavobolja, malaksalost, polineuropatija)

Prva pomo :

- odravanje ivotnih funkcija, dekontaminacija koe, upuivanje u

stacionarnu ustanovu (unesreeni prima atropin, PAM)

PESTICIDI
piretrin :
- slabo toksian, brzo se razgrauje u okoliu
- nalazi se u insekticidima za opu uporabu
- mogui uinci : astma, dermatitis, alergijski rinitis
Toksini uinci :
-akutni (gutanjem : munina, povraanje, omamljenost,
glavobolja, trnci, bolovi i stezanje u prsima, snienje
krvnog tlaka, poviena temperatura, znojenje, a kod
tekog otrovanja EDEM plua, grevi, cijanoza, koma)
-kronini (trnci i svrbe koe, korozija kontakt sa oima)

PESTICIDI
Rodenticidi :
- aktivne tvari :
- kumafuril, dikumarol, strihnin, pindon,
difacinol, cinkfosfin
- toksini uinci :
- krvarenje, bolovi u trbuhu, zglobovima i
podruju bubrega, podljevi koe i sluznica

PESTICIDI
Prema podacima Centra za kontrolu otrovanja u Zagrebu,
pesticidi su drugi najei uzronici otrovanja, odmah iza lijekova.
Gotovo sva trovanja u poljoprivredi posljedica su nepravilnog
rukovanja pesticidima tj. nepridravanja mjera sigurnosti i osobne
higijene.
Mjere sigurnosti sprjeavanja opasnosti od trovanja :
- pesticide uvati na sigurnom mjestu sukladno propisima, kako
ne bi doslo do oteenja ambalae, te odljepljivanja deklaracije i
upute za uporabu, izbjegavati pretakanje, pesticide uvijek uvati u
tvornikoj ambalai
- zatititi ih od izravnog izlaganja suncu ili od smrzavanja da ne bi
dolo do fizikalnih promjena koje bi pesticid u inile neupotrebljvim
- skladititi van dohvata djece
- osigurati dobro provjetravanje skladita
- educirati poljoprivrednike o sredstvima koja primjenjuju, na inu
uporabe i moguoj opasnosti po zdravlje u sluaju da se ne koristi
adekvatna zatita

PESTICIDI
U sluaju trovanja lijeniku predoiti :
- pisanu uputu kako postupiti nakon izlaganja
kemikaliji
- originalnu ambalau pesticida zbog kojeg je
nastupilo otrovanje
- uputu za uporabu ili drugu adekvatnu
dokumentaciju s podacima o kemikaliji

Paration
Kemijsko ime: o-o-dietil-o-(4-nitrofenii)-monotiofosfat Sinonimi:
dietilparation, paration, dietil-p-nitrofeniltiofosfor
Kemijska grupa: organofosfati
Kemijska formula: (C2H5)2(C6H5N02)P03S
1
CAS broj: 56-38-2
Dijamant opasnosti:
4

Fiziko-kemijska svojstva
Fiziki oblik: blijedouta do smea tekuina
Miris: na enjak, neugodan (granica osjetljivosti 0,04 ppm)
Molna masa: 291,27
Krutite: 6 C
Vrelite: 375 C
Relativna gustoa: 1,25 (25 C)
Gustoa para: 10,0
Topljivost u vodi: gotovo netopljiv (0,001 g/100 ml)

Primjena
Paration se upotrebljava kao insekticid za zatitu bilja i tla.

Opasnost za zdravlje
Stupanj kodljivosti: 4
GVI:0,1 mg/m3 (K)
( SISTEMSKI OTROV)
BGV: 1,63 mmola p-nitrofenola/mol kreatinina (urin)
IDLH: 10 mg/m3
LD50 (takori, oralno): 2 mg/kg
Paration je izvanredno jak otrov. U organizam moe dospjeti
udisanjem para ili apsorpcijom kroz kou. Djelovanjem tog
organofosfornog spoja mogu biti izloene osobe koje rade u njegovoj
proizvodnji, preradi, pakiranju i primjeni.
Glavna mjesta na kojima se osjea njegovo djelovanje su: dini
sustav, koa, oi, kardiovaskularni i sredinji ivani sustav.
Znaci trovanja parationom, njihov intenzitet i vrijeme pojavljivanja
ovise o trajanju, jakosti i nainu izloenosti. Prvi znaci su najee
vrtoglavica popraena suenjem zjenica, glavoboljom i pritiskom u
prsima. Zatim slijedi munina, povraanje, grevi u trbuhu i proljevi.
Pojaano luenje sline i sekreta iz bronhija znaci su nakupljanja vode
u pluima.
im se primjete prvi znaci treba to hitnije otpremiti unesreenog u
bolnicu, jer svako gubljenje vremena moe biti fatalno.

Opasnost od poara
Stupanj zapaljivosti: 1
Plamite: 200 C
Paration se moe zapaliti, ako se jako zagnje. Pri izgaranju osobaaju se
otrovni plinovi (duikovi i sumporni oksidi).
Stabilnost
Stupanj reaktivnosti: 0
Paration je normalno stabilan.
Sredstva za gaenje poara parationa su: rasprena voda, ugljini
dioksid i kemijski praci.

Osobna zatitna sredstva

Djelatnici koji rade s parationom moraju nositi potpunu osobnu zatitnu
opremu.
Ako se radi s prahom oprema se sastoji od gumenih rukavica, zatitnih
naoala, pamunih kapa koje se mogu prati, pamunih arapa,
nepropusnog radnog odijela s bluzom koja je stegnuta uz vrat
rukavima stegnutim preko rukavica te hlaa s nogavicama navuenim
preko gumenih izama. Preporua se da oprema bude bijele boje jer se
na njoj lake uoava oneienje parationom.
Zatitnu odjeu I obuu treba prati i mijenjati svakodnevno te uvati u
posebnim ormarima odvojenim od dnevne odjee.
Za zatitu dinih organa upotrebljavaju se, ovisno o uvjetima rada:
respiratori s filtrima za apsorpciju organskih para i za zatitu od
insekticida u obliku kapljica i praine ili izolacijski aparat za disanje s
nezavisnim dovodom istog zraka ili kisika.

Prva pomo
Nakon dodira s oima
Odmah ispirati oi istom vodom najmanje 15 min. istim prstima rastvoriti
one kapke i kruiti oima tako da voda dospije u sve dijelove oka. Nastaviti s
ispiranjem do dolaska hitne medicinske pomoi.
Udisanje para
ODMAH ZATRAITE LIJENIKU POMO
Nakon dodira s koom
Odmah ispirati oi s puno tekue vode i sapunom i/ili etilnim alkoholom.
Ako je dodir trajao due zatraiti lijeniku pomo.
Gutanje tekuine:
Osobi odmah dati da popije veu koliinu vode,zatim poticati na povraanje i
ponovno dati da pije vodu (ispiranje eluca).
Natopljena odjea i obua:
Odmah skinuti , poprskanu odjeu i obuu, najbolje pod tuem. Dobro je
oprati i tek tada ponovno nositi.

 Metode analize
Za brzo odreivanje parationa u atmosferi radnih
prostorija i prostora upotrebljavaju se razliite analitike
metode: kolorimetrijske, spektroskopske I
kromatografske.
Za preciznija analiziranja mote se preporuiti standardna
NIOSH metoda 5600 (NIOSH Manual of Analytical
Methods. 4th ed. VoL 3.). Uzorak se sakupija na
specijalne filtere u apsorpcionoj cjevici, desorbira
smjesom toluena I acetona te analizira plinskim
kromatografom uz plameno-fotometrijski detektor.
Osjetljivost metode je 0,04 pg parationa.