Zakon o Drzavnom Premjeru I Katastru Nepokretnosti 2011

Katalog propisa v3.
02
ZAKON
O DRAVNOM PREMJERU I KATASTRU NEPOKRETNOSTI
("Sl. list RCG", br. 29/07 od 25.05.2007, "Sl. list Crne Gore", br. 73/10 od 10.12.2010, 32/11 od 01.07.2011,
40/11 od 08.08.2011)
GLAVA I
OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
lan 1
Ovim zakonom ureuje se dravni premjer, katastar nepokretnosti i upisi prava na nepokretnostima, katastar vodova,
osnovna dravna karta i topografske karte, premjer dravne granice, Nacionalna infrastruktura geoprostornih podataka,
geodetski radovi u inenjersko-tehnikim oblastima i druga pitanja od znaaja za dravni premjer i katastar.
Znaenje izraza
lan 2
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
1) dravni premjer (u daljem tekstu: premjer) je izrada tehnike dokumentacije i izvoenje geodetskih radova u
postupku prikupljanja i utvrivanja prostornih podataka o nepokretnostima (poloaj, oblik, nain korienja) i
pravima na nepokretnostima u jednoj ili vie katastarskih teritorijalnih jedinica ili njihovih djelova i vrenje
drugih poslova utvrenih ovim zakonom;
2) nepokretnosti su: zemljita (poljoprivredno, graevinsko, umsko i ostalo), objekti (poslovni, stambeni,
stambeno-poslovni, ekonomski i drugi objekti), posebni djelovi objekata (stanovi, poslovne prostorije, garae,
garana mjesta i podrumi), drugi nadzemni objekti (putni objekti, objekti elektroprivrede, eljezniki objekti,
objekti vazdunog saobraaja, industrijski objekti, objekti telekomunikacija, objekti za sport i fiziku kulturu i
drugi) i podzemni objekti (garae, rezervoari, pjeaki prolazi, tuneli, sklonita, metroi i drugo);
3) katastar nepokretnosti je jedinstvena javna evidencija u koju se upisuju nepokretne stvari i stvarna prava na
nepokretnostima i obligaciona prava u skladu sa zakonom;
4) vodovi su nadzemni i podzemni vodovi sa pripadajuim ureajima i postrojenjima (vodovod, kanalizacija,
toplovod, naftovod, gasovod, elektrovodovi, telekomunikacije, drenaa, industrijski i drugi vodovi). U
pripadajue ureaje vodova spadaju ureaji koji su graeni ili izgraeni na vodovima, i koji omoguavaju
funkcionisanje i cjelishodno korienje vodova (okna, stubovi, armature i dr.);
5) imalac prava je pravno ili fiziko lice koje ima pravo svojine ili pravo raspolaganja na stvarima u dravnoj
svojini, ili ue stvarno ili obligaciono pravo na odreenoj nepokretnosti;
6) geodetski radovi su: osnovni geodetski radovi, dravni premjer, radovi na izradi i odravanju katastra
nepokretnosti, katastra vodova, ureenje zemljine teritorije komasacijom, izrada osnovne dravne karte i
topografskih karata;
7) osnovni geodetski radovi su radovi koji obuhvataju projektovanje i izradu dravnih referentnih mrea u
usvojenoj kartografskoj projekciji, kao i u visinskom, gravimetrijskom i astronomskom sistemu;
8) dravni referentni sistem je koordinatni sistem neophodan da se u njemu definiu poloaji taaka ili objekata u
prostoru Crne Gore (u daljem tekstu: Crna Gora);
9) katastarski plan je prikaz horizontalne predstave terena manjeg dijela zemljine povrine u ortogonalnoj
projekciji i odgovarajuoj razmjeri i sadri granice parcela i objekata sa njihovom numeracijom, naziv naselja,
potesa, ulice, odnosno trga, kuni broj, nain korienja zemljita i geodetsku osnovu;
10) pravni kontinuitet je izvoenje prava na nepokretnosti pravnog sljedbenika iz prava pravnog prethodnika;
11) clausula intabulandi je izriita izjava, odnosno saglasnost pravnog prethodnika u ispravi o pravnom poslu da
se pravni sljedbenik moe uknjiiti na nepokretnosti, odnosno da se pravo na nepokretnosti moe prenijeti,
ograniiti, opteretiti ili ukinuti. Izriita izjava moe biti data i u posebnoj ispravi;
12) osnovna dravna karta (ODK) je topografska karta razmjere 1:5000, koja se u analognom obliku izrauje po
Strana: 1
Katalog propisa v3.02
listovima za cijelu teritoriju Crne Gore;

13) topografske karte su karte koje se izrauju u standarnom razmjernom meunarodnom nizu 1:25000, 1:50000,
1:100000 i 1:200000 na kojima su prikazani prirodni i izgraeni objekti na povrini Zemlje u obimu koji
zavisi od razmjere karte;
14) pregledno-topografske karte su karte razmjere sitnije od 1:200000 do zakljuno sa razmjerom 1:1000000, na
kojima su prikazani prirodni i izgraeni objekti na povrini zemlje;
15) geodetsko-katastarski informacioni sistem je osnovni podsistem informacionog sistema dravnih organa koji
na jedinstven nain obezbjeuje evidenciju geodetskih i katastarskih podataka o nepokretnostima i pravima
na njima, pristup podacima od strane ovlaenih korisnika nezavisno od njihove lokacije, razmjenu podataka i
informacija izmeu subjekata informacionog sistema dravnih organa;
16) baza podataka katastra nepokretnosti Crne Gore je integrisana baza alfanumerikih i grafikih podataka
katastra nepokretnosti;
17) geodetski radovi u inenjersko-tehnikim oblastima su geodetski radovi u oblasti graevinarstva, urbanizma i
arhitekture, mainstva i brodogradnje, rudarstva i energetike, poljoprivrede i umarstva, odnosno radovi koji
ne spadaju u premjer i katastar nepokretnosti;
18) osnovni topografski model je apstrakcija prostora Crne Gore sa topografskim objektima sa pripadajuim
opisom svojstava i meusobnih odnosa (atributi i relacije), obuhvatom prikupljanja, pravilima kreiranja i
nainom prikaza, a izrauje se na osnovama i principima geoinformacionog sistema;
19) topografski objekti su prirodni i izgraeni objekti na zemljinoj povrini, klasifikovani u odgovarajue teme,
prostorno geometrijski odreeni u dravnom referentnom sistemu i opisani atributima;
20) web servisi su programske komponente koje omoguavaju izgradnju proirivih, slabo povezanih i platformski
nezavisnih aplikacija, koji podravaju meuoperativnost razliitih sistema i omoguavaju aplikacijama da
razmjenjuju poruke korienjem standardnih protokola;
21) katastar zemljita je evidencija o faktikom stanju nepokretnosti (dravini) koja obuhvata i popisni katastar;
22) MontePOS je mrea permanentnih stanica globalnog pozicionog sistema za teritoriju Crne Gore.
Javni interes
lan 3
Premjer, izrada i odravanje katastra nepokretnosti je od javnog interesa.
Program i plan radova
lan 4
Premjer, izrada katastra nepokretnosti, katastra vodova, ureenja zemljine teritorije komasacijom, izrada osnovne
dravne karte, topografskih karata i nacionalna infrastruktura geoprostornih podataka vri se na osnovu srednjoronog
programa i godinjeg plana radova.
Premjer pojedinih teritorijalnih cjelina koje finansiraju pravna i fizika lica moe se dozvoliti mimo planova iz stava
1 ovog lana.
Srednjoroni program radova donosi Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), na period od pet godina, a godinji
plan radova ministarstvo nadleno za poslove finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Programom i planom iz stava 3 ovog lana utvruju se vrsta i obim radova, kao i obim sredstava za njihovu
realizaciju.
Sredstva za izvrenje programa i plana obezbjeuju se shodno lanu 176 ovog zakona.
Srednjoroni program radova iz stava 3 ovog lana objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore".
Godinji plan radova objavljuje se na internet stranici Ministarstva i organa uprave nadlenog za poslove dravnog
premjera i katastra (u daljem tekstu: organ uprave).
Primjena propisa
lan 5
Na postupke utvrene ovim zakonom primjenjuje se zakon kojim se ureuje opti upravni postupak, ukoliko ovim
zakonom nije drukije odreeno.
Nadlenost
Strana: 2
lan 6
Upravne poslove koji se odnose na izradu katastra nepokretnosti, upis prava u katastru nepokretnosti i odravanje
katastra nepokretnosti i izradu Osnovne dravne karte i topografskih karata obavlja organ uprave.
Geodetske radove iz srednjoronog programa radova i godinjeg plana radova iz lana 4 ovog zakona obavlja organ
uprave.
Organ uprave moe radove iz stava 2 ovog lana ustupiti geodetskoj organizaciji, nakon postupka javnog
oglaavanja, u skladu sa zakonom.
Geodetske radove koji se odnose na izradu i odravanje premjera, osnovne geodetske radove, izradu katastra vodova
obavljaju privredna drutva, druga pravna lica i preduzetnici koji su registrovani za izvoenje ovih radova i koji imaju
licencu za rad (u daljem tekstu: geodetske organizacije), na nain i pod uslovima utvrenim ovim zakonom.
Osnovna naela katastra nepokretnosti
lan 7
Osnovna naela katastra nepokretnosti su: naelo upisa, naelo javnosti, naelo pouzdanja, naela legaliteta, naelo
prvenstva i naelo formalnosti postupka.
Naelo upisa
lan 8
Upisom u katastar nepokretnosti stiu se, prenose, ograniavaju i prestaju prava na nepokretnostima, ako zakonom
nije drukije odreeno.
Kad se na osnovu odluke suda, odluke drugog dravnog organa, nasljeivanjem ili na osnovu zakona steklo neko
pravo bez upisa u katastar nepokretnosti, sticalac moe da zahtijeva upis toga prava u katastar nepokretnosti, ako uz
zahtjev za upis priloi ispravu podobnu za upis.
Naelo javnosti
lan 9
Svako ima pravo da izvri uvid u podatke koje sadri katastar nepokretnosti, da mu se izda list nepokretnosti ili
potvrda da je odreena nepokretnost ili pravo upisano u katastar nepokretnosti.
Naelo pouzdanosti
lan 10
Podaci o nepokretnostima i pravima na njima, upisani u katastar nepokretnosti, smatraju se tanim i niko ne moe
trpjeti tetne posljedice u prometu nepokretnosti i drugim odnosima u kojima se ti podaci koriste.
Naelo legaliteta
lan 11
Organ uprave ispituje po slubenoj dunosti da li su ispunjeni zakonom propisani uslovi za upis.
Naelo prvenstva
lan 12
Upis prava u katastar nepokretnosti vri se prema vremenskom redosljedu podnoenja zahtjeva za upis.
Pravno dejstvo upisa prema treim licima poinje od trenutka podnoenja zahtjeva za upis organu uprave.
Organ uprave upisuje broj zahtjeva i vrijeme podnoenja zahtjeva u listu nepokretnosti odmah nakon prijema
zahtjeva za upis.
Ustupanjem prvenstvenog reda zahtjeva za uknjibu ili predbiljebu mogu se zamijeniti mjesta koja u prvenstvenom
redu imaju ti zahtjevi.
Naelo formalnosti postupka
Strana: 3
lan 13
U postupku upisa u katastar nepokretnosti organ uprave odluuje o upisu na osnovu isprava podobnih za upis i
upisanog stanja u katastar nepokretnosti.
Naelo obaveznosti
lan 13a
Imalac prava na nepokretnosti duan je da podnese zahtjev za upis prava svojine i drugih prava na nepokretnosti koja
se upisuju u katastar nepokretnosti.
Naelo odreenosti
lan 13b
Sadrina svakog upisa u katastar nepokretnosti mora biti potpuno odreena u pogledu nepokretnosti na koju se upis
odnosi, vrste upisa, prava i drugih injenica koje se upisuju, kao i u pogledu subjekta upisa, redosljeda prvenstva upisa
i isprava na osnovu kojih je upis izvren.
GLAVA II
TEHNIKA DOKUMENTACIJA I IZVOENJE GEODETSKIH RADOVA
Tehnika dokumentacija
lan 14
Tehniku dokumentaciju ini glavni projekat.
Glavni projekat izrauje se za izvoenje geodetskih radova u sljedeim oblastima, i to:
1) osnovnim geodetskim radovima, premjeru i izradi katastra nepokretnosti i katastra vodova;
2) ureenju zemljine teritorije komasacijom;
3) osnovnoj dravnoj karti, topografskim i pregledno-topografskim kartama.
Izuzetno od stava 1 taka 1 ovog lana glavni projekat se ne izrauje u sluaju izrade katastra nepokretnosti po
pojedinanom zahtjevu imaoca prava ili snimanju pojedinanih vodova, u skladu sa ovim zakonom.
Sadraj glavnog projekta
lan 15
Glavni projekat izrauje se na osnovu projektnog zadatka i naroito sadri:
1) opte podatke o predmetu projekta, radilitu i prateoj dokumentaciji;
2) projektni zadatak za izradu glavnog projekta;
3) osnove za izradu projekta (propis i podloge za projektovanje);
4) tehniki izvjetaj o izvrenim prethodnim radovima;
5) projektno rjeenje geodetskih radova;
6) organizaciju radova (redosljed radnih aktivnosti, vrijeme realizacije);
7) predmjer i predraun radova (obim, vrstu i cijenu radova);
8) grafike priloge i tabele.
Izrada tehnike dokumentacije
lan 16
Tehniku dokumentaciju moe da izrauje organ uprave ili geodetska organizacija koja je registrovana za izradu
tehnike dokumentacije, ako ima najmanje jedno zaposleno lice sa visokom strunom spremom geodetske struke,
odnosno sa diplomom akademskog naziva magistra nauka ili diplomom primijenjenih magistarskih studija, radnim
iskustvom od najmanje jedne godine na tim poslovima i ovlaenjem koje se stie polaganjem strunog ispita pred
komisijom koju obrazuje organ uprave.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, lica koja imaju nauni stepen doktora tehnikih nauka geodetske struke osloboena
Strana: 4
su polaganja strunog ispita za sticanje ovlaenja.

Program polaganja strunog ispita za sticanje ovlaenja iz stava 1 ovog ovog lana utvruje Ministarstvo.
Tehnika dokumentacija iz lana 14 ovog zakona ustupa se na izradu u skladu sa propisima o javnim nabavkama.
Kontrola projekata
lan 17
Glavni projekat podlijee tehnikoj kontroli.
Tehniku kontrolu glavnog projekta iz lana 14 ovog zakona vri struna komisija koju obrazuje organ uprave.
lanovi komisije iz stava 2 ovog lana moraju ispunjavati uslove iz lana 16 stava 1 ovog zakona.
lan komisije iz stava 2 ovog lana ne moe biti lice koje je uestvovalo u izradi glavnog projekta.
Tehnika dokumentacija u inenjersko-tehnikim oblastima
lan 18
Brie se. (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti, "Sl. list CG", br.
32/11)
Rukovoenje radovima i struni nadzor
lan 19
Rukovoenje radovima i struni nadzor nad izvoenjem radova, za koje je ovim zakonom predviena izrada glavnog
projekta, moe vriti lice koje ispunjava uslove iz lana 16 stav 1 ovog zakona.
Investitor odreuje lice koje e vriti struni nadzor nad izvoenjem radova.
Struni nadzor obuhvata: kontrolu da li se izvoenje radova vri prema tehnikoj dokumentaciji, kontrolu i provjeru
kvaliteta izvedenih radova i primjenu propisa, standarda i tehnikih normativa.
Izvoenje geodetskih radova
lan 20
Izvoa geodetskih radova za koje je ovim zakonom predviena izrada glavnog projekta duan je da:
1) radove izvodi prema tehnikoj dokumentaciji i u skladu sa propisima, standardima, tehnikim normativima i
normama kvaliteta koje vae za pojedine vrste radova;
2) vodi dnevnik radova i knjigu inspekcije;
3) odmah pisano obavijesti lice koje vri struni nadzor o uoenim nedostacima u tehnikoj dokumentaciji i o
drugim okolnostima koje su od uticaja na izvoenje radova i primjenu tehnike dokumentacije.
Izvoenje geodetskih radova iz stava 1 ovog lana moe da vri organ uprave i geodetska organizacija koja ima
najmanje dva zaposlena lica geodetske struke, od kojih najmanje jedno lice sa visokom kolskom spremom, odnosno
sa diplomom akademskog naziva magistra nauka ili diplomom primijenjenih magistarskih studija i jedno lice sa viom
strunom spremom, odnosno sa diplomom akademskih osnovnih studija ili diplomom primijenjenih osnovnih studija,
radnim iskustvom od najmanje jedne godine na tim poslovima i ovlaenjem za izvoenje radova koje se stie
polaganjem strunog ispita iz lana 16 ovog zakona pred komisijom koju obrazuje organ uprave.
Izvoenje geodetskih radova koji se finansiraju iz budeta Crne Gore ustupaju se u skladu sa propisima o javnim
nabavkama.
Ustupanje radova iz stava 3 ovog lana i lana 16 stava 4 ovog zakona vri organ uprave.
GLAVA III
OSNOVNI GEODETSKI RADOVI
Dravni referentni sistem
lan 21
U dravnom referentnom sistemu vri se pozicioniranje, odreivanje spoljanjeg gravita-cionog polja i geodinamika
istraivanja.
Strana: 5
U okviru dravnog referentnog sistema utvruju se:

1) prostorni (trodimenzionalni) referentni sistem;
2) horizontalni (dvodimenzionalni) referentni sistem;
3) vertikalni (jednodimenzionalni) referentni sistem;
4) gravimetrijski referentni sistem;
5) astronomski referentni sistem.
Prostorni referentni sistem
lan 22
Prostorni referentni sistem je terestriki trodimenzionalni koordinatni sistem koji se po definiciji koordinatnog
poetka, orijentaciji koordinatnih osa, razmjere, jedinice duine i vremenske evolucije, podudara sa meunarodnim
terestrikim referentnim sistemom ITRS (International Terrestical Reference System).
Horizontalni referentni sistem
lan 23
Horizontalni referentni sistem predstavlja dvodimenzionalni koordinatni podskup prosto-rnog referentnog sistema u
kome se poloaj taaka i objekata izraavaju dvodimenzionalnim, pra-vouglim, krivolinijskim koordinatama, odnosno
geodetskom duinom i irinom u odnosu na referentni dvoosni obrtni elipsoid geodetskog referentnog sistema GRS 80
(Geodetic Reference System 80).
Dravna projekcija
lan 24
Poloaj taaka i objekata u horizontalnom referentnom sistemu izraavaju se dvodimenzionalnim, pravouglim,
pravolinijskim koordinatama u ravni konformne Univerzalne transverzalne Merkatorove (Universale Tranvezal
Mercator-UTM) projekcije elipsoida GRS 80.
Vertikalni geodetski sistem
lan 25
Poloaj taaka i objekata u vertikalnom referentnom geodetskom sistemu Crne Gore izraavaju se elipsoidnim ili
fiziki definisanim visinama.
Referentna povr elipsoidnih visina jeste nivoski elipsoid referentnog sistema GRS 80.
Referentne povri fiziki definisanih visina jesu kvazigeoid i geoid.
Referentna povr vertikalnog referentnog sistema Crne Gore zauzima vertikalni poloaj koji se poklapa sa srednjim
nivoom Jadranskog mora realizovanog mareografskim opaanjima za referentnu vremensku epohu.
Gravimetrijski referentni sistem
lan 26
Za referentni sistem gravimetrijskih odreivanja u Crnoj Gori primjenjuje se sistem sa minimumom od est taaka na
kojima je poznata vrijednost ubrzanja tee, koja su odreena primjenom preciznih balistikih gravimetrijskih
instrumenata.
Astronomski referentni sistem
lan 27
Astronomski referentni sistem je inercijalni trodimenzionalni koordinatni sistem koji se po definiciji koordinatnog
poetka, orijentacije koordinatnih osa, razmjere, jedinice duine i vremena, vremenske evolucije i fundamentalnih
konstanti podudara sa meunarodnim inercijalnim referentnim sistemom ICRS (International Celestial Reference
System).
Materijalizacija referentnih sistema
Strana: 6
lan 27a
Prostorni referentni sistem, horizontalni referentni sistem, vertikalni referentni sistem, referentni sistem
gravimetrijskih odreivanja i astronomski referentni sistem materijalizuju se odgovarajuim referentnim okvirima
Crne Gore, odnosno skupom materijalizovanih taaka i trodimenzionalnim, odnosno dvodimenzionalnim
pravolinijskim ili krivolinijskim koordinatama, odnosno njihovim visinama, vrijednostima apsolutnog ubrzanja sile
zemljine tee, odnosno skupom ekstraterestrikih objekata i njihovih ekvatorskih koordinata koje se odnose na
odreenu vremensku epohu.
Prostorni i horizontalni referentni sistemi iz stava 1 ovog lana definisani su referentnom mreom Crne Gore CGREF i mreom permanentnih stanica Crne Gore - MontePos.
GLAVA IV
PREMJER NEPOKRETNOSTI
Sadraj premjera
lan 28
Premjer obuhvata:
1) postavljanje taaka geodetske osnove i odreivanje njihovih koordinata za snimanje detalja;
2) utvrivanje katastarske teritorijalne jedinice;
3) mjerenje, prikupljanje i utvrivanje prostornih i opisnih podataka o nepokretnostima;
4) prikupljanje podataka o imaocu prava na nepokretnosti;
5) katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljita;
6) izradu katastarskih planova;
7) metroloko obezbjeenje geodetskih radova i njihovu standardizaciju.
1. Geodetska osnova za snimanje detalja
Vrste geodetskih mrea za snimanje detalja
lan 29
Geodetsku osnovu za snimanje detalja ine geodetske mree (poligonska mrea, linijska mrea, mrea orijentacionih
taaka i nivelmanska mrea) i geodetske take (take referentnih mrea).
2. Katastarske teritorijalne jedinice
Vrste katastarskih teritorijalnih jedinica
lan 30
Katastarske teritorijalne jedinice su katastarska parcela, katastarska optina i katastarski srez.
Katastarska parcela
lan 31
Katastarska parcela je dio zemljita u katastarskoj optini definisan granicama i oznaen brojem, iji je imalac prava,
jedno ili vie lica.
Poloaj, oblik i broj katastarske parcele prikazuje se na katastarskom planu, a ostali podaci koji se odnose na parcelu
upisuju se u katastar nepokretnosti.
Katastarska optina
lan 32
Katastarska optina je teritorijalna jedinica koja, po pravilu, obuhvata podruje jednog naseljenog mjesta, za koje je
zakonom utvren naziv i koja predstavlja osnovnu jedinicu u kojoj se izvodi premjer i izrauje katastar nepokretnosti.
Strana: 7
Za dva ili vie naseljenih mjesta moe se obrazovati jedna katastarska optina ili za jedno naseljeno mjesto vie
katastarskih optina, ako to posebni razlozi zahtijevaju.
O promjeni granica katastarske optine odluuje organ uprave.
Kada promjena grance katastarske optine mijenja granicu susjednih optina, o utvrivanju nove granice optine
odluuje Vlada, po prethodno pribavljenom miljenju optine i organa uprave.
Obiljeavanje granica katastarske optine
lan 33
Obiljeavanje granica katastarske optine vri organ uprave, postavljanjem geodetskih biljega i opisivanjem granica
u zapisniku o omeavanju.
Katastarski srez
lan 34
Katastarski srez je teritorijalna jedinica za katastarsko klasiranje zemljita.
Katastarski srez sainjavaju dvije ili vie teritorijalno povezanih katastarskih optina, koje predstavljaju ekonomsku
cjelinu sa slinim prirodnim i drugim uslovima poljoprivredne proizvodnje.
Katastarski srez, na predlog Ministarstva, obrazuje i njegov naziv utvruje Vlada.
3. Mjerenje, prikupljanje i utvrivanje prostornih i opisnih podataka o nepokretnostima
Sadraj
lan 35
Mjerenjem, prikupljanjem i utvrivanjem prostornih i opisnih podataka o nepokretnostima prikupljaju se podaci o:
1) granicama teritorijalnih jedinica (dravna granica, granice optina, katastarskih optina i katastarskih parcela);
2) katastarskim parcelama (poloaj i oblik, nain korienja, katastarska klasa, bonitet);
3) objektima (poloaj, granice, nain korienja, spratnost, povrina u osnovi, povrina posebnih djelova, godina
izgradnje);
4) geografskim i drugim nazivima.
Poloaj i oblik nepokretnosti utvruje se snimanjem detalja. Snimanje detalja vri se fotogrametrijskom, polarnom,
ortogonalnom i metodom globalnog pozicioniranja.
Podaci snimanja moraju biti takvi da se na osnovu njih moe ponovo uspostaviti snimljeni detalj.
Obiljeavanje granica nepokretnosti
lan 36
Imalac prava na nepokretnosti na podruju na kome se vri premjer duan je da na propisan nain i o svom troku
obiljei vidnim i trajnim menim biljegama granice nepokretnosti.
Organ uprave ili geodetska organizacija je duna u najmanje jednom mediju dostupnom na itavoj teritoriji Crne
Gore objaviti poziv imaocima prava na nepokretnostima da izvre obiljeavanje granica nepokretnosti na propisan
nain.
Ako imalac prava ne obiljei vidnim i trajnim biljegama granice nepokretnosti ili obiljeavanje nepravilno izvri,
izvoa geodetskih radova izvrie obiljeavanje o troku imaoca prava. Identitet imaoca prava na nepokretnostima
utvrdie se na osnovu podataka iz katastra zemljita.
Kad i pored zakonom odreenih i preduzetih radnji i sprovedenog dokaznog postupka nije mogue obiljeiti granice
nepokretnosti ( zemljite i posebni djelovi stambeno poslovne zgrade), odnosno nije mogue utvrditi identitet imaoca
prava na nepokretnosti, organ uprave izvrie upis dravne svojine u korist Crne Gore na nepokretnosti i upis
zabiljebe da je nepokretnost neobiljeena.
Zabiljeba iz stava 4 ovog lana sprjeava imaoca prava raspolaganja da otuuje nepokretnost u roku od 10 godina
od dana njenog upisa.
Ako se u roku iz stava 5 ovog lana imalac prava pojavi, dokae pravo na nepokretnosti i obiljei o svom troku
granice nepokretnosti na koju polae pravo, organ uprave izvrie promjenu upisa i brisanje zabiljebe.
Nain obiljeavanja menim biljegama granica nepokretnosti propisuje Ministarstvo.
Strana: 8
Pristup nepokretnosti i uvanje geodetskih biljega

lan 37
Imalac prava na nepokretnosti duan je da licima koja rade na poslovima premjera i odravanja katastra
nepokretnosti dozvoli pri-stup na nepokretnost, postavljanje geodetskih biljega i prikupljanja podataka o
nepokretnosti.
Geodetske biljege ne smiju se unitavati, oteivati niti neovlaeno pomjerati ili izmjetati.
Imalac prava na nepokretnosti na kojoj se nalaze geodetske biljege duan je da o svakom oteenju, unitenju,
pomjeranju ili izmjetanju biljega obavijesti organ uprave, u roku od 15 dana od dana saznanja.
Nadlenost o staranju i zatiti biljega
lan 38
Organ uprave se stara o zatiti geodetskih biljega i taaka dravnog referentnog sistema.
Oteenje, unitenje i izmijetanje geodetskih biljega
lan 39
Kada se na nepokretnosti na kojoj se nalaze geodetske biljege ili u njihovoj neposrednoj blizini izvode graevinski
ili drugi radovi, koji mogu otetiti ili unititi biljege ili smanjiti mogunost njihovog korienja, investitor, odnosno
izvoa radova duan je da najmanje 15 dana prije otpoinjanja radova o tome obavijesti organ uprave.
Ako se radi izvoenja radova iz stava 1 ovog lana umanji mogunost, odnosno onemogui korienje postojee
geodetske biljege, investitor snosi trokove izmijetanja, postavljanja biljege i odreivanja take.
4. Prikupljanje podataka o imaocu prava
Prikupljanje podataka
lan 40
Prikupljanjem podataka o imaocu prava na nepokretnostima prikupljaju se podaci o:
1) pravu svojine i drugim stvarnim pravima na nepokretnostima;
2) obligacionim pravima na nepokretnostima koja se upisuju u skladu sa zakonom;
3) teretima i ogranienjima u raspolaganju nepokretnostima.
5. Katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljita
Katastarsko klasiranje zemljita
lan 41
Katastarsko klasiranje zemljita vri se na osnovu prirodnih i ekonomskih uslova proizvodnje postojee kulture na
zemljitu i slui za utvrivanje katastarskog prihoda.
Katastarskim klasiranjem zemljita utvruju se katastarske kulture i klase za svaku katastarsku parcelu u okviru
jedne katastarske optine u odnosu na katastarski srez.
Katastarske kulture
lan 42
Zemljite koje se koristi u poljoprivredi i umarstvu svrstava se u sljedee katastarske kulture: njiva, vrt, vonjak,
vinograd, livada, panjak, uma, trstik i movara.
Katastarske kulture iz stava 1 ovog lana, sa podruja jednog katastarskog sreza, rasporeuju se u najvie osam
katastarskih klasa.
Zemljita koja se ne mogu koristiti u poljoprivredi i umarstvu svrstavaju se u neplodna.
Zemljita koja slue za posebne namjene, a ne koriste se u poljoprivredi i umarstvu, svrstavaju se u neplodna i
odreuje im se namjena.
Strana: 9
Komisija za katastarsko klasiranje

lan 43
Katastarsko klasiranje u katastarskoj optini vri komisija za katastarsko klasiranje zemljita, koju obrazuje organ
uprave.
Poslove iz stava 1 ovog lana komisija vri po slubenoj dunosti ili na zahtjev imaoca prava.
Komisija se sastoji od predsjednika i dva lana, kojima se odreuju zamjenici.
Za predsjednika komisije odreuje se diplomirani inenjer poljoprivrede, odnosno sa diplomom akademskog naziva
magistra nauka ili diplomom primijenjenih magistarskih studija, sa najmanje dvije godine radnog iskustva i
ovlaenjem za izvoenje katastarskog klasiranja i bonitiranja zemljita, koje se stie polaganjem strunog ispita pred
komisijom koju obrazuje organ uprave, a za lanove komisije geodetski strunjak i lice koje ima nepokretnost na
teritoriji za koju se vri klasiranje.
Program polaganja strunog ispita za sticanje ovlaenja iz stava 3 ovog lana utvruje Ministarstvo.
Saoptavanje podataka katastarskog klasiranja
lan 44
Podaci utvreni katastarskim klasiranjem zemljita saoptavaju se imaocima prava u postupku izlaganja na javni
uvid podataka o nepokretnostima i pravima na njima.
Bonitiranje zemljita
lan 45
Bonitiranjem zemljita vri se klasifikacija plodnog zemljita na osnovu njegovih prirodnih osobina, bez obzira na
nain njegovog korienja.
Teritorijalna jedinica za bonitiranje zemljita jeste teritorija Crne Gore.
Prema bonitetu, odnosno plodnosti sva zemljita pogodna za poljoprivrednu i umsku proizvodnju rasporeuju se u
osam bonitetnih klasa, a u okviru svake bonitetne klase, moe se utvrditi jedna ili vie bonitetnih podklasa.
Za neplodna zemljita i zemljita posebne namjene ne vri se bonitiranje.
Rasporeivanje zemljita u bonitetne klase vri diplomirani inenjer poljoprivrede koji ima ovlaenje iz lana 43
stav 3 ovog zakona i koga odredi organ uprave.
6. Izrada katastarskih planova
Katastarski planovi
lan 46
Na osnovu podataka utvrenih snimanjem detalja izrauje se katastarski plan u digitalnom obliku.
Jedan primjerak plana izrauje se u analognom obliku i zajedno sa digitalnim planom slui kao arhivski original.
Katastarski plan se izrauje u razmjeri 1:500, 1:1000, 1:2500 i 1:5000.
Izrada katastarskog plana obuhvata i numerisanje katastarskih parcela, objekata u okviru parcele i utvrivanje
povrina parcela i objekata.
Organ uprave vri ovjeru tehnikog izvjetaja, elaborata premjera i katastarskog plana.
Katastarski planovi, tehniki izvjetaji i elaborati premjera mogu se koristiti tek poto ih ovjeri organ uprave.
7. Metroloko obezbjeenje geodetskih radova i standardizacija
Metroloko obezbjeenje geodetskih radova
lan 47
U cilju metrolokog obezbjeenja geodetskih radova, saglasno zakonu, a na osnovu nacionalnih primarnih etalona
jedinica duine, ugla, vremena i ubrzanja sile zemljine tee, uspostavljaju se sekundarni i radni etaloni.
Prije upotrebe geodetskih instrumenata obavezno se utvruju njihova metroloka svojstva.
Geodetski instrumenti podlijeu prvom pregledu, periodinim i vanrednim pregledima, u skladu sa zakonom, to se
Strana: 10
dokazuje uvjerenjem organizacije nadlene za metrologiju i ovlaene la-boratorije.

Standardizacija
lan 48
Radi obezbjeenja jedinstvene tehniko-tehnoloke osnove za tipizaciju i unifikaciju geodetskih radova koriste se
domai geodetski standardi i odgovarajui meunarodni standardi, kojima se postie potreban nivo kvaliteta
geodetskih radova.
Geodetski standard iz stava 1 ovog lana sadri: tehniko-tehnoloke zahtjeve i pravila po kojima se definiu
geodetski radovi, radne postupke i procese izvrenja geodetskih radova, postupke, nain i metodu ispitivanja tanosti
rezultata mjerenja i izravnanja, jednoobrazne termine, definicije, simbole, oznake, kodove, ifre, veliine i jedinice.
GLAVA V
KATASTAR NEPOKRETNOSTI
1. Zajednike odredbe
Sadraj katastra nepokretnosti
lan 49
Katastar nepokretnosti sadri podatke o:
1) zemljitu - katastarskoj parceli (naziv katastarske optine; broj, oblik i povrina parcele; vrsta zemljita;
katastarska kultura; katastarska i bonitetna klasa; katastarski prihod; naziv ili adresa);
2) objektima (poloaj; oblik; graevinska bruto povrina u skladu sa standardima; nain korienja; naziv
objekta; adresa; spratnost; godina izgradnje i pravni status izgradnje);
3) posebnim djelovima objekta (poloaj; oblik; neto povrina u skladu sa standardima; nain korienja; naziv
objekta; adresa; spratnost; sobnost; godina izgradnje i pravni status);
4) pravima na nepokretnostima i nosiocima tih prava;
5) teretima i ogranienjima (stvarne i line slubenosti, hipoteka, realni tereti, zajednika svojina nasljednika,
eksproprijacija, deeksproprijacija, povraaj oduzetih imovinskih prava i obeteenja, koncesija, ugovorno
pravo pree kupovine, pravo otkupa, pravo prekupa, pravo zakupa, ugovor o doivotnom izdravanju, pravne
injenice koje se odnose na linost i na nepokretnost, odreena obligaciona prava i dr.).
Podaci iz stava 1 ovog lana utvruju se i upisuju u bazu podataka katastra nepokretnosti u odnosu na katastarsku
optinu.
Sastavni djelovi katastra nepokretnosti
lan 50
Katastar nepokretnosti sastoji se od:
1) elaborata premjera;
2) radnog originala katastarskog plana;
3) listova nepokretnosti;
4) zbirke isprava.
Elaborat premjera
lan 51
Elaborat premjera sadri: projekat izrade premjera i katastra nepokretnosti, originalne podatke o mjerenju,
prikupljanju i utvrivanju prostornih i opisnih podataka o nepokretnostima, tehniki izvjetaj o izvrenim radovima i
podatke o raunanju povrina parcela i objekata.
Radni original katastarskog plana
lan 52
Strana: 11
Radni original katastarskog plana jeste kopija arhivskog originala u analognoj i digitalnoj formi ovjerena od organa
uprave i slui za odravanje premjera.
List nepokretnosti
lan 53
List nepokretnosti je osnovni dokumenat o nepokretnostima i pravima na njima.
List nepokretnosti sadri podatke o:
1) zemljitu-parceli (A list);
2) imaocu prava na zemljitu-parceli (B list);
3) objektima i posebnim djelovima objekata i imaocima prava na njima (V list);
4) vodovima i imaocima prava na njima (V list - 1. dio)
5) teretima i ogranienjima (G list).
List nepokretnosti obuhvata sve katastarske parcele koje pripadaju istom imaocu prava i objekte na tim parcelama u
istoj katastarskoj optini.
Zbirka isprava
lan 54
Zbirka isprava se sastoji iz originala ili ovjerenih prepisa isprava od znaaja za upis prava na nepokretnostima i
trajno se uva.
Javne isprave katastra nepokretnosti
lan 55
Ovjerena kopija radnog originala katastarskog plana i ovjeren list nepokretnosti i izvod iz lista nepokretnosti su
javne isprave.
2. Postupak izrade katastra nepokretnosti
lan 56
Katastar nepokretnosti izrauje se, po pravilu, za cijelu katastarsku optinu.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, izrada katastra nepokretnosti moe se vriti i za dio katastarske optine na zahtjev
imaoca prava.
Izrada katastra nepokretnosti
lan 57
Izrada katastra nepokretnosti obuhvata:
1) izradu elaborata za izlaganje podataka na javni uvid;
2) izlaganje na javni uvid podataka o nepokretnostima i pravima na njima;
3) izradu listova nepokretnosti;
4) formiranje zbirke isprava.
Elaborat za izlaganje podataka na javni uvid
lan 58
Elaborat za izlaganje sadri:
1) elaborat premjera;
2) katastarske planove;
3) listove nepokretnosti sa privremeno upisanim podacima;
4) prateu dokumentaciju o nepokretnostima.
Izlaganje podataka na javni uvid
Strana: 12
lan 59
Izlaganje na javni uvid podataka o nepokretnostima i pravima na njima (u daljem tekstu: izlaganje) je postupak u
kome se elaborat za izlganje iz lana 58 ovog zakona stavlja na javni uvid vlasnicima i zainteresovanim licima na
teritoriji katastarske optine za koju se vri izlaganje i u kojoj se utvruju prava na nepokretnostima.
Izrada lista nepokretnosti i zbirke isprava
lan 60
Nakon zavrenog izlaganja izrauje se list nepokretnosti i zbirka isprava.
Komisija za izlaganje
lan 61
Izlaganje podataka na javni uvid sprovodi i potpisuje rjeenje komisija za izlaganje (u daljem tekstu: komisija) koju
obrazuje organ uprave.
Komisiju ine tri lana i to:
1) predsjednik komisije (diplomirani pravnik odnosno zavren pravni fakultet - specijalista graansko-pravnog
smjera ili diplomirani geodetski inenjer ili drugi geodetski strunjak, odnosno sa diplomom akademskog
naziva magistra nauka ili diplomom primijenjenih magistarskih studija, sa tri godine radnog iskustva i
poloenim strunim ispitom za rad u organima dravne uprave);
2) lan komisije (geodetski strunjak ili diplomirani pravnik, odnosno zavren pravni fakultet - specijalista
graansko-pravnog smjera sa poloenim strunim ispitom za rad u organima dravne uprave);
3) lan komisije (predstavnik mjesnog podruja).
Javni oglas
lan 62
Vrijeme i mjesto izlaganja na javni uvid podataka iz lana 59 ovog zakona odreuje organ uprave objavljivanjem
javnog oglasa u najmanje jednom mediju dostupnom na itavoj teritoriji Crne Gore, najkasnije 30 dana prije poetka
izlaganja.
Javni oglas iz stava 1 ovog lana sadri:
1) naziv optine i katastarske optine;
2) opis granica katastarske optine ili njenog dijela za koju se vri izlaganje;
3) javni poziv licima koja smatraju da imaju pravni interes da uestvuju u postupku pred komisijom;
4) mjesto i prostorije u kojima e se vriti izlaganje;
5) radno vrijeme komisije;
6) rok u kome e se vriti izlaganje.
Utvrivanje prava na zemljitu
lan 63
U postupku izlaganja uporeuju se podaci katastra zemljita sa podacima upisanim u privremeni list nepokretnosti.
U sluaju nesaglasnosti upisanih podataka, ako se stranke nijesu odazvale na javni oglas, komisija moe pozvati
zainteresovana lica, pozivom sa priloenim privremenim listom nepokretnosti i odrati usmenu raspravu.
Komisija e, u sluaju kada lice upisano u katastru zemljita nije oznaeno u privremenom listu nepokretnosti kao
imalac prava, to lice obavezno pozvati i odrati usmenu raspravu.
U pozivu se nalae licima da podnesu isprave koje su od znaaja za utvrivanje prava na nepokretnosti.
Ako se lice nije odazvalo javnom pozivu, odnosno posebnom pozivu uz lino dostavljanje, a podaci katastra
zemljita su saglasni sa privremeno upisanim podacima lista nepokretnosti, izvrie se upis u list nepokretnosti.
Ako su podaci katastra zemljita i privremenog lista nepokretnosti nesaglasni, a pozvana lica se nijesu odazvala,
komisija e prava utvrditi na osnovu podataka katastra zemljita i drugih raspoloivih dokaza.
Utvrivanje prava na objektu
lan 64
Strana: 13
Za imaoca prava na objektu upisuje se:

1) graditelj koji je objekat izgradio u skladu sa zakonom;
2) graditelj kome je za objekat izdata graevinska dozvola ili upotrebna dozvola.
Za objekat, za koji nije izdata graevinska dozvola ili upotrebna dozvola ili je izgraen na vie parcela ili na tuem
zemljitu, u G list nepokretnosti upisuje se zabiljeba.
Zabiljeba objekta u izgradnji
lan 65
Objekat u izgradnji upisuje se u G listu kao zabiljeba gradnje na parceli na kojoj je zapoeta gradnja i sadri
podatke o: investitoru, tehnikoj dokumentaciji, graevinskoj dozvoli, roku zavretka radova i drugim injenicama od
znaaja za upis zabiljebe.
Utvrivanje prava na posebnom dijelu objekta
lan 66
Na posebnom dijelu objekta za imaoca prava utvruje se investitor objekta, odnosno lice koje podnese ispravu na
osnovu koje se dokazuje pravo svojine ili se utvruje pravni kontinuitet u odnosu na investitora.
Razvrgnue imovinske zajednice
lan 67
Na zahtjev suvlasnika nepokretnosti, ije je pravo utvreno u postupku izlaganja podataka na javni uvid, organ
uprave e, na predlog komisije, izvriti razvrgnue imovinske zajednice, pod uslovom da meu njima nijesu sporni
udjeli.
Ako je predmet razvrgnua graevinsko zemljite, razvrgnue imovinske zajednice suvlasnika moe se izvriti samo
u skladu sa urbanistikim planom.
O razvrgnuu imovinske zajednice komisija sastavlja zapisnik o poravnanju, odnosno diobi imovine koji ima snagu
izvrne isprave i uva se u zbirci isprava.
Zapisnik i prigovor na rjeenje
lan 68
U postupku izlaganja na javni uvid podataka o nepokretnostima i pravima na njima komisija sastavlja zapisnik u koji
se unose podaci o nepokretnostima i pravima na njima.
Ako podaci u zapisniku iz stava 1 ovog lana nijesu osporeni, podaci o nepokretnostima i pravima na njima utvruju
se rjeenjem.
Na podatke privremeno upisane u list nepokretnosti, lica koja nijesu uestvovala u postupku, odnosno imaoci
pravnog interesa, mogu podnijeti prigovor u roku od osam dana od dana saznanja za podatke, a najkasnije do zavretka
izlaganja.
Prigovor iz stava 3 ovog lana podnosi se komisiji za izlaganje koja je duna da rjeenje po prigovoru donese u roku
od osam dana od dana prijema prigovora.
alba na rjeenje
lan 69
Protiv rjeenja iz lana 68 ovog zakona moe se izjaviti alba Ministarstvu, u roku od osam dana od dana prijema
rjeenja.
Protiv rjeenja Ministarstva moe se voditi upravni spor.
Upis u list nepokretnosti vri se na osnovu konanog rjeenja komisije o utvrivanju podataka o nepokretnostima i
pravima na njima.
Na rjeenje iz stava 3 ovog lana nije doputena alba, ali se moe voditi upravni spor.
Zavretak postupka izlaganja i rada komisije
Strana: 14
lan 70
Postupak izlaganja, u smislu ovog zakona, smatra se zavrenim kad komisija za izlaganje zapisniki preda organu
uprave privremene listove nepokretnosti sa zbirkom isprava.
Obnova premjera i katastra nepokretnosti
lan 71
Katastar nepokretnosti za odreenu katastarsku optinu ili njen dio moe se obnoviti po slubenoj dunosti, a na
inicijativu nosilaca prava.
Katastar nepokretnosti e se obnoviti ukoliko se za odreenu katastarsku optinu ili njen dio utvrdi da postoji bitna
nesaglasnost izmeu stanja premjera i utvrenih prava s jedne strane, te stanja terena i stvarnih prava na
nepokretnostima.
Na obnavljanje katastra nepokretnosti primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na izradu katastra
nepokretnosti.
Trokovi obnove postupka iz stava 1 ovog lana padaju na teret podnosioca zahtjeva.
3. Baza podataka katastra nepokretnosti
Izrada baze podataka
lan 72
Po zavrenom izlaganju na javni uvid podataka o nepokretnostima i pravima na njima izrauje se baza podataka
katastra nepokretnosti za katastarsku optinu, odnosno dio katastarske optine, koja ini jedinstvenu bazu podataka
katastra nepokretnosti Crne Gore.
Potvrivanje baze podataka
lan 73
Kada organ uprave utvrdi da je katastar nepokretnosti za katastarsku optinu, odnosno njen dio, izraen u skladu sa
ovim zakonom, potvrdie rjeenjem bazu podataka katastra nepokretnosti i odrediti poetak njegove primjene.
Rjeenje kojim se potvruje baza podataka katastra nepokretnosti objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore".
GLAVA VI
UPIS U KATASTAR NEPOKRETNOSTI
1. Upisi prava svojine
Pravo svojine
lan 74
Pravo svojine se upisuje na ime vlasnika nepokretnosti.
Prilikom upisa prava svojine iz stava 1 ovog lana upisuje se i pravni osnov sticanja prava svojine (ugovor o prodaji,
poklonu, razmjeni i drugo, jednostrani pravni poslovi upravljeni na prenos prava svojine, sudska odluka, odlukom
dravnog organa u skladu sa zakonom).
Nepokretnosti u dravnoj svojini upisuju se kao dravna svojina sa titularom svojinskih prava i ovlaenja u skladu
sa zakonom.
Pravo susvojine
lan 75
Pravo susvojine se upisuje po djelovima odreenim u odnosu na cjelinu, izraenim razlomkom.
Pravo zajednike svojine
Strana: 15
lan 76
Pravo zajednike svojine upisuje se na ime svih zajednikih vlasnika, uz oznaenje da se radi o zajednikoj svojini.
Etana svojina
lan 77
Pravo etane svojine upisuje se na ime etanih vlasnika posebnih djelova zgrade (stana, poslovne prostorije, garae,
podruma, garanog mjesta), zajedno sa njihovim pravom zajednike svojine na zajednikim djelovima zgrade koji
mogu predstavljati samostalni objekat prava svojine i na zemljitu na kojem je zgrada podignuta.
Pravo zajednike svojine etanih vlasnika upisuje se na onom dijelu urbanistike parcele koji je pripadao investitoru,
u skladu sa ugovorom ili drugim osnovom za sticanje prava svojine.
Ako je na urbanistikoj parceli izgraeno vie stambeno-poslovnih zgrada, pravo zajednike svojine etanih vlasnika
jedne zgrade upisuju se i na onom dijelu urbanistike parcele koji slui tim etanim vlasnicima.
Odredba stava 3 ovog lana primjenjuje se i kada dio urbanistike parcele slui etanim vlasnicima vie stambenoposlovnih zgrada.
Investitor je obavezan da uz zahtjev za upis stambeno-poslovne zgrade priloi i odgovarajuu plansku dokumentaciju
koja sadri i granice zemljita urbanistike parcele na kojoj je zgrada izgraena.
2. Ostala prava na nepokretnostima
Stvarna prava na tuim stvarima i neka obligaciona prava
lan 78
Stvarne i line slubenosti, hipoteka, nadhipoteka, zakup i koncesije za period dui od pet godina, pravo pree
kupovine, zabrane otuenja i optereenja, upisuju se u G listu nepokretnosti.
Stvarne slubenosti
lan 79
Stvarne slubenosti upisuju se kao pravo vlasnika povlasnog dobra i kao teret na poslunom dobru.
Stvarne slubenosti u javnom interesu upisuju se kao pravo povlasnog dobra i teret poslunog dobra.
Prava slubenosti na nepokretnostima upisuju se sa sadrajem i obimom prava bez navoenja novane vrijednosti.
Kad je vrenje prava slubenosti prostorno ogranieno, prostorne granice moraju se tano odrediti.
Prostorne granice vrenja prava slubenosti smatraju se tano odreenim, ako su ucrtane u skici koja je priloena u
ispravi na osnovu koje se zahtijeva upis.
Hipoteka
lan 80
Hipoteka se moe upisati samo u pogledu tano odreenog potraivanja izraenog u novcu.
Novani iznos potraivanja moe biti odreen i u skladu sa pravilima o valutnoj ili indeksnoj klauzuli.
Uz potraivanje za koje je ugovoreno plaanje kamate upisuje se i kamatna stopa.
Ako su ugovorene zakonske kamate, umjesto kamatne stope upisae se zakonska kamata.
Uz potraivanje za koje je ugovoreno plaanje anuitetima, umjesto kamatne stope, upisae se anuitetna otplata.
U katastar nepokretnosti moe se upisati hipoteka za potraivanje koje ne mora nastati (kauciona hipoteka).
Ako se hipotekom obezbjeuju potraivanja koja bi mogla nastati iz odobrenog kredita preuzetog poslovodstva,
jemsta, naknade tete ili drugog potraivanja koje e eventualno nastati, u ispravi na osnovu koje se dozvoljava upis
dovoljno je odrediti najvii iznos glavnice koji moe dostii kredit ili odgovornost (kreditna hipoteka.)
Kada se ustanovljava hipoteka na plodovima, u katastaru nepokretnosti upisuje se ta injenica.
Prenos hipoteke i nadhipoteke
lan 81
Upis potraivanja obezbijeen hipotekom vri se u pogledu cijelog potraivanja ili dijela tog potraivanja i odreuje
se razlomkom ili iznosom.
Strana: 16
Odredbe ovog zakona o upisu hipoteke primjenjuju se i na upis nadhipoteke.

Zajednika hipoteka
lan 82
Hipoteka se moe za isto potraivanje upisati nepodijeljeno, kao teret dvije ili vie nepokretnosti ili hipotekarnih
potraivanja (zajednika ili simultana hipoteka).
3. Vrste upisa
Uknjiba, predbiljeba i zabiljeba
lan 83
Upisi u katastar nepokretnosti su: uknjiba, predbiljeba i zabiljeba.
Uknjiba je upis kojim se prava na nepokretnosti stiu, prenose, ograniavaju ili prestaju bez naknadnog opravdanja.
Predbiljeba je upis kojim se prava na nepokretnosti stiu, prenose, ograniavaju ili prestaju pod uslovom
naknadnog opravdanja.
Zabiljeba je upis odreenih pravnih injenica koje mogu proizvoditi pravna dejstva pod uslovima odreenim
zakonom.
Ako za pojedine vrste zabiljebi nije zakonom utvreno pravno dejstvo, zabiljeba ima znaaj javne objave, koja se
upisuje.
Osnov za upis
lan 84
Upis prava se vri na osnovu:
1) zakona;
2) konane odluke nadlenog organa;
3) pravosnane odluke suda;
4) isprave o pravnom poslu sainjene u skladu sa zakonom.
Knjini prethodnik
lan 85
Upisi u katastar nepokretnosti mogu se dozvoliti samo u odnosu na lice koje je u momentu podnoenja zahtjeva za
upis upisano kao imalac prava koje se upisom zahtijeva ili koje istovremeno bude uknjieno kao imalac prava.
Kad izvrni dunik nije upisan kao vlasnik nepokretnosti, upis prava na nepokretnosti moe se odrediti tek kad
izvrni povjerilac kod nadlenog organa za upis u katastar nepokretnosti izdejstvuje promjenu upisa prava svojine na
osnovu dokaza o svojini, na ime izvrnog dunika.
Kad je po izvrnoj ispravi povjerilac ovlaen da prema izvrnom duniku zahtijeva upis zalonog ili nekog drugog
prava na nepokretnosti, osim prava svojine, a izvrni dunik nije upisan kao vlasnik te nepokretnosti, upis drugog
prava izvrnog povjerioca dozvolie se kad izvrni povjerilac postupi na nain propisan u stavu 2 ovog lana.
Punovane isprave za upis prava
lan 86
Upis u katastar nepokretnosti vri se na osnovu isprava sastavljenih u propisanoj formi za njihovu punovanost i koje
nemaju oiglednih nedostataka koji dovode u sumnju njihovu vjerodostojnost.
Isprava koja predstavlja pravni osnov za upis, promjenu, ogranienje i prestanak prava na nepokretnosti mora
sadrati jasan i nedvosmislen pravni osnov.
Ako se isprava sastoji iz vie listova, listovi moraju biti tako spojeni da se ne moe umetnuti ni jedan list.
U ispravi moraju biti navedena imena, odnosno nazivi lica u odnosu na koja i u iju korist se upis zahtijeva, tako da
ne postoji opasnost da se zamijene sa drugima (npr. navoenje datuma roenja, matinog broja, mjesto, dan, mjesec i
godina kad su isprave sastavljene i sl.).
Strana: 17
1) Uknjiba
Pravni osnov uknjibe
lan 87
Uknjiba se vri na osnovu isprave koja je sainjena u skladu sa lanom 86 ovog zakona.
Uknjiba na novog imaoca prava nee se dozvoliti, ako u ispravi na osnovu koje se vri uknjiba raniji imalac prava
nije oznaen i prema njemu pravo novog imaoca nije utvreno.
Uknjiba na osnovu privatnih isprava dozvolie se samo ako su potpisi na privatnoj ispravi ovjereni u skladu sa
zakonom.
Privatne isprave
lan 88
Privatne isprave iz lana 87 stav 3 ovog zakona moraju sadrati:
1) tanu oznaku nepokretnosti ili prava koje se uknjibom zahtijeva;
2) izriitu izjavu (clausula intabulandi) lica ije se pravo ograniava, optereuje, ukida ili prenosi da pristaje na
uknjibu (izjava se moe dati u posebnoj ispravi ili u zahtjevu za upis i mora da ispunjava uslove za uknjibu).
Lice ije se pravo ograniava, optereuje, ukida ili prenosi moe saglasnost za uknjibu dati uslovno ili oroeno
izriitom izjavom u ispravi, koja je osnov za uknjibu.
Javne isprave
lan 89
Javne isprave na osnovu kojih se moe izvriti uknjiba su:
1) isprave koje su o pravnim poslovima sastavili nadleni organ ili notar u granicama svojih ovlaenja i u obliku
za njihovu punovanost iz l. 86, 87 i 88 ovog zakona, pod uslovom da sadre sve ono to je potrebno i za
uknjibu na osnovu privatnih isprava;
2) odluke suda ili drugog nadlenog organa, odnosno pred njima zakljuena poravnanja koja se po propisima o
izvrenju smatraju izvrnim ispravama podobnim za upis prava u katastar nepokretnosti, pod uslovom da
sadre tanu oznaku nepokretnosti i prava na koje se odnosi upis;
3) druge pravosnane odluke suda, odnosno konane odluke nadlenog organa ili druge isprave sastavljene u
obliku notarskog zapisa, ako zakon odreuje da se stvarna prava stiu, mijenjaju ili prestaju na osnovu takve
odluke ili notarskog zapisa u skladu sa zakonom.
4) inostrane isprave koje se, u mjestu gdje su sastavljene, smatraju javnim ispravama u skladu sa zakonom.
Upis imaoca prava
lan 90
U katastar nepokretnosti upisuju se naroito sljedei podaci:
1) Za fiziko lice:
- prezime, ime jednog roditelja i ime;
- jedinstveni matini broj;
- adresa i prebivalite.
2) Za pravno lice:
- firma ili naziv;
- registrovano sjedite ili poslovna jedinica (adresa na koju se imaocu uruuju pisane poiljke);
- matini broj koji je upisan u poslovnom registru.
2) Predbiljeba
Isprava na osnovu koje se vri predbiljeba
lan 91
Ako isprava na osnovu koje se po pravilu dozvoljava uknjiba ne ispunjava uslove za uknjibu u katastar
Strana: 18
nepokretnosti na osnovu te isprave dozvolie se predbiljeba.

Predbiljeba hipoteke, prava pree kupovine i zakupa
lan 92
Predbiljeba hipoteke dozvolie se samo kad su dovoljno odreeni i ispravom dokazani potraivanje i pravni osnov
hipoteke.
Predbiljeba prava pree kupovine i zakupa dozvolie se kad su ispravom dokazani i postajanje prava i volja
stranaka da se to pravo upie.
Sluajevi u kojima se dozvoljava predbiljeba
lan 93
Predbiljeba e se dozvoliti, ako:
1) privatna isprava nema izriitu saglasnost prethodnika za upis (clausula intabulandi);
2) javna isprava nema klauzulu pravosna-nosti, u sluaju kada je potrebna;
3) privatna isprava nije ovjerena u skladu sa zakonom;
4) izjava o dozvoli uknjibe uslovna ili oroena;
5) u ispravi o upisu hipoteke nije oznaen maksimalni iznos potraivanja.
Dejstvo predbiljebe
lan 94
Predbiljeba proizvodi pravno dejstvo dok ne bude opravdana ili izbrisana.
Opravdanjem predbiljeba se pretvara u uknjibu, sa dejstvom od momenta podnoenja zahtjeva za predbiljebu.
Smatra se da je tuba radi opravdanja predbiljebe podnijeta na vrijeme i nakon proteka propisanog roka pod
uslovom da je podnijeta prije zahtjeva za brisanje predbiljebe.
Opravdanje predbiljebe
lan 95
Predbiljeba se po slubenoj dunosti ili po zahtjevu stranke brie istekom zadnjeg dana za njeno opravdanje.
Istekom zadnjeg dana za opravdanje predbiljeba se brie i odbija zahtjev za upis ili se predbiljeba brie i
dozvoljava definitivni upis.
Dejstvo uknjibe po predbiljebi tee od dana podnoenja zahtjeva za predbiljebu.
Rjeenje o predbiljebi
lan 96
Rjeenje o predbiljebi sadri:
1) naznaku da se radi o uslovnom upisu;
2) rok za opravdanje;
3) precizno odreen uslov za opravdanje;
4) pravne posljedice, ako se predbiljeba ne opravda uslovom i rokom.
Predbiljeba se unosi u G list nepokretnosti i ima dejstvo prvenstvenog reda upisa.
Rok za opravdanje predbiljebe
lan 97
Rok za opravdanje predbiljebe ne moe biti krai od 30 niti dui od 60 dana od dana prijema rjeenja o
predbiljebi.
Izuzetno, u sluaju podnoenja tube radi opravdanja predbiljebe, rok iz stava 1 ovog lana moe se produiti
najdue godinu dana.
3) Zabiljeba
Strana: 19
Vrste zabiljebe
lan 98
Zabiljebom se vri upis injenica koje se odnose na vlasnika nepokretnosti (maloljetstvo, starateljstvo, lienje
poslovne sposobnosti) ili na nepokretnost (pokretanje spora za utvrivanje prava na nepokretnostima, odnosno za
brisanje izvrenog upisa, pokretanje postupka eksproprijacije, postojanje zabrane otuenja i optereenja nepokretnosti,
pokretanje postupka izvrenja na nepokretnosti u sluajevima propisanim zakonom kojim se ureuje izvrni postupak,
fiducijarni prenos prava svojine, prvenstveni red za neki budui upis, zabiljeba vanrednog pravnog sredstva,
zabiljeba neposredne izvrnosti notarskog zapisa, zabiljeba steaja i poetka steaja, zabiljeba javnog dobra,
zabiljeba restitucije, zabiljeba zajednike svojine na stvarima u zaostavtini, zabiljeba imenovanja i opoziva
upravnika stambene zgrade, zabiljeba gradnje objekta, zabiljeba objekta zapoetog bez graevinske dozvole,
zabiljeba objekta izgraenog bez graevinske dozvole, zabiljeba objekta sa graevinskom dozvolom za koji
investitor nije pribavio upotrebnu dozvolu, zabiljeba objekta ili posebnog dijela objekta koji odstupa od graevinske
dozvole, zabiljeba izgradnje objekta na podruju za koje ne postoji prostorno-planska dokumentacija, zabiljeba
izgradnje objekta na tuem zemljitu, zabiljeba hipoteke na objektu u izgradnji, zabiljeba obavjetenja o poetku
namirenja hipotekarnog povjerioca, zabiljeba obavjetenja o vansudskoj prodaji hipotekovane stvari, zabiljeba
brakorazvodnog postupka, zabiljeba prava nasljednika, zabiljeba tube za brisanje upisa i zabiljeba pokrenutog
postupka odraja i druge injenice odreene zakonom).
Na zahtjev ovlaenog lica, suda ili drugog dravnog organa, zabiljebu dozvoljava organ uprave rjeenjem.
Zabiljeba lienja poslovne sposobnosti i maloljetstva
lan 99
Zabiljeba lienja poslovne sposobnosti i maloljetstva, odnosno njihovo brisanje, dozvolie se na zahtjev uesnika,
njihovih zakonskih zastupnika, nadlenih sudova i drugih nadlenih organa, a na osnovu isprava kojima se dokazuje
postojanje injenica iji se upis zabiljebe, odnosno brisanje zahtijeva.
Zabiljeba prvenstvenog reda
lan 100
Imalac prava moe da zahtijeva zabiljebu da namjerava svoju nepokretnost da otui ili da na njoj ustanovi hipoteku,
kako bi zasnovao prvenstveni red za ona prava koja e se upisati na osnovu tih poslova.
Prvenstveni red iz stava 1 ovog lana zasniva se od momenta kad je organ uprave primio zahtjev za upis.
Zabiljeba prvenstvenog reda moe se dozvoliti i za hipoteku radi obezbjeenja potraivanja uz odreivanje najvieg
iznosa do koga bi tom hipotekom bilo obezbijeeno.
Isprava na osnovu koje se upisuju prava koja proizilaze iz otuenja ili ustanovljavanja hipoteke moe biti sastavljena
prije ili poslije podnoenja zahtjeva za zabiljebu prvenstvenog reda.
Zahtjev zabiljebe prvenstvenog reda
lan 101
Zabiljeba prvenstvenog reda dozvolie se samo ako bi po upisanom stanju u katastru nepokretnosti bila mogua
uknjiba, odnosno brisanje prava ili tereta i ako je potpis u zahtjevu za zabiljebu ovjeren na propisan nain.
Trajanje zabiljebe prvenstvenog reda
lan 102
Zabiljeba prvenstvenog reda gubi pravno dejstvo protekom roka od godinu dana od njenog upisa, ako se radi o
hipoteci koja treba da se ustanovi, a u ostalim sluajevima protekom roka od 60 dana od dana njenog upisa.
U rjeenju kojim se usvaja zahtjev za upis odreuje se i rok isteka zabiljebe.
Zabiljeba otkaza potraivanja i hipotekarne tube
lan 103
Strana: 20
Zabiljeba otkaza potraivanja obezbijeenog hipotekom dozvolie se na zahtjev povjerioca koji je dao otkaz
duniku koji je upisan kao vlasnik optereene nepokretnosti, pod uslovom da je otkaz dat u obliku javne isprave.
Zabiljeba hipotekarne tube dozvolie se na zahtjev povjerioca koji je podigao hipotekarnu tubu u odnosu na lice
koje je upisano kao vlasnik optereene nepokretnosti uz dokaz da je hipotekarna tuba primljena u sudu.
Zabiljebu hipotekarne tube moe, na zahtjev povjerioca, dozvoliti i parnini sud.
Zabiljeba iz st. 1 i 2 ovog lana ima pravno dejstvo da otkaz ili tuba djeluju i protiv svakog docnijeg vlasnika
hipotekom optereene nepokretnosti, to ima za posljedicu da e se izvrenje namirenjem iz vrijednosti nepokretnosti
moi neposredno sprovesti bez obzira na to ko je u meuvremenu postao njen vlasnik.
Zabiljeba hipotekarne tube brie se na zahtjev hipotekarnog dunika, ako ta tuba bude pravosnano odbijena ili
odbaena ili po slubenoj dunosti istovremeno s brisanjem potraivanja obezbijeenog hipotekom.
Zabiljeba spora
lan 104
Zabiljeba spora je upis kojim se ini vidljivim da se, u pogledu knjinog prava, vodi pred sudom ili drugim
nadlenim organom postupak iji bi ishod mogao uticati na uknjibu, pripadanje, postojanje, obim, sadraj ili
ogranienje tog prava.
Zabiljeba spora pravosnane presude ili konane odluke nadlenog organa donijete povodom tube ili zahtjeva
djeluje i u odnosu na lica koja su stekla prava na nepokretnostima nakon podnoenja zahtjeva za zabiljebu nadlenom
organu.
Kad je zabiljeeni spor okonan odlukom po kojoj stranci pripada pravo, dosueno pravo stupa na mjesto u
prvenstvenom redu koje je obezbijeeno zabiljebom spora.
Upis zabiljebe spora
lan 105
Zabiljeba spora dozvolie se, ako podnosilac zahtjeva dokae da se pred sudom ili drugim nadlenim organom vodi
postupak u pogledu knjinog prava.
Ako nakon izvrene zabiljebe tuilac odustane od tube ili njegov tubeni zahtjev bude odbijen pravosnanom
odlukom, odnosno ako bude konano odbijen zahtjev ili obustavljen postupak radi koga je zabiljeba bila odreena, na
zahtjev imaoca prava na nepokretnosti, odnosno njegovog pravnog sljedbenika, dozvolie se brisanje zabiljebe.
Ako je postupak radi koga je izvrena zabiljeba okonan izvrnom odlukom na osnovu koje bi bio promijenjen upis
u pogledu kojeg je zabiljeba izvrena, ta odluka e se izvriti na nain to e se dozvoliti upis promjene utvren
izvrnom odlukom, kao i brisanje zabiljebe spora i svih upisa koji su zatraeni nakon to je zahtjev za zabiljebu
spora podnijet.
Brisanje zabiljebe spora
lan 106
Zabiljeba spora brie se po slubenoj dunosti po proteku roka od 10 godina od dana upisa.
Ako se prije istekla roka iz stava 1 ovog lana dokae da zabiljeeni spor nije pravosnano, odnosno konano
zavren, ovlaeno lice moe podnijeti zahtjev za obnovu zabiljebe sa istim prvenstvenim redom, pri emu e se rok
od 10 godina raunati od momenta njenog obnavljanja.
Brisanje zabiljebe spora ne sprjeava novu zabiljebu istog spora, s tim to nova zabiljeba dobija mjesto u
prvenstvenom redu koje joj pripada prema momentu podnoenja zahtjeva za novu zabiljebu istog spora.
Zabiljeba tube radi pobijanja dunikovih pravnih radnji
lan 107
Lice koje je ovlaeno za pobijanje pravnih radnji dunika (paulijanska tuba) moe zahtijevati zabiljebu tube u
katastru nepokretnosti, ako je radi ostvarenja tubenog zahtjeva potreban upis u katastru nepokretnosti.
Zabiljeba tube iz stava 1 ovog lana obezbjeuje da pravosnana presuda djeluje i protiv docnijih imalaca prava na
nepokretnostima.
Zabiljebu tube radi pobijanja dunikovih pravnih radnji dozvolie organ uprave na zahtjev povjerioca koji je tubu
podnio uz dokaz da je tuba podnijeta sudu. Zabiljebu moe, na zahtjev povjerioca, dozvoliti i parnini sud.
Strana: 21
Zabiljeba iz stava 1 ovog lana e se brisati na zahtjev ovlaenih lica, ako tuba bude pravosnano odbijena ili
odbaena.
Zabiljeba imenovanja i opoziva upravnika zgrade
lan 108
Zabiljeba imenovanja i opoziva upravnika zgrade (ulaza) dozvolie se na zahtjev bilo kog etanog vlasnika uz
odluku skuptine etanih vlasnika ili na osnovu izvrne odluke nadlenog organa jedinice lokalne samouprave o
imenovanju privremenog upravnika.
Zabiljeba odbijenog predloga za izvrenje
lan 109
Odlukom suda kojom se odbija predlog za izvrenje na nepokretnosti radi naplate potraivanja za koju nije bila
upisana hipoteka naloie se zabiljeba odbijenog predloga.
Zabiljebom iz stava 1 ovog lana zadrava se mjesto u prvenstvenom redu, ukoliko izvrni predlog po albi bude
usvojen.
Zabiljeba e se brisati po slubenoj dunosti kad rjeenje o odbijanju postane pravosnano, odnosno kada se
zabiljeba zamijeni zabiljebom rjeenja o izvrenju sa istim prvenstvenim redom.
Zabiljeba dosuenja prodate nepokretnosti
lan 110
Sud koji u izvrnom postupku donose rjeenja o izvrenju na nepokretnosti naloie, po slubenoj dunosti, da se
rjeenje o izvrenju na nepokretnosti zabiljei u katastar nepokretnosti.
Kad na osnovu pravosnanog rjeenja o predaji nepokretnosti kupac stekne pravo na nepokretnost, na zahtjev imaoca
prava, brisae se svi upisi koji su izvreni nakon zabiljebe rjeenja o izvrenju na nepokretnosti.
Zabiljeba zajednike svojine sanasljednika
lan 111
Lice na iji je zahtjev sastavljena smrtovnica od strane matine slube moe, na osnovu smrtovnice, traiti
zabiljebu zajednike svojine svih nasljednika.
Nepoznati nasljednici
lan 111a
Kad je neko lice umrlo ili je proglaeno umrlim, organ nadlean za voenje matinih registara duan je da, u roku od
15 dana od dana upisa u matini registar, dostavi smrtovnicu i organu uprave kad nije utvrdio postojanje lica koja bi
mogla biti pozvana na nasljee na osnovu zakona (brani drug, vanbrani drug, djeca i drugi srodnici), testamenta i
ugovora o doivotnom izdravanju koji je sainio ostavilac.
U sluaju iz stava 1 ovog lana organ uprave e po slubenoj dunosti na osnovu dostavljane smrtovnice upisati
zabiljebu da su nasljednici upisanog prava ostavioca nepoznati.
Zabiljeba iz stava 2 ovog lana brisae se dostavljanjem rjeenja o nasljeivanju.
Zabiljeba na umrlo lice
lan 111b
Ako se u postupku izlaganja na javni uvid podataka ili u postupku odravanja katastra nepokretnosti utvrdi da je
pravo na nepokretnosti upisano na umrlo lice, organ uprave e po slubenoj dunosti zatraiti dostavljanje smrtovnice
i na osnovu smrtovnice izvriti zabiljebu prava nasljednika .
Zabiljeba iz stava 1 ovog lana brisae se dostavljanjem rjeenja o nasljeivanju.
Zabiljeba zabrane otuenja po volji vlasnika
Strana: 22
lan 111v
Zabiljeba zabrane otuenja ili optereenja ije vrijeme trajanja nije odreeno pravnim poslom vlasnika
nepokretnosti brisae se po zahtjevu zainteresovanog lica ili po slubenoj dunosti poslije smrti lica na iji teret je
odreena.
Vlasnik nepokretnosti ne moe pravnim poslom odrediti trajanje zabrane iz stava 1 ovog lana poslije smrti lica na
iji teret je upisana.
Brisanje ostalih zabiljebi
lan 111g
Ostale zabiljebe brisae se dostavljanjem dokaza pravno zainteresovanog lica o prestanku injenica vezanih za upis
odreene zabiljebe.
4. Postupak upisa u katastar nepokretnosti
Nadleni organ
lan 112
Upis u katastar nepokretnosti vri organ uprave.
Postupak upisa poinje prijemom zahtjeva za upis ili isprave na osnovu koje se o upisu odluuje po slubenoj
dunosti.
Stranke u postupku
lan 113
Stranke u postupku su:
1) podnosilac zahtjeva;
2) lice u iju korist se zahtijeva upis ili u korist koga se o upisu odluuje po slubenoj dunosti, ako nije
podnosilac zahtjeva;
3) lice protiv koga se predlae upis;
4) svako lice koje dokae pravni interes za upis.
Lice koje moe zahtijevati upis u katastar nepokretnosti
lan 114
Zahtjev za uknjibu ili predbiljebu moe podnijeti lice koje bi upisom u katastar nepokretnosti steklo, promijenilo
ili izgubilo pravo na nepokretnosti.
Zahtjev za zabiljebu moe podnijeti lice koje ima pravni interes za zabiljebu ili je na to ovlaeno posebnim
propisom.
Upis zajednikih prava moe zahtijevati bilo koji od zajedniara u korist svih.
Ako se radi o upisu prava djeljivih srazmjerno cjelini, svaki imalac moe zahtijevati upis odgovarajueg dijela u
svoju korist, a moe zahtijevati i upis ostalih djelova u korist drugih imalaca, ako za to ima pravni interes.
Uredni zahtjev
lan 115
Upis prava vri se na zahtjev stranaka uz koji se prilau isprave podobne za upis.
Zahtjev za upis u katastar nepokretnosti sadri:
1) oznaenje organa uprave;
2) ime, ime jednog roditelja i prezime podnosioca zahtjeva, adresu i jedinstveni matini broj graanina;
3) naziv, sjedite i matini broj (za pravna lica);
4) naziv katastarske optine i sve katastarske podatke o nepokretnosti za koju se trai upis;
5) oznaenje prava koje se zahtijeva.
Predlog za uknjibu sadri i predlog za predbiljebu, osim ako je podnosilac zahtjeva to izriito iskljuio.
Strana: 23
Odbacivanje zahtjeva
lan 116
Neuredan zahtjev i zahtjev uz koji nijesu priloeni dokazi podobni za rjeavanje, odnosno odluivanje organ uprave
e odbaciti.
Odbacivanje zahtjeva ne sprjeava podnoenje novog zahtjeva, s tim to je za odluivanje o novom zahtjevu za upis
mjerodavno stanje u trenutku prijema urednog zahtjeva podnijetog organu uprave koji dobija mjesto u prvenstvenom
redu koje mu pripada prema momentu podnoenja zahtjeva za novi upis.
Podnoenje zahtjeva za upis
lan 117
Zahtjev za upis se podnosi u pisanoj formi.
Zahtjev e biti primljen bez obzira da li je priloena isprava podobna za upis.
Prilozi
lan 118
Isprave koje su podobne za dozvolu upisa prilau se u originalu ili u ovjerenom prepisu.
Ovjereni prepisi izjednaeni su sa originalom.
Ako su isprave sastavljene na stranom jeziku, uz njih se dostavlja i prevod ovjeren od sudskog tumaa.
Rok za podnoenje zahtjeva za upis prava
lan 118a
Zahtjev za upis prava svojine na nepokretnostima, kao i drugih prava u katastar nepokretnosti, lice je duno da
podnese u roku od godinu dana od dana sticanja prava na nepokretnosti, odnosno zakljuenja ugovora ili nastanka
drugog pravnog osnova za sticanje prava svojine.
Dozvola upisa
lan 119
Organ uprave dozvolie upis, ako:
1) ne postoji u listu nepokretnosti zabiljeba kojom se zabranjuje budui upis;
2) su lica protiv kojih se zahtijeva upis sposobna raspolagati nepokretnou na koju se upis odnosi;
3) je zahtjev za upis podnijelo ovlaeno lice;
4) osnovanost zahtjeva proizilazi iz sadraja podnijetih isprava;
5) isprave ispunjavaju propisanu formu.
Upis po skraenom postupku
lan 120
O upisima u katastar nepokretnosti odluuje se po skraenom postupku u sljedeim sluajevima:
- na osnovu pravosnanih i izvrnih odluka suda;
- na osnovu zakona;
- na osnovu zabiljebi u katastru nepokretnosti;
Organ uprave duan je da po zahtjevu iz stava 1 ovog lana odlui najkasnije u roku od osam dana od dana prijema
zahtjeva.
Izmjena prvenstvenog reda upisa
lan 121
Prvenstveni red upisa uih stvarnih prava moe se izmijeniti podnoenjem zahtjeva od strane pravno zainteresovanog
lica.
Za ustupanje prvenstvenog reda upisa potrebna je saglasnost svih upisanih lica na ije pravo moe uticati promjena
Strana: 24
prvenstvenog reda.
Usvajanje zahtjeva za upis prava u katastar nepokretnosti
lan 122
Zahtjev za upis prava i injenica u katastar nepokretnosti usvaja se rjeenjem i dozvoljava upis ako:
1) prema podacima katastra nepokretnosti nema smetnje za upis;
2) je zahtjev u skladu sa sadrinom podnesene isprave;
3) isprava po vrsti, formi i sadrini ispunjava uslove za upis prava na nepokretnostima.
Organ uprave je duan da po zahtjevu iz stava 1 ovog lana odlui u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.
Sadraj rjeenja o upisu prava u katastru nepokretnosti
lan 123
Rjeenje o upisu prava u katastar nepokretnosti sadri:
1) vrstu upisa u katastar nepokretnosti koja se dozvoljava;
2) detaljan opis nepokretnosti i imaoca prava koji trpe promjenu u katastru nepokret-nosti;
3) podatke o promjenama u A, B, V ili G listu;
4) podatke o imaocu steenog prava;
5) nalog za sprovoenje promjene u katastru nepokretnosti.
Ispravka greke u katastru nepokretnosti
lan 124
Ako su podaci iz rjeenja o upisu netano unijeti u katastar nepokretnosti, ispravka greke moe se izvriti po
slubenoj dunosti ili po zahtjevu zainteresovanog lica.
O ispravci greke iz stava 1 ovog lana donosi se zakljuak.
Tuba za brisanje upisa
lan 124a
Ako neko smatra da je upisom prava svojine u katastar nepokretnosti povrijeeno njegovo pravo svojine moe
tubom nadlenom sudu traiti brisanje upisa i povraaj u preanje stanje.
Na zahtjev zainteresovanog lica u katastar nepokretnosti upisae se zabiljeba tube za brisanje upisa.
Tuba iz stava 1 ovog lana moe se podnijeti u roku od tri godine od dana izvrenog upisa.
Dostavljanje rjeenja
lan 124b
Organ uprave duan je da rjeenje o upisima prava na nepokretnostima dostavi po slubenoj dunosti organu dravne
uprave nadlenom za poreze (u daljem tekstu: Poreska uprava), kao i organu lokalne uprave nadlenom za poreze.
Pravo albe
lan 125
Protiv rjeenja organa uprave moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.
alba se podnosi Ministarstvu, preko organa koji je donio prvostepeno rjeenje.
alba ne odlae izvrenje rjeenja o upisu u sljedeim sluajevima:
1) izvrnih odluka suda;
2) upisa koji se vri po zakonu;
3) zabiljebi u katastru nepokretnosti.
Konano rjeenje o upisu prava je izvrno rjeenje za sprovoenje promjena u katastru nepokretnosti.
alba protiv rjeenja o upisu zabiljeie se po slubenoj dunosti.
Zabiljeba se brie kada rjeenje o upisu postane konano.
Strana: 25
Upravni spor
lan 126
Tuba u upravnom sporu i vanredni pravni ljekovi protiv pravosnane odluke upravnog suda zabiljeie se u G listu
sa pravnim dejstvom zabiljebe spora.
Zabiljeba spora iz stava 1 ovog lana se unosi u G list po slubenoj dunosi ili po zahtjevu stranke i ima pravno
dejstvo zabiljebe spora.
Rjeenje drugostepenog organa
lan 127
Rjeenjem drugostepenog organa kojim se ponitava rjeenje o upisu iz l. 122 i 123 ovog zakona naloie se
brisanje upisa, uspostavljanje preanjeg stanja upisa i brisanje zabiljebe albe protiv rjeenja.
Rjeenjem drugostepenog organa kojim se alba odbija naloie se brisanje zabiljebe albe.
Rjeenjem drugostepenog organa kojim se mijenja rjeenje o odbijanju upisa naloie se upis koji je bio zahtijevan i
brisanje zabiljebe albe.
GLAVA VII
KATASTAR VODOVA
Pojam katastra vodova
lan 128
Katastar vodova je jedinstvena i javna evidencija u koju se upisuju podaci o vodovima i pravima na njima.
Dravni organi, privredna drutva i druga pravna i fizika lica duni su da, u poslovima za koje su potrebni podaci o
vodovima i podzemnim objektima, a naroito prilikom izrade tehnike dokumentacije, odnosno izvoenja
graevinskih radova, koriste podatke katastra vodova.
Primjena odredaba ovog zakona
lan 129
Odredbe ovog zakona o upisu prava na nepokretnostima shodno se primjenjuju i na upis prava na vodovima.
Izrada katastra vodova
lan 130
Katastar vodova izrauje se na osnovu podataka dobijenih geodetskim snimanjem vodova i na osnovu postojee
dokumentacije o vodovima kojom raspolau dravni organi, privredna drutva i druga pravna i fizika lica.
U cilju izrade katastra vodova dravni organi, privredna drutva i druga pravna i fizika lica duna su da omogue
korienje dokumentacije o vodovima kojom raspolau i dozvole pristup vodovima licima koja izvode geodetske
radove.
Katastar vodova izrauje se po katastarskim optinama, odnosno u vie katastarskih optina ako ine jedno naseljeno
mjesto.
Izradu katastra vodova finansiraju imaoci prava vodova.
Sadraj katastra vodova
lan 131
Katastar vodova sadri:
1) elaborat originalnih terenskih podataka dobijenih geodetskim snimanjem vodova;
2) radni original katastarskog plana vodova;
3) popis karakteristinih podataka o vodovima.
Nadlenost za izradu
Strana: 26
lan 132
Izradu katastra vodova moe da vri ovlaeni subjekat koji ima najmanje dva zaposlena lica geodetske struke, od
kojih je najmanje jedan sa visokom kolskom spremom, odnosno sa diplomom akademskog naziva magistra nauka ili
diplomom primijenjenih magistarskih studija sa ovlaenjem za izvoenje radova.
Geodetsko snimanje pojedinanih vodova moe vriti i ovlaeni subjekt koji ima najmanje jednog zaposlenog
geodetske struke i ovlaenjem za izvoenje tih radova.
Pregled i ovjera
lan 133
Kada geodetska organizacija zavri radove na izradi katastra vodova ili na snimanju pojedinanih vodova duna je
predati organu uprave na pregled i ovjeru izraeni katastar vodova ili elaborat snimanja pojedinanih vodova sa svim
podacima prikupljenim u toku izrade.
Ako organ uprave utvrdi da radovi na izradi katastra vodova ili snimanju pojedinanih vodova nijesu izvedeni u
skladu sa propisima, moe naloiti dopunu i ispravku radova, odnosno donijeti rjeenje kojim e naloiti da se
utvreni nedostaci otklone u odreenom roku.
Ako geodetska organizacija koja izrauje katastar vodova ili vri snimanje pojedinanih vodova ne postupi po
rjeenju iz stava 2 ovog lana, organ uprave moe rjeenjem obustaviti dalje izvoenje radova.
alba protiv rjeenja iz stava 3 ovog lana ne zadrava njegovo izvrenje.
Baza podataka katastra vodova
lan 134
Po zavrenoj izradi katastra vodova ili snimanja pojedinanih vodova izrauje se baza podataka katastra vodova za
katastarsku optinu, odnosno za vie katastarskih optina, koja ini jedinstvenu bazu podataka katastra vodova Crne
Gore.
Jedinstvenu bazu podataka katastra vodova Crne Gore vodi organ uprave.
Potvrivanje baze podataka
lan 135
Kad organ uprave utvrdi da je katastar vodova izraen u skladu sa zakonom, potvrdie rjeenjem bazu podataka
katastra vodova.
Rjeenjem iz stava 1 ovog lana organ uprave odreuje dan poetka primjene katastra vodova.
GLAVA VIII
ODRAVANJE PREMJERA, KATASTRA NEPOKRETNOSTI I VODOVA
Odravanje
lan 136
Odravanje premjera, katastra nepokretnosti i vodova obuhvata:
1) utvrivanje prostornih promjena na nepokretnostima i vodovima koje su od uticaja na podatke premjera,
katastra nepokretnosti i vodova nastale poslije stupanja na snagu katastra nepokretnosti i vodova;
2) utvrivanje prava na novim nepokretnostima;
3) upis promjena na nepokretnostima i pravima u katastru nepokretnosti.
Utvrivanje prostornih promjena i nadlenost za izvoenje radova
lan 137
U postupku odravanja katastra nepokretnosti i vodova utvruju se i provode u bazi podataka sljedee promjene u
prostoru nastale:
1) obnavljanjem unitenih biljega taaka geodetske osnove ili njenom dopunom radi snimanja detalja u postupku
Strana: 27
odravanja premjera;
2) diobom i spajanjem katastarskih parcela;
3) graenjem, rekonstrukcijom i ruenjem objekata;
4) promjenom naina korienja zemljita;
5) postavljanjem, odnosno izgradnjom novih i rekonstrukcijom ili prestankom korienja postojeih vodova;
6) promjenom ili dopunom kunih brojeva, naziva ulica i trgova i promjenom granica prostornih jedinica.
U postupku odravanja po zahtjevu imaoca prava vri se i omeavanje granica katastarskih parcela, identifikacija
katastarske parcele, obiljeavanje linije voda, vjetaenje i drugo.
Ne smatra se promjenom razlika u podacima koji se odnose na povrinu parcele, odnosno objekta nastala u postupku
prevoenja postojeeg analognog katastarskog plana u digitalni oblik, ako je u postojeim granicama.
Poslove iz stava 1 ta. 1 do 5 i stava 2 ovog lana obavlja geodetska organizacija, koja ima najmanje jednog
zaposlenog geodetske struke sa ovlaenjem za izvoenje tih poslova.
Poslove iz stava 1 taka 6) ovog lana obavlja organ uprave.
Organ uprave duan je da plan parcelacije utvren planskim dokumentom prenese na katastarske planove u roku od
30 dana od dana dostavljanja planskog dokumenta.
Prijava promjene na nepokretnostima
lan 138
Imalac prava, odnosno investitor duan je da, u roku od 30 dana od dana nastanka promjene, organu uprave prijavi
nastalu promjenu na nepokretnosti.
Uz prijavu iz stava 1 ovog lana imalac prava je duan da dostavi ispravu koja je osnov za upis promjene, kao i
isprave na osnovu kojih se mogu utvrditi nastale promjene na nepokretnostima.
Prijava iz stava 1 ovog lana podnosi se na obrascu koji utvruje Ministarstvo.
Trokove utvrivanja i provoenja promjena snosi imalac prava.
Prijava promjene na vodovima
lan 139
Imalac prava je duan da prijavi organu uprave izgradnju ili rekonstrukciju vodova, odnosno nastalu promjenu na
postojeim vodovima, u roku od dva dana od dana nastanka promjene.
Podzemni vodovi ne smiju se zatrpati prije nego to se izvri njihovo geodetsko snimanje.
Odobrenje za upotrebu vodova moe se izdati ako investitor priloi i potvrdu organa uprave da je snimanje vodova
izvreno u skladu sa zakonom.
Prijava iz stava 1 ovog lana podnosi se na obrascu iz lana 138 stav 3 ovog zakona.
Trokove utvrivanja i provoenja promjena snosi imalac prava.
Rok za predaju elaborata
lan 140
Geodetska organizacija je duna da, u roku od 30 dana od dana podnoenja prijave, utvrdi promjenu i dostavi organu
uprave elaborat originalnih terenskih podataka o izvrenim radovima na terenu, kao i snimanju vodova, odnosno
zapisnik o izvrenom uviaju u postupku omeavanja katastarske parcele i identifikacije parcele.
Rok iz stava 1 ovog lana nee se primjenjivati ako se radovi izvode na osnovu ugovora.
Kontrola, pregled i prijem radova
lan 141
Kontrolu, pregled i prijem radova iz lana 140 ovog zakona vri organ uprave.
Elaborat o primljenim radovima ovjerava se peatom organa uprave i potpisom ovlaenog lica.
Rjeenje o upisu promjene
lan 142
Organ uprave rjeenjem utvruje promjenu podataka u katastru nepokretnosti i vodova i odluuje o upisu novih
Strana: 28
podataka u katastru nepokretnosti i vodova.

Kad se u postupku rjeavanja zahtjeva za upis promjene utvrdi da su za upis ispunjeni uslovi propisani ovim
zakonom dozvolie se upis promjene u katastru nepokretnosti i vodova, a u suprotnom upis promjene nee se
dozvoliti.
Utvrivanje prava na novim nepokretnostima i vodovima i donoenje rjeenja
lan 143
Ako je organ uprave utvrdio da je promjena na nepokretnosti nastala graenjem ili rekonstrukcijom objekata, nakon
dostavljanja elaborata terenskih podataka o izvrenim radovima na terenu, prava na novoj nepokretnosti i vodovima e
se utvrditi na nain propisan u l. 64 do 68 ovog zakona.
Nakon provedenog postupka prvostepeni organ e o promjeni na nepokretnosti i vodovima i o utvrivanju prava na
novoj nepokretnosti i vodovima odluiti rjeenjem.
U rjeenju kojim se dozvoljava upis promjene i upis prava, nepokretnosti se moraju oznaiti sa podacima iz katastra
nepokretnosti i vodova.
Upis promjene na nepokretnostima i pravima u katastru nepokretnosti
lan 144
Upis promjena na nepokretnosima i pravima vri se kada rjeenje iz lana 143 ovog zakona postane konano.
GLAVA IX
OSNOVNA DRAVNA KARTA I TOPOGRAFSKE KARTE
Nain izrade Osnovne dravne karte
lan 145
Osnovna dravna karta izrauje se u digitalnom ili analognom obliku, na osnovu podataka dobijenih snimanjem
detalja.
Topografske i pregledno-topografske karte
lan 146
Pored karte iz lana 145 ovog zakona izrauju se i topografske i pregledno-topografske karte za teritoriju Crne Gore
kao osnova za prostorno planiranje, tematski prikaz postojeeg i planiranog stanja u prostoru, privredne, vojne,
statistike i druge potrebe.
Topografske i pregledno-topografske karte u analognom obliku prikazuju se u sistemu neprekidnog niza listova
karata meunarodne podjele.
Kartografska baza podataka
lan 147
Osnovna dravna karta, topografske i pregledno-topografske karte izrauju se kao jedinstvena kartografska baza
podataka Crne Gore.
Auriranje kartografske baze podataka iz stava 1 ovog lana vri se najmanje jednom u pet godina snimanjem
teritorije Crne Gore iz vazduha i prikupljanjem podataka drugim metodama i postupcima.
Digitalni ortofoto i digitalni model terena
lan 147a
Digitalni ortofoto i digitalni model terena izrauju se za potrebe geodetsko-katastarskog informacionog sistema i
nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka, kao i za potrebe formiranja osnovnog topografskog modela i izrade
osnovne dravne karte i ostalih karata.
Strana: 29
Izdavanje kartografskih publikacija

lan 147b
Kartografske publikacije, u smislu ovog zakona, su osnovna dravna karta, digitalni ortofoto, digitalni model terena,
snimci iz vazduha, topografske, pregledne, tematske i druge karte i planovi teritorije Crne Gore ili njenog dijela, atlasi,
albumi i katalozi karata svih vrsta i izdanja, pregledni listovi karata i planova, digitalni podaci i baze podataka o
prostoru.
Organ dravne uprave nadlean za poslove odbrane duan je da, na zahtjev organa uprave, dostavi granice podruja
od posebnog znaaja za odbranu zemlje koje se ne smiju prikazivati na kartografskim publikacijama.
Kartografske publikacije iz stava 1 ovog lana izdaju se i mogu se staviti u promet uz prethodno pribavljenu
saglasnost organa uprave.
U postupku izdavanja saglasnosti organ uprave provjerava izvor podataka korienih za izradu kartografske
publikacije, primjenu propisa i adekvatnost prikaza podruja od posebnog znaaja za odbranu zemlje na kartografskoj
publikaciji.
Organ dravne uprave nadlean za poslove odbrane izdaje kartografske publikacije bez saglasnosti organa uprave.
Geografski nazivi
lan 148
Organ uprave odluuje o geografskim nazivima (toponimi, hidronimi, oronimi i horonimi) i njihovim promjenama,
po prethodno pribavljenom miljenju optine.
GLAVA X
PREMJER DRAVNE GRANICE
Nadlenost za premjer, oznaavanje i odravanje dravne granice
lan 149
Poslove premjera, oznaavanja, odravanja i obnavljanja graninih oznaka na dravnoj granici, pripremu
dokumenata o dravnoj granici i voenje evidencije dravne granice obavlja organ uprave.
Poslovi iz stava 1 ovog lana obavljaju se u skladu sa ovim zakonom i propisima kojima je ureen nadzor dravne
granice i meunarodnim sporazumima sa susjednim dravama.
Elaborat o dravnoj granici
lan 150
Podaci o premjeru, oznaavanju, odravanju i obnavljanja graninih oznaka i dravne granice i dokumentacije o
dravnoj granici ine sadraj elaborata o dravnoj granici.
GLAVA XI
REGISTAR KUNIH BROJEVA, ULICA I TRGOVA I EVIDENCIJA PROSTORNIH JEDINICA
Sadraj registra kunih brojeva, ulica i trgova
lan 151
Registar kunih brojeva, ulica i trgova obuhvata: kune brojeve u naseljenom mjestu; kune brojeve u ulici, odnosno
na trgu; ranije utvrene kune brojeve sa datumom nastale promjene; matini broj i naziv katastarske optine; broj
katastarske parcele; matini broj i naziv optine; matini broj i naziv naseljenog mjesta; matini broj ulice i naziv
ulice, odnosno trga i raniji naziv ulice, odnosno trga sa datumom nastale promjene.
Sadraj evidencije prostornih jedinica
lan 152
Strana: 30
U evidenciji prostornih jedinica vode se podaci za sljedee prostorne jedinice: Crnu Goru, gradove, optine,
naseljena mjesta, mjesne zajednice, katastarske srezove, katastarske optine, statistike krugove, popisne krugove,
ulice i trgove, objekte i pripadajue kune brojeve, prigranino podruje, nacionalni park, podruje sa specifinim
zagaenjem, slobodnu carinsku zonu i podruja od interesa za Crnu Goru kao cjelinu odreenu zakonom.
Evidencija sadri podatke o: nazivu, vrsti, matinom broju ili ifri, granicama na topogra-fskoj karti i planovima i
izvoru podataka o granicama, podatke o prostornim jedinicama sa kojima se povezuju i drugo.
Nadlenost za voenje registra i evidencije
lan 153
Registre kunih brojeva, ulica i trgova, kao i evidencije o prostornim jedinicama vodi organ uprave.
Dostavljanje podataka
lan 154
Organ dravne uprave nadlean za poslove statistike duan je da dokumentaciju i akta koja su od znaaja za sadraj
evidencije prostornih jedinica dostavi organu uprave.
GLAVA XII
GEODETSKO - KATASTARSKI INFORMACIONI SISTEM
Sadraj geodetsko-katastarskog informacionog sistema
lan 155
Radi efikasnijeg prikupljanja i obrade, odravanja i distribucije podataka o nepokretnostima vodi se geodetskokatastarski informacioni sistem.
Geodetsko-katastarski informacioni sistem sadri podatke i funkcije osnovnih geodetskih radova, katastra
nepokretnosti, katastra vodova, registra kunih brojeva, ulica i trgova, evidencije prostornih jedinica, osnovne dravne
karte, topografskih karata i kancelarijskog poslovanja.
Geodetsko-katastarski informacioni sistem vodi organ uprave.
Razmjena podataka i razvoj sistema
lan 156
Razmjena podataka i informacija u okviru geodetsko-katastarskog informacionog sistema na cjelokupnoj teritoriji
Crne Gore ostvaruje se preko jedinstvene raunarsko-komunikacione mree.
Organ uprave razvija podsisteme i obezbjeuje korienje jedinstvenih definicija, klasifikacija, ifarnika i standarda
za razmjenu i korienje podataka i informacija.
GLAVA XIIa
NACIONALNA INFRASTRUKTURA GEOPROSTORNIH PODATAKA
Pojam Nacionalne infrastrukture geoprostornih podataka
lan 156a
Nacionalna infrastruktura geoprostornih podataka (u daljem tekstu: NIGP) predstavlja strategiju, tehnologiju,
pravila, standarde i ljudske resurse koji su potrebni za prikupljanje, obradu, uvanje, pristup, razmjenu i optimalno
korienje geoprostornih podataka Crne Gore.
NIGP obuhvata digitalne geopodatke i odgovarajue servise geopodataka za teritoriju Crne Gore koji su u
nadlenosti:
1) organa dravne uprave;
2) organa lokalne samouprave;
3) pravnih lica koja obavljaju poslove od javnog interesa;
Strana: 31
4) pravnih lica kojima je povjereno upravljanje geopodacima;

5) pravnih lica koja koriste podatke i servise obuhvaene NIGP-om i koja pruaju usluge javnih servisa na osnovu
tih geopodataka.
Organi i pravna lica iz stava 2 ovog lana su subjekti NIGP-a.
Subjekte NIGP-a odreuje Vlada.
Osnivanje, odravanje i korienje geopodataka NIGP-a
lan 156b
NIGP obuhvata:
1) metapodatke za servise i skupove geopodataka;
2) skupove geopodataka i baze geopodataka;
3) servise geopodataka;
4) tehnologiju umreavanja.
Odravanje NIGP-a je auriranje podataka iz stava 1 ta. 1 i 2 ovog lana i obezbjeivanje funkcionisanja servisa i
tehnologija iz stava 1 ta. 3 i 4 ovog lana.
Osnivanje i odravanje NIGP-a u nadlenosti je subjekata NIGP-a iz lana 156a ovog zakona.
Subjekti NIGP-a meusobno sporazumom ureuju pitanja razmjene, pristupa, funkcionisanja, koordinacije i
korienja geopodataka.
Sadrina NIGP-a
lan 156v
NIGP sadri metapodatke, servise i skupove geopodataka:
1) iz geodetsko-katastarskog informacionog sistema;
2) o zatiti ivotne sredine;
3) o prostorno-planskim dokumentima;
4) o saobraajnim i telekomunikacionim mreama;
5) o mineralnim sirovinama i energetskim izvorima;
6) o reimu voda;
7) o zatienim nepokretnim kulturnim dobrima;
8) o prostorima od znaaja za razvoj turizma i turistikim mjestima;
9) o geologiji, geofizici, poljoprivredi i pedologiji;
10) o demografiji i zdravlju;
11) o industrijskim i proizvodnim kapacitetima.
Na osnovu skupova geopodataka iz stava 1 ovog lana formiraju se teme NIGP-a.
Metapodaci
lan 156g
Metapodaci su informacije o:
1) bazama i servisima geopodataka;
2) usklaenosti geopodataka sa vaeim normama;
3) uslovima pristupa i korienja baza i servisa geopodataka;
4) kvalitetu i aurnosti baza geopodataka;
5) organima, javnim preduzeima, odnosno pravnim licima koja vre poslove od javnog interesa ili pravnim
licima odgovornim za osnivanje, odravanje, pristup, razmjenu i korienje baza i servisa geopodataka;
6) bazama geopodataka kojima je pristup ogranien i razloge ogranienja.
Subjekti NIGP-a duni su da obezbijede opise baza geopodataka i servisa, u obliku metapodataka.
Baze i servisi geopodataka
lan 156d
Baze i servisi geopodataka obuhvaeni NIGP-om formiraju se u skladu sa pravilima i protokolima za razmjenu
geopodataka.
Strana: 32
Servisi geopodataka omoguavaju pronalaenje, pristup i preuzimanje podataka, kao i povezivanje sa drugim
servisima geopodataka.
Korienje baza i servisa geopodataka od strane subjekata i korisnika vri se u skladu sa pravima pristupa koje
utvruju subjekti NIGP-a.
Korisnici baza i servisa geopodataka plaaju naknadu.
Visinu naknade iz stava 4 ovog lana utvruje Vlada.
Sredstva koja ostvare organi dravne uprave po osnovu naknade iz stava 4 ovog lana prihod su budeta Crne Gore.
Sredstva koja ostvare organi lokalne samouprave po osnovu naknade iz stava 4 ovog lana prihod su budeta
jedinice lokalne samouprave.
Sredstva koja ostvare pravna lica iz lana 156a stav 2 ta. 3, 4 i 5 ovog zakona po osnovu naknade iz stava 4 ovog
lana prihod su tih pravnih lica.
Nacionalni geoportal NIGP-a
lan 156
Organ uprave osniva, odrava i upravlja nacionalnim geoportalom NIGP-a.
Preko nacionalnog geoportala organ uprave odrava javni servis metapodataka i obezbjeuje subjektima i
korisnicima povezivanje sa drugim servisima ukljuenim u NIGP, kao i pronalaenje, pristup i korienje geopodataka
NIGP-a.
Ogranienja pristupu bazama i servisima geopodataka
lan 156e
Pristup bazama i servisima geopodataka moe biti ogranien ako bi takav pristup nepovoljno uticao na:
1) otkrivanje podataka odreenih kao povjerljive u skladu sa zakonom;
2) meunarodne odnose, bezbjednost i odbranu drave;
3) voenje sudskih i drugih postupaka;
4) povjerljivost komercijalnih, industrijskih, statistikih i poreskih informacija, gdje je takva povjerljivost
propisana zakonom;
5) prava intelektualne svojine;
6) povjerljivost linih podataka koji se odnose na fiziko lice, ako to lice nije dalo pristanak za otkrivanje
informacija, a gdje je takva povjerljivost propisana zakonom;
7) zatitu ivotne sredine na koju se informacije odnose.
Savjet NIGP-a
lan 156
Radi praenja, osnivanja i rada NIGP-a Vlada osniva Savjet NIGP-a.
Savjet NIGP-a ini devet lanova koje imenuje i razrjeava Vlada, od kojih je jedan predsjednik.
lanovi Savjeta NIGP-a imenuju se na predlog Ministarstva.
lanovi Savjeta NIGP-a imenuju se na period od etiri godine.
Blii sastav Savjeta NIGP-a, organizacija i druga pitanja od znaaja za rad Savjeta NIGP-a ureuju se aktom o
osnivanju.
Ovlaenja Savjeta NIGP-a
lan 156z
Savjet NIGP-a:
1) daje miljenje Ministarstvu o odreivanju subjekata NIGP-a po oblastima i vrstama podataka, kriterijumima za
osnivanje i odravanje NIGP-a, srednjoronom programu radova NIGP-a iz lana 4 ovog zakona, visini
naknade za korienje geopodataka NIGP-a, nainu vrenja kontrole osnivanja i funkcionisanja NIGP-a;
2) usklauje aktivnosti subjekata NIGP-a;
3) donosi poslovnik o svom radu;
4) formira radne grupe NIGP-a za obavljanje odreenih strunih poslova;
5) daje instrukcije subjektima NIGP-a o radu i organizaciji poslova NIGP-a i drugim aktivnostima od znaaja za
Strana: 33
funkcionisanje NIGP-a.
GLAVA XIIb
GEODETSKI RADOVI U INENJERSKO-TEHNIKIM OBLASTIMA
Vrste geodetski radova u inenjersko-tehnikim oblastima
lan 156i
Geodetski radovi u inenjersko-tehnikim oblastima obuhvataju izradu tehnike dokumentacije, izvoenje i struni
nadzor nad izvoenjem geodetskih radova u inenjersko-tehnikim oblastima za koje je predviena izrada tehnike
dokumentacije.
Izvoenje geodetskih radova u inenjersko-tehnikim oblastima je:
1) izrada geodetskih podloga za projekte u inenjersko-tehnikim oblastima;
2) geodetsko mjerenje u toku realizacije projekta;
3) geodetsko mjerenje izvedenog stanja;
4) geodetsko mjerenje u cilju osmatranja tla i objekata u toku graenja i upotrebe.
Geodetske podloge
lan 156j
Geodetske podloge iz lana 156i stav 2 taka 1 ovog zakona su:
1) digitalni topografski planovi;
2) digitalni ortofoto planovi;
3) digitalni model terena;
4) digitalne podloge zahtjevanog projekta.
Pored geodetskih podloga iz stava 1 ovog lana, za projekte u inenjersko-tehnikim oblastima koriste se i izvodi iz
baze podataka katastarsko-informacionog sistema (katastarski plan, katastarski plan vodova, osnovna dravna karta i
ostale karte).
Uslovi i nadlenosti
lan 156k
Izradu tehnike dokumentacije za radove iz lana 156i ovog zakona, pored organa uprave, moe da obavlja i
geodetska organizacija koja ispunjava uslove iz lana 20 stav 2 ovog zakona.
Izvoenje geodetskih radova iz lana 156i ovog zakona na osnovu tehnike dokumentacije moe da obavlja
geodetska organizacija koja ispunjava uslove iz lana 20 stav 2 ovog zakona.
Izvoenje geodetskih radova iz lana 156i ovog zakona bez tehnike dokumentacije moe da obavlja privredno
drutvo, drugo pravno lice i preduzetnik koji je registrovan kod nadlenog organa za tu vrstu radova, sa odgovarajuim
ovlaenjem za izvoenje radova.
Struni nadzor nad izvoenjem radova iz lana 156i stava 2 taka 1 ovog zakona vri lice koje ispunjava uslove iz
lana 16 stav 1 ovog zakona.
GLAVA XIII
GEODETSKA ORGANIZACIJA
Licenca za rad
lan 157
Geodetska organizacija moe da izvodi geodetske radove i da vri izradu tehnike dokumentacije ako je dobila
licencu za rad.
Licencu iz stava 1 ovog lana izdaje organ uprave rjeenjem o ispunjenosti propisanih uslova za rad u roku od 15
dana od dana prijema zahtjeva.
Za izdavanje licence iz stava 1 ovog lana plaa se naknada.
Strana: 34
Visinu naknade iz stava 3 ovog lana utvruje Vlada.

Uslovi za izdavanje licence
lan 158
Licenca se moe izdati geodetskoj organizaciji koja je registrovana za izvoenje geodetskih radova i izradu tehnike
dokumentacije, koja ima propisani broj zaposlenih geodetske struke sa ovlaenjem za izvoenje odreene vrste
geodetskih radova i raspolae geodetskim instrumentima i priborom.
Pravnim licima koja su korisnici budetskih sredstava licenca se moe izdati samo za geodetske radove za potrebe
obavljanja osnovne djelatnosti.
Sadraj geodetskih instrumenata i pribora iz stava 1 ovog lana propisuje Ministarstvo.
Dunosti geodetske organizacije za izvoenje radova
lan 159
Geodetska organizacija kojoj je izdata licenca za izvoenje geodetskih radova duna je da vri geodetske radove na
cjelokupnoj teritoriji Crne Gore.
Legitimacija za obavljanje geodetskih radova
lan 160
Licu zaposlenom u geodetskoj organizaciji koje ispunjava uslove utvrene ovim zakonom organ uprave izdaje
legitimaciju za izvoenje geodetskih radova.
Lice koje izvodi geodetske radove duno je da legitimaciju pokae prilikom:
1) predstavljanja imaocima prava;
2) ulaska u posjed radi obavljanja geodetskih radova na terenu;
3) predstavljanja ovlaenom licu koje vri nadzor.
Dunosti geodetske organizacije
lan 161
Geodetska organizacija kojoj je izdata licenca duna je da:
1) geodetske radove obavlja na osnovu podataka premjera i katastra iz slubene evidencije organa uprave
preuzetih prilikom prijave radova;
2) geodetske radove obavlja kvalitetno i u skladu sa zakonom, drugim propisima, standardima i tehnikim
normativima;
3) organu uprave prijavi, u zakonom propisanom roku, poetak izvoenja radova;
4) otkloni u ostavljenom roku utvrene nepravilnosti u postupku vrenja nadzora;
5) organu uprave prijavi svaku promjenu sjedita, naziva i svaku drugu promjenu koja je od znaaja za njen rad, u
roku od 15 dana od dana nastale promjene;
6) ravnopravno postupa sa zahtjevima stranaka za izvoenje geodetskih radova, bez obzira na njihovu sloenost i
lokaciju i ne smije da odbije zahtjev stranke bez opravdanog razloga;
7) organu uprave, u roku od 30 dana od dana podnoenja prijave, dostavi elaborat o izvrenim radovima, odnosno
zapisnik o izvrenom uviaju u postupku odravanja premjera, katastra nepokretnosti i vodova;
8) istakne raspored radnog vremena i vremena predvienog za rad sa strankama i da ih se pridrava;
9) obavijesti organ uprave o sprijeenosti obavljanja poslova koja traje due od jednog mjeseca, u roku od tri
dana od dana nastanka razloga sprijeenosti za rad;
10) po nalogu nadlenog organa, o svom troku, ukoliko se stranka tome ne protivi, izvri ponovni uviaj na
terenu i utvrdi injenino stanje u sluaju kad taj organ u postupku po pravnom lijeku ili drugom utvrenom
postupku ocijeni da te injenice nijesu pravilno utvrene.
O promjeni iz stava 1 taka 5 ovog lana ili promjeni za koju je organ uprave saznao na drugi nain organ uprave
donosi rjeenje.
Opravdanim razlogom iz stava 1 taka 9 ovog lana smatra se bolest ili druga sprijeenost za rad zaposlenog kod
ovlaenog subjekta i odsustvovanje sa posla zaposlenog kod ovlaenog subjekta u skladu sa zakonom.
Strana: 35
Prestanak licence za rad

lan 162
Licenca prestaje da vai:
1) Brie se. (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti, "Sl. list CG",
br. 32/11)
2) na zahtjev geodetske organizacije;
3) otvaranjem steaja nad geodetskom organizacijom;
4) Brie se. (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti, "Sl. list CG",
br. 32/11)
O prestanku vaenja licence iz stava 1 ovog lana rjeenjem odluuje organ uprave.
Licencu geodetskoj organizaciji oduzima organ uprave, ako:
1) ne ispunjava propisane uslove za rad;
2) preda nadlenoj slubi za katastar nepokretnosti elaborat premjera sa podacima o nepostojeim promjenama ili
netanim podacima o promjenama;
3) zaposlenom kod geodetske organizacije ili licu koje nije zaposleno kod geodetske organizacije dozvoli,
omogui ili naloi obavljanje geodetskih radova (terenskih ili kancelarijskih), a da to lice ne ispunjava
propisane uslove, odnosno da tom licu nije izdata legitimacija za obavljanje tih radova;
4) ne obavlja povjerene geodetske radove na odravanju premjera i katastra nepokretnosti due od 90 dana na
teritoriji optine, odnosno grada gdje ima sjedite;
5) ne obavlja geodetske radove na osnovu podataka premjera i katastra iz slubene evidencije organa uprave
preuzetih prilikom prijave radova;
6) ne prijavljuje poetak izvoenja radova u zakonom propisanom roku;
7) organu uprave ne prijavi promjenu sjedita, naziva, odnosno drugu promjenu koja je od znaaja za njen rad.
Rjeenjem iz stava 2 ovog lana utvruje se rok u kome se legitimacija za izvoenje geodetskih radova mora vratiti
organu uprave.
Privremeni prestanak izvoenja geodetskih radova
lan 163
Geodetska organizacija kojoj je izdata licenca za rad moe privremeno prestati sa izvoenjem geodetskih radova na
osnovu odobrenja organa uprave.
Odobrenje iz stava 1 ovog lana moe se izdati geodetskoj organizaciji najdue 90 dana samo iz opravdanih razloga,
o emu se, uz zahtjev, dostavlja odgovarajui dokaz.
alba
lan 164
Protiv rjeenja iz lana 157 stav 2, lana 161 stav 2, lana 162 stav 2 i lana 163 stav 1 ovog zakona moe se izjaviti
alba Ministarstvu, u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja.
Protiv rjeenja donijetog po albi iz stava 1 ovog lana moe se voditi upravni spor.
Ponovno dobijanje licence
lan 165
Geodetska organizacija, kojoj je licenca prestala da vai na njen zahtjev, moe ponovo dobiti licencu, ako ispunjava
uslove za rad saglasno lanu 157 ovog zakona.
Geodetska organizacija kojoj je licenca oduzeta iz razloga utvrenih lanom 162 stav 2 ta. 1, 4, 5, 6 i 7 ovog zakona
moe podnijeti zahtjev za dobijanje licence po isteku tri godine po konanosti rjeenja o oduzimanju licence.
Geodetskoj organizaciji kojoj je licenca oduzeta iz razloga utvrenih lanom 162 stav 2 ta. 2 i 3 ovog zakona nee
se izdati licenca za rad.
Prestanak vaenja legitimacije za obavljanje geodetskih radova
lan 166
Strana: 36
Zaposlenim licima kod geodetske organizacije, kojoj je licenca prestala da vai ili je oduzeta, prestaju da vae
legitimacije za izvoenje geodetskih radova, danom prestanka vaenja licence, odnosno danom konanosti rjeenja o
oduzimanju licence.
Licenca za rad za strane geodetske organizacije
lan 167
Geodetske radove, osim radova na odravanju premjera i katastra, moe da izvodi i geodetska organizacija koja je
registrovana u inostranstvu, ako ispunjava uslove utvrene ovim zakonom.
GLAVA XIV
INSPEKCIJSKI NADZOR
Vrenje inspekcijskog nadzora
lan 168
Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona vri organ uprave preko
inspektora za geodeziju, u skladu sa zakonom kojim se ureuje inspekcijski nadzor.
Ovlaenja
lan 169
U vrenju inspekcijskog nadzora inspektor za geodeziju je ovlaen da provjerava, naroito da li:
1) geodetska organizacija koja izvodi geodetske radove, odnosno izrauje tehniku dokumentaciju, ispunjava
propisane uslove;
2) lice koje izvodi radove ispunjava propisane uslove;
3) se geodetski radovi izvode prema tehnikoj dokumentaciji i da li je ta dokumentacija izraena u skladu sa
propisima;
4) su izvreni radovi u skladu sa zakonom i propisanim standardima, tehnikim normativima i normama kvaliteta;
5) geodetska organizacija vodi dnevnik radova i knjigu inspekcije na propisan nain.
Upravne mjere i radnje
lan 170
Kad utvrdi da je povrijeen zakon ili drugi propis inspektor za geodeziju ima obavezu i da:
1) zabrani dalje izvoenje radova, ako utvrdi da geodetska organizacija ne ispunjava propisane uslove za
izvoenje geodetskih radova ili izradu tehnike dokumentacije;
2) zabrani licu koje izvodi radove dalje izvoenje radova, ako utvrdi da to lice ne ispunjava propisane uslove;
3) naredi obustavu radova, ako utvrdi da izvreni radovi ne odgovaraju propisima, standardima, tehnikim
normativima i normama kvaliteta;
4) ako utvrdi da su se stekli uslovi za oduzimanje licence geodetskoj organizaciji, da organu uprave predloi
oduzimanje licence.
GLAVA XV
UVANJE I KORIENJE PODATAKA
uvanje podataka
lan 171
Podaci o osnovnim geodetskim radovima, arhivski originali planova i karata, prva i periodine kopije baza podataka
katastra nepokretnosti, originali karata bonitiranja zemljita sa opisima pedolokih profila sa rezultatima
laboratorijskih analiza i uzoraka i originalni zapisnici o omeavanju katastarskih optina uvaju se u posebnom arhivu
organa uprave.
Strana: 37
Elaborati premjera, katastra nepokretnosti i katastra vodova uvaju se u posebno obezbijeenim prostorijama kod
organa uprave.
Planovi i geodetski elaborati ne mogu se iznositi iz prostorija organa uprave.
Korienje podataka
lan 172
Dravni organi i organizacije, organi lokalne samouprave, pravna i fizika lica imaju pravo uvida u podatke katastra
nepokretnosti i vodova i da zahtijevaju da im se izdaju prepisi, odnosno kopije podataka u analognom ili digitalnom
obliku o injenicama koje sadri katastar nepokretnosti i vodova.
Pravo uvida iz stava 1 ovog lana moe se vriti u radni original katastarskog plana i lista nepokretnosti, odnosno
bazu podataka katastra nepokretnosti i vodova Crne Gore.
Organ uprave je duan da geodetskoj organizaciji izda podatke premjera, po pravilu, u roku od 5 dana od dana
podnoenja zahtjeva.
Uz zahtjev iz stava 3 ovog lana prilae se i dokaz o plaenoj naknadi za korienje podataka.
Uvjerenje i izvjetaj o podacima
lan 173
Organ uprave duan je da, na zahtjev imaoca prava, odnosno imaoca pravnog interesa na nepokretnosti, izda
uvjerenje o injenicama posljednjeg stanja upisa u katastar nepokretnosti i vodova, a po potrebi i ranijeg stanja upisa
ili izvjetaj o podacima iz katastra nepokretnosti i vodova kao evidencije od javnog interesa.
Organ uprave e dravnim organima i organizacijama i organima lokalne samouprave, na njihov zahtjev, dostaviti
izvjetaj o podacima upisanim u katastar nepokretnosti koji su im potrebni u cilju voenja postupaka po slubenoj
dunosti.
Naknada za korienje podataka
lan 174
Za pripremu i korienje podataka premjera, katastra nepokretnosti i katastra vodova, kao i za usluge koje prua
organ uprave plaa se naknada.
Naknadu iz stava 1 ovog lana ne plaaju dravni organi, organi lokalne samouprave i javne slube iji su osnivai
Crna Gora, odnosno lokalna samouprava osim za pripremu podataka i materijalne trokove, ukoliko im podaci slue za
obavljanje poslova iz njihove nadlenosti.
Visina naknade za korienje podataka iz stava 1 ovog lana zavisi od visine trokova njihovog prikupljanja, obrade
i unoenja u bazu podataka, broja moguih korisnika podataka, sadrine i obima podataka.
Visinu naknade za pripremu i korienje podataka i za pruanje usluga iz stava 1 ovog lana utvruje Vlada.
GLAVA XVI
OVLAENJE ZA DONOENJE PODZAKONSKIH AKATA
Nadlenost
lan 175
Ministarstvo utvruje:
1) tehnike normative, metode i nain rada kod izrade i kontrole tehnike dokumentacije za izvoenje geodetskih
radova i sticanje ovlaenja za projektovanje i izvoenje geodetskih radova, vrenje strunog nadzora za
katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljita;
2) sadrinu i nain voenja dnevnika radova i knjige inspekcije;
3) tehnike normative, metode i nain rada kod izvoenja osnovnih geodetskih radova;
4) tehnike normative, metode i nain rada koji se primenjuju u premjeru i njegovom odravanju (geodetska
osnova, katastarsko klasiranje i bonitiranje zemljita, katastarski planovi, metroloko obezbjeenje geodetskih
radova);
5) tehnike normative, metode i nain rada kod izrade katastra nepokretnosti i njegovo odravanje i upise prava
Strana: 38
na nepokretnostima;
6) tehnike normative, metode i nain rada kod izrade katastra vodova i njegovo odravanje;
7) sadrinu i nain izrade osnovne dravne karte i topografskih karata;
8) nain osnivanja, sadraj i voenje evidencije dravne granice;
9) nain osnivanja, sadraj i voenje registra kunih brojeva, naziva ulica i trgova i evidencije prostornih
jedinica;
10) sadraj, formiranje i odravanje geodetsko-katastarskog informacionog sistema;
11) nain uvanja, uvida, korienja, odnosno distribucije podataka premjera i katastra nepokretnosti;
12) nain i postupak vrenja kontrole, pregleda i prijema radova u postupku odravanja katastra nepokretnosti;
13) nain dobijanja licence za rad i voenje evidencije o licencama za rad, sadraj i oblik legitimacije za
obavljanje geodetskih radova;
14) druge tehnike normative, metode i nain rada u oblasti dravnog premjera i katastra nepokretnosti;
15) upis prava na nepokretnostima i postupak upisa;
16) nain vrenja nadzora i kontrole geodetskih radova u inenjersko-tehnikim oblastima;
17) tehnike normative, nain rada kod izrade tehnike dokumentacije i kontrolu tehnike dokumentacije za
radove u inenjersko-tehnikim oblastima;
18) nain sticanja ovlaenja za projektovanje i izvoenje geodetskih radova u inenjersko-tehnikim oblastima.
GLAVA XVII
FINANSIRANJE POSLOVA PREMJERA I KATASTRA NEPOKRETNOSTI
Izvori finansiranja poslova premjera i katastra nepokretnosti
lan 176
Sredstva za finansiranje poslova srednjoronog programa i godinjih planova premjera i katastra nepokretnosti i
vodova obezbjeuju se iz sljedeih izvora:
1) optih prihoda dravnog budeta;
2) prihoda od naknada za korienje podataka premjera, katastra nepokretnosti i katastra vodova i naknada za
pruanje usluga;
3) dijela poreza na promet nepokretnosti u iznosu od 5% koji pripada budetu Crne Gore;
4) drugi izvori (donacije, krediti i dr).
Sredstva iz stava 1 ta. 2 do 4 ovog lana usmjeravaju se na raun budeta Crne Gore i namjenski se koriste za
realizaciju poslova iz stava 1 ovog lana.
GLAVA XVIII
KAZNENE ODREDBE
Prekraji
lan 177
Novanom kaznom od 500 eura do 20.000 eura kaznie se za prekraj geodetska organizacija koja ima svojstvo
pravnog lica, ako:
1) preda nadlenoj slubi za katastar nepokretnosti elaborat premjera sa podacima o nepostojeim promjenama ili
netanim podacima o promjenama (lan 162 stav 3 taka 2);
2) zaposlenom kod geodetske organizacije ili licu koje nije zaposleno kod geodetske organizacije dozvoli,
omogui ili naloi obavljanje geodetskih radova (terenskih ili kancelarijskih), a da to lice ne ispunjava
propisane uslove, odnosno da tom licu nije izdata legitimacija za obavljanje tih radova (lan 162 stav 3 taka
3);
preuzetih prilikom prijave radova (lan 162 stav 3 taka 5).
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 50 eura do 1.000
eura.
Novanom kaznom od 500 eura do 6.000 eura kaznie se za prekraj iz stava 1 ovog lana i preduzetnik.
Strana: 39
lan 178
Novanom kaznom od 500 eura do 15.000 eura kaznie se za prekraj geodetska organizacija koja ima svojstvo
pravnog lica, ako:
1) koristi geodetska mjerila bez utvrenih metrolokih svojstava i da im nije izvren pregled (lan 47 st. 2 i 3);
2) ne dostavi elaborat organu uprave u roku od 30 dana od dana podnoenja prijave o izvrenim radovima,
odnosno zapisnik o izvrenom uviaju u postupku odravanja premjera i katastra nepokretnosti (lan 140 stav
1);
3) izvodi geodetske radove, a ne ispunjava propisane uslove za rad (lan 157);
preuzetih prilikom prijave radova (lan 161 taka 1);
5) ne obavlja geodetske radove kvalitetno i u skladu sa zakonom, drugim propisima, standardima i tehnikim
normativima (lan 161 taka 2);
6) ne prijavi podrunoj jedinici, u zakonom propisanom roku, poetak izvoenja radova (lan 161 taka 3);
7) ne otkloni u odreenom roku utvrene nepravilnosti u postupku vrenja nadzora (lan 161 taka 4);
8) ne prijavi organu uprave svaku promjenu sjedita, naziva i svaku drugu promjenu koja je od znaaja za njen
rad, u roku od 15 dana od dana nastale promjene (lan 161 taka 5);
9) ravnopravno ne postupa sa zahtjevima stranaka za izvoenje geodetskih radova bez obzira na njihovu sloenost
i lokaciju i odbije zahtjev stranke bez opravdanog razloga (lan 161 taka 6);
10) organu uprave, u roku od 30 dana od dana podnoenja prijave, ne dostavi elaborat o izvrenim radovima,
odnosno zapisnik o izvrenom uviaju u postupku odravanja premjera, katastra nepokretnosti i vodova (lan
161 taka 7);
11) ne istakne raspored radnog vremena i vremena predvienog za rad sa strankama i ne pridrava ih se (lan 161
taka 8);
12) ne obavijesti podrunu jedinicu o sprijeenosti obavljanja poslova koja traje due od jednog mjeseca, u roku
od tri dana od dana nastanka razloga sprijeenosti za rad (lan 161 taka 9).
eura.
Novanom kaznom od 500 eura do 6.000 eura kaznie se za prekraj iz stava 1 ovog lana i preduzetnik.
Za prekraj iz stava 1 ta. 1, 2, 6, 7, 9, 10, 11 i 12 ovog lana geodetskoj organizaciji, koja ima svojstvo pravnog lica,
odnosno preduzetniku moe se izrei i zatitna mjera zabrane vrenja geodetskih radova u trajanju od est mjeseci do
jedne godine.
lan 179
Novanom kaznom od 500 eura do 15.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice, ako:
1) ne obiljei na propisan nain vidnim i trajnim biljegama granice nepokretnosti (lan 36 stav 1);
2) ne dozvoli licima koja rade na poslovima premjera i katastra nepokretnosti i njihovom odravanju pristup
nepokretnostima, postavljanje biljega ili prikupljanje podataka o nepokretnostima (lan 37 stav 1);
3) ne obavijesti organ uprave u roku od 15 dana od dana saznanja o svakom oteenju, unitenju, pomjeranju ili
izmjetanju biljega na nepokretnosti na kojoj se biljega nalazi (lan 37 stav 3);
4) ne obavijesti u propisanom roku organ uprave o izvoenju graevinskih ili drugih radova koji mogu otetiti ili
unititi biljegu ili smanjiti mogunost njenog korienja (lan 39 stav 1);
5) koristi planove, tehnike izvjetaje ili elaborate premjera koji nijesu ovjereni od organa uprave (lan 46 stav
6);
5a) ako ne podnese zahtjev za upis prava svojine na nepokretnostima, kao i drugih prava u katastar nepokretnosti
u roku od godinu dana od dana zakljuenja ugovora ili nastanka drugog pravnog osnova za podnoenje
zahtjeva za upis prava (lan 118a);
6) onemogui korienje dokumentacije o vodovima kojom raspolae (lan 130 stav 2);
7) ne prijavi u propisanom roku organu uprave nastalu promjenu na nepokretnosti (lan 138 stav 1);
8) ne prijavi u propisanom roku organu uprave nastalu promjenu na vodovima (lan 139 stav 1);
9) podzemne vodove, graevine i komunikacije zatrpa prije nego to se izvri njihovo snimanje (lan 139 stav 2).
eura.
Za prekraj iz stava 1 ta. 1 do 6) ovog lana kaznie se i preduzetnik novanom kaznom od 500 eura do 6.000 eura.
Za prekraj iz stava 1 ta. 1, 2, 3, 4, 5a, 6 i 7 ovog lana kaznie se i fiziko lice - imalac prava novanom kaznom od
50 eura do 1.000 eura.
Strana: 40
lan 180
Novanom kaznom od 50 eura do 500 eura kaznie se za prekraj fiziko lice, ako obavlja geodetske radove, a nije
zaposleno u geodetskoj organizaciji i nije mu izdata legitimacija za obavljanje tih radova (lan 160).
GLAVA XIX
PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Zavretak zapoetih postupaka
lan 181
Postupak izrade premjera i katastra vodova koji nije zavren do dana stupanja na snagu ovog zakona zavrie se po
odredbama ovog zakona.
Dravna projekcija
lan 182
Do prelaska na novi horizontalni referentni sistem u Crnoj Gori, horizontalni poloaj taaka i objekata izraavaju se
dvodimenzionalnim koordinatama u odnosu na Beselov elipsoid i ravan konformne Gaus-Krigerove projekcije.
Prestanak vaenja katastra zemljita
lan 183
U katastarskoj optini za koju je izraen katastar nepokretnosti u skladu sa ovim zakonom, danom poetka primjene
prestaje da vai katastar zemljita.
Granice i nazivi postojeih katastarskih optina i katastarskih srezova
lan 184
Granice i nazivi postojeih katastarskih optina i katastarskih srezova obrazovani po propisima koji su vaili na dan
stupanja na snagu ovog zakona ostaju na snazi i mogu se mijenjati samo na nain i po postupku ureenim ovim
zakonom.
Korienje postojeeg katastra nepokretnosti i katastra zemljita
lan 185
Katastar nepokretnosti koji je potvren prije stupanja na snagu ovog zakona ostaje na snazi.
Do dana potvrivanja katastra nepokretnosti na podrujima na kojima je izvren premjer i izraen katastar zemljita,
na osnovu ranijih propisa, koristie se postojei premjer i katastar zemljita.
Izvoenje geodetskih radova
lan 186
Geodetske radove iz lana 14 ovog zakona moe da izvodi organ uprave, najdue do jedne godine od dana stupanja
na snagu ovog zakona.
Rok za usklaivanje poslovanja
lan 187
Geodetske organizacije koje su osnovane prije stupanja na snagu ovog zakona dune su da usaglase poslovanje u
roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Izrada katastra vodova
Strana: 41
lan 188
Katastar vodova po ovom zakonu izradie se za gradska podruja u roku od pet godina od dana stupanja na snagu
ovog zakona, na osnovu programa i planova iz lana 4 ovog zakona.
lan 188a
Imaoci prava na vodovima duni su da izrade katastar vodova i podnesu zahtjev organu uprave za upis vodova u
jedinstvenu bazu podataka katastra vodova Crne Gore u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Referentni sistem gravimetrijskih odreivanja
lan 189
Do primjene referentnog sistema gravimetrijskih odreivanja koristie se sistem meunarodne gravimetrijske mree
IGSN 71 (International Gravity Standardization Network 71).
Rok za imenovanje lanova Savjeta NIGP-a i osnivanje NIGP-a
lan 189a
Savjet NIGP-a osnovae se u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
NIGP osnovae se u roku od est mjeseci od dana osnivanja Savjeta NIGP-a.
Rok za donoenje podzakonskih akata
lan 190
Propisi za sprovoenje ovog zakona donijee se u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do donoenja propisa iz stava 1 ovog lana primjenjivae se vaei propisi, ako nijesu u suprotnosti sa ovim
zakonom.
Prestanak vaenja zakona
lan 191
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o dravnom premjeru, katastru i upisima prava na
nepokretnostima ("Slubeni list RCG", broj 55/00) i Zakon o katastru vodova i podzemnih objekata ("Slubeni list
SRCG", broj 28/77).
Stupanje na snagu zakona
lan 192
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore".
ODREDBE KOJE NIJESU ULE U PREIEN TEKST PROPISA:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti

(Sl. list CG, br. 32/11)
lan 57
Primjena l. 177, 178, 179 i 180 ovog zakona odlae se do dana poetka primjene Zakona o prekrajima ("Slubeni
list CG", br. 1/11).
Stupanje na snagu
lan 58
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore".
Strana: 42
NAPOMENA IZDAVAA:
Danom stupanja na snagu Zakon o izmjenama Zakona i drugih propisa zbog ustavne promjene u nazivu drave
("Slubeni list Crne Gore", br. 73/10), u zakonima i drugim propisima koji su doneseni prije Ustava Crne Gore:
- naziv: "Republika Crna Gora" zamjenjuje se nazivom: "Crna Gora";
- u nazivu dravnih i drugih organa i u nazivu pojedinih akata rije "Republika" brie se;
- naziv: "republiki organ uprave" zamjenjuje se nazivom: "organ dravne uprave";
- rije "republiki" zamjenjuje se rijeju "dravni" ili se brie.
Strana: 43

Zakon o Drzavnom Premjeru I Katastru Nepokretnosti 2011

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Drzavnom Premjeru I Katastru Nepokretnosti 2011

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Katalog propisa v3.

Katalog propisa v3.02

listovima za cijelu teritoriju Crne Gore;

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

su polaganja strunog ispita za sticanje ovlaenja.

Katalog propisa v3.02

U okviru dravnog referentnog sistema utvruju se:

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Pristup nepokretnosti i uvanje geodetskih biljega

Katalog propisa v3.02

Komisija za katastarsko klasiranje

Katalog propisa v3.02

dokazuje uvjerenjem organizacije nadlene za metrologiju i ovlaene la-boratorije.

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Za imaoca prava na objektu upisuje se:

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Odredbe ovog zakona o upisu hipoteke primjenjuju se i na upis nadhipoteke.

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

nepokretnosti na osnovu te isprave dozvolie se predbiljeba.

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

podataka u katastru nepokretnosti i vodova.

Katalog propisa v3.02

Izdavanje kartografskih publikacija

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

4) pravnih lica kojima je povjereno upravljanje geopodacima;

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Visinu naknade iz stava 3 ovog lana utvruje Vlada.

Katalog propisa v3.02

Prestanak licence za rad

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Katalog propisa v3.02

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti

Katalog propisa v3.02

You might also like