1

13 Superpoliranje magnetnih glava

J. Ramirez-Salas i I.D. Marinescu

13.1 Uvod
Superpoliranjemagnetnih glava je veoma vaan proces u ouvanju medijske industrije. Stvara
vrlo ravnu povrinu sa malom hrapavou povrine, doputajui samo mali razmak izmeu glave
i medija za pohranu (tvrdi disk, floppy disk, traka, itd.) Ovaj proces se moe optimizirati
donosei prave odluke u smislu odabira paste (vrsta, koliina), materijala alata, brzine (alata i
dijelova), te vremena pritiska na dijelove.
Ovo poglavlje obezbjeuje eksperimentalne podatke za koliinu skinutog materijala magnetne
glave i zavrne obrade. Ova dva faktora su smatrani kao vani faktori za proizvoae magnetnih
glava, jer je odraz potrebe kupaca. U ovom koraku gdje superpoliramo magnetne glave,
pokuavamo odrati direktnu vezu izmeu tipa paste i koliine skidanja materijala. Ostale
karakteristike koje e se ukljuiti su veliina estica, koncentracija i brojnost; vie parametara e
biti ukljueno u budue eksperimente.
Glavni cilj ovog poglavlja je da odri istu i kvantitativnu razliku na mainskim dijelovima
koristei polikristalnu i monokristalnu pastu kako bi se pomoglo procesu odluivanja. U
superpoliranju promjenom tipa paste e se modificirati karakteristike obrade, i samim tim i
razliite zavrne obrade i koliina skinutog matrijala.
Prvi pristup ka superpoliranju magnetnih glava pokuava da obezbjedi kvantitativne i
kvalitativne analize nastale povrine magnetne glave i koliine skinutog materijalau procesu.
Odravanje ostalih parametara kao konstantnih koliko je mogue i promjenom tipa paste, mi smo
u mogunosti da odredimo najbolji izbor za pokrivanje potreba klijenata u smislu obima
proizvodnje, ekonomije i kvaliteta povrine. Ova injenica e pomoi srodnim industrijama kako
bi napravili odgovarajue prijedloge za potrebe njihovih kupaca.
13.2 Srodni radovi
13.2.1 Radovi unutar Toledo univerziteta
Opseni poslovi na superpoliranju magnetnih glava su izvreni u Preciznom Mikro Obradnom
Centru Univerziteta u Toledu. U nastavku su dva aktivna projekta:
Monokristalni naspram polikristalnog dijamantnog bruenja keramike ID # PMMC 1703.
Akustino praenje emisija procesa bruenja ID # PMMC 1704.
13.2.2 Van PMMC
Super poliranje magnetnih glava vano je polje istraivanja za industriju superpoliranja. Neki od
rezultata ovih istraivanja su objavljeni:
2

Ultra precizno bruenjemagnetnog memorijskog diska supstrata stakla fiksnim abrazivima u

novorazvijenu mikrosferinu eliju.
Yoji Tomita, Tanaka Co. Ltd, Japan i Hiroshi Eda, Ibaraki University,Japan
Japansko drutvo proizvodnih ininjera.
Brusna mikroobrada naprednih materijala do preciznih tolerancija;Andrew M. Corsini, Peter
Wolters of America Inc. Izloba i konferencija proizvodnje keramike industrije, Pittsburgh PA,
1995;
Drutvo brusnog ininjeringa
Nekoliko nanometara ujednaenog poliranja NIP- kromiranog magnetnog disk supstrata sa
aluminijskim abrazivima.
Heiji Yasui et al., Department of Mechanical Engineering, KumamotoUniversity, Japan
Konferencija o ultrapreciznosti u ininjerskoj proizvodnji, Aachen, Germany, 1994
Studija na ultrauglaenom poliranju podloge staklenog magnetnog diska
Heiji Yasui et al., Kumamoto University, JapanNapredak upreciznomininjeringu
inanotehnolokompostupku9meunarodnogseminara
preciznog
ininjeringa,Braunschweig,Germany, 1997
13.3 Metodologija
Ovo istraivanjeujedinjujeetiri vrste polirnepastesostalimparametrima(materijala,alata,hrapavost
povrine alata, vrijeme, optereenje, brzina, koliina paste)dranihkaokonstante.
Procespoinjeobradompoliranjaalatomdohrapavostiod 20-30m. i maksimalnekonkavnostiod
25mm.Naredni korak je nanoenje teksture na plou pomou paste za izuavanje u viim
koncentracijama. Optereenja od 12 kg se primjenjuju na keramiki prsten i obrauju oko 99
min.Nakon nanoenja teksture process punjenja je slian kao i nanoenje teksture
ali5,5kgoptereenjase dodaje nadijeloveiobraujeoko99 min. Potom sedijelovi isteimjere i
ubacuju udiodraa koji ihsmjetapod uglom od60koristeiestdijelova ari.
Dijelovisetadapolirajuoko 12minuta, nakon ega se istekupkomsreagensomalkohola(<1% vode)
i mjere seopet. Na ovaj nainsmodobilimaterijalotklonjenu ciklusu. Nakon
toga,dijelovisuodvedeni na mikroskop snage atoma(AFM), a zatim analiziraninahrapavosti
profilpoliranepovrine.Slika13.1prikazujepoloajdijelova udrau. Tipovi paste
sumonokristalnidijamant0.25i0.125mipolikristalnidijamant0.25i0.125m. Ploajelimibrzina
poliranjaje40o/min. Napomene:U ovomeksperimentu, poetnahrapavostploe jeigralavrlo vanu
ulogu uodreivanjukoliine skinutog materijala;takoer, materijaldraa(mekogili tvrdog)
stvararazliitu koliinu skinutog materijala.

Slika 13.1Pozicija dijela pri eksperimentu

13.4 Eksperimentalni rezultati
Glavni rezultatidobijeniza etirivrstepastesu sljedei:
13.4.1 Skidanje materijala
Za0,25 mmonokristalnidijamant,uklonili smo7,395m za12minobradeili0,6163m pomin. Ova
stopajesa drugaijom metodom punjenja ipokazujemanjuefikasnostod one koja jeranije opisana.
Za0,25 mpolikristalnidijamant, smouklonili15,636m za12minobradeili1.303m pomin.
Za0.125monokristalnidijamant, smouklonili3,236m za12minobradeili0,2697m pomin.
Za0.125polikristalnidijamant, smouklonili3.575m za12minobradeili0,2979m pomin. Moe se
vidjetida je na0.25m paste, koliina skinutog materijalazapolikristalnijedva
putaveaodmonokristalnog, optimizirajuiproizvodnivolumeni vrijemetednje.Na0.125m,
rezultati su prilinorazliiti; stopauklanjanja jevrlomala (oko 9%) u odnosu na0,25 m. U
ovomsluaju,proces u odluivanjatrebaukljuiti i drugeparametrekao to suekonomija,

Slika 13.2Prosjek skinutog materijala (u m) po ari od est dijelova

dostupnost, i tako dalje. Slika 13.2 prikazuje grafikone za materijal uklonjenza vrijeme
eksperimenta.

13.4.2 Hrapavost i Profil

Preliminarni rezultati na AFM pokazujuhrapavostna pojedinim dijelovima oko2 nm na donjem
kraju raspona. Hrapavost i mjerenja profila su u razvoju zbog tekih obima posla na AFM
iprioriteta dodijeljenih od strane Slube za hemijsko inenjerstvo(vlasnik opreme). Ova injenica
ne dozvoljava vie rezultata da buduobjelodanjeni sada kada se ovaj izvjetaj tampa. Slika13.3,
Slika 13.4, Slika 13.5, i Slika 13.6 su slike hrapavosti povrine naAFM za razliite dijelove.
Slika 13.7, Slika 13.8, i Slika 13.9 su topografskiprikaz ovih dijelova.

13.5Preostali posao
Preostaliposaoukljuuje:
- Analizahrapavostii profiladijelovaza razliitevrstepolirne paste
-Analizauticaja alata nahrapavost povrine, to jedokazanodaje odkljune vanostiu
ovimeksperimentima.
-Analizadijeladraamaterijala(mekiili tvrdi) koji se takoer pokazaokao vaanparametar.

Slika 13.3Slikanelapiranemagnetneglavepokazujehrapavostpunogpodruja skeniranjai

hrapavostmalogpravougaonika.

Sl
ika 13.4 Slika lapiranemagnetneglave sa0,25mpaste, pokazuje hrapavostpunogpodruja
skeniranjaihrapavostmalogpravougaonika.

Sl
ika 13.5 Slikanelapiranemagnetneglavepokazujehrapavostpunogpodruja skeniranjai
hrapavostmalogpravougaonika.

Sli
ka 13.6 Slika lapiranemagnetneglave sa0,125mpremaza, pokazuje hrapavostpunogpodruja
skeniranjaihrapavostmalogpravougaonika.

Slika 13.7Slika nelapirane magnetne glave prikazuje topografiju povrine

Slika 13.8 Slika lapirane magnetne glave koristei 0,25 m paste, prikazuje topografiju
povrine.

Slika 13.9 Slika lapirane magnetne glave koristei 0.125 m paste, prikazuje topografiju
povrine.

Drugiparametarkoji bi mogaobiti analiziranje brzina(dijelova i ploa) i njenutjecaj

nahrapavost povrine.
Materijalploeje takoeru okviruove studije.
Koritenjetehnike akustine emisijeza analizu procesa poliranja.

10