ROMANIKA HRVATSKA

ARHITEKTURA
Romaniki stil Hrvatskom su irili hodoasnici, kriari i trgovci, a najvie
benediktinci.
U ranijoj i kasnijoj fazi isprepleu se i elementi drugih stilova
predromaniki ornamenti, bizantske komponente i gotiki elementi.
Dalmacija se moe podijeliti u tri podruja sa stilskim srodnostima na
spomenicima:
1. od Krka do Zadra rani spomenici iz 11.st. (utjecaj akvilejskog
kruga) i konstruktivni elementi arhitekture iz ranog 12. st. (izolirani
utjecaji iz Francuske)
2. Trogir i Split spomenici 13.st. (arhitektonski utjecaji s juga Italije, a
u skulpturi iz Lombardije i Emilije)
3. juno primorje pod utjecajem krajnjeg juga Italije i Bizanta
- dubrovake zidine najistaknutiji fortifikacijski spomenik rane romanike
- u 13.st. kue se grade prema gotovo jedinstvenom tipu: vanjtina je
podreena unutranjem rasporedu u prizemlju su portali sastavljenih
dovratnika s plonim lunetama koje su esto ukraene obiteljskim
grbovima; karakteristini su meukatni vijenci, dvojni prozori i konzole pod
strehom
- ranoromanike crkve su jednostavne trobrodne i troapsidalne bazilike sa
zvonikom odijeljenim od crkve
Sv. Martin u Lovreu, katedrala i Sv. Andrija na Rabu, katedrala u
Krku, Sv. Marija u Zadru (benediktinska), Sv. Petar u Drazi
(benediktinska), sv. Barbara u Trogiru, sv. Lovro u Zadru
crkva sv. Petra i Mojsija (Solin, 11.st.)
Zvonimirova krunidbena crkva
Tradicionalni westwerk kao samostalno tijelo pred proeljem
Ranoromanika trobrodna bazilika (na temeljima ranokr. bazilike)
Tri apside upisane u ravni zaeljni zid sredinja pravokutna, bone
polukrune
Vanjtina ralanjena lezenama
bizantizirajui tip: glavna znaajka je konstrukcija na 4 stupa koji nose
sredinju kupolu
crkva sv. Lovre u Zadru i Sv. Mikula u Velom Varou kod Splita
(dr.pol.11.st.)
- u benediktinskim crkvama produbljuje
deambulatorija
Sv. Ivan Krstitelj na Rabu (trobrodna)

se

kor

razvija

ideja

zvonik i kapitularna dvorana crkve sv. Marije Velike (1105.-11.)

Gradnja ovih spomenika zapoinje zrelu romaniku u Hrvatskoj
skladni odnosi ploha i volumena, fino klesani kubini kapiteli,
krinorebrasti svod (prvi u Europi)

Dvorana: pravokutna; stupovi s kubinim kapitelima prislonjeni uz

zidove je dijele na 5 traveja; bavasti svod s 4 pojasnice; kontinuirani
friz palmeta; u junom uglu je grob opatice Vekenege (oblik ranorom.
bifore unutar veeg romanikog luka, od sivog mramora)
Zvonik: podignut donacijom kralja Kolomana (natpis na vijencu prvog
kata, spominje se 1105.g.); na prvom katu je cela sa stupovima u
kutovima (s imenom ugarsko-hrvatskog kralja Kolomana) koji nose
rebra krinorebrastog svoda povezana s kapitularnom dvoranom
manjim vratima i balkonom; lombardijski tip zvonika

crkva sv. Krevana (Zadar, dr.pol.12.st.)

Crkva benediktinskog samostana
Trobrodna, troapsidalna, arkade s korintskim kapitelima, drveno
krovite glavnog broda, niske galerije nad bonim
Proelje ralanjeno slijepim arkadama na stupiima; na glavnoj
apsidi ispod strehe se nalazi otvorena galerija, a na bonim niz
arkadica
Portal ima istaknuti iljasti zabat unutar kojega srpasti lukovi
uokviruju lunetu; uz dovratnike izvorna stajala dva stupa koja su
podravala zabat
katedrala sv. Stoije (Zadar, 12. i 13.st.)
Dvije faze gradnje:
o U 12. st. ranokr. bazilika dobila romanike karakteristike
glavna apsida sagraena unutar ranokr., bonim brodovima
dodane dvije plitke apside upisane u zaeljni zid, nad bonim
brodovima sagraene empore rastvorene heksaforama
o U 13. st. generalna pregradnja katedrala je produena za dva
traveja nejednake duine
Nad arkadama dekorativni friz s lisnim motivima, drveno krovite
glavnog broda
Prezbiterij je povien, a ispod se nalazi prostrana kripta koja je nizom
stupova podijeljena u tri broda; iz prve faze gradnje (12.st.)
Fasada ukraena nizovima slijepih lukova na vitkim stupiima; tri
portala i rozeta proelja iz 13.st.; SI fasada rastvorena nizom galerija
Uzor je katedrala u Pisi; ista radionica koja je izgradila Sv. Krevana
- dvije crkve trikonhalnog tlocrta (ranokranska tradicija) Sv. Nikola kraj
Nina i Sv. Krevan na Krku
crkva sv. Kvirina (Krk, o.1190.g.)
Prigraena proelju katedrale gornji od dva kata se prema
unutranjosti katedrale otvara velikim lunim otvorom (kao
biskupska kapela; Doppelkapelle)
U prizemnom dijelu je krinorebrasti svod irokih pojasnica koje se
izdiu iz poda; gornji je dio trobrodan sa stupovima s kubinim
kapitelima

 katedrala sv. Lovre (Trogir, 13.st.)

Trobrodna troapsidalna bazilika bez galerija
Krinorebrasti svodovi dodani u 14. i 15.st. (izvorno svodovi samo u
bonim brodovima, a drveno krovite u glavnom)
Portik konstruktivno vezan s bazilikom predviena sva zvonika na
uglovima, ali realiziran samo jedan u 15.st. (gotiki i renesansni
oblici)
Fasada ukraena viseim arkadama i lezenama
crkva sv. Ivana Krstitelja (Trogir, dr.pol.13.st.)
Crkva benediktinskog samostana
Jednobrodna s kvadratnom apsidom i romanikim svodom
Portal s Agnus Dei u luneti (iznimno slian sporednom portalu
katedrale)
-crkve s kupolama (karakteristine za juno primorje)
crkva sv. Marije na Mljetu (benediktinska jednobrodna crkva s
narteksom, trodijelnim oltarnim prostorom, polukrunom apsidom, sa
irokom eliptinom kupolom nad pandantivima skrivenom u
tamburu, 12.-13.st.; apulijska romanika kao uzor)
stara dubrovaka katedrala (12.st.)
Trobrodna, jednoapsidalna bazilika bez transepta, s masivnim
arkadnim lukovima i eliptinom kupolom nad sreditem
Neprekinuti bavasti svodovi bonih brodova
Slinosti s apulskim katedralama
- zvonici:
Tip ranog romanikog zvonika (etverokatna graevina stisnutih
otvora s biforama na vrhu):
o Gospa od zvonika u Splitu (najstariji, 1088.-89.), Sv. Ivan i Sv.
Andrija na Rabu
Lombardijski tip (skladno proporcionirani etverostrani tornjevi
kojima se broj i veliina otvora poveava prema vrhu koji se rastvara
loom za zvona)
o Sv. Marija u Zadru (1105.), katedrala u Rabu (dr.pol.12.st.)
zvonik splitske katedrale (sr.13.st.-14.st.)
Kasna romanika arhitektura
Bogato profilirani vijenci, poduprti nizovima viseih
arkadica i prislonjenim stupovima, dijele masu zvonika u
katove
Lombardijski tip
Prizemlje obnavlja ideju antikog slavoluka

KIPARSTVO

- javlja se jak osjeaj za plastinost

- skulpture, reljefi i velika slobodna plastika redovito vezani uz arhitekturu
- frontalnost, zatvorene linije, lienost osobnosti, tenja shematizaciji u
obradi detalja
- naglasak na dekorativnom repertoaru proelja arhitektura s
protironima, vijencima, konozolama i zabatima zahtijeva prilagodbu
skulpture arhitekturnim oblicima
- uz arhitekturu su vezani i namjetaj, minijature, freske, zlatarstvo, ...
- u 11.st. ojaale klesarske radionice u junoj Dalmaciji izmeu Dubrovnika
i Kotora, u Istri (osobito du zapadne obale) te na srednjem Jadranu (trokut
izmeu Zadra, Knina i Splita)
oltarne pregrade s posvetnim latinskim natpisima; sredinom 11. st.
pluteji dobivaju reljefno razvijene narativne cikluse (Sv. Nediljica i Sv. Lovro
u Zadru)
ciborij prokonzula Grgura (zadarska katedrala, 1040te)
Prva romanika skulptura u Dalmaciji
plutej ranoromanike oltarne pregrade iz splitske katedrale s likom
kralja na prijestolju (Zvonimir?); iz 11.st. u 13.st. ugraen u krsni zdenac
- skulpturalni program zrele romanike vezan uz proelje
portal Sv. Lovre (Zadar, sr.11.st.)
Najstariji ouvani primjer zaokruene kompozicije portala u
srednjovjekovnoj kamenoj skulpturi
Na nadvratniku je Krist na prijestolju (Maiestas Domini) u mandorli
koju pridravaju dva anela inovativno
- obrada kapitela pokazuje nastajanje romanikog skulpturnog izraza
- podrijetlo im je ranokransko (Akvileja)
- obnova teodozijanskog tipa kapitela sa ivotinjskim protomama i
pokrenutim akantovim liem
- kubini kapiteli prvi se puta javljaju u zvoniku i kapitularnoj dvorani
sv. Marije u Zadru
- tipini ranoromaniki vijenac obino ima isprekidane, izmjenine lozice s
izbojima cvjetova ili brljanovih listia; zbog razliitih tipova stilizacije
nekada se javljaju neobini ili izrazito shematizirani geometrijski oblici

 proelje katedrale sv. Stoije

Glavni portal uokviren je likovima 4 apostola (rustina obrada glava i
lica, neartikulirane ruke, nabori izraeni grubo paralelnim crtama); u
luneti su prikazani Bogorodica, sv. Stoija i sv. Krevan; dovratnici
ukraeni reljefnom akantusovom viticom antike inspiracije, a
nadvratnik je drugaijih osobina (akntusovo lie tvre obraeno)
Sjeverni portal je uvuen, a uokviruje ga luk koji se upire na konzole
ukraene lavljim glavama na kojima stoje likovi Navjetenja; u luneti
je prikaz Agnus Dei sa zastavom s kriem
Juni je portal najjednostavniji, uokviren konzolama s likovima
arkanela i sv. Ivana Krstitelja; u luneti reljef Janjeta
Sva tri portala imaju polukruni nadvoj, uokvireni su snopovima
stupia i lukova to se stepeniasto smjenjuju prema luneti s
reljefnim likovima
Prvoj fazi pripada juni portal, kipovi apostola sredinjeg portala i
kipovi Navjetenja sjevernog portala utjecaji lombardijske i
emilijske romanike (i toskanske takoer)
- teite razvoja romanikog kiparskog stila poetkom 13.st. se prebacilo u
Split i Trogir
drvene vratnice splitske katedrale Andrije Buvine (1214.)
Svako krilo ima 14 etverokutnih polja smjetenih po dva u sedam
redova kasete su meusobno odvojene trakama s motivima
srcolike svinute lozice i kruno prepletenih granica
Svaka kaseta obrubljena je koso poloenim daicama na kojima se
ritmiki izmjenjuju ukrasni motivi akantusove povijue antike
provenijencije s motivom predromanike pletenice
Na lijevom krilu se odozgo prema dolje niu prizori od Navjetenja do
uskrsnua Lazarova, a na desnom odozdo prema gore prizori
Kristove muke i smrti do Uskrsnua
Sadraj vjerojatno programirao biskup Bernard iz Perugie
Pozadina ornamenta crveno obojena, a prizori pozlaeni
Razliiti utjecaji: bizantska statinost, zapadnjaka narativnost i
slikovitost, antiki motivi
korske klupe splitske katedrale (sredina 13.st.)
Bogatstvo detalja geometrijski prepleti ispunjeni rezbarijama
biljaka i ivotinja, na krajevima naslona sv. Sta, sv. Dujam, sv.
Kuzma i sv. Damjan
propovjedaonica splitske katedrale (13.st. spoj romanike i gotike)
Radovanov portal trogirske katedrale (1240.)
Jedini zaokrueni ikonografski program u Dalmaciji 13.st.
Vanjski okvir portala naznaen kipovima lavova na konzolama
(desno lav gnjei zmaja, a lijevo lavica dri janje); pilastre portala na
leima nosi osam telamona; na pilastrima uz vrata nepotpuni prikaz
Mjeseca u godini s odgovarajuim zodijakim znakovima; u luneti
jedinstveni prikaz Roenja, Putovanja Triju kraljeva i Poklonstva
pastira; na luku koji uokviruje lunetu na dnu prikaz Navjetenja,

Josipov san, Poklonstvo kraljeva i grupa anela u slavi; sa stranje

strane znak kria
Sredinom dr.pol.13.st. repertoar proelja proiren na uglovima
dodani kipovi nagih Adama i Eve, na sredinjim pilastrima 6 apostola
u niama, a na vanjskom luku jo scena iz Kristova ivota
Skladnost, fina obrada detalja, izrazit osjeaj za prikazivanje materije
u povienom reljefu
Utjecaji Lombardije i Emilije
ciborij rimsko-apulskog tipa s arhitravima i propovjedaonica trogirske
katedrale iz 13.st.
Radovanova radionica
Dva lava na podnoju splitskog zvonika
Reljef Navjetenja
o Likovi smjeteni u arhitektonski okvir koji sainjavaju tri
romanike arkade na dvostrukim stupiima desno
Bogorodica, lijevo aneo, u sredini romaniki oltar
o Vitki likovi, dostojanstvenost i romaniki klasicizam
majstor Otto (13.st.)
Reljef Kristova roenja na zvoniku splitske katedrale
Luk s reljefnim prikazom lova nad propilejima zvonika
Reljef s prikazom legende o apostolskom poslanju sv. Dujma i
apostolskom podrijetlu splitske crkve
- primjeri romaniko-gotikog stila:
obnovljeni portal zadarske katedrale, predvorje trogirske
katedrale, portal pulske franjevake crkve

SLIKARSTVO
- ranije zidne slike su zapadnjakog karaktera, a one kasnije se veu uz
venecijanski romanobizantski slikarski svijet, dok se one iz june Dalmacije
veu uz apulsko slikarstvo tog vremena
- ranoromaniko monumentalno slikarstvo zapoinje freskama u crkvi sv.
Mihajla kraj Stona (temelje se na temi Grijeha i Otkupljenja) naglaena
dvodimenzionalnost, karikiranost fizionomije likova i ekspresionistike boje
- ostaci fresaka iz dubrovake katedrale svjedoe o snanom bizantskom
utjecaju u ikonografiji i stilu; na tom podruju vidljivi i utjecaji
benediktinaca iz june Italije
zvonik crkve sv. Marije u Zadru (po.12.st.)
U isjecima svoda prikazi poprsja anela
Djelomino ouvani prikazi Tri Marije na grobu, Oplakivanja i Krista u
slavi izmeu dva para svetaca
Nad Vekeneginim grobom ostaci kompozicije Navjetenja
Zapadanjaki stil
- u ikonografskom pogledu Krist Sudac je u sreditu romanike crkvene
dekoracije
mozaiki prikaz Deisisa u sv. Krevanu u Zadru (posljednja etvrtina
12.st.)

- braa Matej i Aristodij

vrsni zlatari i slikari iz Apulije koji su u 12. i 13.st. djelovali u Zadru
i unutranjosti Bosne
sv. Krevan u Zadru
Freske u sjevernoj apsidi iz 12.st. u konhi Krist izmeu sv.
Benedikta i nepoznatog sveca, a u donjoj razini jo osam svetaca
o Utjecaj montecassinske benediktinske umjetnosti
Gornji sloj fresaka iz 13.st. pod utjecajem venetskih majstora
zadarska katedrala
U bonim apsidama freske iz kraja 13.st.
o U konhi sjeverne apside Krist izmeu sv. Tome Beketa i sv.
Stoije, te osmorica stojeih svetaca ispod njih
o U konhi june apside je Deisis sa svecima u donjoj zoni
o Izrazit kolorizam i srodnosti sa suvremenim mletakim
slikarstvom
- istarske romanike freske:
na trijumfalnom luku Uzaae (sv. Foka kraj Peroja, 12.st.
zapadnjaka stilizacija figura i dekora), Navjetenje ili rtva Kainova i
Abelova (sv. Mihovil, sv. Agata, sv. Margareta) ili Deisis (sv. Elizej)
u donjoj zoni apside likovi apostola
na bonim zidovima prikazi iz Muke i Smrti Kristove ili ivoti
svetaca
na zapadnom zidu Posljednji sud
ranoromaniko naglaavanje obrisa likova, grafizmi u opisivanju
odjee, isticanje ikarnata crvenim krugovima; prikriveni bizantinizmi
se nastavljaju pojavljivati u lokalnom slikarstvu unutranjosti Istre
(mletaki utjecaji)
cjelovitost romanikog ikonografskog sustava najbolje pokazuju
freske sv. Jerolima u Humu, sv. Vinceta u Svetom Vinetu i sv. Elizeja
u Draguu
- velika reljefna slikana raspela:
Crkva sv. Frane u Zadru (prva pol. 13.st.) naivni ekspresionizam
Crkva sv. Mihovila u Zadru (13.st.) bizantski klasicizam
splitska radionica (druga pol 13.st.): slikano raspelo u samostanu sv.
Klare, ikona Gospe od Zvonika, Gospa iz crkve na njanu, Gospa sa
Sustjepana; izrazit toskanski utjecaj tenja ovozemaljskom, udaljavanje
od bizantske tradicije
oteeni poliptih iz trogirske katedrale (13.st.)
Komponiran od sedam polja s Bogorodicom s djetetom u sreditu i
ostalim svecima zatitnicima katedrale i grada
Gospa s djetetom i donatorom (crkva benediktinki u Zadru, o.1300.)
Romaniko-gotiko djelo nastalo u tzv. adriobizantinizirajuem
okruju
Splitski evanelistar: najstariji ouvani rukopis u Hrvatskoj
(ranokranski)
Rapski evanelistar (kraj 11.st.) i Osorski evanelistar (1081.-82.) srodni
su apulijskom minijaturnom slikarstvu

 kodeksi iz samostana sv. Marije u Zadru:

Cikin asoslov i Vekenegin evanelistar iz 1095.-96.
Vekenegin asoslov
Izraeni u benediktinskom skriptoriju samostana sv. Krevana u
Zadru
Pisani beneventanom i ukraeni beneventansko-montecassinskim
minijaturama
iluminirani rukopisi iz Riznice splitske katedrale (12.st.)
Misal, Evanelistar i Origenes super exodum
Minijature zapletenih ljudskih i ivotinjskih likova slinost s
ranoromanikim skulpturalnim kompozicijama
s kraja 13.st. utjecaji Venecije