Z.

ARALICA: Milan Mesari: XXI Stoljee doba sudbonosnih izazova

EKONOMSKI PREGLED, 59 (12) 832-836 (2008)

832

Zoran Aralica*

MILAN MESARI
XXI STOLJEE DOBA SUDBONOSNIH IZAZOVA
PROMETEJ, ZAGREB, 2008. STR: 569
U vremenu kada u svakodnevnim raspravama dominiraju rijei kriza i neizvjesnost, bilo da je rije o globalnoj i/ili o lokalnoj drutveno-ekonomskoj praksi ili
sve ee o obinom ivotu, kvalitativna analiza drutvenih izazova ovoga stoljea
morala bi zauzeti panju ire publike. Danas gotovo i ne postoji podruje ljudske
djelatnosti koje za sebe moe rei da je izvan utjecaja suvremenih drutvenih trendova. To vrijedi ak i za one narode, ljudske skupine i pojedince koji su na dnevnoj razini osueni na preivljavanje s jednim dolaru. Naime, takav je njihov
ivot cijena za nesudjelovanje u globalnoj periferiji, tj. za neposjedovanje dovoljnog apsorpcijskog kapaciteta koji globalni kapital moe vrednovati, uzurpirati
s opcijom naputanja u sluaju predvianja bilo kakve neizvjesnosti. Kljuna je
vrijednost rada to to se pokuava obznaniti budunost ovjeanstva u uvjetima
(globalnih) promjena koje ono jo do sad nije iskusilo, tj. promjena koje u sebi
sadre visok stupanj neizvjesnosti.
Rad ima dvodijelnu strukturu. U prvom dijelu koji e uglavnom biti analiziran u ovome prikazu govori se o glavnim izazovima ovjeanstva u ovome
stoljeu, za razliku od drugoga dijela u kojem vodei svjetski znanstvenici iznose
vlastito miljenje o istim temama.
U kulturi vlastite samodopadnosti i drutvene neodgovornosti, gdje relevantnost drutvenog (ne)odgovornog djelovanja esto i ne prelazi zagrebaku remizu
knjiga u kojoj se govori o tome koja su glavna zbivanja u nama esto (nepra*

Zoran Aralica; dr. sc., znanstveni je suradnik u Ekonomskom institutu u Zagrebu.

(zaralica@eizg.hr)

Z. ARALICA: Milan Mesari: XXI Stoljee doba sudbonosnih izazova

EKONOMSKI PREGLED, 59 (12) 832-836 (2008)

833

vednome) svijetu zavreuje pozornost. Naime snaga je suvremenih promjena u

svijetu u sve znaajnijem djelovanju na pojedinca, i u marginalizaciji utjecaja
zajednice na ivot pojedinca, tako da je ivot pojedinca u prosjeku sveden na
preivljavanje, pa u sve veoj mjeri i na osnovu njegove sposobnosti uspjenog
sudjelovanja na tritima. To znai da ne postoji drutveni oblik organiziranja
i komuniciranja (ukljuivi i usmenu predaju kao najvitalniji dio naeg primitivizma) koji se ne prilagouje ili koji atrofira kao rezultat razvitka i primjene
suvremenih tehnologija tj. informacijsko-komunikacijske tehnologije i/ili neto
mlae biotehnologije. Pritom takvo globalno djelovanje ne znai istovremeno i
napredak ovjeanstva u cjelini, jer negativne posljedice globalizirajueg djelovanja iz dana u dan postaju sve oitiji (oneienje okolia i/ili stalno poveanje
razlike u dohotku meu bogatima i siromanima). Zbog toga e znaajan naglasak u budunosti na odravanju postignutoga ivotnoga standarda, ega polako
postaju svjesni svi u drutvu, ukljuivi i elite koje odreuju drutvene prioritete
i donose odluke u ime svojih naroda. Najbolji je dokaz za tu tvrdnju trenutna financijska kriza. Zbog toga postaje sve vanije analizirati i razumjeti, kako osnove
inovativnih promjena u svijetu informatike i biotehnoloke revolucije koji mogu
poboljati ivotni standard i kvalitetu ivota pojedinca, tako i procesi koje mogu
u znaajnoj mjeri dovesti do pogoranja ivotnog standarda, a koje se obrauju u
knjizi; kraj naftne ere, pojava ekoloke katastrofe, terorizam, poveani jaz meu
bogatima i siromanima jednako kao i pitanje odrivosti postojeeg neoliberalnog
kapitalizma.
U prvome dijelu unutar poglavlja Informatika revolucija i njezine ekonomske i socijalne posljedice opisuju se razvitak tehnologije i drutveno-ekonomske posljedice koje taj razvitak donosi. Posebno se analiziraju devetnaesto
stoljee i rastua radna uinkovitost drutva koja je omoguila znaajno gomilanje drutvenog bogatstva u razvijenim zemljama, a to je motivirano privatnim
probicima. Najvanije primjene znanja u praksi znaile su razvitak novih izvora
energije za tadanja poduzea. Sa druge strane, danas je naglasak na razvijanju
inovativnih proizvoda i usluga, to je povezano sa sve veim stvaranjem kapitala
izvan realne (proizvodne) sfere. Posljedica je toga da se poveanje mobilnosti
kapitala i rada (u znatno manjoj mjeri) u svijetu, i to tako da meunarodni tok
kapitala ulazei u manje razvijene zemlje uvjetuje drutveno gospodarsku aktivnost tih zemalja. Sve to utjee na promjenu karaktera i vanosti rada - ljudske
djelatnosti, gdje najvrednijim radom postaje onaj koji se odnosi na planiranje poslovnih aktivnosti. Tako Negri citiran u ovome djelu istie bijeli ovratnici nosioci
nematerijalne proizvodnje sainjavaju glavni dio proletarijata (250). Za razliku
od informatike revolucije kojoj je osnova bila ostvarivanje transakcija na to bri
nain, osnova je biotehnoloke revolucije (obraena u poglavlju Kontroverzije
o ulozi i budunosti genetike i biotehnologije) planiranje, kontrola i upravljanje
svim oblicima ivota na planetu Zemlja, bez obzira radi li se o bakterijskome, bilj-

834

Z. ARALICA: Milan Mesari: XXI Stoljee doba sudbonosnih izazova

EKONOMSKI PREGLED, 59 (12) 832-836 (2008)

nome i ivotinjskome ili ljudskome svijetu, a to izaziva kontroverze (npr. rasprava

o modernoj eugenici). Za razliku od svih revolucija u kojima su glavni nositelji
zbivanja bile drave, kljunu ulogu danas imaju multinacionalne kompanije, pa
ak i pojedinci koji mogu ulagati milijune USD u istraivanja u podruja npr. biotehnologija koja su esto predmet javnih rasprava zbog moralnih dvojbi to ih ta
istraivanja izazivaju. Tako autor istie da zabrana koju je dao bivi ameriki predsjednik Bill Clinton dravnog financiranja istraivanja usmjerenih na kloniranje
ovjeka nije sprijeila biotehnoloke tvrtke i sponzore da nastave s istraivanjima
i pokusima (79). Dakle, novi oblici vladanja nad pojedincima ukljuuju nove tehnike upravljanja, a to je kontrola prehrane i ivljenja pojedinaca, gdje se tehnologijama budunosti odreuju i nepoudna obiljeja (buduih suvinih) ljudi, pa
ak i naroda.
U poglavlju Sumrak naftne ere-globalni sukobi zbog nafte i prijelaz u poslijenaftnu ekonomiju navodi se poznata injenica o vanosti nafte kao pokretaa
svjetskoga gospodarstva, a to je bilo izravno povezano sa znaajem SAD kao
vodee sile u svijetu. ini se da se znaaj nafte u geopolitikim nadmetanjima
samo poveao onoga trenutka kada je Georg Bush 2001.priznao injenicu da se
SAD nalaze u energetskoj krizi, jer koliina nafte koju uvozi SAD nadmauje
domau proizvodnju
(89) 1 ime je izravno ugroen njezin primat kao prve sile u svijetu. Dodatno
je stvar za amerike interese pogorana 1996. godine formiranjem i jaanjem
angajske skupine. To je dovelo do jaanja suradnje meu Kinom, Rusijom,
Kazahstanom, Kirgistanom i Tadikistanom na vojnom, politikom i ekonomskom
planu. Time je ugroena strateka pozicija SAD na kaspijskom i na perzijskom
podruju (103), a rije je o podrujima koja imaju znaajne rezerve nafte.
Ekoloki problemi kao i demografski problemi koji ugroavaju opstanak
ivota posebno su obraeni u poglavlju Prijeti li nam ekoloka katastrofa? U tom
se poglavlju na prvo mjesto istie da je rije o problemima izazvanim nainom
formiranja ivota na zemlji. esto se to svodi na gomilanje materijalnih dobara,
a to je povezano s iscrpljivanjem materijalnih resursa, ime se dovodi u pitanje i
ekosustav u kojem se odvijaju ivotne aktivnosti.
Autor, takoer opravdano, u svom interdisciplinarnom pristupu analizira
sve veu vanost svih oblika terorizma (dravnog, organiziranog i pojedinanog)
u suvremenoj dnevnoj praksi. Dodatno, kritikom analizom geneze suvremenoga
terorizma na primjeru odnosa meu SAD-om i Bin Ladenom autor suvremeni
1
To bi mogao biti i dobar pouak za domae energetske strunjake koji pri isticanju
energetske neovisnosti istiu vanost proizvodnje elektrine energije u zemlji, ne navodei da je
pri toj proizvodnji vano posjedovati domae energente koji omoguuju tu proizvodnju (nafta, plin,
voda, ugljen).

Z. ARALICA: Milan Mesari: XXI Stoljee doba sudbonosnih izazova

EKONOMSKI PREGLED, 59 (12) 832-836 (2008)

835

terorizam Al Quaide dijelom objanjava i amerikom imperijalistikom politikom na Bliskom istoku, gdje je najvea vojna sila trenutno uspjela izboriti stalnu
nazonost na podruju Saudijske Arabije, sudjelujui u oba iraka rata, a to je
definitivno bio poticaj za globalno jaanje Al Quaide.
Ono to je najznaajnija posljedica trenutnih globalnih zbivanja jest poveanje
jaza meu bogatima i siromanima jednako kao i dugorona neodrivost trinoga
fundamentalizma i neoliberalnoga kapitalizma, a to se obrauje u slijedea dva
poglavlja. Orijentiranost prema bogaenju dovela je do udaljavanja od osnovnog
drutvenog cilja velikoga broja zemalja, i to smanjenja socijalno-ekonomske nejednakosti. Dodatno, sve vie, prisutnost ekolokih problema (npr. isputanje CO2
mijenja temperaturu, ime se mijenja klima, a to utjee na ekonomski razvitak) i
problem raslojavanja koji se dogaa, kako na relaciji meu zemljama (industrijalizacija je poveala drutvene razlike meu zemljama tako da je 20% stanovnitva
potroilo 86% svjetskoga dohotka (208)), tako i unutar pojedine zemlje (rauna
se da danas u SAD postoji 600 000 beskunika (199)) dodatno oteavaju opravdanost neoliberalne doktrine ponaanja primjena koja je dovela do tih problema. Posljedica je svega toga to to da dolazi do svoenja ivota za veliki broj
pojedinaca danas u svijetu na bioloko-animalnu razinu. To znai da se veliki dio
dohotka koji ti pojedinci zarauju troi na pokrivanje osnovnih ivotnih potrebe,
tj. samo za preivljavanje.
Ipak, i u tim uvjetima autor pokuava predviati budunost ovjeanstva
koja nije obojana iskljuivo negativistikim tonovima. Navodei jednoga od
najpoznatijih svjetskih mislilaca - Lestera Thurowa, prema kojem smjer ispravnoga buduega djelovanja ovjeanstva valja zasnivati na usklaenosti meu
dugoronim i kratkoronim ciljevima, meu potronjom i investicijama, meu materijalnim standardom i kulturnim potrebama, meu ekonomskom uinkovitou
i drutvenom pravdom (242). Potrebno je da glavnu ulogu u buduem razvitku
drutva je da preuzme drava, ime se znaaj globalnoga privatnoga sektora
automatski smanjuje. Ono to je znatno vrednije jest potrebna promjena naina
ivota koja bi morala ukljuiti konfucijevsku filozofiju, gdje su vani elementi
ovjenost (jen), pravednost (i) i vjernost zadanoj rijei (hsin) (272). Naznake
promjene obrazaca ponaanja sam autor vidi na politikim zbivanjima zemalja
irom svijeta, ponajprije zemalja Latinske Amerike.
Ipak u radu bi neka podruja morala biti temeljitije obraena i koja su vana
danas u svijetu za razumijevanje globalnih odnosa. Rije je o problemu militarizacije planeta Zemlja kao i o problemu stvaranja ogromnih vojnih potencijala, pri
emu se taj odnos esto zanemaruje prilikom analiza ukupnih drutvenih odnosa
u svijetu. Autor vojne odnose na svjetskoj razini periferno istrauje i nikada ih ne
postavlja u sredite analize, to je pogreno. Naime, ne smije se smetnuti s uma
da se trenutna doktrina SAD - preventivno ratovanje, u najveoj mjeri oslanja na
vojni potencijal, koji joj u ovome trenutku za sada osigurava primat SAD u svije-

836

Z. ARALICA: Milan Mesari: XXI Stoljee doba sudbonosnih izazova

EKONOMSKI PREGLED, 59 (12) 832-836 (2008)

tu. Taj e potencijal sigurno e i dalje za SAD osigurati status quo na nain da one
i dalje ostaju prva sila svijeta u duem roku a to u vlastitome djelovanju ostale
drave i institucije civilnoga sektora moraju imati na umu.
Ipak, bez obzira na kritiku takav je rad potrebno visoko vrednovati ponajprije zbog njegove jedinstvene sinteze, pa tako svatko tko je zainteresiran za neku
drugu dimenziju vlastitoga djelovanja u svakodnevnom ivotu, a koja nadilazi
puko preivljavanje, moe u ovome djelu pronai inspiraciju. Pri tom autorovo
zagovaranje humanizma kao definitivno poeljnog budueg ljudskog djelovanja
moe jo vie produbiti zanimanje i inspirativno djelovati i na vlastitu ivotnu
aktivnost.