SVIJET IZMEU DVA RATA

GODINA

DOGAAJI

1919.
I
18.01.
I
II

IV
28.04.
28.06.
VIII
11.09.

16.09.
27.11.

u politikim borbama (demonstracije i oruana pobuna) u Berlinu poraeni revolucionarni

Spartakovci ubijeni Rosa Luxemburg i Karl Liebknecht
poetak Mirovne konferencije u Versaillesu
izbori za konstituantu u Njemakoj
Friedrich Ebert (SPD) izabran za predsjednika republike u Njemakoj
IIIMaarska sovjetska republika
- 16.11.1918. Maarska je proglasila nezavisnost kao Republika Maarska, a prvi predsjednik joj
je Mihaly Karoly
- u Versaju je odlueno da se s ciljem spreavanja izbijanja socijalistike revolucije i utjecaja
Rusije uzdu rumunjsko-maarske granice stvori neutralna zona preko koje bi se spojile eke i
rumunjske snage (saveznici su poslali tzv. Vixovu notu ili ultimatum graanskoj maarskoj vladi
kojom trae povlaenje maarskih snaga iz teritorija 50km zapadno od rumunjske granice)
- Karolyjeva ma.vlada se nije usudila udovoljiti zahtjevu Antante, te je odstupila i predala vlast
Socijaldemokratskoj stranci, koja se u tom kritinom trenutku ujedinjuje s komunistima u jednu
stranku, sastavlja vladu koja proglaava Maarsku sovjetsku republiku 21.03.1919. i
organizira otpor silama Antante
- na elu joj je Revolucionarni sovjet na elu s predsjednikom socijaldemokratom S. Garbai, a
narodni komesar za vanjske poslove je voa komunista Bela Khun
- revolucionarna vlada odmah izdaje dekret o razoruanju buroazije i osnivanju proleterske
Crvene armije
- nacionalizirala je kapitale svih poduzea, nacionalizirala zemljoposjede i poela osnovati
zadruge, uvela monopol drave u vanjskoj trgovini i 8satno radno vrijeme
- nakon odranih izbora za radnike, seljake i vojnike sovjete donesen je ustav Maarske
sovjetske socijalistike republike (identian s onim Ruske Sovjetske Federativne Socijalistike
Republike)
- kako Maarska sovjetska republika nije udovoljila Antantinom zahtjevu dolazi do napada na
nju iz Rumunjske, ehoslovake i Kraljevine SHS
- Crvena armija kree u protuofenzivu u smjeru Rusije s ciljem spajanja s ruskom Crvenom
armijom i oslobaa sjevernu Maarsku od ekih snaga i prelazi u ofenzivu u Slovaku gdje je
proglasila Slovaku sovjetsku republiku kao federalnu jedinicu Maarske s sjeditem u
Koicama
- u to vrijeme se u Segedinu koji je pod francuskom okupacijom organizirala Nacionalna
protusovjetska vojska pod zapovjednitvom Miklosa Horthyja koja uspjeva pobijeivati Crvenu
armiju i osvaja sve vie Maarske, dok kontraofenzive Crvene armije doivljavaju neuspjehe
- poinju kontrarevolucionarne pobune (nii slojevi, seljaci, zemljoposjednici i mali kapitalisti) te
je vlada sovjeta u Budimpeti morala odstupiti i predala je vlast 1.8. kratkotrajnoj nestranakoj
sindikalnoj vladi Gyla Peidla (nakon 133dana sovjetske maarske republike)
- no admiral Horthy s pomou vojske Antante prodire u Budimpetu, rui tu vladu i uspostavlja
monarhiju (pravni kontinuitet Maarske), iji je parlament 1.03.1920. izabrao Miklosa Horthyja
za regenta. On zapoinje s bijelim terorom
Bavarska sovjetska republika proglaena u Munchenu
- odrala se 4 tjedna kada ju je u svibnju vojno uguila njemaka vlada
na Mirovnoj konferenciji prihvaen Pakt od 26 toaka kao temeljni propis Lige naroda
Njemaka potpisala Versailleski mirovni ugovor
Antantine snage zauzimaju Budimpetu pad Maarske sovjetske socijalistike republike
Nakon to je sultan Mehmed VI zbog bezizlazne vojne situacije morao pristati na kruto primirje
kojim je morao dopustiti okupaciju Osmanlijskog carstva, u turskom narodu je dolo do
narodnooslobodilakog pokreta otpora pod vodstvom Mustafa Kemala
- on je osnovao Narodnu armiju otpora i 11.09. je objavio Nacionalni pakt: osnovni program
kemalizma kojim on trai od Antante otvorenje morskih tjesnaca za meunarodni promet,
ukidanje kapitulacije i pravo na samoodreenje Turaka kao i ostalih naroda Osmanlijskog carstva
no saveznici su prislili sultana Mehmeda VI da potpie mirovni ugovor u Sevresu
Austrija potpisala mirovni ugovor s Antantom u Saint-Germainu
Bugarska potpisala mirovni ugovor u Neulliyu

1920.
I
II
III

skren otpor kontrarevolucionara u Rusiji na jugu

Hitler objavio program Nacionalsocijalistike stranke u Munchenu 24.02.
Wolfgang Kappov pu monarhistiki pu u Berlinu, pokuaj restauracije monarhije neuspio
- on je u sprezi s vojnim krugovima, Laudendorffom i Tirpitzom izvrio dravni udar, pomorska
brigada je ula u Berlin, traei rasputanje Reichstaga i raspisivanje novih izbora, vlada je
pobjegla u Dresden, pa u Stuttgart i organizirala otpor Noske je uguio nemire
- rezultat guenja pua pad popularnosti savezne vlade
III
am. kongres odbio raticifirati Versailleski mirovni ugovor
III
Maarska proglaena kraljevinom (admiral Horthy je regent)
4.06.
Maarska potpisala mirovni ugovor s Antantom u Trianonu
na raun Maarske (ostala bez 70% teritorija) je Slovaka i potkarpatska Ukrajina ili Rutenija
prikljuena ehoslovakoj, a Transilvanija ili Erdelj Rumunjskoj, Austriji Gradie bez Soprona, te
je ustanovljena granica s Kraljevinom SHS (koja je dobila Meimurje, Prekomurje i dio Baranje, ali
ne i Peuh, Moha, Baranjski trokut i dio subotikog kotara
Baranjska republika
- 1918. je srpska vojska zauzela cijelu Baranju Trianonskim ugovorom je odreeno da joj treba
pripasti samo dio Baranje i Meimurje, dok je Prekomurje dobila kao nagradu za sudjelovanje u
ruenju Sovjetske Maarske
- u Baranji ima puno komunista izbjeglica iz Srbije i pristalica Sovjetske Maarske, te Karolyjevih
pristalica te se srpska vojska ne eli povui i odugovlai te izbjeglice trae ostanak
jugoslavenske vojske i puem je Bela Linder proglaen gradonaelnikom Peuha, te je
proglaena Baranjska republika 15.8.1921. s ciljem spreavanja prikljuenja Baranje
Maarskoj, a postigli su upravo obrnuto inzistiranje velikih sila na to hitnijem povlaenju
srpske vojske iz sjevernog dijela Baranje na dananju hrv-ma granicu
- maarska vojska je dobila nalog da ue u Baranju i slomi tvorevinu
VII
Konferencija u Spau o njemakim reparacijama: Njemakoj nametnuta isporuka ugljena i
ogranienje snaga reichswehra
10.08.
Turska potpisala s Antantom mirovni ugovor u Sevresu
VIII
Bitka izmeu Crvene armije i poljskih eta pod zapovjednitvom Pilsudskog na Visli: pobjeda
Poljaka (udo na Visli)
11. 1918.Poljska
- nakon kapitulacije Centralnih sila obnovljena je nakon stotinu godina samostalna poljska
drava proglaena republikom Privremena vlada iz Lublina (ine je zastupnici liberalne
buroazije, veleposjednika i sitne-buruji Pilsudskog) i Regentski savjet iz Krakova (kojeg su za
rata postavili Njemci i Austrijanci) su za prvog poglavara drave izabrali Jozefa Pilsudskog
(vratio se iz njem-zatvora u Varavu)
- na prvim izborima za ustavotvornu skuptinu su veinu dobile buroaske stranke i za prvog
predsjednika je izabran Ignacy Jan Paderowski
- stranka Jozefa Pilsudskog (Poljska socijalistika stranka PSS) lanstvo sitna buroazija - je
tada za demokratsku republiku protiv sistema sovjeta i protiv Sovjetske Rusije, vrlo
VI.1919. nacionalistika
- na mirovnoj konferenciji u Parizu Antanta odluila podrati snanu poljsku dravu da bude stup
Antantine politike prema Njemakoj i Sovjetskom savezu
VIII.1920. - Ustvavotvorna skuptina za poglavara izabrala Jozefa Pilsudskog i donjela graanskodemokratski ustav po francuskom uzoru s jakom vlau parlamenta (nije se pokazalo dobro jer
je parlament bio poprite borbe razliitih stranaka i njihovih interesa slabilo dravu)
- Pilsudski antiruski i antiboljevistiki raspoloen uao je u rat Poljske s Sovjetskom Rusijom
za istonu granicu
Tok sovjetsko-poljskog rata:
- rat je Poljska vodila u formi borbe protiv boljevizma i imala potporu Antante za to, a zapravo je
krajnji cilj Poljske osvajanje povijesnih poljskih teritorija (Velika Poljska)
- prvo je poljska armija imala uspjeha i osvaja istonu Galiciju, velik dio Bjelorusije do Minska
Rusi trae primirje i nude Poljacima neka zadre sve osvojeno to Poljaci nee i nastavljaju
ofenzivu - ruska Crvena armija prodrla do Varave da bi spasili Poljsku GB: min.vanjskih
poslova lord Curzon predlae zakljuenje primirja i uspostavu linije razgranienja tzv.
Curzonovu liniju Rusi odbijaju ne toliko to ih predvieni teritorij ne zadovoljava nego stoga
to ne ele anglo-francusku arbitrau, nego diektne poljsko-sovjetske pregovore to odgovara i
Britancima ali Francuzi potakli Poljake da nastave rat (francuski vojni savjetnik general Vegan
u poljskom glavnom stoeru), te Poljaci porazili Crvenu armiju u bitki na Visli, uz veliku tehniku
pomo Francuske, i nakon toga su proirili podruje svoje vlasti 400km istono: na zapadnu
Ukrajinu, dijelove Bjerusije i Litvu s Vilnusom

- Rat je zavrio Mirom u Rigi 1921. kojim je uspostavljena poljsko-sovjetska granica koja ide

14.08.

150km istono od tzv. Curzonove linije Poljskoj je pripao velik dio zapadne Bjelorusije (1,5mil
Bjelorusa) i dio Ukrajine (4mil Ukrajinaca)
Problem Vilnusa
- kako su poljaci osvojili teritorij oko Vlnusa doli su i do grada konferencija o miru je rekla da je
grad dio Litve no general Pilsudski tajno daje naredbu generalu Zaligovskom da ue u grad i
osvoji ga kad je ovaj to i uinio Drutvo naroda je estoko prosvjedovalo na to je poljska
vlada rekla da je general samovoljno uao u grad s vojskom, i da ne moe izai zbog narodnog
raspoloenja tamo
- na osnovi plebiscita u Vilnusu 1922. grad je pripojen Poljskoj (u gradu su vein Poljaci, Litvanci
2%, a do 40% idovi), to Litva ne priznaje do 1938. kada je Poljska ultimatumom prisilila Litvu
da joj prizna suverenitet nad gradom
- 1939. Staljin je Vilnus pripojio Litvi izmeu 1945. 1958. Poljaci emigriraju iz Litve i
naseljavaju se Rusi
- obrambeni savez izmeu Yu i ehoslovake (zbog pregovora Maarske s Francuskom da e za
ulazak u francuski sanitarni kordon dobiti Baranju) kasnije Yu i Rumunjske (Karaorevii u
enidbenoj vezi s rum.dvorom) (7.6.1921.) zbog bugarskih pretenzija na YU teritorij, ali ima i
protusovjetski ton

ehoslovaka
- ehoslovaka republika uspostavljena je proglasom Narodne skuptine 14.11.1918. nakon to
14.11.1918. su i esi (28.10.) i Slovaci (30.10.) proglasili nezavisnost i elju da ive u zajednikoj dravi
- prvi predsjednik republike je Toma G. Masaryk za vrijeme rata voa ekog Narodnog vijea
(u inozemstvu djelovao na Antantu da prihvati razbijanje A-U)
- granice ehoslovake su utvrene u Versaillesu (Hluin od Njemake), Saint-Germainu (drava
) i Trianonu (Slovaku najprije je vojno likvidirala 1919. Slovaku sovjetsku republiku, a onda
joj je ugovorom to potvreno i potkarpatsku Rusiju od Maarske), a razgranienje s Poljskom u
leskoj izvreno je 1920. pod arbitraom Francuske i Engleske
- ustav je izradila vlada socijaldemokrata pod vodstvom Tusara, a po uzoru na francusku
02.1920. parlamentarnu demokraciju
- vanjska politika: oslanja se na Francusku i 1920. je inicijator stvaranja Male Antante, saveza
, R i J, uperenog proitiv revizionistikih pokuaja Maarske
- ekonomski se brzo razvija osloboena konkurencije austrijskog kapitala moderna tekstilna ind.
i strojogradnja
- dravno vodstvo se dri unitaristikog principa ehoslovakizma te se sve vie sukobljava s
autonomistikim i separatistikim eljama Slovaka, ali i sudetskih Njemaca (koji imaju kulturnu
autonomiju)
Mala Antanta
- vojno-politiki savez izmeu Kraljevine SHS, ehoslovake i Rumunjske nastao nakon
zakljuivanja bilateralnih ugovora te tri drave s ciljem odranja teritorijalno-politikog statusa
quo u Podunavlju u odnosu na Maarsku (uperen protiv revizionistikih prijetnji Maarske koja
za ulazak u francuski sanitarni kordon protiv SSSR-a dobiva obeanje dobiti natrag Baranju od
Jugoslavije) i onemoguavanje restauracije Habsburgovaca
- Mala antanta poremetila francuske planove za stvaranje sanitarnog kordona protiv SSSR-a, i
Italija je bila protiv dok nije potpisala sa Yu Rapallske ugovore (zajedniko protuhabsburki
stav), ali je dobro primljena u GB ak htjeli i Poljake prikljuiti njoj, no hs se protivi
- no nakon zavretka sovjetsko-poljskog rata Francuskoj ne treba jaki protusovjetski blok, te se
povezuje s Malom Antantom
X
Plebiscit u Korukoj:
- krajem 1918. srpska vojska dolazi na granicu Slovenije i Austrije elei prejudicirati granino
rjeenje
- Versaj je odluio: rjeenje plebiscitom tako da je podruje podijeljeno na zonu A (blie Austriji) i
B (blie K SHS). Prvo je trebalo provesti plebiscit u zoni A i ako veina odlui za K SHS provest
e se plebiscit i u zoni B, no nakon plebiscita u zoni A veinom od 59% Koruka pripala Austriji unato oslanjanju na Francusku Jugoslavija je doivjela vanjskopolitiki neuspjeh izgubila je
slovensku Koruku
1.12.1918.
Jugoslavija
- delegacija Narodnog vijea (osnovanog 6.10. kao zastupnici junoslavenskih naroda nekadanje
A-U, koji su mjesec dana bili u samostalnoj Dravi SHS bez meunarodnog priznanja) i regent
Kraljevine Srbije Aleksandar proglasili su ujedinjenje Drave SHS i Kraljevine Srbije i CG u
Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca
04.1919. - ujedninjenje je provedeno nedemokratski, sporazumom vlade Srbije i nekih buroaskih grupa iz
ostalih jugoslavenskih zemalja, te je Srbija nametala svoju hegemoniju

- javljaju se nacionalne i socijalne suprotnosti

- osnovana Socijalistika stranka Jugoslavije od 1920. KPJ (stranka revolucionarnog radnitva)
- srpska buroazija svoju slabiju ekonomsku snagu nastoji nadoknaditi politikim sredstvima

dravnog aparata koji nadzire te se trudi organizirati dravu centralistiki

12.11.1920. - glavni zagovornici centralizma su Narodna radikalna i Jugoslavenska demokratska stranka
- vanjskopolitiki neuspjesi: plebiscit u Korukoj u 10.1920. i Rapallski ugovor
Rapallski ugovor
- izmeu Kraljevine SHS i Italije od 12.11.1920. kojim je potvren Londonski ugovor (sklopljen
izmeu Italije i GB i F 1915., a kojem je Wilson porekao valjanost), a nakon pritisaka F i GB na
jugoslavensku mirovnu delegaciju pod Trumbiem dolo je do Rapallskog ugovora kojim je Italiji
pripao:
28.11.1920. 1. cijela Istra bez Kastava
30.12.1920. 2. otoci Cres, Loinj, Lastovo i Palagrua
3. Trst s okolicom i Goricu, te Gradiku (oblast juno od Gorice u porjeju Soe)
4. Zadar s zaleem
5. od Rijeke je stvorena nezavisna drava Slobodna drava Rijeka, koja je obuhvaala grad
Rijeku, rijeki kotar, te mali dio Istre - Kastav, tako da je Italija imala izravnu kopnenu vezu s
Rijekom
- u Rapallu je takoer potpisana i Antihabsburka konvencija kojom potpisnice se obvezuju
sprijeiti vraanje Habsburgovaca na prijestolje, bilo Austrijsko ili maarsko
- Izbori za Ustavotvornu skuptinu Kraljevine SHS
- Dekretom vlade tzv. Obznanom zabranjeno je djelovanje KPJ, kao i sindikata (dalje u ilegali)
Rusija je u meunarodnoj izolaciji te joj je priznanje glavni vanjskopolitiki cilj:
- zakljueni su mirovni ugovori Rusije s Estonijom, Letonijom, Finskom, a 1921. s Iranom,
Afganistanom, Turskom, Poljskom, Njemakom, Norvekom, Austrijom i Italijom (to nisu priznanja)

1921.
III

skren otpor kontrarevolucionara u Rusiji u Krontatu pobuna mornara i radnika protiv

boljevizma Trocki gui
18.03.
Riki sporazum izmeu Poljske i Ruske SFSR kojim je utvrena istona poljska granica Rusija je
priznala Poljskoj osvojeno u 08.1920.
III
u Njemakoj je neuspio pokuaj KP NJ da revolucionarnom akcijom preuzme vlast vojska koja
gasi akcije je izrazito antisocijalistiki orijentirana (tzv. oujska akcija)
III
1. povratak Karla Habsburkog u Maarsku u namjeri da mu regent Horthy preda vlast, to je
ovaj odbio jer bi njegov povratak izazvao otpor MA, GB i IT MA dala, pod prijetnjom rata
ultimatum Maarskoj da protjera Karla iz zemlje, koji odlazi u vicarsku
IV
u Londonu je objavljeno na osnovi Versajskog ugovora iznos ratne odtete od 132 mild zlatnih
maraka saveznici su da bi poduprli taj zahtjev prijetili Njemakoj da e joj oduzeti preostali dio
Gornje leske ukoliko ne ispuni obveze
28.06.1921. Narodna skuptina u Beogradu sa 53% glasova poslanika prihvaa tzv. Vidovdanski ustav protiv
kojeg je veina Hrvata (u Hrv republikanskoj seljakoj stranci koja bojkotira rad skuptine) i
Slovenaca (Slovenska ljudska stranka glasa protiv ustava), te KPJ
- prema odredbama Krfske deklaracije ustav se trebao prihvatiti dvotreinskom veinom
1.8.1921. - donesen Zakon o zatiti drave zabrana KPJ
X
Plebiscit u Gornjoj leskoj podjela izmeu Njemake (SZ dio) i Poljske (JZ dio), u skladu s
rezultatima plebiscita 60:40%
- Poljaci optuivali Njemce da su doveli emigrante na glasanje da bi dobili plebiscit, a
istovremeno je Njemaka uvjerala svijet da bez rudnika leskog ugljena ne moe vraati odtete
X
2. povratak Karla Habsburkog u opron gdje jedan batuljun vojske (tzv. bojna Ostenburg) koji
ga podrava kree iz Soprona prema Budimpeti porazila ga maarska vlada
- 3.11.1921. Karlo Habsburki i svi Habsburgovci su lieni prava na prijestolje i povukao se na
otok Madeiru
12.11. Washingtonska konferencija (SAD, GB, Italija, Japan, Kina) postignut sporazum o ogranienju
06.02.
pomorskog naoruanja i sporazum etiriju sila (SAD, F, GB, Japana) o otonim posjedima na
Tihom oceanu
zajamena nezavisnost Kine
XII
nakon dvogodinjih borbi sklopljen ugovor o miru izmeu Irske i Velike Britanije kojim Irska
dobiva status dominiona (bez Ulstera, tj. 6 grofovija na sjeveroistoku)

1922.
III

IV

IV

IX

28.10.

30.12.

Velika Britanija ukida protektorat nad Egiptom, Egipat proglaen nezavisnom kraljevinom
- otkako je Britanija za prvog svjetskog rata uspostavila protektorat nad Egiptom prekinula je sve
tradicionalne veze s osmanlijskim sultanom kao vrhovnim gospodarom te se u Egipana razvija
ideja o samostalnoj dravi
- nakon I rata, egipatska delegacija je traila od Britanije da joj dopusti sudjelovanje na mirovnoj
konferenciji u Parizu gdje bi oni na temelju prava na samoopredjeljenje traili nezavisnost
naravno nije im doputeno, te se u Egiptu poinje politika borba za nezavisnot pod vodstvom
Sada Saghula i pol.stranke Vafd
- ta borba zavrava priznanjem nezavisnosti Egipta 1922. od Britanije
- Egipat je uspostavljen kao ustavna monarhija, s dva doma, a kralj imenuje i rasputa vlade i
ministre
- zapravo je to bio ogranieni suverenitet jer je Britanija zadrala pravo zajednikog odluivanja o
Sudanu, o obrani zemlje, o osiguranju Sueza, te zatite manjina
- daljnji razvoj Egipta je obiljeen borbom za potpunu nezavisnost
Konferencija u Genovi (Svjetska gospodarska konferencija) o rjeavanju privrednih problema i
pitanja reparacije (bez rezultata) glavni zadatak njemake vanjske politike na elu s
Rathenauom na toj konf. je uvjeriti saveznike da Njemaka ne moe platiti toliku odtetu
- u vrijeme konferencije je Rathenau poveo razgovore s Sovjetskim savezom koji je takoer iznio
zahtjeve za reparacijom
- Italija se obvezala da e potivati obveze iz Rapallskog ugovora i povui se iz tree zone koju je
okupirala iako nije imala pravo na nju (Suak, Biograd n/m, Pakotane, Paman i Dugi otok)
Rapallski ugovor izmeu Njemake (Rathenau) i Sovjetske Rusije (ierin) (priznanje Sovjetske
Rusije)
- njime je Njemaka priznala sovjetsku vlast
- SS se odrie ratnih trokova i ponovno uspostavlja odnose s Njemakom
- Njemaka time ojaala presti SS-a, ali saveznici (Antanta, Mala Antanta i Poljska) estoko
prosvjeduju zbog tog jednostranog postupka Njemake
- ugovor Nj. pruio oslonac protiv omraznute Poljske, a Francuskoj smeta jaanje Njemake u
svakom smislu i to je samim tim udarac francuskoj politici u istonoj Evropi (sanitarni kordon)
- otvorio joj rusko trite uspostavljene su gospodarske veze
- dao mogunost da u Rusiji uvjebava svoju vojsku tzv. crni rajhsver,
Grko-turski rat zavrio porazom Grke Turci osvojili Smirnu
- nakon sklapanja ugovora u Sevresu Grci su provalili u Trakiju i Anatoliju preko njima ugovorom
odobrenih granica, pri emu su vrili pokolje turskih seljaka na to Kemal Mustafa organizira
otpor i 1920. izbija rat izmeu Turske i Grke - Grci su potueni i Turci protuofenzivom osvajaju
Smirnu 1922.
Mussolinijev mar na Rim
- prvo su novine Mussolinijeve Popolo dItalia pozvale vladu da da ostavku, nakon to su izbijali
stalni trajkovi i ustanci koji koe proizvodnju raste nezadovoljstvo onda je usljedila i
politika akcija
- Mussolini je pozvao na faistikom kongresu u Napulju 40 000 crnokouljaa na mar na Rim
ne nailaze na otpor te kralj Viktor Emanuel III (plaei se graanskog rata) poziva Mussolinija da
s etvero svijih pristaa i s 10 lanova drugih stranaka stvori vladu tako su faisti doli na
vlast
- njihova koncepcija unutranje vlasti dokrajila je parlamentarnu demokraciju = diktatura
nakon svretka graanskog rata slubeno proglaen Savez Sovjetskih Socijalistikih
Republika
- 1924. je GB (McDonald), pa Italija i Francuska priznaju SSSR
- Kraljevina SHS do 1940. nema diplomatske odnose s SSSR-om i ne priznaje ga zbog
antiboljevikog stava kralja Aleksandra i kneza Pavla, koji su ak bili povezani s bijelim
protukomunistikim snagama u Rusjiji (Kolakov) koje je kao legalnu vladu i priznala 1919.
- Memorandum Rusije iz 1922. (ierin) osudio je Versajski diktat i nastanak Kraljevine SHS
protiv volje tamonjeg puanstva (misle na Makedoniju, Dobrudu, Hrvatsku, Crnu Goru i dio
Albanije)
- kao obrambeni savez od SSSR-a je stvorena Baltika antanta (ine je Poljska, Estonija, Latvija i
Finska)
- nakon dolaska Hitlera na vlast, Francuska se vraa politici frnacusko-ruskog saveza protiv
Njemake, no iako F. ima utjecaj na kralja Aleksandra ovaj ne eli priznati SSSR
- priznale ga Rumunjska, Bugarska, ehoslovaka i Maarska

1923.
I

24.07.

IX

8.-9.11.

- u Njemakoj je velika ekonomska kriza i inflaicja koja onemoguuje Nj. da vraa ratne reparacije
Antanti
- da bi osigurali svoj dio Francuzi (Raymond Poincare) su u sijenju okupirali rursku oblast,
industrijski najjae podruje (potpora Italije i Blegije)
- Njemci su odgovorili pasivnim otporom proizvodnja je obustavljena
- Amerikanci i Britanci se nisu slagali s franc. politikom okupacije, ali su samo otro diplomatski
prosvjedovali
- Britanija tada vodi appeasment-politiku smirivanja i poputanja pokuava Njemaku
ponovno integrirati u evropsku zajednicu i odvartiti je od revizije Versajskog sporazuma
- no u rujnu je dr. kancelar Stresemann uspio nagovoriti rurske industrijalce da ponu s
isporukama ugljena, jer je u Njemakoj rasla inflacija i prijetila je ekonomska katastrofa
- iako je nakon toga inflacija obuzdana i stabilizirana naicionalna valuta desnica je ovu
ekonomsku nevolju iskoristila protiv vlade
Ugovor u Lausannei izmeu Turske i Grke: revizija mira u Sevresu
- priznata nezavisnost Turskoj i suverenost nad Anatolijom, natrag dobiva dio egejskih otoka,
dijelove istone Trakije s Jedrenama, ali se odrie neturskih podruja
- kapitulacije se ukidaju, morski tjesnaci i utvrde oko njih su vraene pod tursku kontrolu
- 1922. Mehmed VI se odrekao prijestolja i u studenom 1923. nakon vanjskopolitike
konsolidacije Turske 29.11. Turska je proglaena republikom s glavnim gradom Ankarom i
Mustafa Kemal Ataturk postaje prvi predsjednik Turske
Primo de Rivera uvodi vojnu diktaturu u panjolskoj
- ujedinjena reakcija zajedno s dvorom pomae dolazak diktatora na vlast (Patriotska unija je
stranka)
- on odmah rasputa cortes ili parlament, zabranjuje skupove, uvodi cenzuru
Hitlerov pu u Munchenu
- malobrojna Nacionalsocijalistika stranka pod vodstvom Adolfa Hitlera pokuala se puem
domoi se vlasti pu gui bavarska vlada i vojska

1924.
I
27.01.

nakon Lenjinove smrti na vlast u SSSR-u dolazi Staljin

Rimski sporazum izmeu Pai i Mussolini Kraljevina SHS se odrie u korist Italije suvereniteta
nad gradom i lukom Rijeka (imenije generala Dardina guvernerom u Rijeci), a Italija se obvezuje
ouvati status quo na Balkanu i Podunavlju
1.2.
GB priznaje SSSR
25.03.
Grka proglaena republikom
16.7.-16.8. Londonska konferencija: Dawnesov plan (sjevernoameriki bankar)
- SAD i GB donjeli plan plaanja njemakih reparacija Nj. je odobren vei zajam za stabilizaciju
valute
- kao osiguranje Nj. je morala raspisati specijalni porez i izdati obveznice na industriju i eljeznice
- Njemaka je poela otplaivati rate, a Francuska se vojska povukla iz Ruhra
- u N. slijedi privredni uspon, poveanje profita, bolji radniki ivot, ali i jaanje desniarskih
stranaka
- ostaje otvoreno pitanje to ako zajmodavci zatrae novac da se vrati odjednom

1925.
II

skretanje udesno u Nj. vidljivo nakon smrti Eberta za predsjednika izabran predstavnik udruene
desnice maral Hindenburg vojska u njemu vidi kontinuitet s carskim vremenima
Pu u Albaniji vlast preuzima reakcionarni reim kralja Zogua
Albanija
- kraj osmanske vlasti nad albanskim teritorijem bio je nakon prvog balkanskog rata 1912. To je
iskoristila skupina albanskih nacionalista koja je nakon albanskog protuosmanskog ustanka sa
aritem na Kosovu, proglasila 28.11.1912. u Vlori dravnu nezavisnost Albanije ta
dravno-pravna proklamacija prihvaena je na Konferenciji poslanika velikih sila (A-U, Rrs, It,
GB i NJ) u prosincu 1912., a potvrena je Londonskim mirovnim ugovorom u svibnju 1913.
zakljuenim izmeu Osmanskog carstva i lanica Balkanskog saveza. Tim ugovorom Albaniji su
velike sile odredile granice, ali i formalno je stavile pod protektorat velikih sila i dale joj
kratkotrajnog vladara njemakog kneza Wilhelma I od Rieda
- slom osmanske vlasti u albanskom etnikom prostoru ostavio je vakuum moi koji nastoje
popuniti susjedi
1. Srbija: eli izlazak na more u albanskom primorju
2. A-U: estoko se protivi planovima Srbije, snanim zagovaranjem dravnosti Albanije
3. Grka: eli Sjeverni Epir juni dio Albanije
4. Italija: vodi politiku otrantskog mostobrana kontrolom nad Otrantskim vratima Italija bi
zaokruila maritimnu koncepciju mare nostrum Tajnim Londonskim sporazumom 1915.
Italiji su sile Antante obeale za ulazak u rat na strani Antante talijanski zahtjeve u Albaniji.
Taj je sporazum predviao sjeverni dio Albanije prepustiti Srbiji, juni i jugoistoni prepustiti
Grkoj, Italiji ide otok Sassano i luka Vlora s okolicom, dok bi sredinji dio Albanije bio
albanska dravica pod talijanskim protektoratom time bi bila dovedena u pitanje dravnost
Albanije
- po zavretku prvog svjetskog rata u Albaniji je buknuo snaan nacionalnooslobodilaki pokret
za nezavisnost Albanije i protiv talijanskih, srpskih i grkih pretenzija
- 17.12.1920. Albanija je odlukom Konferencije ambasadora velikih sila (GB, F, It, Jap) u Londonu
priznata kao nezavisna drava u granicama iz 1913., ali Italija dobiva pravo zatite Albanije u
sluaju da je netko napadne (time je dano pravo Italiji za uspostavu kasnijeg protektorata)
- da bi Albaniju ipak zadrala to vie uz sebe nasuprot drugih pretendenata, Italija mijenja
taktiku politike prema Albaniji: pomae joj i podrava je pri primanju u Ligu naroda 1920., ak i
povlai svoje snage iz Albanije (osim otoka Sassano) i sklapa ugovor o prijateljstvu s Albanijom
1920.
- Beograd se nije odrekao svojih pretenzija na Albaniju i potkopavanja njene nezavisnosti, te
1925.
pomae diktatorski reim Ahmed-beg Zogua (1922.-1924.). Diktatorski reim Zogua
(veleposjednik) svrgnula je demokratska struja koja je uspostavila u Tirani kratkotrajnu vlast
nacionalno-demokratske vlade na elu s metropolitom albanske pravoslavne crkve u Americi
Teofanom Fan-Nolijem. Zogu bjei u Beograd odakle se uz pomo beogradske vlade vraa iste
godine na vlast i uspostavlja Albaniju kao marionetu Beograda
- 1925. Zogu postaje predsjednik Republike Albanije i mijenja svoj vanjskopolitiki smjer
- 1926. i 1927. zakljuuje paktove sa Italijom:
1. Prvi Tiranski pakt 1926.: omoguuje ekonomsko prodiranje Italije u Albaniju putem osnivanja
Albanske banke s talijanskim kapitalom, te koncesijama na istraivanje nafte i ruda. Italija
garantira Albaniji politiki, pravni i teritorijalni status quo, ali ima i pravo intervencije u
sluaju politikih nemira
2. Drugi Tiranski pakt 1927. vojni savez, It daje pomo pri ustrojavanju albanske vojske (to
dovodi do zahlaenja odnosa izmeu Rima i Beograda)
- 1928. albanska Narodna skuptina proglasila je Albaniju Kraljevinom, a Ahmed Zogua kraljem
Albanaca (to je atak na YU jer u njoj ivi puno Albanaca)
5.-16.10. Konferencija u Locarnu (vicarska): predstavnici GB, F, I, Belg, eh, Polj i Njemaka: sklopili
konvencije u duhu Drutva naroda (miroljubivo rjeavanje sporova pomou arbitrae ili stalnog
suda i otklanjanje opasnosti od rata u Evropi, a najvanije je ouvanje Versajskih granica)
1. Rajnski pakt izmeu NJ, F i Belg kojim se garantira nepovredivost granica time se
Njemaka odrekla Alsace i Lorraine i potvrena je demilitarizicija Ruhrske oblasti
2. sporazum izmeu Poljske, eh i Njem utvrena istona njemaka granica (iako Stresemann
inzistirao na reviziji Versaja) ali nije postignuto slaganje svih strana Nj. nezadovoljna
3. F garantira Polj i eh integritet ukoliko ih Njemaka napadne
4. Njemaka je primljena u Ligu naroda i ne uskrauje joj se pravo glasa najvanija pozitivna
posljedica rehabilitacija Njemake
- ugovori znae poboljanje politike klime, ali desniari ga prikazuju kao odricanje od prava
njemakog naroda
- sve ove sporazume Hitler je povrijedio prvo 1936. ulaskom vojske u Rajnske oblast, a zatim

1938. napadom na ehoslovaku i 1939. na Poljsku

1926.
24.04.
V

sklopljen ugovor izmeu Njemake i SSSR-a o neutralnosti i prijateljstvu

u ukrajinskim i bjeruskim predjelima pojavio se pokret za prikljuenje Sovjetskom savezu, a u
ljeto 1925. Njemaka je poela carinski rat s Poljskom u Poljskoj se gomilao neprodani leski
ugljen, a vrijednost nacionalne valute zlota je padala = maral Pilsudski je izveo dravni udar i
stvara novi autoritarni reim, kojem je glavni oslonac vojska
- progoni komuniste, raspustio je parlamnet ili sejm, pozatvaro sve voe opozicije
- Njemaka im nudila pomo u zamjenu za povratak teritorija
Balkansko-podunavski garantni pakt
- prijedlog GB i IT s ciljem slabljenja francuskog utjecaja na JI
- Yu prihvatila naelno ali uvjetovala pristupanje rjeavanjem odnosa s Maarskom (revizija),
Grkom (solunska luka) i Bugarskom (VMRO) Francuska prvo ne regira na ove ponude GB i It
iako to ugroava njen poloaj ne elei izazvati Mussolinija
- Italija shvatila da nema nita od Balkansko-podunavskog pakta te se okrenula Albaniji, ali je to
dovelo do zatezanja odnosa izmeu Italije i Jugoslavije, a jo vie nakon potpisivanja Tiranskog
pakta
Prvi Tiranski pakt ugovor izmeu Albanije i Italije kojim It garantira politiki, pravni i teritorijalni
status quo za Albaniju, dakle granice i meunarodni poloaj, a da bi to mogla i provesti ima pravo
intervencije u sluaju vanjske intervencije
- 1927. taj savez prerasta u stvarni talijanski protektorat Albanije pod optubom da Jugoslavija
sprema vojsku za upad u Albaniju Chemberlain dao dozvolu za to
- daljnja napetost koja se stvara izmeu Italije i Jugoslavije uvjetovana je talijanskim ugovorom o
prijateljstvu s Maarskom kojim se Italija stavlja na elo revizinistikih drava i podrava
Maarsku u nastojanju da vrati Slovaku nakon ovog ugovora Maarska postala jako talijansko
uporite u JI Evropi
- nakon talijansko-maarskog ugovora i porasta talijanske aktivnosti u Albaniji Jugoslavija 1927.
potpisuje Jugoslavensko-francuskog sporazuma o prijateljstvu, savezu i arbitrai
- reakcija Mussolinija na ovaj ugovor je Drugi Tiranski pakt 1927. koji je defanzivni vojni savez
talijanski instruktori u albansku vojsku poinje vojna kontrola Albanije
YU-Bugarski odnosi
Yu-Grki odnosi
Grko-albanski odnosi
Tursko-grki odnosi

1928.
III

20.06.
27.08.

1.9.

Maarski premijer Betlen javno izjavljuje da Maarska eli reviziju Trianona, a talijanski premijer
to podupire
- izjava izazvala reakciju Male Antante da jo odlunije brani nepovredivost Trianona iako je s
obje strane (IT i YU) dolo do kraeg smirivanja napetosti, novi napad YU doivljava proglaenjem
Zogua za kralja Albanaca
atentat u Narodnoj skuptini u Beogradu Punia Rai ubio Pavla Radia i uru Basarieka, a S.
Radi umro od posljedica ranjavanja
- na konferenciji u Parizu sklopljen Briand-Kellogov pakt o uzdravanju od rata kao sredstva za
rjeavanje politikih sporova potpisale ga sve svjetske velesile i veina manjih
- SSSR (ierin je na elu ruske diplomacije) ga prvo nije htio potpisati osuujui ga kao
antirusku zavjeru, no kada ierina zamjenjuje Litvinov SSSR potpisuje taj pakt pod nazivom
Moskovski protokoli 9.2.1929.
- zanimljivo je da istovremeno s potpisivanjem tog pakta ide britansko-francuski sporazum o
naoruavanju
albanski predsjednik Ahmed-beg Zogu uzima kraljevski naslov kao kralj Zogu I = kralj Albanaca
- Zogu je bio svjestan trajnih ciljeva Italije te je povremeno mijenjao vanjskopolitiku orijentaciju

1929.
6.1.
II
VI

u Jugoslaviji kralj Aleksandar ukida ustav, rasputa parlament i uvodi osobnu diktaturu
Lateranski ugovori izmeu Italije i Vaticana po kojem su vatican i papina ljetna rezidencija Castel
Gandolfo pre dani poglavaru katolike crkve kao njegov posjed, odnosno Italija priznaje papin
suverenitet u Vatikanskom gradu
Youngov plan: meunarodna ekipa strunjaka na elu s am.bankarom Yougom bavila se

rujan

25.10

problemom njemakog vraanja ratnih reparacija jer je nakon Dawnesovog plana ostalo
otvoreno pitanje to ako zajmodavci zatrae novac da se vrati odjednom, stoga je ovo revizija =
stoga Youngovim planom smanjen iznos reparacija sa 132 mild na 113 mild njem. maraka
- uz to smanjenje iznosa i plan vraanja odlueno je da strane trupe ponu naputati Porajnje i da
prestane saveznika kontrola nad njemakim gospodarstvom
u Njemakoj kancelar Bruning (voa Katolikog centra) poinje vladati bez parlamenta pomou
predsjednikih dekreta
- velika privredna kriza u Njemakoj ima velike posljedice, jer je ona uglavnom oslonjena vanjske
zajmove, te nedostatak kapitala uzrokuje veliku nezaposlenost
- krizu i bijedu posebno srednjih slojeva koji su pouzimali kredite i ne mogu vraati ni kamate
pokuava svladati krajnjom tednjom i deflacijskom politikom narod za krizu krivi vladu
- svoj program provodi primjenom predsjednikih ovlatenja
crni petak slom njujorke burze poetak privredne krize, slom meunarodnog kreditnog
sustava

1930.
I
I
IV.1931.

I - IV

III
VI

Indijski nacionalni kongres u lahoreu zahtjeva punu nezavisnost od GB

pad diktature de Rivere jer je dola gospodarska kriza drava bankrotirala i diktator je izgubio
podrku vojske
- anarhija u panjolskoj
- opinski izbori veinu dobili republikanski kandidati
- kralj Alphons XIII abdicirao i otiao iz panjolske revolucionarni komitet proglasio republiku i
privremneu vladu na elu s Alcala Zamorom
- odrani parlamentarni izbori, proglaen ustav po kojem panjolska parlamentarna republika
- zajamene su graanske slobode, dano pravo glasa enama, odvojena crkva od drave
- prvi predsjednik panjolske republike je katoliki republikanac Alcala Zamora, a premijer
radikalni lijevi republikanac Manuel Azana, a socijalistiki prvak Largo Caballero je ministar
rada. Prve mjere:
- Katalonija dobila autonomiju, provedene mnoge socijalne reforme, nacionalizirana crkvena i
veleposjednika zemlja, ukinuta Druba Isusova, ukinute plemike titule, ozakonjen dravni
kolski sistem (do tada apsolutno crkveno pravo), crkvi se ne isplauju vie nikakva dravna
sredstva, poboljani uvjeti rada 8satno radno vrijeme, minimalne nadnice, plaeni godinji
odmori, osiguranje protiv nesree, uspostavljena i milicija republikansokg reima
- glavni otpor republikancima predstavljaju dvije struje:
1. udruene konzervativne snage (i katolika crkva je tu) u organizaciji CEDA (panjolska
konfederacija za autonomna prava) koju predvodi katoliki politiar Qiunones
2. anarhisti (cilj im je ukidanje dravne prisile)
- naoruane snage ove dvije struje se meusobno sukobljavaju
Londonska konferencija o ratnim flotama (GB, SAD, Japan i Franc, It) izraavaju slaganje i
odricanje od gradnje novih oklopnjaa do 1936. i ogranienje izgradnje ratnih mornarica, ali i
ovlatenje svake sile potpisnice da se smije dodatno naoruati ako neka sila izvan pakta prijeti
ravnotei na moru pretjeranim naoruanjem (Kina, SSSR, Njemaka)
u Indiji pod vodstvom Mahatme Gandhija poinje Pokret za izbjegavanje graanske poslunosti
pasivna rezistencija
saveznici naputaju Ruhrsko podruje
Mala Antanta se estoko oduprla pokuaju Austrije da uspostavi zajedniku carinsku uniju s
Njemakom imala je podrku i Rima i Beograda zajedniki protugermanski stav

1932.
II - X
IV
V
16.6.-9.7.

Meunaordna konferencija o razoruanju Lige naroda u enevi neuspjela

Hindenburg ponovo izabran za predsjednika Njemake
Bruning se povlai s mjesta kancelara u Njemakoj i na njegovo mjesto dolazi Franz von Papen
Konferencija o reparacijama u Lausanni
- zakljueno je da Njemaka umjesto reparacijskih obveza plati jednokratno obeteenje u robi i
novcu
- time nije smanjena privredna kriza
kancelar u Austriji je postao Dollfus voa Kranske socijalne stranke koji se oslanjao na
faistiku Italiju uz podrku Heimwehra raspustio je parlament, stranke i uguio ustanak radnika
vojniki

10

1933.
4.3.
5.03.

27.03.

V
27.03.
X

16.11.
XI

inuguracija predsjednika Franklin D. Roosvelta u SAD

na izborima za Reichstag nascisti dobivaju 37% i postaju najjaa njemaka stranka
- krupni kapital, njem. kapitalisti i veleposjednici otvoreno podravaju Hitlera industrijski
konzorcij (Vogel, Flich, Krupp, Bosch, Schacht) odobrava NSDAP-u milijune maraka za izbornu
kampanju, ali i Dravni savez njemake inustrije mu daje politiku podrku zahtjevajui da se
industrijalcima prepusti sva gospodarska vlast
- general Kurt von Schleichter, na visokim poloajima u ministarstvu vojske podrava NSDAP i
nastoji ih pridobiti za suradnju s Reichswehrom
- katoliki krugovi podrava Hitlera jer ele dobiti sporazum za crkvena prava u kolstvu te
podrava Zakon o posebnim ovlastima biskupska konferencija 1933. u Fuldi poziva katolike na
vjernost zakonitoj vlasti
- protestantska crkva je po tradiciji vezana uz monarhiju i ne prihvaa weimarsku republiku
poar u Reichstagu nacisti su namjestili kao da je poar podmetnuo komunist Lubbe obraun s
komunistima
- no poslije SA i SS odredi koje predvodi Goring hapse 4 000 ljudi, a meu njima i CK KP
- dan kasnije izdan Zakon o zatiti naroda i drave kojim se ukidaju graanska prava
prestupnicima i pravo priziva na sudu na osnovu kojeg je pokrenut postupak u Leipzigu (dakle
na osnovu zakona doneenih nakon prijestupa) protiv komunista na kojem je optuen bio i
bugarski komunist Georij Dimitrov
- rasputeni sindikati i sve stranke
- obrazovana nova vlada i parlament koji donosi Zakon o posebnim ovlastima, kojim vlada moe
izdavati zakone svake vrsti bez suglasnosti parlamenta ukljuujui i dravni budet i pravo
sklapanja meunarodnih ugovora
- potpisan konkordat izmeu Vaticana i Njemake (jedini katoliki politiar koji je protiv
konkordata )
- Njemaka istupa iz Drutva naroda, otkazuje kolektivnu suradnju i vraa se politici sile
- prekida sve odnose s SSSR-om elei demonstrirati programski antiboljevizam
SAD priznaju SSSR
parlamnetarni izbori u panjolskoj pobjeda desnice i centra
- nova vlada radikala i CEDA provodi potpuno suprotnu politiku republikancima
- obustavlja se agrarna reforma, crkvi vraeno pravo na kolstvo, plaaju joj se dravna
sredstva, ukinut autonomni status Katalonije i vojno stisnula Baske, proturadnike mjere
provodi, trajkove gue u krvi
- reim podupire vojska na elu s generalima Francom i Godedom represalijama uzrokuju
zbijanje redova demokratskih snaga i stvaranja koalicije komunista, socijalista i republikanaca u
Narodnu frontu

1934.

26.1.
9.2.

Rimski protokoli
Italija, Velika Britanija i Francuska garantiraju Austriji (Schussnig) neovisnost (zbog akcija NSDAP)
- tim protokolima je cilj ojaati poloaj Austrije u odnosu na Njemaku (Italiju je strah jake
Njemake u Austriji)
- Italija i Velika Britanija se zbliavaju jer im je zajedniki cilj oslabiti francuski utjecaj i Male
Antante
- do udaljavanja Italije i GB dolazi zbog rata u Abesiniji 1935/36
Pakt o prijateljstvu, miroljubivom rjeavanju sporova i nenapadanju izmeu Poljske i Njemake
(dotada nepomirljivi neprijatelji) time se poinje ruiti francuski sustav sigurnosti u Srednjoj i
istonoj Evropi
Balkanski pakt izmeu Jug, Tur, Gr, i Rum
- prethodili su mu pregovori izmeu svih balkanskih drav, koje si paktom uzajamno jame
sigurnost granica
- trebala je biti protutalijanska koncepcija saveza (Albanija, ustae, pakt IT-Ma), jer je Italija
1927. sklopila s Maarskom sporazum o prijateljstvu i podrala je u cilju dobivanja Slovake, te
ugovor o prijateljstvu s Rumunjskom ta dva ugovora znatno slabe Malu Antantu
- pakt je trebao rjeiti sporna pitanja: Yu Grka (pitanje pristupa solunskoj luci Ju trai iru
zonu pristupa), Yu Bugarska (pitanje bugarskog podupiranja oruane organizacije VMRO i
granica u JI Srbiji), Bug Gr (zategnuti odnosi zbog Trakije)
- Yu htjela da i Bugarska pristupi jer bi normalizacija odnosa s njom rjeila pitanje VMRO-a, ali
Bugarska nee jer sporazum titi status quo, a Bug hoe reviziju
- Yu smeta to Italija podupire ustaki pokret i Hrvatsku

11

30.06.

- osim ouvanja statusa quo, pakt nije imao nikakvu vanost jer mu nisu definirani tono ciljevi
no dugih noeva u Njemakoj po Hitlerovoj naredbi smaknuti svi koji ne misle kao on
nacistiki pu u Austriji u Beu je ubijen Dollfus, austrijski kancelar

12

1935.
1.3.
V
VI
IX
X

Njemakoj plebiscitom vraeno Saarsko podruje (91% stanovnika glasalo za prikljuenje

Njemakoj)
Francusko-sovjetski pakt o uzajamnoj pomoi (reakcija na onaj Njemake i Poljske)
Njemako-britanski sporazum o ratnoj floti
Nurnberki zakoni u Njemakoj: zakoni o iskljuenju idova iz javnog ivota
upad Italije u Etiopiju, suvereno carstvo, lan Drutva naroda, poetak talijansko-abesinskog rata

1936.
II

- pobjeda na izborima Narodne fronte u panjolskoj ponovo nacionalizacija i agrarna podjela

veleposjednike zemlje

- Franco i Goded premjeteni na Kanarske otoke i Baleare

- glavna opozicija vladi Narodne fronte su veleposjednici, crkva i krupna buroazija koji zajedno s

III
8.3.
V

VI - VII
11.7.
18.07.

29.09.
25.10.
25.11.

vojnim krugovima planiraju dravni udar organizirali svoju miliciju i provode teror protiv
ljeviara i republikanaca
zavrena Londonska pomorska konferencija i donesen sporazum izmeu GB, SAD i Fran o
uzajamnom obavjetavanju o izgradnji jedinica ratne flote
njemake trupe ulaze u demilitariziranu Rajnsku oblast (prekrio sporazum iz Locarna)
Italija anektirala Etiopiju i ukljuuje je u Talijansku Istonu Afriku
ugovor Velike Britanije i Egipta
- Egipat stie pravo primjenjivanja svojih zakona i na strane dravljene
- Britanija treba povui svoju vosjku iz Egipta, ali joj se stavlja na raspolaganje cijeli egipatski
teritorij u sluaju rata (talijanska opasnost), no GB zadrava vojsku oko Sueza za kontrolu
- kako Nacionalna banka ostaje britanska cijeli gospodarski ivot Britanija i dalje kontrolira
Konferencija o tjesnacima u Montreauxu: potpisana konvencija o prolazu ratnih brodova kroz
Bospor i Dardanele
sporazum Austrije i Njemake Njemaka e priznati suverenost Austrije, dok austrijska vlada
mora amnestirati zarobljene naciste i meusobno se nee mijeati u unutranje poslove
Dravni udar - pobuna generala Franca protiv vlade Narodnog fronta u Madridu i poetak
panjolskog graanskog rata
- vlada je podijelila oruje stanovnitvu i panjolska se podijelila u borbama na dio koji je ostao
lojalan republikanskoj valdi (vei dio) i dio gdje su pobijedili puisti
- u republikanskom dijelu . je nestalo autoriteta centralne vlade te su vlast preuzeli odbori u
kojima su prevladavajuu ulogu imali sindikati . doivjela spontanu socijalistiku revoluciju
odozdo komunisti dobivali postepeno sve vei ugled jer su vrlo aktivni i disciplinirani no oni
provode teror protiv anarhista i trockista i to im slabi snagu nisu ih spasile ni dobrovoljake
jedinice antifaista iz raznih zemalja, niti pomo Sovjetskog saveza i Meksika u oruju i
instruktorima
- Franco je imao stalnu pomo od faistikih sila (topove, avione, tenkove)
- Franco postao vrhovni ef i faistike snage zavode diktaturu
sklopljen savez izmeu Italije i Njemake: Osovina Berlin-Rim
Mussolini nezainteresiran za Austriju Hitler moe djelovati
sklopljen Antikominterna pakt izmeu Japana i Njemake (antikomunistiki pakt)

1937.
I

7.7.
5.11.

Jugoslavensko-bugarski pakt o vjenom prijateljstvu

- u oujku 1934. u Bugarskoj je uz jugoslavensku potporu izvren dravni udar i vlast je preuzela
Vojna liga i organizacija Zvenari na unutranjem planu ukidaju parlamentarizam, a na
vanjskopolitikom planu proklamiraju zbliavanje s Yu, GB i F
- odmah je uslijedio progon VMRO-a iz Bugarske (Vana Mihajlov emigrira) i zbliavanje Yu i Bug
Cilj Yu:
- logian nastavak vanjskopolitike situacije: talijansko osvajanje Abesinije, njemaki ulazak u
Rajnsku oblast, to je znailo slabljenje francuskog sistema kolektivne sigurnosti to odgovara
Hitleru (odgovara mu svako razbijanje francuskog kordona) koji i Italiju potie na sklapanje
sporazuma s Yu i Bug, koji je usljedio
Cilj Bugarske:
- anuliranje balkanskih sporazuma koji su bili za ouvanje statusa quo i pokuaj dogovora s Yu za
teritorije: bugari su spremni odrei se Makedonije u zamjenu za jugoslavensku potporu u
njihovoj tenji za izlaskom na Egejsko more i prikljuivanje june Dobrude
poetak japansko-kineskog rata
Hitler iznosi pred generalima svoj ratni plan rjeavanja njemakog ivotnog prostora

13

6.11.
11.12.

Italija pristupa Antikominterna paktu

Italija istupa iz Lige naroda

1938.
12.3.

Anschluss Austrije plan Otto njemake trupe ulaze u Austriju i dan poslije Austrija prikljuena
Njemakoj
- Ribbentrop poruuje Hitleru iz Londona da se Britanija nee mijeati ako Hitler zaposjedne
Austriju, a s Italijom ima dogovor o nemjeanju od 1936.
- Hitler je najprije traio od austr. kancelara Schuschnig da primi u vladu vou nacista seysInquarta na mjesto ministra unutranjih poslova, a ma mjesto ministra financija bit e nacist
Fibek. Schussnig je preplaen pristao, ali je nakon nacistikih nasilja i nereda koji su usljedili
namjeravao provesti plebiscit o austrijskoj neovisnosti, to je razljutilo Hitlera i odluuje izvriti
plan OTTO
- diplomatski je to ilo ovako prvo je Hitler traio ukidanje plebiscita, a Schussnig pristao, a
onda je traio da odstupi i na mjesto kancelara postavi Seys-Inquarta, to je Schussnig odbio
te Seys-Inquart otvara granicu za njemake trupe
- 13.3. objavljena je aneksija Austrije Njemakom carstvu
29.09.
Munchenski sporazum: ehoslovaka prisiljena ustupiti Njemakoj Sudete
Uvod:
- sudetski Njemci (3,2 mil, ali Sudeti nisu nikad bili dio Njemake) dobili Hitlerove upute: voa
najjae stranke sudetskih Njemaca Konrad Henlein dobio zadatak da postavi neprihvatljive
zahtjeve za autonomiju te oblasti i pravo na ujedinjenje s sunarodnjacima u Njemakoj, no
istovremeno Hitler i general Kajtel planiraju vojnu akciju GREEN (Karlbadski program Henleinov
je prvi korak, drugi korak je meunaroddna izolacija HS, a teri vojni udar)
- ta politika je naila na otpor Wehrmachta naelnik generaltaba Lugwig von Beck se protivio
napadu na HS: jer
1. GB i F nee ostati pasivne kod napada
2. jer bi za to trebalo angairati 35 divizija, a onda e im za obranu zapadne granice ostati samo
15 divizija napsram 100 divizija koje mogu angairati Francuzi
- Hitler je rekao da mu vojska duguje apsolutnu poslunost Beck dao ostavku
- poloaj ehoslovake: potpisala ugovor o savezu s Franc 1924. i Locarno pakt 1925. i ugovor o
prijateljstvu s SSSR-om 1935. i lanica je Male Antante
- Britanija (Chamberlain i lord Halifax) i Francuska (Daladier i Bonet) nagovaraju Prag da prihvati
Henleinove zahtjeve vode politiku poputanja
- SSSR nudio Beneu pomo, ali pod uvjetom da Rumunjska ili Poljska ppropuste sovjetske trupe
kroz svoj teritorij, ali ove se ne slau i odbijaju bojei se da e Rusi i ostati Bene je odbio
pomo SSSR-a bojei se da e time naljutiti Francusku svog glavnog saveznika
- Konferencija u Godesbergu: Hitler postavlja ultimatum GB i F i trai pristanak da njemake
trupe uu u ehoslovaku GB i F vre pritisak na HS da mora udovoljiti Hitleru Beneova
vlada dala ostavku
- GB vre pritisak na HS, ali Hitler poveao svoje zahtjeve, te bilo je jasno da je rat neizjean
- nakon toga poinje mobilizacija u GB i F, a Musssolini nagovorio Hitlera da pristane na
konferenciju u Munchenu na kojoj ehoslovaka nije sudjelovala jer je to Hitler uvjetovao
- 29.9.1939. u Munchenu sastali se Neville Chamberlain, Daladier, Hitler i Mussolini:
ehoslovaka mora ustupiti Njemakoj Sudete
- kao dio ovog sporazuma je i anglo-njemaki sporazum o nenapadanju Chemberlain jako
sretan jer je postigao mir za itavu epohu, te je usljedio i njemako-francuski sporazum o
nenapadanju
Poljaci iskoritavaju okupaciju Sudeta i prikljuuju industrijsko podruje oko rijeke Ole - TeinCieszyn, naseljen Poljacima
1.10.
njemake trupe ulaze u Sudete poinje podupiranje slovakog nacionalizma kao priprema za
potpunu okupaciju
2.11.
Prva beka arbitraa izmeu Italije i Njemake koja donosi zakljuak o prikljuenju june Slovake
(prikarpatske Ukrajine ili Rutenije koja je proglasila autonomiju na elu s nadbiskupom Voloinom,
a sad joj je ukinuta autonomija jer su je maarske trupe osvojile) Maarskoj
9.-10.11. Kristalna no u Njemakoj izgredi protiv idova

14

1939.
14.3.

15.3.
21.3.

28.3.
31.3.
7.4.

13.4.

28.4.
22.5.

23.8.

proglaena nezavisnost Slovake na elu s monsinjorom Tisoom ehoslovaki predsjednik

republike Hacha koji je nasljedio Benea nakon ostavke nije priznao proklamiranu slovaku
nezavisnost, te Slovaci zovu Njemce u pomo, koji uspostavljaju dravu pod njemakim
pokroviteljstvom (slovaki faisti na elu s Tisoom)
Hitler zaposjeda ehoslovaku i Moravsku te 16.3. objavljuje svoju odluku o stvaranju
Protektorata eke i Moravske
- Hitler postavlja ultimatum Poljskoj (s Poljskom Njemaka ima ugovor o nenapadanju iz 1934.)
kojim trai da ustupi Njemakoj Gdansk i dopusti joj da kroz koridor izgradi auto-cestu koja e
biti pod njemakim suverenitetom
- postavlja ultimatum Litvi da Njemakoj ustupi Memel i prisiljava Rumunjsku da sklopi ugovor o
eksploataciji nafte
Frankove trupe ulaze u Madrid i svretak panjolskog graanskog rata
Velika Britanija i Francuska garantiraju nezavisnost Poljske (opomena Hitleru)
Hitler na to reagira ponitavanjem njemako-poljskog ugovora o nenapadanju iz 1934. i
njemako-britanskog sporazuma o pomorsom naoruanju iz 1935.
Italija zaposjeda Albaniju
- Zogu je bio svjestan trajnih ciljeva Italije, te je povremeno mijenjao vanjskopolitiku orijentaciju
1934. je sklopio s Jugoslavijom trgovaki ugovor i idbio je produiti Tiranski pakt iz 1926.
- Zogu je pokuavao pronai oslonac u Njemakoj, koja mu jasno daje do znanja da nema
interesa u Sredozemlju prema listopadskom protokolu 1936. i poetkom Osovine Rim-Berlin
- Italija pak u strahu od Njemake nakon Anschlussa i zbog Zoguovog traenja pomoi, te u
strahu od Jugoslavije nakon pada Stojadinovia zauzima Albaniju i proglaava 12.4. personalnu
uniju pod Viktorom Emanuelom III
- iz Albanije u listopadu 1940. zapoinje napad na Grku
- Britanska politika i Albanija
- Britanci imaju i u Drau obavjetajce koji tu nisu trebali organizirati pobunu, no nakon pada
Albanije Zogu bjei u Britaniju, Britanci mu dozvoljavaju ostanak, ali mu ne daju da se politiki
aktivira na zalaganju za albansku nezavisnost iz obzira prema Grcima i njihovim zahtjevima za
sjevernim Epirom
- Britanci su u kolovozu 1943. poslali britanskog asnika daviesa u Albaniju s zadatkom da ujedini
pokrete otpora Komuniste, Zoguiste i BK, to je Tito pokuao sprijeiti i poslao Vukmanovia
Tempa
- 1945. GB, SAD i SSSR su priznale komunistiku albansku vladu
Velika Britanija i Francuska daju garancije Grkoj i Rumunjskoj i Turskoj
- Britanci se u zbivanja u JI Evropi nevoljko ukljuuju, ali i nepromieljno prema E.Barker: JI
Evropa je siva niija zemlja izmeu njemakog pritiska na zapadu i talijanskog na jugu
- jamstva koja oni daju nisu promiljena vojno nego su panina reakcija na talijansko
zaposjedanje Albanije
- Britanija se u JI Evropi mogla osloniti na dio vladajuih elita koje su povezane s zapadnim
zemljama, na uspomenu na saveznitvo u prolom ratu i na obiteljske veze izmeu kraljevskih
obitelji
- poslovno tamo je bila znaajna rumunjska nafta koju je nadzirao britanski i francuski kapital
- nakon pada Poljske Rumunjska je vidjela da je britansko jamstvo bezvrijedno te se povezuje s
Hitlerom
Njemaka otkazuje britansko-njemaki sporazum o floti od 1935. i njemako-poljski sporazum o
nenapadanju od 1934.
Vojni savez izmeu Njemake i Italije elini pakt
- najvanija odredba: ako jedna od strana bude silom uveena u ratne operacije sa jednom ili vie
sila, druga strana e kao saveznica stati na njenu stranu i podrati je svim vojnim snagama na
zemlji, u vodi i zraku
u Moskvi potpisan sovjetsko-njemaki ugovor o nenapadanju + tajni protokol
- SSSR-u je najvanije bilo ouvati svoju zemlju i socijalistiki poredak u tome su mu jednako
opasni i Hitler i zapadnjaci, te su dobili dojam da GB i F guraju Hitlera na SSSR, no Hitler
privukao Staljina i Molotova ponuenim teritorijima
- dodatni protokol definira razgranienje interesnih sfera:
1. SSSR- ova zona utjecaja je Finska, Estonija i Letonija, istona polovica Poljske du Visla-NarevSan i Besarabija
2. Njemaka zona interesa je Litva s Vilnusom
- Staljinu treba neko vrijeme da konstolidira vojsku i pripremi obranu
- Njemaka je izbjegla rat na dva fronta i dala si mir do obrauna s SSSR-om
- GB i F izgubile saveznika i sad se same trebaju sukobiti s Njemakoj zbog svojih

15

25.8.
25.8.
26.8.
1.9.

3.9.
17.9.
IX-XI

antikomunistikih kalkulacija
zakljuen vojni sporazum izmeu Velike Britanije i Poljske
Njemaka objavljuje potovanje neutralnosti Belgije, Danske, Nizozemske, Luxemburga i
vicarske, Estonije i Letonije dok mu je Litva prebala vratiti Klaipedu ili podruje Memela
pod prijetnjom izbijanja rata sklopljen u Jugoslaviji sporazum Cvetkovi-Maek o rjeenju
hrvatskog pitanja
Njemaka bez objave rata napala Poljsku plan WEISS poetak II svjetskog rata
- nekadanje pruske pokrajine su veinom uvrtene u njemaki teritorij kao okruzi dok je od
preostalog dijela Poljske osnova Generalni guverman s centrom u Krakovu gdje se isti
vodei intelektualni sloj
- s druge strane sovjetske trupe ulaze prema sovjetsko-njemakom sporazumu u istonu Poljsku i
pripajaju taj teritorij pojedinim sovjetskim republikama
- na poljskom teritoriju se razvija pokret otpora s razliitim strujama od antifaistike do
antikomunistike pokret otpora je organiziran iz Pariza i Londona gdje djeluje poljska
izbjeglika vlada pod generalom Sikorskim politika vlade je da je za Poljsku jednako opasan i
SSSR i Njemaka
- vlada je uvjerena da e njemaka vojska potisnuti rusku preko Urala te organizira Armiju
Krajowa koja bi trebala dignuti ustanak im se anglo-amerike trupe priblie Poljskoj no kako
njemake trupe doivljavaju neuspjeh s Rusima na istonoj fronti postalo je oito da e Crvena
armija stii u Poljsku prije anglo-amerikih trupa te je Armija Krajowa dobila zadatak podizanje
lokalnih ustanaka koji bi pomakli frontu prema istoku i organizirali dravnu vlast prije dolaska
Crvene armije
- nosilac suprotnog vienja Poljske je KP Poljske koja je nosilac oruane oslobodilake borbe i
podupire je SSSR
- SSSR osniva i vojsku sastavljenu od poljskih zarobljenika koja ulazi u sastav saveznikih snaga
pod vodstvom generala Andersa
- Njemaka u cilju paraliziranja prosvjetske frakcije u pokretu otpora poduzima politiku akciju:
Katinska afera: prema kojoj je objavljeno u oujku 1943. da je pronaena masovna grobnica
poljskih oficira pobijenih nakon sovjetske okupacije istone Poljske
- poljska vlada u izbjeglitvu prekida diplomatske odnose s SSSR-om, raskida ugovor o
prijateljstvu i vojnoj suradnji sklopljen u kolovozu 1941. to je povodom potpunog raskola
izmeu izbjeglike vlade i Poljske radnike partije (komunista)
Francuska i Velika Britanija objavljuju rat Njemakoj
sovjetske trupe ulaze prema sovjetsko-njemakom sporazumu u istonu Poljsku, Besarabiju i
baltike drave
Estonija, Letonija i Litva sklapaju sporazum s SSSR-om o pomoi i ustupaju mu uporita
SSSR s Finskom vodi neuspjele pregovore te je napada 30.11.1939. Drutvo naroda
proglaava SSSR agresorom i iskljuuje ga iz lanstva
- 3.5. i 6.8.1940. Litva, Letonija i Estonija pripojene SSSR-u

16

1940.
12.3.

Finska sklapa ugovor o miru s Moskvom kojim Finska odstupa SSSR Karelijsku prevlaku (teritorij
izmeu Lenjingrada i Viborga), a poluotok Hanko mu ustupa na 30 godina
9.4.
Njemaka bez borbe zaposjeda Dansku
9.4. 8.6. Njemaka osvaja Norveku
- iz Norveke se uz samu obalu preko neutralnih teritorijalnih voda doprema vedska ruda iz
Narvika vana za njemako naoruavanje
- zapadnjaci hoe taj put prekinuti, a Njemaka ga osigurati rezultat franc-engl flota se mora
povui iz Narvika, a Njemaka ubrzo okupirala cijelu Norveku i tamo pomou pokreta slinog
nacizmu uspostavila o Njemakoj ovisan reim pod Quislingom
10.5.
poetak njemakog napada na Zapadu
- najjai udar ide u Belgiji tamo gdje prestaje Maginotova linija plan zahvata srpom za
razdvajanjem saveznikih snaga Nizozemska (u N. uspostavljen reim pod Mussertom) i
Belgija su brzo pregaene i prisiljene na kapitulaciju (njem. nadmo u zraku), a britanski
ekspedicijski korpus opkoljen kod Dunquerka jedva spaen dio vojnika, dok je oruje ostalo
- francuske trupe se povlae du Senne Francuska kapitulirala 22.06.1940. u Compaigneu
odredbama primirja Francuska je podijeljena na okupirana podruja (sjever, istok i Pariz, te mali
pojas uz atlantsku obalu) i neokupirani dio u neokupiranom dijelu je maral Petain
uspostavio konzervativno-katoliki dravni poredak u sporazumu s Hitlerom (on mu je ostavio
franc.kolonijalni imperij u zamjenu za neutralnost Francuske) Petaina slua sjeverna Afrika i
Sirija
- manji dio francuskih boraca se prebacio na otok, a njihov zapovjednik general de Gaulle objavio
je bezuvjetni nastavak borbe osnivanjem Nacionalnog komiteta slobodna Francuska
- u Britaniji je Chamberlain morao odstupiti zbog svog pol.stava i poraza u Norvekoj na elo
vlade dolazi Winston Churchill
- poinju zrani napadi na Englesku operacija morski lav
- u SAD: ostaje formalno neutralna, ali u rujnu 1940. SAD daje GB 50 razaraa u zamjenu za
zapadnoindijska uporita
10.06.
Mussolini objavio rat GB i F
- nakon ovog Hitlerovog uspjeha nije htio izbjei komadanje plijena
VI
sovjetske trupe zaposjele Besarabiju (to je u ugovoru njemako-ruskom iz 1939.) i sjevernu
Bukovinu (to nije u ugovoru) Rumunjski kralj karol se buni Njemaka mu savjetuje da popusti
i da jo preda junu Dobrudu Bugarskoj da bi i nju pridobio na svoju stranu
VIII
Druga beka arbitraa: odreeno da Rumunjska ustupi Maarskoj (opet Maarskoj da bi je
pridobio za rat na svojoj strani) sjevernu Transilvaniju, ali Rumunjska dobiva njemaka jamstva
protiv SSSR-a
Rumunjska
- Britanija je prvo podupirala diktaturu kralja Karola koji je okrutnim mjerama unitavao svog
glavnog neprijatelja eljeznu gardu. Glavna opozicija mu je voa seljake stranke Maniu
(prozapadnjaki orijentiran)
- nakon sovjetskog zaposjedanja Besarabije i Bukovine kralj Karol abdicira i vlast predaje sinu
Mihajlu I, a predsjednik vlade potaje Ion Antonescu dotadanji vrhovni zapovjednik vojske, koji
u vladu prima i vou eljezne garde
- eljezna garda je profaistika militantna organizacija koju je osnovao Codreanu na temeljima
kranskog misticizma, antisemitizma i pod parolom Rumunjska Rumunjima, a ne idovima,
pristae pokreta su legionari, djela su im ubojstva i atentati, najvie su progonjeni za diktature
kralja Karola od 1938.)
- nakon sukoba Antonescua s eljeznom gardom koja pokuava napraviti prevrat .garda je
zabranjena to podupire i Hitler jer mu treba regularna rumunjska vojska (Rumunji vidjeli da
nakon Hitlerovog osvajanja Poljske ne vrijede nita britanska jamstva te se okreu suradnji s
Hitlerom)
- Britanci su pomou Maniuza pokuali organizirati otpor i sakupiti razoarane pristae eljezne
garde, ali neuspjelo
- s Rumunjskom je Hitler sklopio trgovaki ugovor o eksploataciji nafte potrebne za voenje rata
27.09.
sile osovine sklapaju Trojni pakt potvrda zahtjeva za vodeim poloajem u novoj podjeli svijeta,
uz obeanja o uzajamnoj pomoi pakt je usmjeren protiv SAD
X
Mussolini napao Grku i doivio neuspjeh
- Grkoj u pomo pritekli Englezi engleska avijacija s Krete mogla ugroavati naftonosna polja u
Rumunjskoj, te Njemci zauzimaju otok pri emu njemaki padobranci pretrpjeli velike gubitke
- Birtanci u strahu od irenja komunizma u JI Evropi, posebice strahuju od balkanske federacije i
ujedinjene Makedonije koja bi ugrozila britansko jedino uporite u JI Evropi Grku
- balkansku federaciju su predloili srpski socijalisti u 19.st Svetozar Markovi i Dimitrije

17

20.11.
23.11.

Tucovi ona bi rjeila problem sukoba interesa balkanskih buroazija u spornim podrujima
kao to je Makedonija i Albanija na tu koncepciju nadovezala se Kominternovska koncepcija
balkanske federacije koja bi bila formula rjeenjanacionalne problematike
- Staljin je razmiljao i o eh-Ma-Rumunj-Polj federaciji kao predfazi prikljuenja SSSR-u
- sukob Tito-Staljin je upravo u kontekstu balkanske federacije
Maarska pristupila Trojnom paktu
Rumunjska (Antonescu) pristupila Trojnom paktu, Bugarska, Slovaka

1941.
25.3.

27.3.

III
13.4.
IV
IV
13.4.
22.6.
8.7.
14.8.

XI
7.12.

vlada Cvetkovi Maek potpisala Trojni pakt (ostavke su dali zbog neslaganja s tim Budisavljevi i
ubrilovi)
Hitler je pokuao pridobiti pristupanje Yu Trojnom paktu nudio joj solunsku luku i da e Yi imati
vodeu ulogu knez i vlada se odluili za pristupanje Trojnom paktu
izbijanje demonstracija pod vodstvom KPJ u cijeloj zemlji: Bolje rat nego pakt opasnost
ometanja napada na SSSR
- istovremeno je Roosvelt uputio svog izaslanika u Beograd da podupre sve imbenike koji se
protive tom pristupanju, ali s istim ciljem su radili i britanski obavjetajci poslani od Churchilla u
Beogradu
- u Jugoslaviji udar protiv kneza Pavla i otkazivanje pristupanja Trojnom paktu
- Njemakoj je tu potreban mir radi napada na SSSR
- Hitler odluio Jugoslaviju podijeliti: Sloveniju su podijelili Njemci i Talijani, vei dio Dlamacije,
Boku, Crgnu Goru i dio Kosova okupirali Talijani (talijane je bilo strah Hitlerovog utjecaja jer bi se
mogla uspostaviti hrvatska drava pod njemakim pokroviteljstvom), Makedoniju okupirali
Bugari, Baku, Baranju i Meimurje okupirali Maari
prva njemaka ofenziva u Libiji prodor afrikog korpusa pod Rommelom do Egipta
japansko-sovjetski ugovor o neutralnosti
na osnovi toga dogovora su sovjetske trupe prebaene na zapad radi otpora Hitleru pod
Moskvom
Englezi zauzimaju Adis Abebu
potpisan sovjetsko-jugoslavenski ugovor o prijateljstvu
poetak njemako-talijanskih ratnih operacija protiv Jugoslavije kapitulacija Jugoslavije 17.4. i
Grke 11.5.
u Moskvi potpisan japansko-sovjetski ugovor o nenapadanju i prijateljstvu
- on omoguio Rusiji da prebaci dalekoistonu armiju pod zapovjednitvom ukova u obranu
Moskve
Njemaka napada bez objave rata SSSR plan Barbarosa
- u prosincu je tek zaustavljena njemaka vojska pod Moskvom zbog ruske zime, Njemci odluuju
nastaviti prodiranje na jug
Churchill i Staljin u Moskvi sklapaju englesko-sovjetsko ugovor prema kojem obje sile se obvezju
okonati rat u meusobnom dogovoru nakon toga usljedila isporuka ratnog materijala SSSR-u
Churchill i Roosvelt potpisuju program zajednikih politikih naela SAD i GB Atlantska
povelja
- na palubi ratnog broda Prince of Wales u zaljevu Placentia u sjevernom Atlantiku
- u 8 toaka su istaknuta osnovna naela pravednog ureenja svijeta, pogotovo prava na
samopredjeljenje, nakon pobjede nad faizmom
u ameriki program o zajmu i najmu ukljuen i SSSR
japanski napad na Pearl Harbour na Havajima

1942.
I-V
VI
VI - VII
XI

XI

Japan osvaja Indokinu, Singapur, Filipine, Nizozemsku Indiju, Burmu i velik broj otoka na Pacifiku
pomorska bitka kod otoja Midway prekretnica u ameriko-japanskom ratu na Pacifiku, kada su
Japanci poraeni
Njemci prodiru i osvajaju Krim sa Sevastopolom
obrat rata nakon tri dogaaja:
1. Englezi pod Montgomeryjem izvojevali vanu pobjedu nad afrikim korpusom pod Rommelom
kod El Allameina
2. iskrcavanje englesko-amerikih jedinica u Maroku i Aliru pod zapovjednitvo Eisenhowera:
sile osovine se u Arfici nale izmeu dvije vatre
3. proboj sovjetske armije kroz njemaku frontu kod Staljingrada
Njemci su izgubili estu armiju okupiranu kod Staljingarda
njemake ete su odgovorile na iskrcavanje u Sjevernoj Africi okupiracijom vichijevske Francuske,

18

a francuske kolonije su prele na stranu de Gaullea

19

1943.
14. 26.01. Konferencija u Casablanci: Churchill, Roosvelt i de Gaulle: sastanak s ciljem odreivanja
strategijskih ciljeva u borbi protiv sila Osovine
- Amerikanci: pristali napasti Siciliju zbog osiguranja Sredozemnih prometnica i pojaanja pritiska
na Italiju, ali nisu za iskrcavanje na talijansko kopno (dok bi Britanci to htjeli)
- odlueno je da je teite udara u sjeverozapadnoj Evropi
- postavljen zahtjev silama Osovine za bezuvjetnom kapitulacijom
III
Katinska afera
- poljska vlada u izbjeglitvu prekida diplomatske odnose s SSSR-om, raskida ugovor o
prijateljstvu i vojnoj suradnji sklopljen u kolovozu 1941. to je povodom potpunog raskola
izmeu izbjeglike vlade i Poljske radnike partije (komunista)
- Poljska radnika partija izdaje proglas o poslijeratnom demokratskom ureenju Poljske koji je
potpisalo 14 organizacija, a meu njima i vojno i politiki jaka radikalna seljka stranka
III
sastanak Tito Churchil
- Britanski plan s JI Evropom je podupirati i ojaati gerilske pokrete na Blakanu (u sklopu toga i KP
YU i KP Alb.) i u pogodnom trenutku iskrcati se i krenuti u ofenzivu
- Ameriki stratezi su suprotno bili za teite udara u sjevreozapadnoj Evropi, Tihom oceanu i
Burmi
- Konferencija u Casablanci je odluila =sjeverozapad Evrope, a na Balkanu samo opskrba gerile,
jer bi se za neke druge akcije trebalo prvo dogovoriti sa Sovjetima
- inae Britanci hoe da se Tito dogovori s izbjeglikom vladom u Londonu
13.5.
kapitulacija njemako-talijanskih trupa u Tunisu
10.7.
iskrcavanje saveznika iz Tunisa na Siciliju
- talijanska buroazija iskoristila iskrcavanje i izvrila dravni udar 25.07. u kojem je uklonjen
faistiki reim, a Mussolini uhapen, te je 3.9. tajno zakljueno separatno primirje u Sirakuzi
izmeu Italije i Saveznika, da bi 8.9. bila proglaena kapitulacija Italije
- iskrcavanje saveznika i kod Salerna
- Mussolini je zatoen u Gran Sassu te Hitler desantom padobranaca uspio osloboditi
Mussolinija i dao mu na sjeveru Italije socijalnu republiku, marionetsku hitlerovu dravu Republica Sociale Italiana
Albanija
- nakon kapitulacije Italije u albanskom narodnooslobodilakom pokretu dolazi do raskola i
sttvaranja naionalistike organizacije Bali Kombetar
13.7.42. Sovjetska ljetna ofenziva potjerala njemake trupe na povlaenje
2.2.43. Staljingradska bitka
feldmaral von Paulus s jo 22 generla se predao jer je armija (330 000) bila opkoljena i bitka
beznadna ta pobjeda je znaila prekretnicu
4. 5.7. tenkovska bitka kod Kursk-Orela
1.11.
Moskovska deklaracija kojom su savezniki ministri vanjskih poslova Eden, Hull i Molotov
predvidjeli ponovnu uspostavu austrijske drave
28.11.
Teheranska konferencija (Staljin, Roosvelt, Churchill) dogovorena podjela Njemake, odreene
istona i zapadna granica Poljske, da se pomau Titovi komunisti u YU

20

1944.
I
II
III
6.6.

Crvena armija poinje ofenzivu na sjeveru kod Lenjingrada i Novgoroda

Konferencija na Jalti
Crvena armija poinje ofenzivu na jugu osloboen Krim i Odessa
iskrcavanje saveznika u Normandiji pod Eisenhowerom na poluotok Contentin probijena je
fronta koju su izgradili Njemci
- istodobno su se saveznici iskrcali i u junoj Francuskoj
- 26.8. je osloboen Pariz, saveznici oslobodili cijelu Francusku
- Njemci na zapadnom bedemu Westfall organiziraju novu povezanu bojnu liniju
- posljednja njemaka ofenziva je bitka u Ardenima u prosincu 1944. koja je nakon poetnog
uspjeha zavrila neuspjehom
- savezniko bombardiranje Dresdena prepunoh njemakih izbjeglica
VI - VII amerika ofenziva na junom Pacifiku
VI
sovjetska ofenziva na njemaku armiju centar napredak prema Visli, gdje stiu u VII mjesecu
20.07.
neuspio atentat koji su organizirali vojni krugovi na Hitlera
VII
- sovjetska armija prodire do Varave i zaustavlja se u predgrau Varave Pragu
- u Varavi tajno zasjeda Poljsko narodno vijee i proglaava sebe privremenim saborom, te
donosi odluku o osnivanju Poljskog komiteta nacionalnog osloboenja tzv. Lublinske vlade
prosovjetska armija ove partije se naziva Armija Ludowa i vodi partizanski rat protiv Njemaca,
koji isto tako vodi i Armija Krajowa
- prema direktivama vlade iz izbjeglitva Armija Krajowa je podigla u Varavi ustanak 1.8. koji
traje 60 dana u vrijeme kad je sovjetska armija jako blizu Varave ustanak je pod vodstvom
generala Bor-Komorowskog izvrsno organiziran i doivljava uspjehe i prikljuuje mu se i Armija
Ludowa no ustanicima ne stie pomo - Njemci dovode u grad svoje rezerve
- 22.08. Lublinska vlada donosi odluku da preuzima vlast na osloboenom teritoriju i osniva
Poljsku narodnu armiju predsjednik te prve republike je tadanji predsjednik Vijea B. Bierut
te se time onemoguava ostvarivanje plana izbjeglike vlade
- sovjetske ete zauzimaju pregrae 14.9. saveznici apeliraju na Staljina da potpomogne
ustanak ili dopusti saveznikim avionima poljetanje sa sovjetskog teritorija to on ne dozvoljava
- ustanak je uguen 2.10 kada Bor-Komorowski potpisuje proglas o kapitulaciji
12.8.
sastanak Tito Churchill u Caserti
25.8.
Rumunjska objavljuje rat Njemakoj
21.8. Konferencija u Dumbarton Oaksu (SAD, GB, Kina i SSSR): dogovor da se umjesto Drutva naroda
7.10.
osnuje UN
16.9.
sovjetske ete zauzimaju Sofiju i 28.10.
XI
- krajem 1944. Tito nudi pomo grkim komunistima, iako su se tada ve iskrcale britanske
snage za razoruanje komunista u Grkoj to je i Staljin podravao KP Grke odluuje se
razoruati, ali jedna struja partizana pod vodstvom kapetana Markosa odluuje prihvatiti Titovu
pomo i osniva Demokratsku vojsku Grke DAG, koja podie pobunu u Grkoj (polovica DAG-a
su Makedonci iz Egejske Makedonije)
- Tito i preko Albanije (Enver Hoda prihvatio ideju o balkanskoj federaciji) alje pomo
ustanicima, i u JU je vojni kamp Markosove vojske opskrbom rukovodi Aleksandar
RankoviTito nudi pomo
16. 24.12. posljednja njemaka ofenziva je bitka u Ardenima
31.12.
Maarska objavljuje rat Njemakoj

21

1945.
12.01.

sovjetske trupe probijaju njemaku frontu na Visli i prodiru do Odre

i 15.1. zauzimaju Varavu
Austrija:
u proljee 1945. s istoka upadaju sovjetske trupe, iz Italije u Koruku prodiru Britanci, u Tirol,
Salzburg i Gornju Austriju prodiru Amerikanci, a u Vorarlberg Francuzi
4. 11.2. Konferencija u Jalti (Roosvelt, Staljin i Churchill) odlueno da se Njemaka podijeli u 4
okupacijske zone, a SSSR se obvezao ui u rat s Japanom (da bi rasteretio SAD, a zauzvrat SAD je
popustljiv prema zahtjevima SSSR u Evropi nasuprot Britanije i tajno obeano SSSR-u dati Sahalin
i Kurile))
- jedinstveni su u pogledu oslabljenja Njemake i prisiljavanja da plati ratnu odtetu, te da e svu
vlast preuzeti saveznici i mora biti bezuvjetna kapitulacija
- nejedinstveni u pogledu naplaivanja ratne odtete (da li demontiranje tvornica, ili radnom
snagom ili tekuom proizvodnjom) i u pogledu njene teritorijalne podjele
- dogovoreno je osnivanje poljske vlade nacionalnog jedinstva sastavljene od predstvanika
prosovjetske Lublinske vlade i emigrantske vlade u Londonu, te odlueno o raspisivanju
slobodnih izbora
- na konferenciji je dogovoreno da se stvore Ujedinjeni narodi sa sredinjim tijelom Vijeem
sigurnosti u kojem e velike sile biti stalne lanice
- po pitanju Jugoslavije: poziva se Tita na sporazum Tito-ubai
7.3.
Amerikaci probijaju njemaku zapadnu frontu i prelaze Rajnu kod Remagena
22.3.
u Kairu osnovana Arapska liga
13.4.
umro Roosvlet i na njegovo mjesto dolazi dotadanji potpredsjenik Truman
- sovjetske trupe zauzimaju Be
16.4.
sovjetska ofenziva prema Berlinu
19.4.
Amerikanci ulaze u Leipzig
21.4.
Francuzi ulaze u Stuttgart
25.4.
amerike i sovjetske trupe se sastaju kod Torgaua na Labi
25.4. Konferencija u San Francisku osnivanje OUN formalna osnivaka konferencija od 46 drava
26.6.
lanica
27.4.
Austrija:
- privremena austrijska vlada proklamirala je neovisnost Austrije koje su prihvatile i pokrajinske
vlade, ali to nije znailo da je zemlja slobodna
- etiri saveznike sile su uspostavile Prvim kontrolnim sporazumom Savezniko vijee koje je
imalo vrhovnu vlast nad teritorijem i to po zonama:
1. Francuska: Vorarlberg i sjeverni Tirol
2. Britanija: juni Tirol, Koruka i tajerska
3. Amerika: Salzburg, Gornja Austrija juno od Dunava
4. Sovjeti: gornjoaustrijski Muhlviertel, Donju Austriju i Gradie
- etiri su sile okupirale po dio Bea iako je on na sovjetskom teritoriju
- u Austriji su se odmah poele organizirati stranke:
- Austrijska narodna stranka (nasljednica Kranskosocijalne) koju ine savezi stalea radnika,
seljaka i namjetenika
- Socijalistika stranka Austrije desno krilo socijademokrata vodstvo Renner
- Komunistika partija Austrije neznatna
- na prvim izborima odranim u studenom 45. za Narodno vijee Druge republike koja je
prihvatila ustav iz 1920. pobijedila je Austrijska narodna stranka
- zasluga prvih izbora je u tome to su velike stranke pobijedile i usmjerile Austriju ka zapadnoj
demokraciji
30.04.
samoubojstvo Hitlera i Goebbelsa oporuno imenovao nasljednika admirala Donitza
30.4. 1.5. Transko pitanje
- jugoslavenska armija ulazi 1.5. u Trst, a saveznici ulaze u grad dan kasnije
- talijanska vlada dala naredbu saveznicima da zauzmu teritorije prema Rapallskom ugovoru, no
ameriki general Morgan uspostavlja graninu Morganovu crtu o razgranienju jugoslavenske i
saveznike vojske koja je prejudicirala kasnije odredbe, a ila je po sredini Julijske krajine, s tim
da je jug.vojska povukla iz Trsta i Gorice
- na mirovnoj konferenciji u Parizu 1946. jugoslavenska delegacija na elu s Kardeljem se estoko
odupirala talijanskim zahtjevima i postavila je maksimalistiki zahtjev: granica na Soi
- konano je odlueno na Savjetu ministara vanjskih poslova etiri sile (SSSR, SAD, GB i F) da
Jugoslavija i dobije granicu na Soi odnosno Istru i sve otoke, te vei dio Julijske krajine, ali Trst
bi trebao biti neutralna razvojaena zona pod upravom Vijea sigurnosti
- Slobodni teritorij Trsta STT je bio podijeljen na dvije zone: u zoni A je anglo-amerika uprava, a

22

7.05.

8.5.
15.5.
17.07.
2.08.

6.8.
8.8.

9.8.
30.8.
2.9.

u zoni B jugoslavenska (povoljniji poloaj od Italije jer ona nema upravu nad zonom A)
general Jodl u Reimsu potpisao njemaku kapitulaciju pred Saveznicima, osloboena Ljubljana
- nakon kapitulacije u Njemakoj vrhovnu upravnu vlast preuzima Kontrolno vijee 5.6. nad
Njemakom s granicama iz 1937. izuzev podruja istono od linije Odra-Luika Nisa
- u Kontrolno vijee je na zahtjev Britanije uvrtena i Francuska da bi se dobila jaa protutea
SSSR-u nakon povlaenja Amerikanaca
potpisana njemaka kapitulacija pred Sovjetima, osloboen Zagreb
kapitulacija njemakih snaga na jugoslavenskom podruju
Potsdamska konferencija ili konferencija pobjednika Staljin, Truman i Churchill (od 29.7. Atlee)
Njemaka
- dogovorena podjela na okupacijske zone Njemake:
1. Berlin zaseban status
2. Srednja Njemaka od Odre do Labe ukljuujui sasku i Tiringiju = rusko
3. sjeverozapad = englesko
4. jugozapad = francusko
5. Hessen, Wurtemberg i Bavarska = ameriko
Poljska
- u pogledu istonih granica odreeno je da e istona granica Poljske ii Odrom (osim
Kalinjgrada kojeg je dobio SSSR kao luku koja se zimi ne smrzava), te zapadnim krakom
pritoke Odre Luike Nise (u prilog Poljskoj jer su Rusi traili istoni krak Odre Kladsku Nisu
kao granicu)
- potvrena je korejska nezavisnot
Amerikanci bacaju atomsku bombu na Hiroimu
SSSR objavljuje rat Japanu tako mogu sudjelovati u diobi plijena
- sovjetske postrojbe odmah ulaze u sjevernu Koreju iz Mandurije, a amerike snage se
iskrcavaju na jugu granica izmeu njih je 38paralela na toj granici e izbiti 1950. Korejski rat
kada su sovjetske snage prele preko te granice
Amerikanci bacaju atomsku bombu na Nagasaki
amerike snage se iskrcavaju u Tokijskom zaljevu
bezuvjetna kapitulacija Japana na amerikom bojnom brodu Missouri u tokijskom zaljevu

1946.
VI
IX

Drugi kontrolni sporazum u Austriji njim je obavezan pristanak Saveznog vijea ogranien samo
na ustavne zakone
Pariki sporazumi izmeu Italije i Austrije kojima su dogovoreni privredni zakoni za Juni Tirol,
potpisali su ih ministri vanjski poslova Gruber i Gasperi
- drugo sporno podruje je zahtjev Jugoslavije za Klagenfurtom, Villachom i tajerskim graninim
podrujem s Radgonom kasnije smanjeni samo na podruja juno od Drave i Gaila
- Marshalovim planom poboljani su ivotni uvjeti i privreda drave
- Austrija je okupirana, a zbog suprotnosti izmeu Istoka i Zapada, no pozitivni pomak je
napravljen 15.5.1955. kada je dravnim ugovorom u bekom dvorcu Belvedere okonana
okupacija saveznika (potpisali ga Molotov, Macmillan, Dulles, Pinay, i Figl) - Rusija (Hruov) se
uz primjerenu odtetu odrekla dugogodinjih naftnih koncesija i prava na kopanje rude

1947.
III
VII

Trumanova doktrina Washington preuzima borbu protiv komunista

- preuzima i borbu protiv grkih komunista i iskrcava u Grku i Tursku amerike vojne snage
Bledski sporazumi
- Tito i Georgi Dimitrov (Bugarska) zakljuuju bilateralne sporazume gospodarske ali i politike
- Jugoslavija se odrekla ratne odtete (trebalo je dobiti 25mil dolara prema mirovnom ugovoru), a
Dimitrov je prisato na jugoslavenske zahtjeve za Pirinskom Makedonijom
- Tito nudi Bugarskoj prikljuenje Jugoslaviji u vidu federalne jedinice
Pobunjenici u Grkoj jaaju i zapoinje frontalna borba za koju ipak nemaju izgleda

23

1948.
Transko pitanje ili tzv. Tripartitna deklaracija 1948.
- njome zapadni saveznici predlau Italiji i SSSR-u da se cijeli STT preda Italiji u funkciji talijanskih
izbora kao potpora demokraninu DeGasperiju ta je deklaracija objavljena prije Titove
shizme
- nakon shizme Jugoslavija je znatan imbenik u zapadnoj protusovjetskoj strategiji to Tito
koristi za rjeavanje transkog pitanja u svjetlu kojeg je i Balkanski pakt odbaena je
Tripartitna deklaracija
- no nakon to je 1953. zavrena anglo-amerika uprava SAD prelae da se uprava u zoni A
preda Italiji. to izaziva demonstracije u Jugoslaviji ivot damo Trst ne damo, zona a, zona B,
bit e nae obadve
- Tito u demagokim istupima prijeti ratom ako talijanska vojska ue u zonu A tu je sad i SSSR
koji nakon Staljinove smrti podupire Titov stav
- Transko pitanje je rjeenjo 5.10.1954. tzv. Londonskim memorandumom o suglasnosti kojim
je uvedena jugoslovenska graanska uprava u zoni B, a talijanska graanska uprava u zoni A
de facto su time te zone postale dijelovima Italije i Jugoslavije ali nisu de iure, jer nisu potpisani
granini sporazumi izmeu Italije i Jugoslavije sve do 1975. i Osimskih sporazuma kod Ancone
- Amerika je dala Jugoslaviji pomo od 20mildolara za izgradnju Koparske luke i eljeznice KoparLjubljana
Raskol Tito-Staljin
- treba je gledati u kontekstu balkanske federacije
- Tito je imao ambiciju Jugoslaviju pretvoriti u komunistiko sredite JI Evrope s tim ciljem je i
poslao Svetozara Vukmanovia Tempa da od partizanskih odreda Makedonije, Kosova,
Albanije, Grke i Bugarske stvori tzv. balkanski stoer preko kojeg bi jugoslavenski komunisti
odreivali vojnopolitiku strategiju:
Grka:
- Grci su protiv stvaranja nove vlasti i podvrgavaju se saveznikm zapovjednitvu za Srednji istok
i Britanskom pokretu otpora (osim DAG Markosovog)
Bugarska:
- Bugari su za sovjetski nain ratovanja putem sabotaa i trajkova i Sovjeti su ve zaposjeli
Bugarsku 1944. Inae u poslijeratno vrijeme Bugarska se jako oslanja na SSSR, jer se s jedne
strane nalazi izmeu Grke i Turske kao lanice NATO-a, te se Bugarska boji za sigurnost, a s
druge strane granii s Jugoslavijom s kojom ima loe odnose zbog Makedonije. Osim toga
tradicionalno su Bugari zahvalni Rusima za osloboenje od Turaka
SSSR
- Staljin je nakon toga pokrenuo pitanje stvaranja balkanske federacije elei imati pod
kontrolom Tita Tito je ponudio Bugarskoj prikljuenje Bugarske Jugoslaviji u svojstvu federalne
jedinice, emu se protive Britanci zbog ugroavanja svojih pozicija u Grkoj
Albanija:
- albanski komunist Enver Hoda je pristao na suradnju s Titom
- nunost definitivnog obrauna Staljina s Titom vidjela se upravo nakon suradnje Albanija
Jugoslavija
- naime, krajnji Titov cilj je bila aneksija Albanije pod izgovorm borbe protiv grke reakcije Tito
je naredio pripremu dviju divizija i jednog zrakoplovnog puka za slanje u Albaniju Staljin
odluio djelovati: pozvao je u Moskvu jugoslavensku partijsku delegaciju na elu s ilasom u
elji da je odvoji od Tita no Staljin postavlja taktiku zamku Titu: govori ilasu da bi
Jugoslavija trebala progutati Albaniju, ime je zapravo elio ubrzati Titovo oitovanje o pravim
namjerama i zavarati Tita da je siguran od strane Rusije te da zbog toga ode predaleko
- u sijenju 1948. Tito je traio od Enver Hode doputenje za ulazak vojske pod izgovorm obrane
od grke reakcije, no Hoda je znao da je to zapravo jugoslavenska okupacija, te je traio
zatitu od Staljina
- u veljai 1948. Staljin je pozvao Tita i Georgi Dimitrova u Moskvu (Tito je poslao Kardelja)
Staljin je njima dao do znanja da to to Jugoslavija vodi vanjsku politiku (Bledski sporazumi,
Albanija, Grka) moe dovesti do sovjetsko-amerikog sukoba, te trai od njih da se formira
jugoslavensko-bugarska federacija pod ruskim pokroviteljstvom, to je Jugoslavija odbila bojei
se Bugarske kao Staljinovog sredstva da kontrolira Jugoslaviju
- u oujku 1948. su povueni sovjetski diplomati iz Ju ide rezolucija INFORMBIRO-a kojom se
osuuju jug.komunisti i kree se u ruenje Titoistikog reima
- u Grkoj 1949. dolazi do smjenjivanja Markosa i snage DAG postaju orujem Staljina za ruenje
Jugoslavije = Tito zatvorio grko-jugoslavensku granicu
- SSSR si nije mogao dozvoliti otvaranje jo jednog bojita jer se upravo vodio sovjetskoameriko osvajanje Koreje 1950.
Jugoslavija od 1945. do 1955.

24

- u tom razdoblju JU dobiva od zapada znatnu gospodarsku i financijsku pomo

- u veljai 1949. Truman odobrio dokument Vijea sigurnosti s ciljem konsolidacije Tita na

povrini = dugorona amerika politika izlazak Tita pred UN 1949 kada je JU primljena u
Vijee sigurnosti je znaio raskidanje ugovora s SSSR-om i njegovim satelitima o prijateljstvu
ak je postojala i opcija jugoslavenske aneksije Albanije pod britanskim pokroviteljstvom
(iskrcane su diverzantske jedinice koje su likvidirane zbog sovjetskog pijuna u
brit.obavjetajnoj slubi Harolda Philbyja)
Balkanski pakt vojno-obrambeni savez izmeu Jugoslavije, Turske i Grke (koje su ve lanice
NATO-a) - potaknut od zapada koji njime eli ojaati juno krilo prema SSSR-u u sklopu
stratekog planiranja NATO-a, a njime je predvieno za Jugoslaviju postupno ukljuivanje u
zapadne vojne saveze i preuzimanje vojnih obveza savezu se protiv SSSR, ali i Italija jer joj
nije rjeeno pitanje Trsta (a JU upravo zato i odgovara taj savez, uz otvaranje grkog i turskog
trita i jaanja poloaja Tita
nakon Staljinove smrti i dolaska Hruova taj pakt je izgubio vojno znaenje i gasi (osim ovog i
zbog grko-turskog sukoba na Cipru), a i Beograd se od tada vie pribliava Moskvi = 2.6.1955.
Tito i sovjetski premijer Bulganjin potpisali su tzv. Beogradsku deklaraciju kojom se ponovo
normaliziraju odnosi izmeu SSSR-a i YU
ta normalizacija izmeu YU i SSSR-a uzrokovala je udaljavanje Albanije od SSSR-a 1961. i
zbliavanje s Kinom (jer se boji YU) do 1948. izazito usmjerena na Jugoslaviju, nakon Titove
shizme 1948. usmjerena na SSSR

25

MADARSKA OD 1945. 1956.

-

nakon izbora 1945. Maarskom upravlja koalicijska vlada (kao i u veini drava JI Evrope)
ali uz odlunu ulogu komunista
1946. se ukida monarhija i proglaena je Republika
Parika mirovna konferencija je vratila Maarsku u granice 1937, (Maari iz Slovake,
Rumunjske i Jugoslavije i Ukrajine se useljavaju u Maarsku)
staljinistika koncepcija je pod vodstvom sekretara partije Matyasa Rakosija,
1953. nakon Staljinove smrti ide proces destaljinizacije, odnosno prvo studentski nemiri i
demonstracije te narodni ustanak koji donosi na vlast opoziciju staljinizmu
predsjednikom vlade postaje Imre Nagy, predsjednik reformistikog krila partije koji
hoe uvesti socijalizam koji odgovara maarskim prilikama (protiv ruskog sistema
specijalizacije po planovima)
dio vojske se solidarizira s ustankom i opire se sovjetskim vojnim snagama
Nagy eli i diplomatskim putem osloboditi Maarsku sovjetskog napada te proglaava
neutralnost zemlje i istupanje iz Varavskog pakta
u Budimpeti djeluje Staljinu sklona budimpetanska grupa na elu koje je Janos kadar
koja uspjeva slomiti otpor Nagyjeve vlade i vojske i poziva sovjetsku vojsku u pomo koja
gui taj narodni ustanak
sovjetsku intervenciju podrava Kina i Jugoslavija

EHOSLOVAKA OD 1945. 1969.

-

na parlamentarnim izborima 1946. KP je dobila 38% glasova te je voa KP Klement

Gottwald sastavio vladu, koja se vjerno pridravala linije ortodoksnog staljinizma, koja u
gospodarstvu prenaglaava razvoj teke industrije i rudarstva, a zanemaruje domau
laku industriju i robu iroke potronje
nakon Staljinove smrti nije do 1963. bilo destaljinizacije zbog vrlo efektnog ienja
partije koja gui opoziciju
no 1968. na elo partije dolazi Aleksandar Dubek (reformistiko krilo partije za
socijalizam s ljudskim licem, dok je predsjednik republike Antonin Novotny koji tada mora
odstupiti i predsjednikom je postao Ludvig Svoboda
reformisti na elu s Dubekom ne vide svoju afirmaciju u autokratskoj sili nego u
povjerenju naroda kome se jame graanska prava, te priznanju nacionalnih prava
manjinama u unutranjoj politici dolazi do decentralizacije, de federalizacije republike i
do reforme gospodarstva
SSSR u tome vidi opasnost te 20.8.1968. dovodi sovjetske, maarske, istononjemake i
bugarske jedinice na granicu ehoslovake, te te snage ulaze u Prag pod izgovorom da
su ih pozvali istinski komunisti
ehoslovaka vlada zabranjuje oruani otpor, ali odobrava pasivni otpor nakon toga
vlada je morala potpisati ugovor o neogranienom stacioniranju snaga Vraavskog pakta,
a Dubek je morao odstupiti
na elo partije je doao Gustav Husak ortodoksni potovatelj SSSR-a unato otporu
naroda
ustavom iz 1969. ehoslovaka je fedaralizirana satoji se od SR eke i SR Slovake
svaka ima pravo na jezik i kulturu

GRKO-TURSKI SPOR NA CIPRU

Cipar otok u istonom Sredozemlju koji kontrolira ptu prema Bliskom istoku, Nilu i Maloj
Aziji
Cipar je od 1878. zaposjednut od Velike Britanije, a od 1925. je slubeno biratnska
kolonija
nakon II svjetskog rata na Cipru poinje borba ciparskih Grka na elu s arhiepiskopom
Makariosom za ujedinjenje s Grkom, emu se suprotstavlja turska zajednica (AKSIM) na
Cipru koja eli federalizaciju i diobu otoka izmeu Turske i Grke
1955. tajna grka organizacija EOKA na elu s pukovnikom Grivasom zapoinje borbu
protiv GB, ali i protiv Turaka
tijekom hladnog rata poloaj Cipra je znaajan zbog blizine Palestine
1959. je meunarodnim sporazumom stvorena nezavisna drava Cipar kojoj nezavisnost
jame GB, Turska i Grka, a Britanija je zadrala dvije vojne baze na Cipru
etniki sukobi se nastavljaju 1962. i 1963. te se na otok 1964. stacioniraju UN sange te je
prijestolnica Nikosia podijeljena tzv. zelenom crtom

26

1974. pripadnici grke EOKE uz pomo vojske izvrili dravni udar i preuzeli vlast to je
dovelo do turske intervencije i zauzimanja 37% Cipra, i do 1975. proglaenja federalne
drave Sjevernog Cipra i do 1983. proglaenja njene nezavisnosti u nju se naseljavaju
Turci
prema planu UN-a turski dio bi se trebao smanjiti na 28% i omoguiti povratak izbjeglica

GRKO-TURSKI SPOR ZA EGEJSKO MORE

-

nakon II svjetskog rata Italija se povukla iz dodekaneza i vratila Grkoj te otoke

Grka smatra da su ti otoci i more izmeu njih dio njezina kopna i grko nacionalno
podruje, te doputa Turskoj pravo prolaska, ali trai razgranienje epikontinetalnog
pojasa
Turska pak smatra da su otoci u Egeji geoloki nastavak Maloazijskog kopna te zahtjeva
crtu razgranienja na sredini
u poetku obje drave doputaju inozemnim kompanijama istraivanje podmorja radi
nafte, ali nakon turskog osvajanja Cipra 1974. Turska je proglasila zrani prostor iznad
istonog dijela opasnim za meunarodne letove te su sad u pitanju i naftne buotine
ije su?
osim ova dva spora tu je i spor u zapadnoj Trakiji gdje su Turci 1/3

27