Vinska biciklijada

10:00 h polazak ispred Vinskog dvora(kod kina)

ruta: Kutina-Gojlo-Radieva ulica-Vinski dvor
PROGRAM:
vonja uz pratnju strunog vodia, degustacija 3 sorte vina vinarije
Sai (uz domae nareske),
ruak na imanju TREM u Radievoj ulici, povratak na Izlobu vina voena degustacija vinarije Florijanovi uz kulinarsku radionicu
sljubljivanja hrane i vina
Turistika Zajednica Grada Kutine i BK Kutina u vrijeme manifestacije MoslaVINA
organiziraju
"vinsku
biciklijadu".
Molimo sve zainteresirane za vinsku biciklijadu da se prijave najkasnije do 28.05., na
ured@turizam-kutina.hr
i
044/681-004.
Biciklijada se odrava 31.05. i kree u 11h sa novog gradskog Trga, kraa stajalita uz
degustacije su u kletima Kaner i Blaevi, i ruak u O.P.G. Leskarac. Kotizacija je 25kn.
Duina rute bit e 30-35 km uglavnom asfaltiranog puta, sa dosta uspona i nizbrdica, ali sa tri
pauze
za
okrjepu
(dvije
degustacije
i
ruak).
Pedale
pod
noge
i
otkrijte
Moslavinu
kao
potpuno
iznenaenje!
Napomena:
Kod prijave ostavite ime i prezime te broj telefona/mobitela i/ili e-mail adresu na koju Vas
moemo
kontaktirati.
Kotizacija
se
plaa
prije
starta
biciklijade.
U sluaju sprijeenosti, molimo da barem dva dana ranije ponitite prijavu kako bi
organizatori
izbjegli
dodatne
trokove.
Unaprijed hvala!

U sklopu projekta "Moslavake cikloturistike transverzale i lokalne rute" odreene su i

velikim dijelom obiljeene biciklistike rute na podruju Kutine, azme, Garenice,
Popovae, Velike Ludine i Lipovljana, tj. Moslavine i zap. Slavonije. Ovaj projekt se savreno
uklapa kao spojno podruje izmeu projekta obiljeavanja biciklistikih ruta tzv. Dravskog
kria koji obuhvaa manje turistiki iskoritena podruja kontinentalne Hrvatske, kao i ruta u
Zagrebakoj, Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji i PP Lonjsko polje.
Sve rute obuhvaaju znaajne kulturne i prirodne turistike atrakcije i objekte u podrujima
kojima prolaze.
U 2009. i 2010. godine TZG Kutine obiljeila je 144,50 km biciklistikih ruta, te 123 km
transverzalnih pravaca.
RUTE - Kutina:
I. Vinska ruta 10,5 km: Kutina - Vinogradska - Kutinska lipa -Kutina;
obuhvaa dio Moslavake vinske ceste, baroknu crkvu sv. Marije Snjene, vidikovce,
tradicijske drvene kue u Crkvenoj ulici.

II. Naftna ruta 23 km: Kutina - Miinka - Gojlo - Zbjegovaa - Ilova - Batina - Husain Kutina;
obuhvaa crkve, vidikovce, prvo sjedite Naftaplina i kolijevku naftatva, tradicijske drvene
kue.
III. Rekreativna staza 35 km; Kutina - Kletite - Mikleuka - Ciglenica - Mramor brdo Repunica - Kutina;
obuhvaa crkve, vidikovce, krajobraze, vinsku cestu, PP Lonjsko polje.
RUTE - Velika Ludina:
I. Ludinska jabuka 16,5 km: Velika Ludina - Mala Ludina - Kompator - Grabriina Katoliko Selite - Velika Ludina;
obuhvaa seoska domainstva, vidikovce, povrine pod vonjacima, preteito jabukama.
II. Jelengradska ruta 23 km: Velika Ludina - Katoliko Selite - Rukovica - Jelengrad Gornja Vlahinika - Velika Ludina;
obuhvaa velike vonjake, ivopisna sela, Moslavaku goru, srednjovjekovnu utvrdu.
RUTE - Popovaa:
I. Jelengradska ruta 28,5 km: Popovaa - Moslavaka Slatina, Jelengrad, Gornja Jelenska Popovaa;
obuhvaa srednjovjekovnu utvrdu, vidikovce, planinarski dom, nalazite praslona, zanimljive
krajobraze i crkve.
II. Paklenjaka ruta 32 km: Popovaa -Gornja Jelenska - Paklenica - Voloder - Gornja
Graenica - Donja Graenica - Osekovo - Popovaa;
obuhvaa crkve, zanimljive krajobraze, drevne nalaze crnog zlata (paklina), koljevku
vinogradarstva, lonjsko polje, drvenu kapelicu, rimsko nalazite.
RUTE - azma:
I. Plava ruta 29,5 km: azma - Suhaja - Pobjenik - Pavliani - Vrtlinska - Andigole - Pleterac
- Donji Miklou - Grabovica - azma;
obuhvaa prirodne ljepote, ribnjake, peine, vidikovce, crkve, spomenike, stari mlin,
domainstvo Salaj, kapelicu.
II. Zelena ruta 28 km: azma - Grabovica - Bojana - Vagovina - Gornji Draganec - Siani Vustje - azma;
obuhvaa prirodne ljepote, crkve, galeriju, selo roda, rijeku esmu, kapelicu, aerodrom.
RUTA - Lipovljani:
I. Kraljeva ruta 17 km: Lipovljani - Piljenice - Kraljeva Velika - Lipovljani;
obuhvaa vidikovce, stare mlinove, ivopisan krajobraz sela Piljenice, drvene kue i seoski
ambijent.
TRANSVERZALE
a)
Sjever - jug 84km: azma (BB) - Vrtlinska - Velika Ludina - Okoli - Osekovo Gornja Graenica - Kutina - Batina - Ilova - Piljenice - Lipovljani Nova Subocka Krapje
(LP)

b)
Istok - zapad 39km: Garenica (BB) - Kanika Iva -Vukovje - Gojlo - Ilova Piljenice - Lipovljani - Nova Subocka Krapje (LP)
Od navedenih ruta biciklistikom signalizacijom zasad su obiljeene:
Kutina - Vinska i Naftna ruta,
Velika Ludina - Ludinska jabuka,
Popovaa - Paklenjaka ruta i
azma - Plava i Zelena ruta,
transverzalni pravci sj-j i i-z.
www.kutina-bike.hr

Vinske ceste poseban su oblik prodaje proizvoda vinorodnog podruja gdje seoska
gospodarstva, vinogradari te ostali sudionici udrueni zajedno pod nazivom vinske ceste
prodaju svoje proizvode, posebice vina i tredicionalna jela iz podruja u kojem se nalaze. Ono
to ih ini posebnim je svakako priroda kroz koju ceste prolaze te prirodne, kulturne i
tradicijske vrijednosti koje obuhvaaju.
Moslavina je poznati vinogradarski kraj gdje je uzgoj vinove loze zapoeo jo u rimsko
doba, a tradicija uzgoja zadrala se sve do danas. Ona je domovina autohtonih vina moslavac
i krlet koji je ujedno i najtraeniji jer uspjeva samo u Moslavini , te vina bijeli pinot, rizling
(graevina)
i
od
crnih
frankovke.
Moslavake vinske ceste izmeu Popovae i Kutine nude u brojnim kletima degustaciju i
prodaju svojih vina u buteljama ili direktno iz bave. Osim uivanja u vinima, ponosni
vlasnici
nude
i
zakusku
od
domaih
specijaliteta.
Posjet vinskim cestama Moslavine nudi poseban doivljaj i zasigurno e ostati u sjeanju
svakome tko posjeti ovaj vinorodni kraj u zagrljaju Lonjskog polja i trsnog gorja.

obronci na kojem je Kutina dio su sustava Moslavake gore koji su ve u antici bili posaeni
vinovom lozom. Danas je tamo Moslavaka vinska cesta.

Kutina je grad udaljen 70 kilometara od Zagreba smjeten na junim obroncima vinogradima

obrasle umovite Moslavake gore i na samom rubu Lonjskog polja, jednog od najveih
movarnih podruja u ovom dijelu Europe.
Udruga Moslavaka vinska cesta okuplja najvee i najznaajnije vinare sa podruja
Moslavine kojima su pridrueni pruatelji ugostiteljskih i smjetajnih usluga.

Prostire se od Kutine do Popovae u duini 20 km. Trenutno ima 14 lanova, to znai da

postoji 14 kleti i vinskih podruma u kojem moete kuati kvalitetna moslavaka vina od
izbornih sorata, ali i ostalih sorata koje uspijevaju na naem podruju. No, pria ne staje samo
na vinima. U kletima se takoer moe i uivati u ukusnim moslavakim jelima pripravljenim
na tradicionalni nain, te tako osjetiti duh onih starih vremena kada se mnogo zdravije
hranilo. Nakon kvalitenog objeda i fine vinske kapljice, moete se odmoriti i skupiti snage za
nove avanture.
Kroz udrugu Moslavaka vinska cesta, moslavaki vinari su prepoznali prednosti udruivanja,
jer smatramo da smo zajedno jai, a pojedinano smo premali za nastup na zahtjevnom
turistikom tritu. Kao prednosti udruivanja izdvojili bismo:
Uz 18. izlobu MoslaVINA ove e godine biti organizirana i biciklijada Biciklom na
Moslavaku vinsku cestu. Organizira ju Turistika zajednice Grada Kutine kao dio programa
nadolazee izlobe vina. Za sve koji vole biciklizam i rekreaciju mjesto polaska je ispred
Sportskog centra u nedjelju 29. svibnja u 11 sati. Ruta biciklijade je vonja Ulicom Ivana
Gorana Kovaia, te Vinogradskom ulicom gdje je organizirano krae stajanje kod OPG-a
Kouti. Zatim se vozi preko Kletita, Selita, Repunike lipe do Kutinske lipe gdje je
organiziran ruak za sve sudionike. Kotizacija je 50 kn, a ukljuuje voene degustacije vina i
ruak. Duina staze je 24 km, a svi zainteresirani mogu se prijaviti do 25. svibnja internetom
na adresu: info@turizamkutina.hr ili na broj telefona 681 -004. Kotizacija se moe uplatiti u
Bike shopu u Kutini ili u Turistikoj zajednici. U sluaju kie biciklijada se nee odrati.

Moslavina je poznati vinogradarski kraj, a vinograde su na ovom podruju sadili Traani, Iliri
i Kelti. Rimsko doba, kada se Moslavina jae naseljava obiljeava novi val sadnje loze,
posebno za cara Claudia, pa se i danas vjeruje da je ime Moslavina inaica rimskog naziva
Mons Claudius. Vina ovoga kraja poznata su u Beu i Zagrebu ve sredinom 19. stoljea.
Razvoj suvremenog vinogradarstva obiljeila je Hrvatska vinarska zadruga osnovana u
Voloderu 1913. Vinarstvo Moslavine danas se temelji na privatnoj inicijativi mnotva malih i
nekoliko veih vinara.
Moslavina je domovina autohtonih vina Moslavac i krlet koji je ujedno najkvalitetniji i
najtraeniji. Od ostalih sorti vina najpoznatiji su bijeli pinot, rizling (graevina) i od crnih
frankovka.
Vinske ceste izmeu Popovae i Kutine nude u brojnim kletima degustaciju i prodaju svojih
vina u buteljama ili izravno iz bave. Osim uivanja u vinima, ponosni vlasnici nude i
zakusku od domaih specijaliteta.
Kutina kao najvee mjesto vinorodne Moslavine od 2002. godine ima svoj Vinski dvor. Vinski
dvor zamiljen je kao sredinje i poetno mjesto kutinske i moslavake eno-gastronomske
ponude. To je mjesto u kome se koncentriraju sve drutvene aktivnosti u okolici vezane uz
vino, od degustacija i predavanja do izlobe vina koje vodi Udruga vinogradara i voara
"Lujo Miklaui" Kutina.

Posjet vinskim cestama Moslavine nudi poseban doivljaj i zasigurno e ostati u sjeanju
svakome tko posjeti ovaj vinorodni kraj u zagrljaju Lonjskog polja i trsnog gorja.
MOSLAVAKA GORA, 2.5.2009.
POZIV ZA NOVINARE
Na poziv Udruge Moslavaka vinska cesta, predsjednica Odbora za zatitu okolia Hrvatskog
sabora Marijana Petir i ministar turizma Damir Bajs, u pratnji eljka Lenarta, doupana
Sisako-moslavake upanije, u subotu, 2. svibnja 2009. obii e prvu vinsku cestu u Sisakomoslavakoj upaniji koja se nalazi u Moslavakoj gori, prvom regionalnom parku u
Hrvatskoj.
Program posjeta:

11,00 11,20 Posjet Vinariji Mika (vlasnik Vladimir Mika, Vinogradska 113,
Repunica, Kutina)
11,40 12,10 Obilazak Vinarije Trdeni (vlasnik Tomislav Trdeni, Popovaa)
12,10 12,30 Konferencija za tisak (u Vinariji Trdeni)

Zatiene prirodne vrijednosti doprinose turistikoj atraktivnosti nekog podruja te lokalnom

stanovnitvu omoguuju stjecanje dohotka kroz plasman prehrambenih proizvoda, smjetaj
gostiju kao i prodaju suvenira. Kako je uglavnom rije o ruralnom podruju, svaka
gospodarska djelatnost koja omoguuje ostanak ljudi na tom prostoru od iznimne je vanosti.
Vinske ceste su poseban oblik prodaje poljoprivrednih proizvoda jednog vinorodnog podruja
na kojem vinotoja i ostali sudionici, udrueni pod zajednikim nazivom vinske ceste, nude i
prodaju svoje proizvode, posebice vino i ostale seljake specijalitete.
Ministarstvo turizma je etirima programima, Batina u turizmu, Tematski putovi,
Izvorni suvenir te Zelena brazda, za ukupno 47 razvojnih turistikih projekata iz Sisakomoslavake upanije u 2008. godini dodijelilo 1,420.000 kuna. Ministarstvo turizma je u
proloj godine najvie sredstava za razvoj seoskog turizma dodijelilo upravo Sisakomoslavakoj upaniji.
Sisako-moslavaka upanija je s 80 tisua kuna poduprla projekt Tradicijski proizvodi u
okviru kojeg je osnovana Moslavaka vinska cesta. Temeljem tog projekta izraen je
Pravilnik o vinskim cestama Sisako-moslavake upanije te je dosad uvjete zadovoljilo 12
vinara iz Udruge Moslavaka vinska cesta. Ove godine upanija je s 80 tisua kuna poduprla
oznaavanje Moslavake vinske ceste (Izvedbeni projekt Oznaavanja Moslavake vinske
ceste te izradu i postavljanje turistike signalizacije).
Regionalni park Moslavaka gora proglaen je zbog iznimne geoloke, kulturne i povijesne
batine te znaajnih prirodnih vrijednosti (zatiena flora i fauna). Rije je o cjelovitom
umskom kompleksu proaranom slikovitim pejzaom vinograda i potonih dolina to
predstavlja jedinstven spoj zatiene prirode i krajobraza oblikovanog tradicionalnom
poljoprivrednom djelatnou. Stoga je opstanak ljudi na podruju Moslavake gore od
iznimne vanosti radi ouvanja njezinih vrijednosti.

RUTE - Kutina:
I. Vinska ruta 10,5 km: Kutina - Vinogradska - Kutinska lipa -Kutina;
obuhvaa dio Moslavake vinske ceste, baroknu crkvu sv. Marije Snjene, vidikovce,
tradicijske drvene kue u Crkvenoj ulici.
II. Naftna ruta 23 km: Kutina - Miinka - Gojlo - Zbjegovaa - Ilova - Batina - Husain Kutina;
obuhvaa crkve, vidikovce, prvo sjedite Naftaplina i kolijevku naftatva, tradicijske drvene
kue.
III. Rekreativna staza 35 km; Kutina - Kletite - Mikleuka - Ciglenica - Mramor brdo Repunica - Kutina;
obuhvaa crkve, vidikovce, krajobraze, vinsku cestu, PP Lonjsko polje.

Vinska biciklijada 2012

Manifestacija se odrava ve dvije godine za redom u sklopu Izlobe vina MoslaVina.
Namjenjena je svima koji vole biciklizam i rekreaciju, a ruta se sastoji od vonje po
moslavakoj vinskoj cesti gdje se u kletima (stajalitima) mogu kuati autohtona moslavaka
vina.
O ovogodinjoj vinskoj biciklijadi vie informacija uskoro.