1

1. POJAM POSLOVNOG PRAVA

Poslovno pravo je skup normi kojima se regulie pravni poloaj privrednih subjekata (statusno
pravo), njihov odnos prema dravi (reglementsko pravo), kao i poslovi koje obavljaju u
meusobnim odnosima.
Historijski razvoj poslovnog prava. Kao posebna grana prava poslovno pravo pojavilo se u
srednjem vijeku, razvojem gradova u sjevernoj Italiji, gdje je bio centar evropske trgovine. Prva
nacionalna kodifikacija poslovnog prava izvrena je u drugoj polovini XVII vijeka u Francuskoj
kroz 2 ordonanse kralja Luja XIV (o suhozemnoj i o pomorskoj trgovini). Dalja kodifikacija
nastavljena je u XIX vijeku.
Historijski razvoj poslovnog prava se moe svrstati u 3 faze: (1) dezintegracija; (2) inkorporacija
ius mercatoria u nacionalne kodifikacije i (3) ponovne tendencije integracije na regionalnom i
univerzalnom planu.
Predmet poslovnog prava su svi poslovi i odnosi koji nastaju u poslovnom prometu i svi odnosi
koji nastaju u toku poslovanja ili su sa njima u funkcionalnoj vezi. On obuhvata status privrednih
poslovnih subjekata, njihove meusobne poslovne odnose (robni i novani promet), kao i odnose
poslovnih subjekata i drave (reglementsko pravo).
1
2
2. IZVORI POSLOVNOG PRAVA
Ustav se ne pojavljuje kao neposredan izvor poslovnog prava.
Zakoni su najvaniji izvor poslovnog prava. Meu najznaajnijima u ovoj oblasti su: Zakon o
preduzeima, Zakon o stranim ulaganjima, Zakon o zadrugama, Zakon o osiguranju imovine i
lica, Zakon o bankama, Zakon o drutvima za upravljanje fondovima i o investicionim
fondovima, Zakon o Registru vrijednosnih papira, Zakon o Komisiji za vrijednosne papire itd).
Poseban znaaj ima Zakon o obligacionim odnosima.
Podzakonski akti (uredbe, pravilnici, uputstva i naredbe) kao izvor poslovnog prava su
najvaniji akti vlade.
3. IZVORI AUTONOMNOG POSLOVNOG PRAVA
Obiaj kao izvor prava. Prema ZOO, uesnici u obligacionim odnosima su duni da u pravnom
prometu postupaju u skladu sa dobrim poslovnim obiajima. Osim termina dobri poslovni
obiaji, ZOO koristi i termin trgovinski poslovni obiaji, a analizirajui odredbe ZOO moe
se doi do zakljuka da se ne radi o sinonimima.
Naime, dobri poslovni obiaji su pravila poslovne etike. Razvijaju ih privredne komore, koje
daju i potvrde o njihovom postojanju. Osnov za primjenu dobrog poslovnog obiaja je izriita
zakonska odredba.
Trgovinski poslovni obiaj je obiaj u uem pravno-tehnikom smislu. Da bi postao izvor
prava, potrebno je da ispuni odreene uslove: mora biti razuman, izvjestan, notoran i prihvaen
od veine privrednika, te dobar, tj. mora biti u skladu sa pravilima poslovne etike. Na osnovu
navedenog, trgovinski poslovni obiaj se moe definisati kao u praksi stvoreno pravilo postupanja
koje je u skladu
sa pravnim poretkom i moralom, i ija se primjena oekuje jer je ono izvjesno, opepoznato i
prihvaeno od veine privrednika.
Trgovinski poslovni obiaji mogu se klasificirati:
1
1. Na osnovu teritorijalne obuhvatnosti opi, regionalni i lokalni;
2
2. Prema strukama u kojima vae opi (horizontalni) vae u svim privrednim
djelatnostima, a posebni (vertikalni) se primjenjuju samo u pojedinim strukama.

U sluaju kolizije razliitih obiajnih pravila jai su obiaji koji dolaze sa ueg strukovnog ili
teritorijalnog podruja.
Obiaji kao nepisano pravilo se mogu dokazivati na vie naina i to:
1
- putem uzansi, ako su kodificirani;
2
- uvjerenjima trgovakih asocijacija (komore-berze);
3
- putem sudskih odluka;
4
- ponekad i sam zakon upuuje na primjenu obiaja, a njihova sadrina predstavlja
faktiko pitanje.
Uzanse kao izvor prava. Uzanse su poslovni obiaji sistematizirani u zbornike. Mogu se podijeliti
na ope i posebne, u zavisnosti od toga da li vae za sve poslove u privredi ili za pojedine struke
odnosno vrste poslova. U sluaju meusobne kolizije, one uzanse koje dolaze sa ueg podruja su
naelno jae.
U naoj pravnoj tradiciji, Ope uzanse za promet robom donijela je Glavna dravna arbitraa
FNRJ 1954.godine, a kasnije je za to bio ovlaten Vrhovni privredni sud. Donoenjem ZOO
1978.godine, Ope uzanse su od manjeg znaaja, jer je zakon svojevrsna kodifikacija
obligacionog odnosno poslovnog prava.
Prema ZOO, na obligacione odnose se primjenuju uzanse ako su stranke njihovu primjenu
ugovorile ili ako iz okolnosti proizilazi da su htjele njihovu primjenu. Uzanse su supsidijaran
izvor poslovnog prava i u sluaju suprotnosti uzansi i dispozitivnih normi ZOO, do primjene
uzansi moe doi samo ako stranke izriito ugovore njihovu primjenu.
to se tie posebnih uzansi, postojee posebne uzanse se mogu klasificirati u 3 grupe:
1
1. Posebne uzanse za promet poljoprivrednim proizvodima;
2
2. Posebne uzanse koje reguliu poslove vezane za odreeno mjesto tu spadaju Luke
uzanse;
3
3. Treu grupu ine: Posebne uzanse za pomet blokova i ploa od kamena, mermera i
granita, Posebne uzanse o graenju, posebne uzanse za ugostiteljstvo, te Posebne uzanse za
promet robe na malo.
Opi uslovi poslovanja i formularni ugovori kao izvor prava. Opi uslovi poslovanja sadre
pravila i uslove poslovanja koje samostalno donose privredni subjekti i njihove transnacionalne
korporacije. Mogu biti izdati kao opi uslovi na formularu ugovora (formularni ugovor) ili u
obliku tipskih ugovora. U teoriji je sporno da li opi uslovi poslovanja i tipski (formularni)
ugovori ine tzv.formularno pravo, mogu li biti izvori poslovnog prava i kakva je njihova pravna
priroda. S tim u vezi postoje 3 teorije:
1
1. Normativna teorija, koja ope uslove uporeuje sa propisima;
2
2. Ugovorna teorija koja opim uslovima daje karakter ugovora i
3
3. Mjeovita normativno-ugovorna teorija, po kojoj opi uslovi i formularni ugovori
sadre i javnopravne i obligacionopravne elemente.
Usvojeno je miljenje da u svakom pojedinom sluaju treba cijeniti znaaj odreenog opeg
uslova poslovanja. Ako je opeusvojen u odreenoj privrednoj brani, on predstavlja poslovn
obiaj, tj profesionalno pravo te brane i kao takav spadaj u domen obligacionog prava.
Opi uslovi poslovanja moraju biti objavljeni na uobiajeni nain i druga ugovorna strana mora
biti upoznata sa njihovim sadrajem prije zakljuivanja ugovora. Obino se tampaju na poleini
formularnog ugovora ili se posebno objavljuju. Obavezujui su za ugovorne strane ako su im bili
poznati ili su im morali biti poznati u vrijeme zakljuenja konkretnog ugovora. U poslovnoj
praksi se smatra da su opi uslovi poslovanja bili poznati drugoj ugovornoj strani samim tim to
su bili javno publikovani.

Pravilo je da se opim uslovima poslovanja ne smiju stvarati monopolistike pogodnosti za

odreene privredne subjekte na tritu. Zbog toga sva zakonodavstva predviaju odreena
sredstva upravne i sudske kontrole nad njima.
Formularni ugovori su ugovori koji su napisani na formularima koje unaprijed sastavljaju
privredni subjekti. Postoje 2 vrste ovih ugovora: tipski i adhezioni. Tipski formularni ugovor je
ponuda drugoj strani da zakljui ugovor. Druga ugovorna strana moe ugovor prihvatiti u cjelini
ili traiti odreene izmjene pojedinih klauzula. Dakle, mogue je pregovaranje i obezbjeenje
ravnopravnosti ugovornih strana. Adhezioni ugovori ili ugovori po pristupu su takoe jedan od
oblika formularnih ugovora. Ugovor je sainjen na formularu jedne ugovorne strane i druga ako
hoe da ga zakljui mora ponueni formular prihvatiti u cjelosti. Nema mogunosti izmjene niti
pregovora u tom pravcu.
Sudska i arbitrana praksa ne mogu biti direktan izvor prava, kao ni pravna nauka.

II - PRIVREDNA DRUTVA
4. POJAM I OBLICI PRIVREDNIH DRUTAVA
Privredno (trgovako) drutvo je poslovni subjekt sa statusom pravnog lica koji samostalno
obavlja poslovnu djelatnost u cilju sticanja dobiti. Ono po pravilu predstavlja ugovornu zajednicu
2 ili vie pravnih subjekata, koja ulau kapital i rad da pod zajednikim imenom (firmom)
obavljaju registrovanu poslovnu aktivnost sa ciljem sticanja profita.
Zajedniki elementi privrednih drutava. Bitni elementi svih privrednih drutava su: osnivaki
akt, pravni subjektivitet, udruivanje osnivakog kapitala, samostalno obavljanje registrovane
djelatnosti, da je privredno drutvo profitna organizacija i da imovinskopravno odgovara za
obaveze stvorene u pravnom prometu.
Ugovor kao osnivaki akt je formalan. Mora biti u pisanoj formi i mora biti potpisan od svih
osnivaa ili njihovih punomonika i ovjeren kod suda ili drugog nadlenog organa u skladu sa
Zakonom. Izuzetno, kod jednolanih drutava osnivaki akt je odluka o osnivanju drutva.
Pravni subjektivitet privrednog drutva znai da drutvo moe u pravnom prometu sticati prava
i preuzimati obaveze, moe biti vlasnik imovine i moe tuiti i biti tueno. Pravna sposobnost
privrednog drutva ispoljava se kroz 4 bitna elementa:
1
1. vrsta i trajna organizacija sa organima preko kojih stupa u poslovne odnose sa treim
licima;
2
2. Doputeni cilj zbog kojeg je osnovano;
3
3. Samostalnost u pravnom prometu, neovisno od lanova drutva;
4
4. Posebna imovina, koja je odvojena od imovine lanova.
Ulaganje kapitala osnivaa je uslov nastanka privrednog drutva. Osnivaka glavnica mora biti
formirana u minimalnom iznosu koji je zakonom propisan za pojedine oblike privrednih drutava.
Za drutva lica se po pravilu minimalni iznos osnovnog kapitala ne propisuje zakonom, ve je to
stvar ugovorne autonomije. Ulozi osnivaa mogu biti u stvarima, pravima i novcu, ali njihova
vrijednost mora biti iskazana u novcu. Mogue je da ulaga zadri pravo svojine na uloenim
stvarima, a da na drutvo prenese samo pravo koritenja. Tada se uspostavljaju pravni odnosi
plodouivanja, upotrebe, zakupa odnosno lizinga, to podrazumijeva da u osnivaki kapital
drutva ulazi prihod od unesenog dobra, ali ne i vrijednost samog dobra.
Izuzetno, kod drutva lica ulozi osnivaa mogu biti u radu i uslugama. Osniva sa takvim ulogom
je ravnopravan lan sa osnivaima iji je ulog u novcu ili naturi. U teoriji ima stanovita da ulozi
u radu i uslugama ne mogu biti predmet ulaganja u privredna drutva, i to iz 2 razloga: (1) lini
rad i usluge se ne mogu unaprijed procijeniti i (2) nad tim ulozima se ne moe provesti prinudno
izvrenje.
Samostalno obavljanje djelatnosti znai da drutvo u pravnom prometu po pravilu nastupa u
svoje ime i za svoj raun, a za obaveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

Drutvo je profitna organizacija, to znai da se osniva radi postizanja ekonomskih (lukrativnih)

ciljeva, odnosno sticanja dobiti.
Imovinska odgovornost privrednih drutava nastaje trenutkom registracije. Upis u registar
proizvodi pravno dejstvo prema treim licima esnaestog dana po objavljivanju rjeenja o
registraciji drutva.
Vrste privrednih drutava su drutva lica i drutva kapitala. U drutvima lica dominiraju lini
elementi. Njihovi lanovi odgovaraju neogranieno solidarno za obaveze drutva. Solidarna
odgovornost uslovljava jednakost njihovih uloga po vrijednosti i specifina rjeenja kod
raspolaganja ili prenosa udjela (pravo pree kupovine i potrebna saglasnost ostalih lanova za
prenos udjela na trea lica). U drutva lica spadaju drutvo neograniene odgovonosti i
komanditno drutvo.
Drutva kapitala su privredni subjekti gdje je odluujui kapital. Imovina drutva je odvojena od
imovine lanova. lanovi drutva ne mogu biti tueni niti odgovarati za obaveze drutva. Oni
snose poslovni rizik samo do visine svog uloga. Izuzetno, za obaveze drutva e u sluaju
zloupotrebe odgovarati dioniar u dd, vlasnik udjela u doo i komanditor u kd. U drutva kapitala
spadaju dd i doo.
Pravna priroda privrednog/trgovakog drutva obraena je kroz 3 osnovne teorije: teorija
ugovora, teorija institucije i mjeovita teorija.
Teorija ugovora drutvo smatra ugovornom tvorevinom. Ugovorom se odreuje njegova pravna
struktura, pravna organizacija i sve ostale funkcije. Prema ovoj teoriji, ako ugovor ne sadri
odreena rjeenja, treba primijeniti opa pravila obligacionog prava.
Teorija institucije trgovako drutvo posmatra kao posebnu pravnu instituciju (pravno lice). Ona
ne negira znaaj ugovornih pravila, ali smatra da u ureenju samog drutva i naina njegovog
poslovanja kogentne zakonske norme imaju dominaciju nad ugovornim pravilima.
Teorija o mjeovitoj pravnoj prirodi trgovakih drutava smatra da drutva nisu u potpunosti ni
ugovori niti institucije. U njima paralelno postoje pravila ugovornog prava, zakonska pravila, kao
i pravila autonomnog prava kroz statute i odluke organa upravljanja. Kod drutava personalnog
tipa preovladavaju ugovorna pravila, a kod drutava kapitala pravila zakona i autonomnog prava.
Sistemi osnivanja privrednih/trgovakih drutava. Postoje 3 osnovna sistema: koncesioni,
normativni i sistem zakona ili upravnog akta. Pozitivna zakonodavstva u pravilu kombinuju sva 3
sistema, s tim da je jedan od njih uvijek osnovni (dominantan).
Sistem koncesije (dozvole) podrazumijeva osnivanje drutva na osnovu prethodne dozvole koju
izdaje nadleni dravni organ. Ta dozvola (koncesija) je po pravilu konstitutivne prirode.
Prilikom odluivanja o davanju dozvole, dravni organ je ovlaten da ocjenjuje svrsishodnost
osnivanja drutva, kao i druge uslove koje smatra potrebnim.
Normativni sistem (sistem prijave) je dominantan. On podrazumijeva da su uslovi i postupak
osnivanja drutva unaprijed utvreni propisom, a funkcija dravnog organa svodi se na
osiguranje primjene zakonskih propisa. On je duan izvriti registraciju drutva ako utvrdi da su
ispunjeni svi zakonski uslovi. Pritom nije ovlaten da ispituje cjelishodnost osnivanja kao u
koncesionom sistemu.
Sistem zakona ili upravnog akta primjenjuje se pri osnivanju javnih preduzea. Osnivaki akt je
akt dravnog organa - zakon ili upravni akt.
5. INDIVIDUALIZACIJA PRIVREDNIH SUBJEKATA U PRAVNOM PROMETU
Poslovni individualitet na tritu privredno drutvo ostvaruje putem obaveznih atributa. Atributi
se po znaaju i obaveznosti mogu podijeliti na obavezne i fakultativne. Obavezni su: firma,
djelatnost, sjedite, dravljanstvo (nacionalna pripadnost) i jedinstveni identifikacijski broj.

U fakultativne atribute spadaju oni koji postoje da bi se privredni subjekt ili njegov proizvod
razlikovao od ostalih, odnosno da bi se izgradio poslovni imid. Tu spadaju robni i usluni igovi,
uzorci i modeli.
Firma predstavlja individualnu oznaku pod kojom jedan poslovni subjekt ima pravo i obavezu da
posluje i da se u svom poslovanju tako potpisuje. Odreuje se aktom o osnivanju. U pravnoj
teoriji postoji podjela na:
1
a) Drutva sa personalnom firmom, koja su ustvari drutva lica (dno, kd i individualni
trgovac) jer se u firmu unose njihova imena, jedno ili vie njih. Individualizacija ovih drutava,
kojom se ona razlikuju od svojih osnivaa u pravnom prometu, vri se tako to se uz ime firme
drutva obavezno oznaava pravni oblik drutva (npr.ovi i drugi, d.n.o.).
2
b) Drutva sa realnom firmom, pod kojim posluju drutva kapitala. Iz firme se obavezno
vidi predmet poslovanja i ne unose se imena dioniara niti osnivaa drutva. Firma drutva
kapitala obavezno mora sadravati oznaku oblika drutva (d.d. ili d.o.o.).
Elementi firme se mogu podijeliti na doputene, uslovno doputene i nedoputene. Doputeni
elementi se dijele na obavezne i fakultativne. Obavezni su:
1
1. Ime (firma) privrednog drutva;
2
2. oznaka djelatnosti (proizvodnja maina, graevinarstvo, finansijsko posredovanje i sl);
3
3. oznaka sjedita, ukljuujui i adresu;
4
4. oznaka oblika organizovanja (DD, DOO, KD, KDD, STR, SUR i sl).
U fakultativne elemente spadaju dodaci u vidu slika, crtea, skica, koji se mogu koristiti kao
usluni i robni igovi. Fakultativni elementi mogu oznaavati i povezanost privrednih drutava
(npr.holding, koncern, povezano drutvo i sl).
Uslovno doputeni sastojci firme su oni koji ulaze po posebnom odobrenju, a tu spadaju rijei
BiH, Federacija, naziv kantona, grada, opine ili njihove izvedenice ili skraenice. Imena
odreenih znamenitih linosti mogu se unijeti u firmu uz odobrenje njihovo ili njihovih zakonskih
nasljednika. Sud e na zahtjev organa, lica ili zakonskih nasljednika izbrisati uslovno doputene
elemente.
Nedoputeni elementi su svi oni koji se na osnovu zakonske zabrane ne mogu unijeti u firmu. To
su: oznake ili rijei protivne zakonu, usluni i robni znakovi drugih pravnih ili fizikih lica,
slubeni simboli ili znakovi, nazivi ili simboli stranih drava ili meunarodnih organizacija, kao i
rijei ili znakovi koji bi mogli stvoriti zabunu u prometu.
Upotreba firme. Firma se onako kako je registrovana mora upotrebljavati u prometu i istai na
poslovnim prostorijama, bilo puna ili skraena, a moe i kumulativno. Poslovna pisma moraju
sadravati firmu i sjedite drutva.
Pravna i poslovna zatita firme. Firma uiva viestruku pravnu zatitu:
1
a) U postupku registracije - zakonska zatita koja se provodi po slubenoj dunosti od
nadlenog registarskog suda. Sastoji se u tome to sud nee upisati pod istom firmom 2 poslovna
subjekta koji obavljaju istu ili srodnu djelatnost na njegovom podruju. Ako su za upis prijavu
podnijela 2 subjekta, prioritet ima onaj koji je ranije dostavio prijavu;
2
b) Nakon registracije - po osnovu opravdanog poslovnog interesa drutva. Ova zatita se
ostvaruje iskljuivo po zahtjevu (tubi) poslovnog subjekta koji smatra da je njegova firma
povrijeena. Rok za podnoenje tube je 3 godine od dana kad je u sudski registar upisana tuena
firma. Tuba se moe podnijeti sudu sjedita tuitelja ili sudu sjedita tuenog. Tubeni zahtjev
moe biti usmjeren na zabranu upotrebe firme od strane tuenog i njeno brisanje iz registra,
naknadu tete i javno objavljivanje presude.
3
c) Krivinopravna zatita zbog neovlatenog koritenja tue firme ili obiljeja.
Zbog nejasnoe u razlikovanju imena i drugih elemenata firme (zatitnog znaka, iga, crtea),
neovisno od koritenja prava na tubu, mogue je da privredna drutva zatitu ostvaruju i na

osnovu propisa u nelojalnoj konkurenciji ili o zatiti intelektualnog i industrijskog vlasnitva.

Prednost ovog oblika zatite je u tome to registracija firme nije pretpostavka za traenje zatite i
to podnoenje tube nije vezano za prekluzivni rok, a zatita se moe traiti i u inostranstvu.
Upis firme u javni registar drutava i prenos firme drutva. Firma se obavezno upisuje u sudski
registar ili javni registar privrednih drutava. Poto je firma esto sinonim za samo drutvo, vai
princip neotuivosti imena (firme) od drutva, ve samo zajedno sa drutvom. Princip
neodvojivosti firme od poslovnog subjekta spreava dovoenje u zabludu treih lica u pravnom
prometu.
Naela firme privrednog subjekta su:
1
- Naelo obaveznosti (obligatornosti) firme - svaki tip poslovnog subjekta mora imati
firmu, firma mora biti naznaen u osnivakom aktu, upisana u sudski registar i istaknuta na
poslovnim prostorijama, a poslovni subjekt je mora upotrebljavati u svom komuniciranju;
2
- Naelo istinitosti svi elementi firme treba da odgovaraju stvarnom stanju, kako su
upisani u sudski registar;
1
- Naelo posebnosti (distinkcije) firme firma jednog drutva se mora jasno razlikovati
od firmi drugih drutava. U sudski registar istog suda ne mogu biti upisana 2 subjekta sa istom ili
slinom firmom, a koji obavljaju istu ili srodnu djelatnost. Sud o tome vodi rauna po slubenoj
dunosti;
2
- Naelo javnosti (publiciteta) firme firma je atribut koji je svo vrijeme izloen
javnosti. Sve izmjene u firmi podlijeu naelu publiciteta;
3
- Naelo zakonitosti obavezuje registar da ne udovolji zahtjevu za registraciju firme koja
ne sadri obavezne elemente ili sadri zabranjene elemente.
Djelatnost (predmet poslovanja) poslovnog subjekta ine utvrene poslovne aktivnosti kojima se
on bavi i koje su upisane u sudski registar. Da bi se registrovao za odreenu djelatnost, poslovni
subjekt mora ispunjavati posebne uslove za obavljanje te djelatnosti. Ako su ispunjeni posebni
uslovi, poslovni subjekt moe registrovati jednu ili vie djelatnosti, a pod odreenim uslovima
moe obavljati i djelatnosti koje nisu upisane u sudski registar: to je u sluaju kad se
neregistrovane djelatnosti vre u manjem obimu ili povremeno, a neposredno slue slue
registrovanoj djelatnosti i doprinose racionalnijem poslovanju tj. potpunijem iskoritavanju
pomonih materijala.
Djelatnost je promjenjiva kategorija. Odluku o promjeni donosi nadleni organ drutva s tim to
se mijenja osnivaki akt i registracija. Sa pravnog stanovita, promjena djelatnosti je proirivanje,
suavanje ili zamjena predmeta poslovanja.
Djelatnosti su klasificirane Standardnom klasifikacijom djelatnosti (SKD), koja je u na pravni i
ekonomski sistem uvedena posebnim Zakonom o SKD i na osnovu njega donesenom Odlukom o
SKD. Utvrena klasifikacija predstavlja obavezan standard i slui za potrebe statistike, planiranja
i istraivanja, poreskih, carinskih i drugih evidencija.
Prema naem pozitivnom pravu, ugovor zakljuen izvan registrovane djelatnosti je pravno valjan
za trea lica ako su ispunjena 2 uslova: (1) da ga je zakljuilo lice koje je ovlateno za zastupanje
i (2) da je tree lice bilo savjesno, tj. da nije znalo ili moralo znati da je ugovor izvan registrovane
djelatnosti njegovog saugovaraa.
Sjedite. U naem pravu prihvaen je formalni kriterij, tako da se sjeditem poslovnog subjekta
smatra mjesto koje je upisano u javni registar drutava, a osnivai to mjesto odreuju
osnivakimm aktom. Meutim, ovako odreeno sjedite drutva se ne moe razlikovati od
mjesta obavljanja djelatnosti koja se obavezno registruje.
Po realnom kriteriju, koji je prihvaen u vie zemalja, sjedite drutva je mjesto u kome se
obavlja njegova djelatnost ili iz kojeg se upravlja drutvom. Ako se djelatnost obavlja u vie
mjesta, sjeditem se smatra ono mjesto koje je utvreno aktom o osnivanju i upisano u registar.
Sjedite ima viestruk pravni znaaj. Prema njemu se odreuje: mjesna nadlenost suda,
upravnih organa i organa kontrole, mjesto zakljuenja i izvrenja ugovora ako ugovorom nisu
odreeni, mjerodavno pravo, karakter ulaganja (domae ili strano).

Jedinstveni identifikacioni broj (matini broj). Svaki pravni subjekt po zakonu mora imati
identifikacijski broj kao poreski obveznik, koji dobiva od Poreske uprave FBiH, odnosno matini
broj u RS.
Imovina privrednih subjekata. Osnivaki (osnovni) kapital drutva je novana vrijednost uloga
koji lanovi (osnivai) moraju uplatiti prilikom osnivanja drutva. Iznos osnovnog kapitala
odreuje se osnivakim aktom, a minimalni osnovni kapital dd i doo fiksiran je zakonom. Opi
minimum
osnovnog kapitala dd je 50.000KM, a za doo 2.000KM. Vrijednost pojedinanog uloga ne moe
biti manja od 100KM.
U poslovnom pravu se primjenjuju odreeni principi unoenja (ulaganja) kapitala i odravanja
njegove vrijednosti za vrijeme poslovanja drutva. Ti principi su utvreni kogentnim normama, a
izraavaju se u slijedeem:
1
- osnovni kapital dd mora u cjelosti biti uplaen na poseban raun prije upisa drutva u
registar emitenata kod Komisije za vrijednosne papire;
2
- ulozi u novcu kod osnivanja dd ne mogu biti manji od propisanog minimuma
50.000KM;
3
- kod doo, do datuma podnoenja zahtjeva za registraciju, mora biti uplaen najmanje
zakonski minimum uloga u novcu (2.000KM);
4
- ulozi u stvarima i pravima moraju u cjelosti biti uneseni do dana podnoenja zahtjeva za
registraciju drutva;
5
- svaki lan drutva kao osniva je obavezan namiriti u novcu punu vrijednost uloga u
stvarima i pravima, ako bi vrijednost uloga u trenutku podnoenja zahtjeva za registraciju bila
manja od procijenjene vrijednosti u osnivakom aktu;
6
- osnivaki ulog kod drutva kapitala i kod doo ne moe se sastojati u radu i izvrenim
uslugama;
7
- poetna cijena dionice prilikom emisije ne moe biti ispod njene nominalne vrijednosti.
Razlika iznad nominalne vrijednosti je dionika premija;
8
- osnivai dd ne mogu raspolagati izvrenim uplatama dionica;
9
- trokovi osnivanja dd se ne mogu isplaivati na teret osnovnog kapitala;
10
- simultano osnivanje podrazumijeva bezuslovnu uplatu upisanih dionica u cjelosti.
Naelo odravanja vrijednosti osnovnog kapitala obavezuje drutvo da za svo vrijeme poslovanja
ima osnovni kapital najmanje u iznosu zakonskog minimuma, to se postie na 3 naina:
1
- zabranom smanjenja osnovnog kapitala ispod nominalne vrijednosti propisane
zakonom;
2
- zabranom dd da upisuje vlastite dionice, ogranienjem u sticanju vlastitih dionica;
3
- zabranom poveanja osnovnog kapitala za iznos vlastitih dionica.
Osnovni kapital dd podijeljen je na dionice, a kod doo na udjele. Upravljaka i imovinska prava
uea u drutvu srazmjerna su ueu u osnovnom kapitalu. Izuzetno se mogu emitovati
tzv.pluralne (privilegovane) dionice, koje odstupaju od naela proporcionalnosti.
Imovina i imovinska masa. Imovina je ukupnost imovinskih prava koja pripadaju jednom
poslovnom subjektu, a koja se mogu izraziti u novcu. ine je stvarna prava, obligaciona prava,
imovinski dio autorskih prava, prava industrijske svojine i udjeli u drugim poslovnim subjektima.
U imovinu ulazi i zahtjev za naknadu tete. Imovinska masa je ekonomska kategorija i obuhvata
sva ekonomska dobra koja pripadaju jednom privrednom licu. Samo aktiva se smatra dijelom
imovine privrednog subjekta, a pasiva je teret (obaveza) imovinske mase koja se iz te mase mora
isplatiti povjeriocima.
Imovina privrednog subjekta je jedinstvena, bez obzira na to gdje se njeni dijelovi nalaze.
Privredni subjekt moe imati samo jednu imovinu, bez obzira na njenu veliinu.

Pravni promet. Pravni promet oznaava prenos subjektivnih prava na predmetima imovine sa
jednog na drugi subjekt. Sutina pravnog prometa jeste u tome to se ne prenosi samo faktika
vlast sa jednog
lica na drugo kao to je to sluaj kod ekonomskog prometa, nego se prenosi i ovlatenje odnosno
pravna vlast koju objektivno pravo priznaje titularu na toj stvari.
6. REGISTRACIJA PRIVREDNIH SUBJEKATA
Registracija je po zakonom propisanom postupku dokumentovan upis zakonom odreenih
injenica i pravnih stanja privrednog subjekta u javni ili drugi registar. Voenje registara
privrednih subjekata u BiH je u nadlenosti redovnih sudova, a u uporednom pravu registre po
pravilu vode trgovaki sudovi. Po harmoniziranom pravu EU, sve drave lanice su obavezne
uspostaviti centralni registar privrednih subjekata.
Predmet upisa. U registar se upisuju sva pravna stanja koja se odnose na: osnivanje, promjene
statusnog oblika (transformacija), statusne promjene (spajanje, pripajanje, podjela), otvaranje
steajnog i likvidacionog postupka, i prestanak privrednog subjekta (brisanje). Postupak upisa
regulisan je posebnim zakonom1. Registar drutava po naem noveliranom pravu obuhvata
registar podataka i registar isprava. Registar podataka. Registarski podaci su pravnorelevantne
injenice koje se obavezno upisuju u registar drutava. Po propisima trgovakog prava,
registarskim podacima se smatraju:
1
1. firma i sjedite subjekta (puni i skraeni naziv firme, prevod na strani jezik i firmu
podrunice, te podaci o sjeditu drutva sa geografskim umjesto sa nazivom uluce i broja sjedita
drutva);
2
2. podaci o obliku drutva (dno, kd, dd, kda)
3
3. djelatnost (po pravilu u skladu sa standardnom klasifikacijom);
4
4. pri registraciji podrunice ili drugog dijela privrednog drutva: firma, sjedite,
djelatnost, firma i sjedite drutva iji je organizacijski dio podrunica, te podaci o prokuristi
podrunice ili drugog lica ovlatenog za zastupanje matinog drutva u poslovanju podrunice
(ako za podrunicu nije data posebna prokura).
5
5. imena i prebivalita lica ovlatenih za zastupanje drutva (lanovi dno, komplementari
kod komanditnog drutva i doo, opunomoeni komanditori, direktor i izvrni direktor dd i dno,
prokurista);
6
6. podaci o lanovima, ulozima i odgovornosti za obaveze drutva, o vlasnitvu,
osnovnom kapitalu, dionicama i udjelima;
7
7. podaci prema posebnom zakonu kojima se regulie postupak registracije privrednih
subjekata i dodatni podaci potrebni za bliu identifikaciju privrednog drutva (broj i datum
osnivakog akta, vrijeme na koje je osnovano drutvo, imena lanova upravnog i nadzornog
odbora dd i doo, prestanak drutva).
Registar isprava. Registarske isprave su dokumenti koje subjekti upisa (privredni subjekti)
prilau uz zahtjev za registraciju prijavu, koji se obavezno pohranjuje u zbirci isprava
registarskog organa. Pravna priroda registra. Registar drutava je javni registar, to znai da su
podaci iz registra dostupni svim zainteresiranim licima koja mogu izvriti uvid u upisane podatke
i traiti izdavanje izvoda, ovjerene kopije ili prepisa isprave za bilo koje registrovano drutvo.
Upis u javni registar privrednih drutava ima konstitutivno dejstvo, to znai da danom upisa
upisani subjekt stie pravnu i poslovnu sposobnost. Prema treim licima upis u registar ima
pravno dejstvo protekom 16.dana od dana objavljivanja rjeenja o izvrenoj registraciji poslovnog
subjekta, a prije tog dana samo prema nesavjesnim treim licima, tj. onima koja su znala za
upisane podatke ili sadraj isprava na osnovu kojih je izvrena registracija. Sam upis, bez valjane

objave, nema dejstvo prema treim licima. U sluaju nesaglasnosti izmeu objavljenih i stvarno
upisanih podataka, prednost imaju objavljeni podaci.
Prijava upisa. Postupak upisa se pokree prijavom. Prijavu je ovlateno i obavezno podnijeti lice
koje je aktima drutva ovlateno za njegovo zastupanje. Uz prijavu se prilau propisani
dokumenti i dokazi. Vanparnini postupak registracije je hitan i mora se zavriti u roku od 15
dana od dana prijema ispravne i potpune prijave za upis u javni registar drutva. O upisu sud
odluuje rjeenjem, a o procesnopravnim pitanjima zakljukom. Pravni lijekovi su alba i zahtjev
za zatitu zakonitosti.
Vrste upisa. Prema pravnim dejstvima, upisi se dijele na konane, privremene (uslovne) i
obavjetavajue.
Konani upis je upis kod kojeg se u registar unose injenice koje su bezuslovne i konane, bez
vremenskog ogranienja. Tu spada upis osnivanja, transformacije, statusnih promjena, prestanka
poslovnog subjekta, statusno povezivanje, upis lica ovlatenih za zastupanje. Konani upisi mogu
se brisati samo na osnovu pismenog zahtjeva ili tube rgistarskom organu.
Uslovni (privremeni) upis je prednotacija (predbiljeba) odreenih injenica ije trajanje je
vremenski ogranieno, tako da, kada se u odreenom roku ispune potrebni uslovi, uslovni upis se
pretvara u konani. Ovdje se upisuje otvaranje steajnog postupka ili postupka likvidacije, te
ogranienja prava steajnog dunika u raspolaganju imovinom. Kad se steknu uslovi za konani
upis, sud po slubenoj dunosti brie predbiljebe.
Obavjetavajui upis (zabiljeba, adnotacija) za cilj ima obavjetavanje drugih lica o
relevantnim injenicama vezanim za poslovni subjekt ili njegova odgovorna lica. Obuhvata upise
vezane za: zabranu bavljenja odreenom djelatnosti odnosno poslovima, upis privremenih mjera
zatite izreenih prema subjektu ili ovlatenim licima, te upis ogranienja u prometu. Kad istekne
vrijeme za koje je upisana, sud brie adnotaciju po slubenoj dunosti.
Naela registriranja:
1
1. Naelo obaveznosti (obligatornosti) znai da se po zakonu svi poslovni subjekti
obavezno upisuju u registar.
2
2. Naelo zakonitosti (legaliteta) podrazumijeva da se upis vri po zakonom
predvienom postupku, a upisuju se pravna stanja i podaci koje je odredio zakon. Sud na to pazi
po slubenoj dunosti.
3
3. Naelo javnosti (publiciteta) ima 2 aspekta. Prvi, sudski registar je javna knjiga i
svako je moe razgledati, prepisivati i iz nje traiti izvode. Drugi aspekt, podaci upisani u registar
suda objavljuju se u Slubenim novinama FBiH.
4
4. Naelo jedinstvenosti znai da se registar privrednih subjekata u FBiH vodi po
jedinstvenom federalnom Zakonu, na jedinstven nain.
5
5. Naelo konstitutivnosti znai da se faktike injenice u trenutku upisa pretvaraju u
pravne. Poslovni subjekt stie pravnu i poslovnu sposobnost danom upisa u registar, a iste gubi
danom brisanja.
1
6. Naelo istinitosti podrazumijeva da su podaci uneseni u sudski registar tani i istiniti u
formalnom i materijalnom smislu.
2
7. Naelo pismenosti (formalizma) je zastupljeno tokom cijele procedure upisa. Dokazi
usmene prirode se ne podnose niti izvode.
Neki autori kao posebna naela izdvajaju jo naelo savjesnosti i povjerenja, te naelo prioriteta
(prior tempore potior iure).
Ostale vrste registara. Ovdje spada Registar vrijednosnih papira, zemljine knjige, te posebne
evidencije brodova, aviona, poslovnih znakova i sl.

7. SUBJEKTI POSLOVNOG PROMETA

Kao subjekti poslovnog prometa mogu se javiti: individualni trgovac (samostalni obrtnik);
vlasnici samostalnih radnji, bez pravnog subjektiviteta; svi oblici privrednih drutava; berze;
javna preduzea (kompanije); svi oblici povezivanja drutava putem kapitala, kao to su holding,
koncern, razni fondovi i sl; ostali oblici pravnih lica, koja mogu biti i neprofitnog karaktera
(fondacije, zadruge i druge asocijacije).
8. ZASTUPANJE PRIVREDNIH SUBJEKATA
Zastupanje je pravni odnos na osnovu kojeg fiziko lice (zastupnik) obavlja neku pravnu radnju
za zastupanog (privredno drutvo, holding, koncern i sl). Ta radnja proizvodi dejstva neposredno
za zastupanog, sve dok se zastupnik kree u granicama svojih ovlatenja. Osnov za zastupanje
moe biti: zakon, statut ili ugovor o osnivanju drutva, ugovor o zastupanju (punomostvu), te
sudsko rjeenje kojim se imenuje steajni ili likvidacioni upravnik.
Za razliku od zastupanja, predstavljanje je istupanje u ime poslovnog subjekta bez stvaranja
imovinsko-pravnih obaveza. Predstavnik daje izjave volje koje ne proizvode imovinskopravne
uinke za drutvo.
Zastupnici poslovnih subjekata tradicionalno se dijele na slobodno i vezano osoblje. Slobodno
osoblje ine fizika lica koja na osnovu zakona, sudskog akta ili iz prirode drutva imaju
ovlatenja za zastupanje poslovnog subjekta. To su: generalni direktor, predsjednik uprave
drutva, lanovi DNO (javni drugari), komplementari, te steajni i likvidacioni upravnik.
Vezano osoblje (officers) su lica koje imenuje i razrjeava generalni direktor ili predsjednik
uprave. Tu spadaju: izvrni direktori, pomonici direktora, punomonici, rukovodno osoblje svih
rangova.
Vrste privrednih zastupnika. Zakonski zastupnici su lica ija ovlatenja za zastupanje se
zasnivaju na samom zakonu. To su generalni direktor ili predsjednik uprave drutva kapitala,
odnosno lanovi drutva lica. Drutvo ne moe postojati bez zakonskog zastupnika, jer sud nee
izvriti registraciju. Sadraj ovlatenja zaposlenog zastupnika je zakljuivanje ugovora i vrenje
drugih pravnih poslova i radnji. Pored funkcije zastupanja i predstavljanja drutva, zakonski
zastupnik po samom zaknu vri i poslovodnu funkciju, to ukljuuje i odgovornost za nezakonit
rad drutva.
Ovlatenja zakonskog zastupnika mogu biti ograniena. Ogranienja se obavezno upisuju u
registar, jer u suprotnom nemaju dejstvo prema treim licima.
U teoriji su poznata 3 modaliteta ogranienja zakonskog zastupnika:
1
a) Da je za zakljuivanje ugovora potrebna saglasnost odreenog dravnog organa ili
organa drutva, koje se moe dati prethodno, istovremeno ili naknadno;
2
b) kvalitivna ograniena zastupnika znae da odreene ugovore bez obzira na vrijednost
zastupnik moe sklopiti samo uz saglasnost nadlenog organa drutva;
3
c) kvantitativna ogranienja, koja se odnose na vrijednost zakljuenog ugovora bez obzira
na vrstu.
U praksi se koristi kombinacija sva 3 modela.
Statutarni zastupnici. Pojam statutarni zastupnici je pravno-tehniki izraz za sva lica koja su
na osnovu statuta ili ugovora o osnivanju drutva ovlatena za zastupanje. Statutarni zastupnici
mogu biti samo zaposlenici drutva, s tim to mogu biti iz slobodnog ili vezanog osoblja.
Zastupnitvo i eventualna ogranienja se obavezno upisuju u javni registar drutva. Statutarni
zastupnici postoje uporedno sa zakonskim zastupnicima, ali se meusobno ne iskljuuju ve
koordiniraju. Obino su to predsjednik nadzornog odbora, predsjednik drutva ili skuptine

drutva, razno rukovodno osoblje, sekretar drutva, kao i rukovodioci pojedinih organizacijskih
cjelina.
Zastupnici odreeni aktom suda. U ovu kategoriju spada steajni upravnik.
Punomostvo je posebna vrsta voljnog zastupanja koje se zasniva na pravnom poslu, odnosno
ugovoru o punomostvu. Ugovorom zastupnik drutva na drugo lice prenosi dio svojih
ovlatenja. Sam taj pravni odnos, kao i formalni akt, naziva se punomo, punomoje ili
opunomoenje. Davanjem punomoi ne prestaje zakonsko ili statutarno zastupnitvo lica.
Za punomo u poslovnom pravu vae slijedea pravila:
1
- daje se u pisanoj formi;
2
- punomonik moe biti pravno ili fiziko lice;
3
- punomonik moe preduzimati samo one radnje na koje je ovlaten i u granicama
ovlatenja;
4
- ako je dobio opu (generalnu) punomo, punomonik moe preduzimati samo poslove
koji spadaju u redovno poslovanje drutva, iznad toga mora imati posebnu punomo;
5
- prema zakonu, punomonik mora imati posebnu punomou slijedeim sluajevima:
mjenini poslovi, preuzimanje jemstva i svih vrsta garancija, poravnanje i oprost duga, besplatna
cesija, intercesija, zasnivanje realnih tereta na imovini, odluivanje o arbitrai, te odricanje od
tubenog zahtjeva.
6
- statutom moe biti predvieno da je za davanje punomoi potrebna saglasnost organa
upravljanja ili zakonskog zastupnika.
Prema pravilima obligacionog prava postoji vie vrsta punomostva:
1
1) opa (generalna);
2
2) posebna (specijalna);
3
3) poslovna punomo po zaposlenju;
4
4) punomo trgovakog putnika.
Poslovno punomostvo. Poslovni punomonik je zaposleno lice koje privredno drutvo odnosno
individualni trgovac ovlauje da u ime zastupanog zakljuuje ugovore i druge pravne radnje koji
su uobiajeni za poslovnu djelatnost zastupanog. Ovo punomostvo sadri zakonska ogranienja.
Poslovni punomonik ne moe otuiti ni opteretiti nekretnine zastupanog, ne moe preuzeti
mjenine niti obaveze jemstva i ne moe uzeti zajam niti voditi spor za zastupanog. Za ovakve
radnje poslovni punomonik morao bi imati specijalnu punomo.
Osim navedenih, vlastodavac svojom voljom moe nametnuti i dodatna ogranienja.

Punomostvo po zaposlenju. Punomonik po zaposlenju je pravnotehniki termin za punomo

lica koja u drutvima rade na takvim poslovima ije je obavljanje vezano za zakljuivanje i
izvrenje odreenih ugovora (prodavci u prodavnicama, ugostiteljstvo, turizam itd). Da bi jedno
lice bilo punomonik po zaposlenju, nije potreban poseban ugovor o punomostvu.
Trgovaki putnik je lice koje je u ime drutva ovlateno preduzimati samo one poslove koji se
odnose na prodaju robe i koji su navedeni u punomoi. Ovlatenje na zakljuivanje ugovora mora
biti nesumnjivo, u suprotnom se smatra da moe samo prikupljati ponude (porudbine). Iako je
ovlaten da proda robu, trgovaki putnik nije ovlaten da naplati cijenu, niti da proda robu na
kredit. Za te radnje mora imati specijalnu punomo. Pored ovlatenja na prikupljanje ponuda,
punomo trgovakog putnika standardno sadri i slijedea ovlatenja:
1
- da prima reklamacije na pravne i materijalne nedostatke isporuene robe;
2
- da prima izjave u vezi sa izvrenjem ugovora zakljuenih njegovim posredovanjem;
3
- da u ime vlastodavca preduzima potrebne mjere radi ouvanja njegovih interesa iz tog
ugovora.
Prokura je najira trgovaka punomo, iji su sadraj i obim ovlatenja usmjereni na sveukupno
poslovanje poslovnog subjekta. Sadraj ovlatenja i ogranienja prokure iskljuivo su odreeni
zakonom i on ne zavisi od volje trgovakog drutva, odnosno ne moe biti izmijenjen statutom ili
ugovorom o osnivanju. Izvan zakonskih ogranienja, prokurista je neogranien. Zakonsko
ogranienje odnosi se na raspolaganje nepokretnom imovinom. Naime, prokurista ne moe vriti
raspolaganje i optereivanje nepokretne imovine zastupanog, osim ako za to nije izriito i
posebno ovlaten.
to se tie davanja prokure, vae slijedea pravila:
1
- prokuru daje generalni direktor, odnosno uprava drutva i to u pisanoj formi;
2
- ne moe sadravati nikakva ogranienja zasnovana na statutu, ugovoru o osnivanju ili
odluci organa poslovodstva;
3
- prokura je neprenosiva, upisuje se u sudski registar i javno objavljuje u slubenom
glasilu.
Prokurator (prokurista) moe biti samo poslovno sposobno fiziko lice koje je struno i kod kojeg
ne postoji konflikt interesa u odnosu na drutvo.
Za prestanak prokure vae opa pravila o prestanku punomoi, ukljuujui steaj i likvidaciju
principala, kao i opoziv. Prestanak se upisuje u sudski registar i javno objavljuje.
Razlikuju se 2 vrste prokure: pojedinana (samostalna, individualna) i zajednika (kolektivna). U
nekim pravima mogua je i njihova kombinacija. Pojedinana (individualna) prokura postoji kad
je data jednom ili vie lica, s tim to svaki od prokuratora djeluje samostalno i ima puna
ovlatenja koja prokura sadri po zakonu. Kod zajednike (kolektivne) prokure, pravni poslovi i
radnje su punovani samo ako postoji saglasna volja svih prokuratora.
Prekoraenje granica ovlatenja. Ako zastupnik prekorai granice svojih ovlatenja, to e za
zastupanog proizvesti obavezu samo ukoliko naknadno odobri preduzetu radnju (ratihabitacija).
Odobrenje se moe dati iskljuivo za cijeli posao, a ne za pojedine dijelove i to usmeno ili
pismeno. Nuno je da ratihabitacija bude uinjena u roku koji je po redovnom toku stvari
potreban da se ugovor takve vrste razmotri i ocijeni.
Ako zastupani odbije ratihabitaciju ili vrijeme za njeno davanje istekne, zastupnik i zastupani e
solidarno odgovarati savjesnom treem licu za prouzrokovanu tetu.

III IMOVINSKA ODGOVORNOST PRIVREDNIH SUBJEKATA

Osnov odgovornosti privrednih subjekata moe biti zakon, ugovor i drugi osnovi nastanka
obligacija (delikt, neosnovano bogaenje, poslovodstvo bez naloga). S tim u vezi razlikuju se
graanskopravna, administrativna i krivina odgovornost. Graanskopravna odgovornost je
imovinska odgovornost privrednog subjekta koja obuhvata ugovornu i vanugovornu odgovornost
za civilne delikte kojima je prouzrokovana teta nekom drugom pravnom subjektu.
9. ODGOVORNOST PRIVREDNOG SUBJEKTA ZA SOPSTVENE OBAVEZE
Odgovornost poslovnog subjekta za vlastite obaveze zasnovana je na zakonu, ne moe se
iskljuiti ili ograniiti autonomnim aktom poslovnog subjekta, a obuhvata cjelokupnu njegovu
imovinu. Izuzetno, neki objekti imovine privrednog subjekta u izvrnom postupku ne mogu biti
predmet individualnog izvrenja, jer se izuzimaju u cilju omoguavanja poslovanja drutva. Ovo
ne vai za postupak steaja kao generalnog (opeg) izvrenja, kad se kompletna imovina, bez
izuzetka, pretvara u steajnu masu.
Odgovornost za drugog. Postoji nekoliko sluajeva kad poslovni subjekt (drutvo, holding)
odgovara za obaveze ili radnje drugih lica zbog posebnog pravnog odnosa koji ima sa tim licem.
Vrste odgovornosti za drugog. Odgovornost za drugog po vrsti moe biti solidarna i supsidijarna,
a po obimu ograniena i neograniena. Ako drugaije nije izriito navedeno u aktu na kome se
odgovornost zasniva, zakonska pretpostavka je da se radi o neogranienoj solidarnoj
odgovornosti.
Solidarna odgovornost znai svi dunici odgovaraju istovremeno i bezuslovno, s tim da se
potraivanje povjerioca moe naplatiti samo jednom. Solidarna odgovornost se ustanovljava
zakonom ili ugovorom izmeu solidarnih dunika i upisuje u javni ili sudski registar, kako bi se
trea lica mogla upoznati da solidarnost postoji. Zakonska solidarna odgovornost postoji kod
lanova d.n.o. i komplementara u komanditnom drutvu. Svaki solidarni dunik moe prema
povjeriocu isticati objektivne prigovore, kao to su: prigovor dospjelosti (da obaveza nije
dospjela), prigovor zastarjelosti, prigovor kompenzacije, prigovor nitavosti obaveze, te prigovor
da povjerilac nije izvrio uzajamnu obavezu.
Solidarna odgovornost za drugog ustvari je solidarno jemstvo. Povjerilac moe traiti izvrenje
obaveze od svih solidarnih dunika, ali za svakog posebno mora izdejstvovati izvrni naslov.
Supsidijarna odgovornost po svojoj pravnoj prirodi je obino jemstvo. Uspostavlja se
ugovorom. Povjerilac je ovlaten da isplatu svog potraivanja zatrai od jemca samo ako se nije
uspio naplatiti od glavnog dunika.
Odgovornost lanova kod drutva lica. Svaki lan dno i komplementar u kd za obaveze drutva
odgovaraju neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. lanovi drutava kapitala po
pravilu ne odgovaraju za obaveze drutva. Izuzetno, u sluaju zloupotrebe, dioniar u dd, vlasnik
udjela u doo i komanditor u kd e odgovarati za obaveze drutva u slijedeim sluajevima:
1
- kada koriste drutva za ostvarenje linog cilja, koji nije kompatibilan sa ciljem drutva;
2
- kad upravljaju imovinom drutva kao svojom imovinom;
3
- kad koriste drutvo za prevaru ili oteenje svojih povjerilaca;
4
- kad utiu na smanjenje imovine drutva u svoju korist ili u korist treih lica, ili utiu da
drutvo preuzme obaveze, za koje znaju ili moraju znati da ih drutvo nije u mogunosti ispuniti.
Pored ovoga, komanditor moe odgovarati kao komplementar za obaveze drutva koje
neovlateno zasnovao u ime drutva.
Odgovornost za drugog kod statusnih promjena i oblika drutva zasniva se na zakonu po
principu univerzalne sukcesije. (sukcesori preuzimaju sva prava i obaveze prethodnika).

Odgovornost za obaveze kod promjene oblika drutva se ne mijenja obzirom da ne dolazi do

likvidacije, ve samo do promjene oblika postojeeg drutva koje zadrava iste lanove i
imovinu.
Odgovornost kontrolnog za supsidijarno drutvo postoji u sluaju da su obaveze supsidijarnog
drutva nastale izvrenjem obavezujuih instrukcija kontrolnog drutva. Odgovornost je
neograniena solidarna.
Odgovornost za tetu koju prouzrokuje organ i zaposleni u drutvu. Drutvo odgovara za tetu
koju uzrokuju njegovi organi treim licima usljed namjere ili krajnje nepanje.
1
10. STATUSNE PROMJENE PRIVREDNOG SUBJEKTA
Statusne promjene predstavljaju izmjene u ekonomskom i pravnom identitetu subjekata, to ima
odraza u pravnom prometu. Ovim promjenama dolazi do stvaranja veih ili manjih subjekata, jer
se spajaju odnosno pripajaju, ili se cijepaju imovine postojeih pravnih lica.
Zajednike pravne karakteristike statusnih promjena izraavaju se u slijedeem:
1
1. Odluke o statusnim promjenama donose ulagai ili skuptine, na nain utvren
statutima;
2
2. Donoenju odluka prethode obimne radnje koje se ogledaju u donoenju plana
reorganizacije, sastavljanju revizorskog izvjetaja, obezbjeenju garancija povjeriocima,
zakljuivanju ugovora itd.
3
3. Spajanje ili pripajanje razliitih tipova drutava uvijek povlai transformaciju, tj.
promjenu oblika postojeeg drutva i statusnu promjenu;
4
4. Provoenjem statusnih promjena dolazi do univerzalne sukcesije. Ne dolazi do
likvidacije imovine;
5
5. Statusne promjene zahtijevaju osiguranje i zatitu dioniara, odnosno lanova drutva,
kao i drutava zahvaenih promjenom, ukljuujui i zatitu povjerilaca.
6
6. Pravni akti koje donose organi upravljanja drutava zahvaenih transformacijom
nemaju pravna dejstva prema treim licima;
7
7. Statusne promjene proizvode pravna dejstva u trenutku upisa u sudski registar, kada se
iz registra briu drutva koja su prestala statusnom promjenom.
Osnovne vrste statusnih promjena su spajanje, pripajanje i podjela.
Spajanjem dolazi do prestanka 2 ili vie drutava, od kojih nastaje jedno novo drutvo. Bitno je
naglasiti da se drutva kapitala ne mogu spajati sa drutvima lica. Osnovna pitanja koja se pri
spajanju postavljaju jesu zatita lanova i zatita povjerilaca. Na zatitu lanova primjenjiva su
pravila o zatiti manjine lan ili dioniar koji je glasao protiv odluke o spajanju imao bi pravo
od drutva zahtijevati da otkupi njegov udio po trinoj cijeni.
Zatita povjerilaca ostvaruje se tako to je propisano odvojeno upravljanje imovinom spojenih
drutava, sve do namirenja povjerilaca ili njihovog obezbjeenja.
Pripajanje je mnogo ee u praksi. Ovdje se jedno ili vie drutava pripaja nekom drugom
drutvu. Pripojena drutva prestaju postojati, a njihov pravni sljednik je drutvo kome su se
pripojila. Drutva kapitala se ne mogu pripajati drutvu lica i obrnuto. Ako dolazi do pripajanja
razliitih oblika drutva (npr.doo se pripaja dd-u), prvenstveno se moraju primijeniti pravila o
transformaciji organizacijskih oblika drutva. Zatita dioniara i povjerilaca ostvaruje se na isti
nain kao kod spajanja.
Podjela ili cijepanje je statusna promjena u kojoj od jednog drutva nastaje vie novih manjih
drutava. Drutvo koje se dijeli prestaje postojati, a nastala drutva su njegovi univerzalni
sukcesori. Novonastala drutva po zakonu odgovaraju neogranieno solidarno za obaveze svog
pravnog prethodnika. Pravno je mogue podijeliti svaki oblik drutva na 2 ili vie novih drutava
u istom ili drugom obliku.

Promjena oblika je statusna promjena u kojoj drutvo ne prestaje, ve samo mijenja svoj oblik.
Promjena oblika nema uticaja kad su u pitanju postojea prava i obaveze prema treim licima.
Bitno je naglasiti da postoje odreena zakonska ogranienja vezana za promjenu oblika. Naime,
drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou ne moe promijeniti svoj oblik, a
komanditno drutvo se moe transformisati samo u komanditno drutvo na dionice. Kod drutava
kapitala nema ogranienja za promjenu oblika.
1
11. PRESTANAK PRIVREDNIH SUBJEKATA
U ekonomskom smislu, prestanak znai da je subjekat prestao obavljati poslovnu djelatnost. U
pravnom smislu prestanak oznaava gubitak pravnog subjektiviteta, bez obzira na to da li je
imovina tog subjekta i dalje u funkciji ili ne. Ova dva prestanka se po pravilu podudaraju, a
izuzetak su statusne promjene i transformacija organizacijskog oblika.
Razlozi prestanka utvreni su imperativnim normama i mogu se podijeliti u 3 grupe: ekonomski,
pravni i tehniki. Ekonomski razlozi se dalje mogu podijeliti u 2 podgrupe:
1
1. Objektivna nemogunost obavljanja registrovane djelatnosti nastaje kad prestanu
postojati objektivni (prirodni i drugi) uslovi za vrenje privredne djelatnosti (rudarstvo,
eksploatacija nafte i sl). Pod pretpostavkom da je aktiva vea od pasive, provodi se postupak
likvidacije;
2
2. Uzroci trine, finansijske i poslovne prirode postoje u sluaju kad je poslovni
subjekt trajnije nesposoban za plaanje. U takvom sluaju provodi se steajni postupak.
Pravni razlozi su injenice ili stanja poslovnog subjekta, kao to su: statusne promjene,
nemogunost privatizacije na zakonom predvieni nain, presudom je utvrena nitavost upisa u
sudski registar.
Razlozi tehnike prirode se svode na nepostojanje odnosno prestanak postojanja potrebnih uslova
(dodatnih) za poslovanje subjekata. Najee su ti uslovi utvreni podzakonskim aktima, a
ukoliko nisu ispunjeni, administrativnu mjeru zabrane vrenja rada i djelatnosti donosi nadleni
dravni organ.
Po naem pozitivnom pravu, privredni subjekti mogu prestati:
1
- istekom vremena za koje je drutvo osnovano;
2
- statusnom promjenom (spajanje, pripajanje, podjela);
3
- okonanjem steajnog postupka i postupka redovne likvidacije;
4
- prestankom na osnovu sudske odluke;
5
- odlukom lanova, odnosno skuptine drutva.
Odlukom suda donesenom na zahtjev nadlenog organa ili lica koje dokae pravni interes,
drutvo
moe prestati u slijedeim sluajevima:
1
- kad najvii organ upravljanja ne vri svoja ovlatenja, ili ako nije izvren reizbor organa
iji je prethodni mandat istekao preko 2 godine;
2
- kad drutvo ne ostvaruje prihod due od 2 godine jer ne vri djelatnost;
3
- kad je drutvu oduzeto odobrenje za obavljanje odreenih djelatnosti (npr.od Komisije
za vrijednosne papire, Ureda za nadzor i sl);
4
- kad prestanu postojati zakonski uslovi za dalje poslovanje drutva (npr.kapital ispod
minimuma).
Steaj privrednog subjekta2 je zakonom utvreni postupak po kome se imovina prezaduenog
poslovnog subjekta (steajnog dunika) povjerava posebnim organima, imenovanim od suda, koji
unovavaju imovinu (steajna masa) radi namirenja njegovih povjerilaca. Naela steajnog
postupka su:

2 Materija

regulisana Zakonom o steaju i likvidaciji, Sl.novine FBiH br.23/98

1
1. Naelo ravnopravnosti (jednakosti) povjerilaca podrazumijeva njihov ravnopravan i
jednak tretman, to iskljuuje naelo prior tempore potior iure. Svi povjerioci se srazmjerno
namiruju iz steajne mase, po isplatnim redovima. Izuzetak od ovog naela postoji kod razlunih
i izlunih povjerilaca.
2
2. Naelo univerzalnosti podrazumijeva da steajnu masu ini cjelokupna dunikova
imovina, bez obzira na to gdje se nalazi u trenutku otvaranja steaja.
3
3. Naelo unovenja imovine steajnog dunika sva imovina steajnog dunika se
unovava putem steajnog upravnika, po pravilu putem javne prodaje.
4
4. Naelo ogranienja steajnog dunika podrazumijeva nemogunost raspolaganja
imovinom steajnog dunika, a u cilju zatite i odravanja postojee imovine steajnog dunika.
Sva dunikova prava i ovlatenja se ex lege prenose na organe steajnog postupka.
5
5. Naelo atrakcije sastoji se u tome to steajni sud u svoju nadlenost privlai sve druge
sporove koji nastanu u vezi sa steajnim postupkom, u kojima je dunik aktivno ili pasivno
legitimisan.
6
6. Naelo ekonominosti se ogleda u hitnosti postupka, kao i injenicama da se ne moe
traiti povrat u prijanje stanje zbog proputanja rokova ili roita, ne moe se podnositi prijedlog
za ponavljanje postupka niti izjaviti revizija.
Steajni postupak se pokree pismenim prijedlogom steajnog dunika ili bilo kojeg povjerioca
koji ima pravni interes. U sluaju insolventnosti pravnog lica, njegov zakonski zastupnik je ex
lege duan da podnese prijedlog za pokretanje steajnog postupka u roku od 30 dana od nastupa
insolventnosti. Subjekti nad ijom imovinom se moe pokrenuti steajni postupak su:
1
a) Svi privrednopravni subjekti sa pravnim subjektivitetom;
2
b) Dunik pojedinac, tj.lan d.n.o. ili komplementar u komanitnom drutvu;
3
c) Javnopravni subjekti (javna preduzea)
Steaj se ne moe otvoriti nad imovinom entiteta, kantona, grada, opina i javnih fondova koji se
finansiraju iz budeta. Osim toga, postoje zakonska ogranienja za otvaranje steaja nad
imovinom dunika koji proizvodi naoruanje i vojnu opremu. Ako je izuzetno iskljuena
mogunost voenja steajnog postupka nad imovinom nekog pravnog lica, za obaveze tog lica
solidarno odgovaraju osnivai, s tim to se ovo izuzee ne odnosi na sve subjekte organizovane u
obliku d.d. Razlog za pokretanje steajnog postupka je insolventnost dunika. Ona postoji u
slijedeim sluajevima:
1
1. Ako je trajnije nesposoban za plaanje smatra se da nesposobnost za plaanje postoji
ako dunik u periodu od 30 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novane obaveze.
injenica da dunik izmiruje neke od obaveza ne znai da je sposoban za plaanje;
2
2. Zbog oekivane insolventnosti za budue obaveze. Iz ovog razloga prijedlog za
pokretanje postupka moe podnijeti samo steajni dunik.
Nadlenost za steajni postupak. Nadlean je kantonalni sud na ijem podruju je sjedite
steajnog dunika. Steajni postupak vodi sudija pojedinac (steajni sudija), koji po slubenoj
dunosti provodi sve radnje. Postupak je hitan i dvostepen. Po albi u drugostepenom postupku
odluuje vijee od trojice sudija. Zbog kratkih rokova i ekonominosti postupanja, u steajnom
postupku nije doputen povrat u prijanje stanje, obnova postupka niti izjavljivanje revizije.
Organi steajnog postupka osim steajnog sudije su privremeni steajni upravnik, steajni
upravnik, skuptina povjerilaca, privremeni odbor povjerilaca i odbor povjerilaca.
Steajni upravnik je organ steajnog postupka kojeg imenuje steajni sudija rjeenjem o
otvaranju steajnog postupka. On mora imati odgovarajue struno obrazovanje i poloen struni
ispit u skladu sa podzakonskim aktom entitetskog ministarstva pravde. Za steajnog upravnika ne
mogu biti imenovana:

1
- lica kod kojih postoje razlozi za izuzee sudije po odredbama ZPP;
2
- bliski srodnici steajnog sudije;
3
- lica odgovorna za obaveze u steaju ili lanovi uprave odnosno menadmenta steajnog
dunika;
4
- povjerioci u steajnom postupku ili su u konkurentskom odnosu sa steajnim dunikom;
5
- lica koja su bila ili su jo uvijek zaposlena kod steajnog dunika i vezana su za njegovu
imovinu i kapital.
Prava i obaveze steajnog upravnika su:
1
- da stupi u posjed imovine koja ini steajnu masu, upravlja imovinom i po mogunosti
nastavi poslovanje do izvjetajnog roita ako to nema tetnih posljedica za povjerioce, te da
unovi imovinu steajnog dunika u skladu sa odlukom skuptine steajnih povjerilaca;
2
- da na osnovu rjeenja o otvaranju steajnog postupka izuzme vane pokretne stvari i
dokumentaciju steajnog dunika i da sve to posebno pohrani i sauva;
3
- da u roku od 45 dana od imenovanja detaljno popie steajnu masu i popis preda
steajnom sudiji. Popis mora sadravati knjigovodstvenu vrijednost svakog predmeta i oekivanu
cijenu pri unovavanju;
4
- da izvri popis svih povjerilaca na osnovu dokumentacije steajnog dunika;
5
- da vodi poslovne knjige, saini poetni bilans i o tome izvijesti nadlene organe.
Steajni upravnik je naroito obavezan da, odmah po stupanju na dunost, kod osiguravajueg
drutva izvri osiguranje za sve rizike njegove odgovornosti koji su u vezi sa njegovom
funkcijom i nadlenostima u postupku. Visinu osigurane sume odreuje steajni sudija.
Steajni sudija kontrolie rad steajnog upravnika, koga moe opomenuti, izrei mu novanu
kaznu i smijeniti sa dunosti.
Skuptina povjerilaca se sastoji od svih povjerilaca steajnog dunika. Prvu skuptinu saziva
steajni sudija odlukom o otvaranju steajnog postupka. Ostale se sazivaju na zahtjev steajnog
upravnika, odbora povjerilaca ili najmanje 5 povjerilaca koji zajedno predstavljaju najmanje 1/5
prijavljenih potraivanja. Pravo glasa u skuptini povjerilaca imaju povjerioci koji su svoja
potraivanja prijavili steajnom sudu, a koja nije osporio steajni upravnik ili neko od povjerilaca
sa pravom glasa. Povjerioci niih isplatnih redova nemaju pravo glasa u skuptini.
Skuptinom rukovodi steajni sudija. Odluke donosi veinom glasova prisutnih, koji moraju
raspolagati sa preko 50% ukupnog iznosa potraivanja prisutnih povjerilaca. Skuptina moe
izabrati drugog steajnog upravnika kojeg novim rjeenjem treba imenovati steajni sudija. Pravo
albe protiv takve odluke skuptine, odnosno rjeenja steajnog sudije imaju raniji steajni
upravnik, steajni dunik i svaki povjerilac. alba ne odlae izvrenje rjeenja steajnog sudije.
Skuptina povjerilaca bira odbor povjerilaca, u kome moraju biti zastupljene sve strukture
povjerilaca oni sa najviim potraivanjima, oni sa malim potraivanjima, izluni povjerioci, kao
i predstavnik zaposlenika steajnog dunika. Odbor se sastoji od neparnog broja povjerilaca,
najvie 7. Prvu sjednicu odbora saziva steajni sudija, a na sjednici se bira predsjednik odbora.
Odluke se donose prostom veinom, a ako su glasovi podijeljeni odluuje steajni sudija. Odbor
povjerilaca vri kontrolu rada steajnog upravnika i ima pravo od njega traiti podnoenje
izvjetaja i polaganje rauna, a nadlean je i da daje saglasnost za vanije pravne radnje steajnog
upravnika. Ako odbor nije izabran, ove nadlenosti pripadaju skuptini povjerilaca ili steajnom
sudiji.
Steajna masa i rasporeivanje povjerilaca. Steajna masa obuhvata cjelokupnu imovinu
steajnog dunika u vrijeme otvaranja steajnog postupka, kao i imovinu koju dunik eventualno
stekne tokom postupka. Prije steajnih povjerilaca, iz steajne mase se isplauju trokovi
steajnog postupka i dugovi steajne mase. U dugove steajne mase spadaju obaveze koje
nastanu radnjama steajnog upravnika.
Isplatni redovi steajnih povjerilaca:

1
1) Prvi isplatni red obuhvata steajne povjerioce viih isplatnih redova u koje spadaju
isplate prije ostalih potraivanja:
2
a) Izmirenje potraivanja koja je za vrijeme privremen uprave zasnovao privremeni
steajni upravnik ili steajni dunik uz njegovu saglasnost, osim ako nije drugaije ugovoreno;
3
b) Izmirenje cjelokupnih potraivanja zaposlenih radnika do visine zakonom utvrene
najnie plate, doprinosa po osnovu rada i naknada ukupne tete zbog prijevremenog prestanka
radnog odnosa i teta zbog povreda na radu. Ovo se pravo odnosi samo na radnike koji su ostali u
radnom odnosu nakon otvaranja steaja. Potraivanja ostalih radnika, iji radni odnos prestaje
zbog steaja ne prestaju, ve se mogu potraivati kao steajna potraivanja;
4
c) potraivanja iz trajnih obligacionih odnosa, ako je tako dogovorio privremeni steajni
upravnik. U suprotnom, ta potraivanja spadaju u drugi (opi) isplatni red.
5
2) Steajni povjerioci opeg isplatnog reda ovdje spadaju povjerioci koji imaju osnovan
imovinski zahtjev prema steajnom duniku u vrijeme otvaranja steajnog postupka;
6
3) Steajni povjerioci niih isplatnih redova. Ovdje spadaju:
7
a) Kamate na potraivanja steajnih povjerilaca koje teku od otvaranja steajnog
postupka;
8
b) Trokovi koji su pojedinim steajnim povjeriocima nastali njihovim ueem u
steajnom postupku;
9
c) Novane kazne, prekrajne novane kazne i naknade imovinske tete;
10
d) Potraivanja koja se odnose na neku besplatnu obavezu steajnog dunika;
11
e) Potraivanja koja se odnose na vraanje zajma.
Izdravanje steajnog dunika. Ako je steajni dunik pojedinac (komplementar ili lan d.n.o),
steajni sudija odreuje iznos za njegovo izdravanje, koji ide na teret njegovog prihoda ili
steajne
mase (u nedostatku prihoda), a u iznosu koji bi mu pripadao kao egzistencijalni minimum po
propisima izvrnog prava.
Izluni i razluni povjerioci
Izluni povjerioci. Su povjerioci koji imaju izluno pravo nad odreenim stvarima koje su se u
trenutku otvaranja steaja zatekle kod steajnog dunika na koritenju po nekom pravnom
osnovu. To mogu biti pokretne i nepokretne stvari. One su ustvari vlasnitvo izlunih povjerilaca.
Novac ne moe biti predmet izlunog zahtjeva.
Izluno pravo se moe ostvariti najranije nakon odranog izvjetajnog roita. Ako je stvar ije se
izluenje trai neophodna za nastavak poslovanja steajnog dunika, steajni upravnik moe
zahtijevati da se izluenje odgodi za 90 dana od izvjetajnog roita, a uz saglasnost steajnog
sudije za jo 90 dana. Za vrijeme do izvjetajnog roita, izluni povjerilac ima pravo traiti
naknadu zbog prekomjerne istroenosti stvari ije se izluenje trai, a nakon izvjetajnog roita
naknadu zbog koritenja predmeta izluivanja. Ako je stvar otuena ili unitena, izluni
povjerilac ima pravo na naknadu tete.
Razluni povjerioci. Razluno pravo je pravo povjerioca ije je obezbijeeno potraivanje
postojalo najkasnije 60 dana prije otvaranja steajnog postupka. Obezbjeenje se moe sastojati
u hipoteci, zalogu na pokretnim stvarima ili potraivanjima, te pravu retencije. Iz imovine
steajnog dunika se formira posebna steajna masa za namirenje ovih povjerilaca.
Izuzetno, razluni povjerioci mogu biti steajni povjerioci ako im je dunik lino odgovoran. U
tom sluaju oni imaju pravo na srazmjerno namirenje iz ope steajne mase samo pod uslovom da
se odreknu odvojenog namirenja ili se nisu uspjeli naplatiti.
Faze steajnog postupka su slijedee:
Prethodni postupak je prva faza koja poinje podnoenjem prijedloga za pokretanje steajnog
postupka. Ako prijedlog podnose steajni povjerioci, oni moraju predujmiti trokove steajnog
postupka u visini koju odredi steajni sudija. Cilj prethodnog postupka, koji se pokree na osnovu
valjanog prijedloga, jeste utvrivanje ekonomsko-finansijskog stanja dunika, odnosno da li

postoje uslovi za otvaranje steaja, kao i ouvanje budue steajne mase. Ako steajni dunik
nastavlja poslovanje, steajni sudija obavezno postavlja privremenog steajnog upravnika, a
moe odrediti i mjere obezbjeenja i ogranienja steajnog dunika.
Primarni zadaci privremenog steajnog upravnika su da preduzme mjere osiguranja imovine kod
osiguravajueg drutva, da ispita da li postoje razlozi za otvaranje steaja, da li e imovina
steajnog dunika moi pokriti trokove postupka i da li se poslovanje steajnog dunika moe
nastaviti bez tetnih posljedica za buduu steajnu masu.
Na osnovu izvjetaja privremenog steajnog upravnika, steajni sudija zakazuje roite radi
utvrivanja da li postoje uslovi za otvaranje steajnog postupka. Na roite se pozivaju
predlaga, steajni dunik, privremeni steajni upravnik i ako je to potrebno, vjetak. Na osnovu
utvrenih injenica donosi se rjeenje kojim se otvara steaj ili postupak obustavlja.
Otvaranje steajnog postupka Steajno vijee donosi odluku o otvaranju steaja u formi
rjeenja koje sadri: firmu i sjedite steajnog dunika, ime steajnog upravnika i datum i sat
otvaranja steajnog postupka. Rjeenjem se povjerioci pozivaju da u roku od 30 dana prijave
svoja potraivanja steajnom sudu i da steajnog upravnika obavijeste o postojeem ili traenom
obezbjeenju svojih
potraivanja. Istovremeno se dunici steajnog dunika pozivaju da izvre svoje obaveze prema
steajnom duniku.
Rjeenje se objavljuje u slubenom glasilu entiteta, a dostavlja se predlagau, steajnom duniku
i javnom tuiocu. injenica otvaranja steaja se upisuje u javne knjige (sudski registar, zemljine
knjige i registar prava industrijske svojine).
1
12. PRAVNE POSLJEDICE STEAJNOG POSTUPKA
Posljedice otvaranja steajnog postupka su slijedee:
1
1. Prestaju prava poslovodnog organa i na steajnog upravnika se prenose prava
upravljanja i raspolaganja;
2
2. Formira se steajna masa od ukupne imovine steajnog dunika, osim imovine na kojoj
je steeno razluno pravo;
3
3. Nedospjela potraivanja prema steajnom duniku smatraju se dospjelim. Povjerioci
ija su potraivanja pod suspenzivnim uslovom, mogu uestvovati u raspodjeli steajne mase ako
uslov nastupi prije njene konane raspodjele. Potraivanja sa rezolutivnim (raskidnim) uslovom
se smatraju bezuslovnim sve do nastupa uslova;
4
4. Prekidaju se svi sudski i arbitrani postupci protiv steajnog dunika, ako se odnose na
imovinu koja ini steajnu masu. Izuzetno, steajni upravnik moe preuzeti nastavak postupka
ako se on odnosi na izluenje dijelova imovine iz steajne mase, odnosno pravo na odvojenu
isplatu. S druge strane, steajni upravnik moe nastaviti sporove u kojima steajni dunik u ulozi
tuioca.
5
5. Povjerioci ne mogu protiv steajnog dunika pokretati postupak izvrenja ili
obezbjeenja, a prekidaju se i izvrni postupci koji su u toku. Izuzetak postoji kod razlunih
povjerilaca za nesporna i dospjela potraivanja.
6
6. Teretne ugovore koji su zakljueni prije otvaranja steaja, steajni upravnik ima pravo
da ispuni i da od saugovaraa zahtijeva ispunjenje. Meutim, ako steajni upravnik odbije
ispunjenje obaveze iz teretnog ugovora, druga ugovorna strana moe naknadu tete ostvariti samo
kao steajni povjerilac. Ugovori sa fiksnim rokom se raskidaju ex lege, a druga ugovorna strana
naknadu tete moe traiti samo kao steajni povjerilac.
7
7. Nakon otvaranja steajnog postupka, steajni dunik po pravilu ne moe zakljuivati
nove ugovore. Izuzetno, ugovori se mogu zakljuivati samo u cilju likvidacije postojeeg
poslovanja, unovavanja imovine dunika i radi okonanja zapoetih neophodnih poslova u cilju
spreavanja nastanka tete na imovini steajnog dunika. Pravo na zakljuivanje ovih ugovora

ima samo steajni upravnik, a to mu pravo moe ograniiti samo steajni sudija svojom
saglasnou.
8
8. Prestaju vaiti nalozi koji su izdati prije otvaranja steaja, a koji se odnose na imovinu
iz steajne mase. Nalogoprimac je obavezan da nastavi obavljati poslove radi spreavanja
nastanka tete, sve dok steajni upravnik ne preuzme posao. Potraivanja nalogoprimca se
namiruju iz steajne mase.
9
9. Prestaju ponude izmeu dunika i treih lica ako nisu prihvaene do dana otvaranja
postupka;
10
10. Prodavac ili komisionar mogu zahtijevati povrat robe isporuene steajnom duniku
koji nije u cjelosti platio cijenu.
11
11. Ugovore o zakupu ili najmu nekretnina zakljuene prije otvaranja steajnog postupka
steajni upravnik moe otkazati, odnosno jednostrano raskinuti pod odreenim uslovima. Druga
ugovorna strana svoje zahtjeve koji proizilaze iz ugovornog odnosa i samog raskida, moe traiti
kao steajni povjerilac.
1
12. Prestaju radni odnosi zaposlenih, osim onih koje na odreeno vrijeme zadri steajni
upravnik. Plae zadranih odreuje steajni upravnik u skladu sa zakonom i kolektivnim
ugovorom, a naknade radnicima iji radni odnos je prestao mogu se ostvariti samo kao steajna
potraivanja opeg isplatnog reda;
2
13. Gase se rauni dunika i otvara novi raun nakoji se prenose sredstva sa ugaenih
rauna;
3
14. U firmu dunika dodaje se oznaka u steaju;
4
15. Sva uzajamna potraivanja steajnog dunika i njegovih povjerilaca koja su se mogla
kompenzirati prije otvaranja steajnog postupka smatraju se ex lege prebijenim i ne prijavljuju se
u steajnu masu. U steajnom postupku istorodnost i dospjelost potraivanja nisu uslov za
kompenzaciju, jer se sva nedospjela potraivanja smatraju dospjelim, a sva nenovana
potraivanja se pretvaraju u novana. U 5 sluajeva koji su izriito predvieni zakonom,
kompenzacija je nedoputena nakon otvaranja steajnog postupka (ako je potraivanje povjerioca
nastalo ili cesijom steeno nakon otvaranja steajnog postupka, ako je mogunost prebijanja
povjerilac stekao pravnom radnjom koja se moe pobijati, ako povjerilac duguje neto steajnoj
masi a njegovo potraivanje se izmiruje iz imovine koja ne ulazi u steajnu masu, te ako je
povjerilac povezano lice-lan upravnog organa, srodnik dunika i sl).
13. POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEAJNOG DUNIKA I STEAJNOM POSTUPKU
Predmet pobijanja su pravne radnje steajnog dunika uinjene prije otvaranja steajnog
postupka, a koje su imale uticaja na smanjenje imovine steajnog dunika i povredu naela
ravnomjernog namirenja povjerilaca (npr.isplata zastarjelog duga, kompenzacija potraivanja
koja se ne mogu prebiti i sl). Da bi bile predmetom pobijanja, radnje moraju biti uinjene nakon
podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka ili u posljednjih 6 mjeseci prije
podnoenja tog prijedloga, a pod uslovom da je povjerilac znao ili morao znati za insolventnost
dunika.
Pobijati se mogu i besplatna raspolaganja ili raspolaganja u bescijenje koja je steajni dunik
preduzeo u posljednjih 5 godina prije otvaranja steajnog postupka.
Rok za pobijanje radnji steajnog dunika. Paulijanska tuba moe se podnijeti u prekluzivnom
roku od 2 godine od dana otvaranja steajnog postupka.
Subjekti pobijanja. Aktivno legitimisani su steajni upravnik i povjerioci, pod uslovom da
steajni upravnik na njihov poziv u roku od 30 dana nije pokrenuo sudski spor. Pasivno je
legitimisan protivnik pobijanja. To nije steajni dunik, ve lice u iju korist je preduzeta pobojna
radnja.
Pravno dejstvo pobijanja. Usvajanjem tubenog zahtjeva, sud ne ponitava pravni posao ve
oglaava da je on bez dejstva prema steajnoj masi. Posljedica je da je protivnik pobijanja duan
u steajnu masu vratiti sve imovinske koristi koje je stekao na osnovu pobojne radnje. On e za

propast ili oteenje stvari odgovarati kao nesavjestan posjednik. Pravni sukcesor saugovaraa u
pobojnoj radnji odgovarao bi kao savjesni posjednik, pod uslovom da je bio savjestan.
Ako protivnik pobijanja vrati ono to je stekao pobojnom radnjom, svoje potraivanje na
protivinidbu moe ostvariti kao steajni povjerilac.
14. PRIJAVLJIVANJE I ISPITIVANJE POTRAIVANJA POVJERILACA
Povjerioci svoja potraivanja prijavljuju pismeno, navodei iznos i pravni osnov potraivanja,
svoj naziv i sjedite, te broj iro rauna. Isto vai za razlune i izlune povjerioce, kao i solidarne
dunike i jemce. Prijavljena potraivanja ispituje steajni sudija na posebnom roitu zakazanom
u roku od 30 dana od dana otvaranja steajnog postupka. Povjerioci koji nisu blagovremeno
prijavili potraivanja, mogu to uiniti naknadno, najkasnije 3 mjeseca od prvog ispitnog roita, i
predloiti zakazivanje posebnog ispitnog roita pod uslovom da uplate predujam za pokrie
trokova tog roita.
Ako je na roitu za utvrivanje potraivanja steajni upravnik osporio neka potraivanja,
povjerilac se upuuje na parnicu. Meutim, ako steajni sudija ospori potraivanje za koje
povjerilac ima izvrni naslov, steajni upravnik je obavezan da pokrene sudski spor na kome e
dokazati osnovanost osporavanja trabine. Rok za pokretanje parnice je 30 dana od dana
odravanja ispitnog roita. Radi se o prekluzivnom roku, nakon ijeg isteka se smatra da se
zainteresirana strana odrekla prava na pokretanje spora. Sve sudske sporove uesnici u steajnom
postupku pokreu kod steajnog suda, po naelu atrakcije, bez obzira na pravila o stvarnoj i
mjesnoj nadlenosti.
Unovavanje imovine steajnog dunika. Steajni upravnik na ispitnom roitu podnosi
izvjetaj o ekonomskom stanju steajnog dunika i uzrocima takvog stanja, te daje miljenje da li
postoji mogunost da se poslovanje steajnog dunika nastavi djelimino ili u potpunosti,
odnosno da li postoje i koje mogunosti podnoenja prijedloga za reorganizaciju steajnog
dunika. Nakon ovog izvjetaja, skuptina povjerilaca na izvjetajnom roitu donosi odluku da li
e steajni dunik obustaviti ili privremeno nastaviti poslovanje, te odluku o nainu i uslovima
unovavanja imovine dunika. Stvari se prvenstveno unovavaju javnom prodajom, a u sluaju
neuspjeha mogua je i neposredna pogodba.
Pravne radnje od posebne vanosti u steaju su radnje za koje je potrebna prethodna saglasnost
odbora, odnosno skuptine povjerilaca. Tu spadaju:
1
a) Kad se namjerava raspolagati (otuiti) poslovni subjekt ili neki organizacioni dio;
2
b) Ako se namjerava uzeti zajam sa obezbjeenjem koje bi znatno opteretilo steajnu
masu dunika;
3
c) Ako se sudski spor velike vrijednosti eli pokrenuti, u njemu zakljuiti poravnanje ili
ugovor o arbitrai.
Ako steajni upravnik preduzme ove radnje i bez saglasnosti odbora odnosno skuptine
povjerilaca, one e proizvoditi pravna dejstva (naelo pravne sigurnosti), ali steajni upravnik e
odgovarati za tetne radnje koje mu se mogu staviti u krivicu.
15. NAMIRENJE STEAJNIH POVJERILACA I DIOBA STEAJNE MASE
Prije diobe steajni upravnik sainjava diobeni popis potraivanja povjerilaca koja se uzimaju u
obzir prilikom diobe steajne mase. Diobeni popis sa unovenim iznosom diobene mase stavlja se
na uvid uesnicima u steajnom postupku u steajnom sudu, a objavljuje se i u sredstvima
informisanja. Razluni povjerioci mogu da u roku od 15 dana od objavljivanja postave svoje
zahtjeve u vezi diobenog popisa. Ako su zahtjevi opravdani i blagovremeni, steajni upravnik je
duan da u roku od 3 dana izvri promjene u popisu. Nakon toga uesnici u steajnom postupku
imaju pravo prigovora na popis u roku od 8 dana. O prigovoru odluuje steajni sud, na iju
odluku se nezadovoljni povjerilac moe aliti drugostepenom sudu u roku od 8 dana.

Glavna dioba steajne mase. Za glavnu diobu odrava se posebno roite, Na roite se pozivaju
steajni upravnik i povjerioci sa kojima steajni sudija raspravlja o prijedlogu diobe steajne
mase. Na istom roitu steajni upravnik podnosi zavrni raun i izvjetaj o poslovanju steajnog
dunika za vrijeme njegove uprave.
Na roitu se prijedlog diobe moe mijenjati ili dopunjavati, a nakon toga sudija daje saglasnost
na prijedlog diobe i steajni upravnik izvrava diobu isplatom povjerilaca. Dijelovi imovine koji
se nisu mogli unoviti se mogu podijeliti povjeriocima po procijenjenoj vrijednosti do visine
potraivanja, ako oni na to pristanu.U suprotnom se neprodati i nepodijeljeni dijelovi imovine
predaju steajnom duniku, odnosno lanovima drutva koji imaju pravo na dio preostale imovine
steajnog dunika.
Zakljuivanje steajnog postupka. Nakon glavne diobe steajni sudija donosi rjeenje o
zakljuivanju steajnog postupka koje se objavljuje u slubenom glasilu entiteta. Po
pravosnanosti rjeenja po slubenoj dunosti se vri brisanje steajnog dunika iz registra. U
sluaju obustave postupka iz registra se brie zabiljeba firma u steaju.
Reorganizacija steajnog dunika je institut koji je uveden umjesto prinudnog poravnanja u
steajnom postupku. Reorganizacijom se steajni dunik sanira i nastavlja poslovanje pod
posebnim nadzorom. Reorganizacija je mogua nakon otvaranja steajnog postupka, pa do
zavrnog roita za diobu steajne mase i u takvom sluaju se ne vri unovavanje imovine niti
raspodjela steajne mase.
Steajni plan za reorganizaciju dunika sudu moe podnijeti steajni dunik, istovremeno sa
prijedlogom za otvaranje steajnog postupka, a nakon toga plan moe podnijeti i steajni
upravnik. Planom se moe predloiti da se steajnom duniku ostavi sva ili dio njegove imovine,
da se sva ili dio imovine proda, da se izvri konverzija potraivanja u uloge ili u kredit, da se
smanje ili odgode isplate obaveza, da e neko preuzeti jemstvo ili dati drugo obezbjeenje za
ispunjenje obaveza steajnog dunika itd.
Steajni plan se sastoji iz 2 dijela: pripremnih osnova i osnova za sprovoenje plana. Za
raspravljanje i glasanje o steajnom planu sud zakazuje i javno objavljuje roite. Nakon
prihvatanja steajnog plana od strane povjerilaca i steajnog dunika, steajni sud donosi odluku
da li prihvata ili odbacuje steajni plan. Nakon pravosnanosti rjeenja kojim pihvata steajni
plan, steajni sud donosi rjeenje o zakljuivanju steajnog postupka. Prije zakljuivanja
steajnog postupka, steajni upravnik isplauje nesporne obaveze steajne mase, a za sporne daje
adekvatno obezbjeenje.
Donoenjem rjeenja o zakljuenju steajnog postupka prestaje funkcija steajnog upravnika i
odbora povjerilaca, osim ako je predviena kontrola izvrenja steajnog plana. Ako steajni
dunik ispuni obaveze iz steajnog plana, ili je za njihovo ispunjenje dato obezbjeenje, i ako je
od zakljuenja steajnog postupka prolo 3 godine a da nije zatraen novi steaj, steajni sud
ukida nadzor. U javne registre se upisuje brisanje nadzora i steajni dunik ponovo stie potpuno
pravo raspolaganja svojom imovinom.
16. SEKUNDARNI I MEUNARODNI STEAJ
Sekundarni steaj. Da bi se rijeio problem imovine steajnog dunika koja se nalazi u
inostranstvu i nije obuhvaena provedenim steajnim postupkom, donesena je Evropska
konvencija o nekim meunarodnim aspektima bankrotstva (steaja) privrednih subjekata.
Konvencijom je obezbijeen minimum saradnje lanica EU u postupcima steaja. Prema ovoj
konvenciji, injenica otvaranja primarnog steaja u jednoj zemlji lanici, daje mogunost da se
isti subjekt proglasi insolventnim u svakoj drugoj dravi lanici. Dakle, pokree se sekundarni
steaj u inostranstvu, i to bez obzira da li je dunik solventan u drugoj dravi. Konvencijom su
utvreni prioriteti naplate potraivanja i to:
1
a) Obezbijeena potraivanja povjerilaca;
2
b) Javnopravna potraivanja prema dravi;

3
c) Potraivanja iz poslovanja organizacijskog dijela dunika nad kojim se vodi
sekundarni steaj i
1
d) Potraivanja koja su nastala iz ugovora o radu u zemlji potpisnici u kojoj se vodi
sekundarni steaj.
Tek po isplati navedenih potraivanja preostali dio imovine predstavlja dio steajne mase.
Meunarodni steaj. Meunarodni steajni postupak se provodi po pravu drave u kojoj je
steajni postupak pokrenut. Kolizionim normama regulisana je iskljuiva meunarodna
nadlenost sudova u entitetima BiH za provoenje steajnog postupka u slijedeim sluajevima:
1
a) Ako je sjedite dunika u BiH;
2
b) Ako je sredite poslovanja subjekta u inostranstvu, a sjedite registrovano u BiH, pod
uslovom da se prema pravu drave kojoj je sredite poslovanja ne moe otvoriti steajni
postupak;
3
c) Ako je sjedite u inostranstvu, a sredite poslovanja u BiH.
Glavni steajni postupak za koji su iskljuivo nadleni entitetski sudovi obuhvata cjelokupnu
imovinu steajnog dunika, bez obzira gdje se ona nalazi.
Nadlenost sudova u BiH postoji i za provoenje steajnog postupka protiv dunika koji u BiH
ima poslovnu jedinicu bez svojstva pravnog lica.
Ako se u BiH ne nalazi ni sredite poslovnog djelovanja niti poslovna jedinica steajnog dunika,
ve samo njegova imovina, stejani postupak se u BiH moe pokrenuti u 3 sluaja:
1
1. ako se u dravi sjedita dunika protiv njega ne moe otvoriti steajni postupak, mada
postoji steajni razlog;
2
2. ako bi prema pravu drave u kojoj dunik ima sredite poslovanja i djelovanja steajni
postupak obuhvatio samo imovinu dunika koja se nalazi u toj dravi;
3
3. kad se otvaranje sekundarnog steajnog postupka u BiH predlae u okviru priznanja
strane odluke o otvaranju steajnog postupka.
17. LIKVIDACIJA PRIVREDNIH SUBJEKATA
Likvidacija je nain prestanka solventnog poslovnog subjekta po zakonom utvrenom postupku i
usljed postojanja zakonom utvrenih razloga. Ti razlozi su slijedei:
1
1. ako je rjeenjem nadlenog organa poslovnom subjektu izreena trajna mjera zabrane
rada ili obavljanja djelatnosti
2
2. ako je pravosnanom sudskom odlukom utvrena nitavost upisa u sudski registar;
3
3. ako je protekao rok na koji je osnovano privredno drutvo;
4
4. zbog provedenih statusnih promjena;
5
5. kad ne postoje zakonski uslovi za dalje postojanje drutva u obliku u kome je
registrovano.
Organi likvidacionog postupka su likvidacioni sudija i likvidator. Kod dobrovoljne likvidacije
likvidatora imenuje organ pravnog lica koji je donio odluku o prestanku drutva, a kod
obligatorne likvidacije likvidatora imenuje sud. Osnovne obaveze likvidatora su da izvri popis
imovine, obaveza i povjerilaca i da te podatke dostavi likvidacionom sudiji. Pravni poloaj i
ovlatenja likvidatora su jednaki pravnom poloaju steajnog upravnika.
Imovina je kod likvidacije redovno vea od obaveza, pa namirenje povjerilaca ne dolazi u pitanje.
Meutim, ako se u toku provoenja likvidacionog postupka utvrdi da to nije sluaj, ve da su
ispunjeni uslovi za steaj, likvidacioni upravnik je duan podnijeti prijedlog za otvaranje steaja.
Dioba likvidacione mase. Iz likvidacione mase prvenstveno se isplauju trokovi postupka, a
zatim srazmjerno potraivanja povjerilaca. Povjeriocima koji nemaju izvrni naslov likvidator
daje rok od 15 dana za pokretanje spora radi utvrivanja osnovanosti potraivanja. Ako to

povjerilac uini, prilikom diobe se zadrava odgovarajui iznos za sporna potraivanja. Preostala
imovina se dijeli lanovima drutva. Nakon raspodjele likvidacione mase, likvidacioni sud
rjeenjem okonava postupak.
1
2
18. SUBJEKTI POSLOVNOG PRAVA
Prema klasinoj teoriji, postoje 3 osnovna kriterija kojima se odreuju subjekti poslovnog prava:
objektivni, subjektivni i mjeoviti. Po objektivnom kriteriju, svojstvo trgovca se izvodi iz pojma
trgovinskog posla koji je objektivno definisan, tj. ti poslovi su izriito odreeni zakonom. U
objektivne (apsolutne) trgovake poslove spadaju: bankarski poslovi, izdavanje mjenice,
kupovina robe radi preprodaje, posredniki poslovi itd. Lice koje ue u takve poslove ima
svojstvo trgovca. Model ovog kriterija je francusko pravo.
Subjektivni kriterij u obzir uzima svojstvo lica. Trgovcem se definie lice koje obavlja trgovaku
profesiju, a uslove za to je odredio zakon. Model je njemako pravo.
Po mjeovitom sistemu, pojam trgovca odreen je nizom obiljeja. Tipian primjer je ameriko
pravo, koje alternativno u obzir uzima sljedea obiljeja:
1
a) Predmet transakcije poslovanje odreenom robom;
2
b) Odnos prema ukupnoj transakciji zanimanje lica koje pokazuje znanje ili vjetinu
svojstveno predmetu transakcije;
3
c) Profesija ili zaposlenje lica (agent, broker i sl).
Sistematizacija subjekata poslovnog prava na osnovu navedenih kriterija je slijedea:
1
1. Samostalni obrtnik (preduzetnik)
2
2. Privredna (trgovaka) drutva drutva lica, drutva lica i kapitala, te drutva kapitala;
3
3. Povezana drutva zavisna i supsidijarna;
4
4. Finansijske institucije i trita kapitala banke i druge finansijske ogranizacije,
osiguravajua i reosiguravajua drutva, drutva za upravljanje fondovima, berze, te fondovi kao
institucionalizovani oblici kapitala;
5
5. Mikrokreditne organizacije i agencije za osiguranje depozita;
6
6. Javna preduzea (kompanije);
7
7. Zadruge, zadrune organizacije i savezi;
8
8. Privredne komore i poslovna udruenja
9
9. Ostala pravna lica (neprofitne organizacije) udruenja graana, fondacije i
zadubine i sl.

IV SAMOSTALNI PODUZETNIK
19. SAMOSTALNI PODUZETNIK OBRTNIK
Terminologija i pojam. Samostalni poduzetnik (obrtnik) je fiziko lice koje samostalno i trajno,
pod svojim imenom obavlja doputene registrovane djelatnosti u osnovnom i dopunskom
zanimanju u cilju postizanja dobiti.
Pravni poloaj obrtnika u naem sistemu je regulisan posebnim Zakonom o obrtu, tako da on ima
status posebnog poslovnog subjekta. Individualni poduzetnik moe biti domae fiziko lice koje
ispunjava predviene uslove. U ovoj ulozi se moe javiti i stranac koji ima dozvolu federalnog
organa, uz primjenu naela uzajamnosti. Firma individualnog poduzetnika obavezno sadri
njegovo lino ime, oznaku djelatnosti (autolimar, slastiar i sl) i sjedite. Firma se obavezno istie
na poslovnim prostorijama, odnosno na mjestu gdje se djelatnost obavlja ako se radi o
djelatnostima za koje nije potreban poslovni prostor.

Da bi mogao dobiti status obrtnika i obavljati registrovanu djelatnost, individualni poduzetnik

mora imati tzv.obrtnicu, tj. dozvolu za rad koju izdaje nadleni kantonalni odnosno opinski
organ. Obrtnica se upisuje u obrtni registar koji vodi nadleni organ uprave.
Djelatnosti koje obrtnici mogu obavljati se prema Zakonu o obrtu dijele na slobodne, vezane i
posebne. Slobodne obrtne djelatnosti su one za ije obavljanje se ne trai struna sposobnost
odnosno sprema ili majstorski ispit samostalnog poduzetnika. Za vezane obrtne djelatnosti
potrebni su svi ti elementi, a za obavljanje posebnih obrtnih djelatnosti postoji i dodatni uslov prethodna pismena saglasnost nadlenog federalnog ministarstva, to zavisi od vrste djelatnosti.
Uz registrovanu djelatnost, samostalni poduzetnik moe obavljati i druge djelatnosti, pod
uslovom da sporedna djelatnost slui obavljanju registrovane, da njome obrtnik ne ostvaruje vie
od 25% ukupnog godinjeg prihoda i da je to prijavio organu koji je izdao obrtnicu.
Za razliku od trgovakih drutava, samostalni privrednik moe privremeno obustaviti obavljanje
djelatnosti zbog sprijeenosti, bolesti, vrenja vojne ili druge javne obaveze, te iz drugih
opravdanih razloga. Ti razlozi moraju biti utvreni odgovarajuim rjeenjem opinskog organa i
dostavljeni poreznoj upravi radi umanjenja poreskih obaveza.
Neke djelatnosti se mogu obavljati bez poslovnog prostora, to se regulie kantonalnim propisom.
Ako se djelatnost obavlja u vie poslovnih prostora koji se nalaze izvan njegovog sjedita, obrtnik
mora imenovati poslovou. Voenje obrta putem poslovoe mora se prijaviti nadlenom
upravnom organu, to se upisuje u obrtniki registar.
Za obaveze nastale u pravnom prometu samostalni poduzetnik odgovara cjelokupnom svojom
imovinom. Uz njega solidarno odgovaraju i poslovoe za tetu koja je treim licima nastala
njihovim nezakonitim i protivpravnim poslovanjem.
U pravnoj teoriji i zakonodavstvu poznato je i voenje zajednikog obrta - zajednika radnja
(kolektivni poduzetnik). Osnivaki akt i uslov za registraciju je ugovor 2 ili vie fizikih lica. Na
zajedniku radnju se primjenjuju pravila o ortakluku.
Uslovi za obavljanje samostalnog poduzetnitva se mogu podijeliti na formalne i materijalne.
Formalni uslovi su postojanje pismenog zahtjeva i dokaza o postojanju materijalnih uslova.
Materijalni uslovi se mogu podijeliti na ope, dopunske i posebne. U ope spadaju: dravljanstvo
BiH, poslovna sposobnost, nepostojanje zabrane za obavljanje obrtnike djelatnosti i nepostojanje
neizmirenih obaveza prema dravi. Dopunski materijalni uslovi odreuju se posebnim propisima
za pojedine vrste djelatnosti, a sastoje se od: posjedovanja poslovnog prostora i opreme, te
strune spreme i osposobljenosti obrtnika ili zaposlenog lica.
Utvrivanje posebnih materijalnih uslova vri nadleni opinski organ u svakom pojedinom
sluaju. Ako se radi o voenju zajednike radnje, dodatni uslov je prezentiranje ugovora izmeu
lica koja namjeravaju u njoj obavljati registrovanu djelatnost.
Prestanak rada individualnog poduzetnika utvruje se rjeenjem, a moe nastupiti: odjavom, po
sili zakona i u drugim zakonom odreenim sluajevima. Po sili zakona do prestanka moe doi u
slijedeim sluajevima:
1
1. smru ili trajnim gubitkom poslovne sposobnosti poduzetnika, ako nasljednici ne
nastave rad;
2
2. kad prestanu prirodni i drugi uslovi za obavljanje djelatnosti (npr.iscrpljena ruda);
3
3. ako je izreena mjera zabrane obavljanja djelatnosti;
4
4. danom stupanja individualnog poduzetnika na izdravanje zatvorske kazne due od 6
mjeseci;
5
5. ako je utvrena nitavost upisa u registar.

V DRUTVA LICA
20. DRUTVO SA NEOGRANIENOM SOLIDARNOM ODGOVORNOU LANOVA
(JAVNO TRGOVAKO DRUTVO) D.N.O.

Pojam. Javno trgovako drutvo je poslovni subjekt iji osnivai za obaveze drutva odgovaraju
neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. Nastaje ugovorom izmeu najmanje 2
osnivaa (fizika ili pravna lica). Njegove osnovne karakteristike su:
1
- posluje pod personalnom firmom, tj. u firmi se obavezno navode imena svih lanova,
nekolicine ili ime samo jednog lana uz obaveznu oznaku i ostali (ortaci,partneri i sl);
2
- firma obavezno sadri i skraenicu d.n.o;
3
- svi lanovi drutva imaju jednake uloge i ravnopravno upravljaju drutvom s tim to
neki lan svoje upravljako pravo moe ugovorom u cjelini ili djelimino prenijeti na jednog ili
vie drugih lanova;
4
- drutvo se obavezno registruje i ima pravnu sposobnost;
5
- za obaveze drutva lanovi odgovaraju neogranieno solidarno cjelokupnom imovinom.
Osnivanje drutva. Kao osnivai se mogu pojaviti svi pravni subjekti domaa i strana lica,
fizika ili pravna. Osnivaki akt, a istovremeno i najvii opi akt drutva je osnivaki ugovor.
Zakljuuju ga osnivai u pismenoj formi. Obavezni elementi osnivakog akta su:
1
- podaci o osnivaima imena i adrese, odnosno nazivi i sjedita;
2
- odredbe o firmi pod kojima posluje drutvo (mora sadravati ime najmanje jednog
lana);
3
- sjedite drutva;
4
- djelatnost u skladu sa standardnom klasifikacijom djelatnosti (u nekim djelatnostima se
ovaj tip drutva ne moe osnovati, npr. u bankarskim i poslovima osiguranja).
Obzirom da je osnivaki ugovor istovremeno i najvii pravni akt drutva, njime bi trebalo
regulisati i pitanja osnivakih uloga, upravljanja i zastupanja, nain podjele dobiti i pokrivanja
gubitaka, zabranu konkurencije, odgovornost za obaveze drutva, pristupanje drutvu i istupanje
iz drutva, te prestanak drutva.

Pravni subjektivitet drutvo stie registracijom. U postupku osnivanja i registracije se primjenjuje

normativni sistem. Prijavu za upis u registar potpisuju svi lanovi (osnivai) drutva. Imovina
drutva se ne upisuje u sudski registar, obzirom da lanovi odgovaraju za obaveze drutva
neogranieno solidarno.
1
21. PRAVNI ODNOSI IZMEU LANOVA DRUTVA
Osnivaki kapital i imovina drutva. Minimum osnivakog kapitala nije propisan. Odreuje se
osnivakim ugovorom, a on po pravilu predstavlja zbir jednakih uloga osnivaa odnosno lanova.
Drutvo ima svoju imovinu koja je razliita od imovine njegovih lanova, a sastoji se od
osnivakih uloga lanova i ekonomskih vrijednosti koje drutvo stekne svojim poslovanjem.
Ulozi lanova javnog trgovakog drutva mogu biti u novcu, stvarima i pravima, te radu i
uslugama. Ulozi su po pravilu jednake vrijednosti, ali se ugovorom moe utvrditi i drugaije.
Bitno je naglasiti da se ugovorom ne moe iskljuiti primjena prinudne zakonske norme o
neogranienoj solidarnoj odgovornosti lanova.
Javno trgovako drutvo se po pravilu osniva simultano, to znai da su osnivai obavezni
odjednom unijeti svoje uloge i to prije upisa drutva u javni registar. Meutim, federalni zakon
omoguava da ulozi ne budu uneseni prije registracije drutva, ve u roku koji je odreen
osnivakim ugovorom. Ako rok nije utvren ugovorom, zakonom je propisano da je krajnji rok
za uplatu odnosno unoenje uloga 2 mjeseca od dana upisa drutva u registar. Osnivakim
ugovorom se mora rijeiti i pitanje pravnih posljedica u sluaju da neki od osnivaa ne unese
ugovoreni ulog u roku. U takvom sluaju mogua su razliita rjeenja sporazumno produenje
roka, smanjenje osnivakog kapitala za neuplaeni dio, poveana uplata od ostalih osnivaa ili
raskid ugovora. Kanjenje se moe sankcionisati i zateznim kamatama odnosno ugovornom
kaznom.
Ulozi osnivaa po pravilu ulaze u imovinu drutva, tj. nad njima prestaje vlasnitvo ulagaa.
Izuzetno, ulog u odreenim stvarima ulaga moe dati samo na koritenje drutvu, uz
zadravanje prava vlasnitva (lizing ili zakup). lan drutva ne moe jednostrano smanjiti,
poveati niti povui svoj ulog.
Raspolaganje udjelima je pravno mogue, ali je razliit reim predvien za interni i eksterni
promet udjela. Naime, interni prenos udjela na lanove drutva je slobodan i moe biti na jednog
ili vie lanova u zavisnosti od toga da li je ugovorom omogueno da udjeli odnosno ulozi budu
razliite vrijednosti. Eksterni promet, tj. prenos treim licima, je ogranien jer lanovi drutva
imaju pravo pree kupovine.
Upravljanje javnim trgovakim drutvom. Svaki lan ima pravo i obavezu da upravlja drutvom
u skladu sa ugovorom. Sadraj, obim i nain upravljanja se po pravilu odreuje osnivakim
ugovorom. Moe se regulisati da drutvom upravlja samo jedan lan ili nekoliko lanova, a mogu
upravljati i svi lanovi drutva. Pored toga, svaki lan moe uz saglasnost ostalih lanova
prenijeti voje pravo upravljanja i na lica koja nisu lanovi drutva, pod uslovom da to nije
iskljueno osnivakim ugovorom. Pritom je lan koji prenosi ovlatenja odgovoran samo za izbor
(culpa in eligendo), a ne i za rad izabranog lica.
Termin upravljanja drutvom odgovara i terminu voenja poslova drutva. Nain voenja
poslovanja moe biti organizovan kao pojedinano (individualno) i skupno (kolektivno)
poslovodstvo. Ako osnivakim ugovorom nije izriito regulisano drugaije, pretpostavlja se da je
voenje poslova individualno. To podrazumijeva da je svaki od ovlatenih lanova u mogunosti
sam voditi cjelokupno poslovanje drutva. Meutim, ako se neki od lanova koji imaju
ovlatenje na upravljanje odnosno poslovodstvo usprotivi preduzimanju neke radnje, ostali
lanovi nemaju pravo preduzeti takvu radnju (pravo protivljenja, pravo veta). Pravom protivljenja
se ne moe posluiti lan koji je svoje ovlatenje na upravljanje i voenje poslova prenio na
druge lanove drutva ili na trea lica. Bitno je naglasiti da protivljenje nije doputeno za
preduzimanje mjera i radnji nunih za opstanak drutva ili njegove imovine. Ako lan drutva

uprkos protivljenju (vetu) drugih ovlatenih lanova preduzme radnju ili pravni posao, odgovoran
je za tetu koju je prouzrokovao takvim postupanjem i zbog toga moe biti iskljuen iz drutva.
Istovremeno, preduzeta radnja je punovana prema treim licima, iz razloga pravne sigurnosti.
Skupno (kolektivno) poslovodstvo podrazumijeva upravljanje i voenje poslova od strane svih
ovlatenih lanova zajedno, tj. za preduzimanje svakog posla potrebna je jednoglasnost tih
lanova. Skupno poslovodstvo je izuzetak i mora se utvrditi osnivakim ugovorom. Saglasnost se
trai za svaki pojedinani posao, odnosno ne moe se dati unaprijed za sve budue poslove.
Izuzetno, jedan ili nekolicina ovlatenih lanova mogu i bez saglasnosti ostalih lanova preduzeti
neku radnju u sluaju kanjenja drutva u izvrenju dospjelih obaveza ili radi izbjegavanja
nastanka tete.
Obzirom da su odredbe o nainu organizovanja poslovodnog organa i izvrenju poslovodne
funkcije dispozitivne prirode, mogu se ugovoriti i drugi naini voenja poslova.
Po obimu ovlatenja u voenju poslovodne funkcije, razlikuju se redovno i vanredno
poslovodstvo. Redovno se odnosi na uobiajeno poslovanje drutva u okviru registrovane
djelatnosti, a vanredno je ono koje prelazi okvire redovnog poslovanja npr. raspolaganje
nekretninama drutva, osnivanje podrunica, transformacije i statusne promjene i sl. Za sve
poslove vanrednog poslovanja mora postojati saglasnost svih lanova drutva. U praksi je teko
precizirati koji su poslovi redovni, a koji vanredni, tako da to predstavlja faktiko pitanje.
Za davanje prokure u javnom trgovakom drutvu je potrebna saglasnost svih lanova ovlatenih
da vode poslovanje drutva. Izuzetno, ako postoji opasnost od odgaanja, prokuristu moe
postaviti svaki lan koji ima pojedinano poslovodstvo. S druge strane, prokuru moe opozvati
svaki lan poslovodstva. Svaki lan drutva ima pravo da bude informiran o svim poslovima i da
ostvari uvid u poslovne knjige i isprave drutva.
U veini pravnih sistema prihvaeno je naelo jednoglasnosti pri donoenju odluka. Meutim,
osnivakim ugovorom se moe predvidjeti i donoenje odluka veinom glasova.
Pravo na dobit i pokrivanje gubitaka. lanovi javnog trgovakog drutva imaju pravo na dobit
i obavezu pokrivanja gubitaka u jednakim iznosima, ako ugovorom nije predvieno drugaije.
Dobit i gubitak se mogu dijeliti po 2 principa: kapitalnom i personalnom ili kombinacijom jednog
i drugog.
Kapitalni nain podrazumijeva da se jedan dio (obino 1/3) ukupne dobiti drutva za tekuu
poslovnu godinu dijeli na lanove drutva srazmjerno njihovim udjelima u kapitalu. Po ovom
naelu, oni iji je ulog u radu i uslugama su bez uea u dobiti.
Personalni princip se primjenjuje na preostali dio godinje dobiti, tako to se prvo pokrije
eventualni poslovni gubitak drutva, pa se ostatak dijeli na sve lanove drutva u jednakim
iznosima po glavama. Bitno je naglasiti da je jednom utvreni omjer u raspodjeli dobiti i
pokrivanju gubitaka stalan i moe se promijeniti samo izmjenom osnivakog ugovora.
Ugovorom se moe predvidjeti da lanovi drutva iji se ulog sastoji iskljuivo od rada i usluga
uestvuju samo u podjeli dobiti, tj. da ne uestvuju u snoenju gubitaka. Meutim, nitave su
klauzule koje obavezuju lanove samo u snoenju poslovnih gubitaka drutva. Takoe su
nedoputene klauzule prema kojima lanovi drutva iji se ulog sastoji iskljuivo iz novca, stvari
i prava uestvuju samo u podjeli dobiti drutva (zabrana lavovske klauzule).
Zabrana konkurencije ispoljava se u 2 pravca:
1
1. zabrana djelatnosti lan javnog trgovakog drutva ne moe bez izriite saglasnosti
ostalih lanova voditi izvan drutva poslove iz registrovane djelatnosti drutva;
2
2. zabrana lanstva lan javnog trgovakog drutva ne moe biti lan drugog
trgovakog drutva u kome je lino odgovoran, tj. ne moe bez saglasnosti ostalih lanova postati
lan nekog drugog javnog trgovakog drutva, komplementar u komanditnom drutvu, niti
samostalni obrtnik.
Institut zabrane konkurencije traje dok postoji drutvo, a ugovorom se moe i produiti, ali
najdue 2 godine od dana gubitka lanstva ili svojstva na koje se zabrana odnosi. U sluaju
povrede odredaba o zabrani konkurencije, drutvo ima osnov da trai: (1) naknadu tete, (2)

ustupanje poslova kao da su zakljueni za drutvo i (3) prenos ostvarene koristi ili prava iz
zakljuenih poslova od lica koje je prekrilo zabranu.
Istupanje iz drutva i pristupanje drutvu. Postoje 3 osnovna naina prestanka lanstva u
drutvu i to:
1
a) dobrovoljno istupanjem ili otkazom lana ako je drutvo osnovano na neodreeno
vrijeme. Otkazni rok traje najmanje 6 mjeseci i mora isticati posljednjeg dana poslovne godine.
Otkaz mora biti pismen, jasan i bezuslovan. Moe se opozvati, ali opoziv mora stii prije samog
otkaza ili istovremeno sa njim;
2
b) iskljuenjem lana iz drutva ovo pitanje u veini prava nije detaljno regulisano, pa
se mora urediti osnivakim ugovorom;
3
c) neovisno od volje lanova drutva usljed smrti ili gubitka poslovne sposobnosti
fizikog lica, ili steaja pravnog lica.
lan drutva kome je prestalo lanstvo odgovara za obaveze drutva nastale do trenutka prestanka
njegovog lanstva. S druge strane, ovlaten je od drutva zahtijevati obraun na kraju svake
poslovne godine i isplatu dobiti koja mu pripada, sve dok se ne zavre poslovi koji su zakljueni
do trenutka prestanka njegovog lanstva.
Status lana javnog trgovakog drutva se po pravilu moe stei i naknadnim pristupanjem, uz
saglasnost svih lanova.
Pravni odnosi drutva i lanova prema treim licima. Naelno svaki lan je ex lege ovlaten za
zastupanje drutva, ali se osnivakim ugovorom moe regulisati drugaije. U takvom sluaju se u
javni registar obavezno upisuju lanovi koji su ovlateni za zastupanje, s tim da zahtjev za upis
potpisuju svi lanovi drutva.
Zastupanje javnog trgovakog drutva moe biti pojedinano i skupno. Prezumira se pojedinano.
Skupno zastupnitvo se ugovorom moe regulisati u 2 varijante: kao skupno zastupnitvo svih
lanova drutva i kao skupno zastupnitvo samo nekih lanova, ali najmanje 2.
Osnivakim ugovorom je mogue da se iz zastupanja iskljue svi lanovi, tako da drutvo zastupa
jedan ili vie prokurista. U ovom sluaju se ugovorom moe regulisati i da lanovi drutva koji su
ovlateni na pojedinano zastupanje mogu drutvo zastupati samo zajedno sa prokuristom. Kod
skupnog zastupanja nije mogue zastupanje zajedno sa prokuristom.
lan drutva kao ovlateni zastupnik moe preduzimati sve pravne radnje, ukljuujui i
raspolaganje nekretninama. Njegova ovlatenja se mogu ograniiti ugovorom, s tim to ta
ogranienja nemaju dejstvo prema savjesnim treim licima, ve djeluju samo unutar drutva.
Bitno je naglasiti da lanovi drutva koji su ovlateni za zastupanje ne mogu preduzimati pravne
radnje kojima bi se mijenjao pravni status d.n.o.
Odgovornost za obaveze drutva. Javno trgovako drutvo, kao poslovnopravni subjekt
odgovara neogranieno za svoje obaveze. Osim toga, za obaveze drutva njegovi lanovi
odgovaraju neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom (svojom ali ne i imovinom
drugih lica sa kojima ivi). Ova odgovornost je zakonska i ne moe se iskljuiti niti ograniiti
voljom lanova.
Odgovornost lana drutva po svojoj pravnoj prirodi je solidarno jemstvo. Povjerilac moe
zatraiti ispunjenje obaveze od drutva kao glavnog dunika, od lana kao jemca, ili od oba
subjekta istovremeno, s tim to povjerilac mora protiv svakog od njih izdejstvovati izvrni naslov.
lan drutva koji je istupio iz drutva je odgovoran za obaveze drutva koje su nastale za vrijeme
njegovog lanstva. S druge strane, novi lan drutva e odgovarati i za obaveze drutva koje su
nastale prije njegovog pristupanja.
Prestanak javnog trgovakog drutva. Na prestanak ovog tipa drutva primjenjuju se opa
pravila koja vae i za ostale oblike trgovakih drutava. S tim u vezi, opi osnovi za prestanak
drutva su:
1
1. Istek vremena na koje je drutvo osnovano;

2
2. Statusne promjene spajanje, pripajanje, podjela;
3
3. Steaj i likvidacija;
4
4. Odluka suda, na osnovu zahtjeva nadlenog organa ili zainteresiranog lica (ako ne
posluje due od 2 godine ili ako ne postoje zakonski uslovi za njegovo dalje postojanje u obliku u
kome je osnovano);
5
5. Odluka lanova drutva.
Mogui posebni osnovi za prestanak javnog trgovakog drutva su:
1
6. Pismeni zahtjev jednog lana drutva za istupanje iz drutva ili raskid ugovora
zakljuenog na neodreeno vrijeme, ako ugovorom nije regulisano drugaije;
2
7. Smrti lana drutva, osim ako ugovor omoguava da nasljednik postane lan;
3
8. Prestanak pravnog lica kao lana drutva;
4
9. Gubitak ili prestanak pravne sposobnosti jednog od lanova drutva;
5
10. Odluka suda o prestanku drutva.
22. KOMANDITNO DRUTVO
Pojam i karakteristike. Komanditno drutvo je tip trgovakog drutva u kome postoje 2
kategorije lanova: komplementari (javni lanovi) i komanditori (tajni lanovi). Drutvo mora
imati najmanje 2 lana jednog komplementara i jednog komanditora, a maksimalan broj
lanova nije ogranien. lanovi drutva mogu biti domaa i strana, fizika i pravna lica. Zakon ne
propisuje minimalni osnivaki kapital. Ulozi lanova mogu biti u novcu, stvarima i pravima.
Ulozi komplementara mogu biti u radu i uslugama, a ulozi komanditora ne.
Komplementari uestvuju u upravljanju, zastupanju i predstavljanju drutva u skladu sa
osnivakim ugovorom. Istovremeno, oni za obaveze drutva odgovaraju neogranieno solidarno
cjelokupnom svojom imovinom. Komanditori ne uestvuju u upravljanju, zastupanju i
predstavljanju drutva, niti odgovaraju za obaveze drutva.
Drutvo posluje i vodi se pod personalnom firmom, imenom jednog, vie ili svih komplementara.
Imena komanditora se ne mogu unositi u firmu, a ako se to uini oni odgovaraju kao
komplementari. Firma mora sadravati i oznaku oblika ovog drutva u vidu skraenice KD.
Osnivanje komanditnog drutva. Drutvo se osniva pismenim ugovorom koji zakljuuju
osnivai. Ugovor je formalan, a zakonom je odreen njegov minimalni sadraj:
1
- firma i sjedite;
2
- imena i adrese odnosno nazivi i sjedita osnivaa;
3
- odreenje koji lanovi su komplementari, a koji komanditori;
4
- vrsta i vrijednost uloga svakog lana;
5
- djelatnost drutva.
Uz navedene elemente, ugovor treba sadravati i odredbe o nainu podjele dobiti i pokrivanja
gubitaka, nainu upravljanja drutvom, prestanku lanstva, prometu udjelima i prestanku drutva.
Ugovor moraju potpisati svi lanovi ako ga oni sainjavaju, a u sluaju da ga saini javni
biljenik (notar), vae pravila kao i kod osnivanja javnog trgovakog drutva ugovor ima status
javne (notarske) isprave,a za njegovu punovanost su mjerodavna pravila obligacionog prava.
Ugovorom se mora utvrditi i ukupna visina osnivakog kapitala drutva, sa rokom uplate. Ako
rok nije ugovoren, pravilo je da je on najvie 2 mjeseca nakon upisa drutva u registar. Ulozi bi u
pravilu trebali biti uplaeni do registracije drutva, jer je logino da drutvo ima osnivaku
imovinu. Ona se u trenutku osnivanja moe sastojati samo iz uloga komanditora, a
komplementari svoje uloge mogu uplatiti i naknadno, ali u ugovorenom roku.
Registracija drutva kod suda ima konstitutivan uinak. Prijavu za upis moraju potpisati svi
lanovi.

Pravni odnosi izmeu lanova. Osnivaki kapital se utvruje ugovorom, jer zakon nije propisao
minimum osnivakog kapitala. Svoje uloge osnivai moraju unijeti u ugovorenom roku. Uneseni
ulozi postaju imovina drutva.
Raspolaganje udjelima komanditnog drutva. Interni prenos udjela meu lanovima iste
kategorije je u principu slobodan. Prenosom izmeu razliitih kategorija mijenja se broj
komplementara odnosno komanditora.
Eksterni prenos udjela je ogranien kogentnim normama. Za prenos udjela od strane
komplementara potrebna je saglasnost svih lanova drutva i komplementara i komanditora.
Isto vai i za prenos udjela komanditora na trea lica, ali se za komanditore ugovorom moe
predvidjeti i drugaije. Pravilo je da kod eksternog prometa udjelima, ostali lanovi drutva imaju
pravo pree kupovine.
Upravljanje komanditnim drutvom. Komanditnim drutvom upravljaju komplementari svi,
nekolicina ili jedan od njih, to se regulie ugovorom. Upravljanje se uz saglasnost svih
komplementara moe povjeriti i treem licu. Ako drutvom upravlja samo jedan ili nekolicina
komplementara, za vanredne poslove mora traiti saglasnost svih ostalih komplementara.
Komanditori ne mogu uestvovati u upravljanju drutvom, niti se mogu protiviti odlukama
komplementara u okviru redovnog poslovanja drutva. Protivljenje komanditora doputeno je
samo kod odluka u vanrednom poslovanju. Pored ovoga, komanditori imaju pravo uvida u
poslovne knjige i isprave drutva, te godinji finansijski izvjetaj.
Uee u dobiti i snoenju poslovnog rizika komanditnog drutva. Ako ugovorom nije drugaije
regulisano, dobit meu komplementarima se dijeli na jednake dijelove, a dio dobiti namijenjen
komanditorima se meu njima dijeli srazmjerno njihovim ulozima. Ista pravila primjenjiva su i
na pokrie gubitaka.
Zabrana konkurencije odnosi se na komplementare, a ne i na komanditore. lanovi drutva
mogu osnivakim ugovorom regulisati i drugaije.
Pravni odnosi prema treim licima. Komanditno drutvo ex lege zastupa svaki komplementar,
ako ugovorom nije predvieno drugaije. Neki komplementari se mogu iskljuiti iz zastupanja,
to se obavezno upisuje u sudski registar. Komanditori ne mogu zastupati drutvo, jer bi to bilo
suprotno kogentnim normama. Meutim, nema pravnih prepreka da se komanditorima da
posebna punomo ili trgovaka prokura. Inae, komanditor koji bez ovlatenja zakljui ugovor u
ime drutva, odgovara za obaveze iz tako zakljuenog ugovora kao komplementar, tj.
neogranieno solidarno.
Za obaveze drutva primarno odgovara drutvo, a supsidijarno, solidarno i neogranieno
komplementari. Komanditori snose rizik samo do visine svog uloga. Izuzetno, postoje sluajevi i
kad komanditor moe odgovarati za obaveze komanditnog drutva i to:
1
- ako je u firmu upisano ime komanditora;
2
- ako je komanditor preduzeo akt zastupanja;
3
- za obaveze koje su za drutvo nastale prije upisa u sudski registar, a komanditor je
pristao na njih;
Prestanak komanditnog drutva moe nastupiti iz istih razloga kao i prestanak javnog
trgovakog drutva, kad je u pitanju promjena statusa komplementara. to se tie komanditora,
komanditno drutvo nee prestati u sluaju prestanka lanstva komanditora. Meutim,
komanditno drutvo moe promijeniti oblik prestankom lanstva svih komanditora (nastaje
d.n.o).
Komanditno drutvo se moe transformirati u komanditno drutvo na dionice (akcije).
1
23. KOMANDITNO DRUTVO NA DIONICE (AKCIJE)
Pojam. Komanditno drutvo na dionice se moe definisati kao poseban oblik drutva u kome
postoje 2 kategorije lanova: komplementari i komanditori-dioniari. Na komplementare se

primjenjuju pravila koja vae i u prostom komanditnom drutvu, a na komanditore-dioniare

pravila koja vae za dioniko drutvo.
Osnivanje i upravljanje. Drutvo moe nastati na 2 naina: osnivanjem, ili promjenom oblika
prostog komanditnog drutva. Pravilo je da osnivai mogu biti domaa pravna i fizika lica,
najmanje 2 1 komplementar i 1 komanditor-dioniar. Ugovor o osnivanju komanditnog drutva
na dionice obavezno se sastavlja u pisanoj formi i sadri elemente koji su odreeni za obino
komanditno drutvo, kao i odredbe o dionicama (vrsta, serija, prava komanditora-dioniara,
raspodjela, prenos dionica itd).
Organi upravljanja. Zbog mjeovite pravne prirode kdd, moraju se uskladiti zakonska i ugovorna
rjeenja kad je u pitanju upravljanje. Po pravilu se u uporednim pravima predvia donoenje
statuta i skuptine odnosno nadzornog odbora kao organa dioniara (kako dioniara komanditora,
tako i dioniara komplementara). Osim toga, komplementari u kdd ustvari su uprava
(menadment) drutva, koja vodi poslovanje i zastupanje drutva.
Raspolaganje udjelima i dionicama kdd. Komplementari svoje udjele mogu prenositi po istom
reimu koji vai u prostom komanditnom drutvu. Prenos udjela (dionica) od strane komanditoradioniara naelno je slobodan.
Uee u dobiti i snoenju rizika. Komanditori-akcionari po pravilu uestvuju u dobiti po
kapitalnom naelu. Komplementari pored kapitalnog naela mogu u dobiti uestvovati i po
drugim kriterijima, ako je to predvieno ugovorom ili statutom. Snoenje rizika je kao i u
prostom komanditnom drutvu.
Prestanak komanditnog drutva na dionice moe nastupiti kao i kod drugih privrednih
subjekata: steajem, odlukom organa upravljanja, statusnim promjenama, protekom vremena,
zabranom rada, odlukom suda i sl. Ako u drutvu ostane samo jedna kategorija lanova, ono bi
moralo promijeniti oblik.

VI DRUTVA KAPITALA
24. DIONIKO DRUTVO
Pojam. Dioniko drutvo je poseban oblik privrednog drutva iji osnovni kapital je unaprijed
odreen i podijeljen na dionice i koje za obaveze u prometu odgovara cjelokupnom svojom
imovinom. Dioniari ne odgovaraju za obaveze drutva, osim u sluajevima zloupotrebe koji su
ranije spomenuti.
Karakteristike. DD je drutvo kapitala. Moe ga osnovati jedno ili vie domaih ili stranih,
fizikih ili pravnih lica. Ulozi dioniara ne moraju biti jednaki, izraavaju se u dionicama koje su
sastavni dio osnovnog kapitala. Minimalni osnovni kapital je 50.000KM. To je opi minimum, a
posebnim zakonima se moe propisati drugaije. Za banke npr. taj osnovni kapital je 15 miliona,
a za osiguravajua drutva 1 ili 2 miliona, u zavisnosti od toga da li se drutvo bavi samo
poslovima osiguranja ivota, ili i drugim poslovima osiguranja odnosno reosiguranjem.
Osnovni kapital je podijeljen na dionice, iji nominalni zbir ini osnovnu glavnicu drutva.
Dionice su investicioni vrijednosni papiri iji promet je po pravilu slobodan. Promjena imaoca
dionica nema pravnog niti ekonomskog uticaja na rad drutva.
DD posluje pod realnom firmom vezanom za djelatnost drutva. Firma mora sadravati i oznaku
DD. Ima posebne organe upravljanja skuptinu i nadzorni odbor. Osniva se ugovorom ili
odlukom, a pored osnivakog akta mora imati i statut kao najvii akt.
Osnivanje dionikog drutva. Osnivaki akt drutva je ugovor ili odluka o osnivanju, to zavisi
od broja osnivaa. Osniva je svako lice koje potpie ugovor o osnivanju i otkupi osnivake
dionice. Dioniari koji kupe dionice narednih emisija postaju lanovi drutva, ali nisu osnivai.
Naelno za osnivanje dd se primjenjuje normativni sistem, a izuzeci postoje u zakonom
odreenim sluajevima (dozvolu za osnivanje poslovne banke ili otvaranje filijale strane banke u

zemlji daje Agencija za bankarstvo; odobrenje za rad DD za osiguranje daje Ured za nadzor,
odnosno Ministarstvo finansija).
Postoje 3 opa uslova za osnivanje DD: osnivaki akt, osnovna glavnica i upis drutva u registar.
Obavezni elementi osnivakog akta i statuta su:
1
1. imena i adrese osnivaa, odnosno nazivi i sjedita;
2
2. statusna obiljeja drutva firma, sjedite, djelatnost i jedinstveni identifikacijski broj;
3
3. iznos osnovnog kapitala drutva;
4
4. ukupan broj, klasa i nominalna vrijednost dionica;
5
5. podaci o ulozima osnivaa u stvarima i pravima, kao i broju dionica koje su uplaene
tim ulozima;
6
6. postupak i rokovi prodaje, te banka kod koje se vri uplata dionica;
7
7. prava i obaveze osnivaa;
8
8. trokovi osnivanja, pravne posljedice neupisivanja ili neuplaivanja dionica;
9
9. nain rjeavanja sporova izmeu osnivaa;
10
10. podaci o licu koje predstavlja i vri radnje za budue dd.
Ugovor o osnivanju drutva moraju potpisati svi osnivai i legalizirati potpise kod nadlenih
organa ili priloiti ovjerene punomoi, ako su ugovor potpisali punomonici. Meutim, u skladu
sa naim Zakonom o notarima, notari su jedini nadleni sainjavati ili ovjeravati ugovore o
osnivanju privrednih drutava i utvrivanju statuta, kao i njihove promjene 3. U tom sluaju,
osnivaki akti privrednih drutava imaju svojstvo javne isprave. Naini osnivanja dd su
simultani i sukcesivni. Simultani postoji kad osnivai (maksimalno 40) ili odreeni krug kupaca
prilikom potpisivanja osnivakog ugovora preuzmu sve dionice drutva koje se osniva, bez
upuivanja javnog poziva na upis i uplatu dionica. Kod simultanog osnivanja nije potrebna
prethodna dozvola Komisije za vrijednosne papire, jer se radi o emisiji dionica putem zatvorene
prodaje. Prije upisa drutva u registar, osnivai su duni u cjelosti uplatiti osnivaki kapital.
Zakonom odreeni novani minimum je 50.000KM. Sukcesivni nain osnivanja postoji kad
osnivai upute javni poziv za upis i uplatu dionica, uz prethodno odobrenje Komisije za
vrijednosne papire. Osnovna glavnica drutva konstituira se iz uloga osnivaa i lica koja su
prihvatila javni poziv. Zakoni redovno trae da osnivai obavezno preuzmu jedan dio dionica, tj.
ne mogu se sve osnivake dionice ponuditi javnoj prodaji. Kod sukcesivnog naina osnivanja,
osnivai moraju podnijeti zahtjev Komisiji za odobrenje javne ponude dionica. Uz zahtjev se
prilae: ugovor o osnivanju drutva, prijedlog statuta i prijedlog prospekta sa detaljnim podacima
o dionicama budueg dd. Komisija u roku od 30 dana odnosi rjeenje o odobrenju emisije dionica
putem javne ponude. U sluaju utnje Komisije, moe se pokrenuti upravni spor. Po dobijanju
odobrenja, u slubenom glasilu i najmanje jednom dnevnom listu osnivai objavljuju javni poziv
za upis i uplatu dionica i prospekt. Rok za upis ne moe biti dui od 90 dana od dana
objavljivanja poziva.
3 Zakon o notarima FBiH iz 2002.g

Upis i uplata dionica vri se preko poslovne banke kao depozitara, sa kojom su osnivai zakljuili
poseban ugovor. Banka izdaje privremene potvrde o upisu i uplati dionica (privremenice). Nakon
uplate pune cijene upisanih dionica i registracije drutva, upisniku na osnovu privremenice
pripada pravo na dionice. Depozitar sainjava izvjetaj o broju i iznosu upisanih i uplaenih
dionica, koji dostavlja Komisiji i osnivaima drutva. Komisija na osnovu izvjetaja donosi
rjeenje da je javna ponuda dionica uspjela (ako jeste). U roku od 8 dana od prijema rjeenja
Komisije da je javna ponuda uspjela, osnivai dd moraju objaviti izvjetaj o broju upisanih i
uplaenih dionica u najmanje jednom dnevnom listu.
U sluaju prekomjernog upisa, osnivai moraju odbiti prekomjerni upis i vratiti novac
uplatiocima, jer upis ne moe biti vei od onoga koji je dozvoljen aktom Komisije i utvren u
osnivakom aktu dd. Ako u objavljenom roku nisu upisane sve dionice, osnivai i ostali upisnici
mogu preostale dionice upisati u naknadnom roku, najkasnije 15 dana od isteka objavljenog roka

za upis. Ako ni u naknadnom roku ne budu upisane sve dionice, smatra se da osnivanje dd
javnom ponudom nije uspjelo. Osnivai su u tom sluaju obavezni objaviti izvjetaj o neuspjelom
osnivanju i u kratkom roku vratiti upisnicima izvrene uplate sa kamatom, uz solidarnu
odgovornost.
U pravnoj teoriji poznato je i tzv.kvalifikovano osnivanje, koje nije poseban nain osnivanja, jer
i simultani i sukcesivni naini mogu biti kvalifikovani. Kvalifikovano osnivanje drutva postoji
ako osnivai ugovore da svi ili neki od upisnika umjesto novcem svoje dionice plate ulogom u
naturi (nekretnine, maine, oprema, prava industrijske svojine i sl). Po Zakonu o preduzeima, na
taj nain moe biti konstituisano najvie osnovne glavnice.
Osnivaka skuptina dionikog drutva obavezno se saziva od strane osnivaa, i to u roku od
60 dana od dana prijema rjeenja Komisije o uspjelom upisu dionica. Zakazuje se javnim
oglasom, sa utvrenim dnevnim redom i materijalom u koji upisnici dionica moraju imati uvid.
Kada je skuptina prvi put sazvana, kvorum ine dioniari koji predstavljaju preko 1/2 ukupnog
broja dionica sa pravom glasa. Ako nema kvoruma, skuptina se ponovo saziva i kvorum ine
dioniari koji predstavljaju preko 1/3 ukupnog broja dionica sa pravom glasa.
Osnivaka skuptina usvaja izvjetaj o osnivanju drutva, usvaja prvi statut drutva, bira
predsjedavajueg skuptine, imenuje prve lanove nadzornog odbora i potvruje vrijednost uloga
u stvarima i pravima i utvruje broj dionica emitovanih po tom osnovu. Odluke donosi prostom
veinom, osim usvajanja statuta za to je potrebna dvotreinska veina.
Uprava dd je obavezna da najkasnije 15 dana od dana odravanja osnivake skuptine podnese
zahtjev za upis u registar emitenata vrijednosnih papira kod Komisije.
Statut je najvii akt dionikog drutva. Po pravilu sadri identina rjeenja kao i osnivaki akt, ali
moe i odstupati. Obavezni elementi statuta su:
1
- firma, sjedite i djelatnost drutva;
2
- iznos osnovnog kapitala, klasa broj i nominalna vrijednost dionica;
3
- oznaka vrste dionica, kao i to da li su izdate na ime ili na donosioca;
4
- broj glasova po klasi dionica;
5
- postupak u sluaju neuplate upisanih dionica;
6
- nain smanjenja i poveanja osnovnog kapitala;
7
- podjela dobiti i pokrivanje gubitaka;
8
- nain formiranja i koritenja fonda rezervi;
9
- nain sazivanja skuptine i donoenja odluka;
10
- sastav, nain imenovanja i razrjeenja, ovlatenja nadzornog odbora i uprave drutva;
11
- postupak statusnih promjena i promjene oblika drutva
12
- prestanak drutva;
13
- postupak izmjena i dopuna statuta.
Registracija dionikog drutva. Kad ispuni zakonske uslove, DD se obavezno upisuje u sudski
ili registar drutava, na zahtjev uprave drutva. Registracijom stie pravni subjektivitet.
Osnovni kapital dionikog drutva formira se iz uloga i uplate dionica. Minimum je 50.000KM.
Odreuje se statutom, pa svaka njegova promjena povlai promjenu statuta. Uplauje se u
domaoj valuti, s tim to se moe i preraunavati. Minimalni nominalni iznos dionice je 10KM.
Ulozi osnivaa se mogu sastojati od novca, stvari i prava, a osnovni kapital se iskazuje u
novanoj vrijednosti.
Cijena dionice nakon emitovanja ne moe biti manja od njene nominalne vrijednosti, tj.
zabranjeno je izdavanje i prodaja dionica ispod pari. Razlog tome je ostvarivanje planiranog
osnivakog kapitala, koji predstavlja zbir nominalnih vrijednosti dionica. Meutim, suprotno je
mogue, tj. dionice se mogu emitovati iznad pari. Razlika izmeu cijene dionica i njihove
nominalne vrijednosti (agio) je dionika premija koja nije sastavni dio osnovnog kapitala, ve
kapitalna dobit drutva, koja se u bilansu iskazuje odvojeno.
Javna ponuda dionica moe se vriti na 2 naina: po fiksnoj cijeni i na tender. U prvom sluaju
cijena je fiskna, a u drugom ona predstavlja minimalnu cijenu po kojoj upisnici daju ponude, a

dionica se prodaje po najvioj ponuenoj cijeni po kojoj se mogu prodati sve dionice. Trina
kupoprodajna cijena je ona po kojoj je mogue prodati sve dionice i nju su duni platiti svi
upisnici, bez obzira na pojedinane ponude (pravilo je da se svi dioniari jednako tretiraju).
Poveanje i smanjenje osnovnog kapitala. Poveanje se vri na osnovu odluke koju na prijedlog
nadzornog odbora donosi skuptina dvotreinskom veinom, obzirom da ono podrazumijeva i
izmjenu statuta. Poveanje se moe izvriti na vie naina: emisijom novih dionica, uslovnim
poveanjem, poveanjem iz vlastitih sredstava i integrisanim poveanjem.
Emisija novih dionica je redovan nain poveanja osnovnog kapitala. Mogua je samo ako su
sve dionice drutva ranijih emisija uplaene u cjelini. Postojei dioniari imaju zakonsko pravo
pree kupnje. Ono se moe odlukom skuptine za pojedinane emisije iskljuiti ili ograniiti.
Pravilo je da su novi ulozi u novcu.
Uslovno poveanje kapitala drutva. Pod uslovnim poveanjem kapitala podrazumijeva se
konverzija potraivanja u trajne uloge. Naime, uz saglasnost povjerilaca drutva, njihova se
potraivanja mogu pretvoriti u trajne uloge odnosno dionice, tako da praktino i nema stvarnog
poveanja osnovnog kapitala.
Poveanje iz vlastitih sredstava se po pravilu moe vriti samo iz rezervnog fonda drutva, i
samo za iznos iznad zakonske obaveze rezervi od 25% fonda. Odluku donosi skuptina
dvotreinskom veinom. U odluci se navodi da li se poveanje vri srazmjernim poveanjem
nominalne vrijednosti dionica ili emisijom novih, besplatnih dionica. Pravni osnov za donoenje
odluke o poveanju moe biti samo finansijski izvjetaj sa izvjetajem revizora o pozitivnom
poslovanju koji ne moe biti stariji od 3 mjeseca.
Integrisano poveanje osnovnog kapitala vri se emisijom novih dionica u nepovoljnim
uslovima zbog poremeaja na tritu. Cilj ovakve emisije je dodatno prikupljanje novanih
sredstava u uslovima poremeaja na tritu. Pravilo je da u takvim uslovima prodajna cijena
dionica bude nia od njihove nominalne vrijednosti. Razliku izmeu prodajne i nominalne
vrijednosti snosi drutvo na teret vlastitih sredstava (npr.ako je nominalna 10, a prodajna cijena
7KM, drutvo je duno za svaku dionicu platiti iznos od 3KM).
Smanjenje osnovnog kapitala nastaje iz ekonomskih razloga, radi pokria gubitaka. Vri se na
osnovu odluke skuptine drutva donesene dvotreinskom veinom, a ne moe se izvriti ispod
zakonskog minimuma. Drutvo je obavezno o smanjenju obavijestiti povjerioce, koji mogu traiti
obezbjeenje za svoja dospjela potraivanja.
Postupak smanjenja osnovnog kapitala provodi se slijedeim redoslijedom:
1
1. povlaenjem vlastitih dionica;
2
2. smanjenjem nominalne vrijednosti dionica koje dre dioniari, do minimalnog iznosa
od 10KM;
3
3. otkupom i povlaenjem ostalih dionica od dioniara;
4
4. odustajanjem od emisije dionica koje nisu u cjelini plaenje do dana donoenja odluke
o smanjenju osnovnog kapitala.
Smanjenje osnovnog kapitala moe biti nominalno i efektivno, a razlika se ogleda u tome da li
dioniari dobivaju naknadu iz imovine drutva ili ne. Nominalno smanjenje obuhvata povlaenje
vlastitih dionica i smanjenje nominalne vrijednosti svih izdatih dionica. Efektivno smanjenje, uz
isplatu naknade dioniarima obuhvata otkup i povlaenje ostalih dionica (osim vlastitih), te
odustajanje od emisije dionica koje nisu u cjelini plaene i povlaenje izdatih privremenica.
U specifinim sluajevima u cilju obezbjeenja minimalnog iznosa osnovnog kapitala,
pribjegava se istovremenom poveanju i smanjenju osnovnog kapitala. Takvu odluku skuptina
dioniara moe donijeti u 3 sluaja:
1
1. ako se osnovni kapital smanjuje odustajanjem od emisije dionica koje nisu uplaene;
2
2. radi naknade poslovnog gubitka i
3
3. radi prenosa osnovnog kapitala u fond rezervi (najvie do 10% osnovnog kapitala) za
pokrie buduih gubitaka.

Kod istovremenog poveanja i smanjenja osnovnog kapitala, ako se ne obezbijedi minimalni

iznos osnovnog kapitala dd, drutvo se mora transformirati u pravno mogui oblik (doo). U
suprotnom prestaje sa radom zbog nepostojanja zakonskih pretpostavki za status dd.
1
25. DIONICE I DIONIARI
Dionice (akcije). Dionica je dugoroni vrijednosni papir koji emituje dioniko drutvo i kojom se
izraava dio osnovnog kapitala drutva i pravo lanstva u dionikom drutvu. Svaka dionica glasi
na odreeni nominalni iznos, koji u naem pravu ne moe biti manji od 10KM. Nominalna
vrijednost dionice se po pravilu razlikuje od njene trine vrijednosti. Promjena trine vrijednosti
utie na vrijednost imovine dioniara, ali ne i na osnovni kapital dd niti na obaveze drutva po
osnovu emitovane dionice.
Pravne karakteristike dionice proizilaze iz njene funkcije kao korporativnog papira, a sastoje se
u slijedeem:
1
a) Izdavalac moe biti samo registrovano DD ili KDD.
2
b) Dionica je dugoroni investicioni papir ija ekonomska funkcija jeste akumulacija
kapitala.
3
c) Dionica je pisana isprava (certifikat). Dionice su deponovane, a u pravnom prometu se
pojavljuju samo u obliku elektronskih zapisa kod Registra. Umjesto dionice u materijaliziranom
obliku, imalac dionice vlasnitvo dokazuje certifikatom koji izdaje Registar;
4
d) Dionica je korporativni papir koji nosi varijabilni prihod (dividendu, superdividendu),
za razliku od obveznice koja u principu nosi fiksni prihod. Prihod dioniara zavisi od zarade
drutva.
1
e) Dionica je nedjeljiva hartija od vrijednosti. Ako vie lica naslijedi dionicu, nasljednici
mogu nastupati prema drutvu ili odrediti punomonika koji e u njihovo ime vriti prava. Prema
tome, nedjeljivost dionice ne iskljuuje mogunost da na jednoj dionici ima vie ovlatenika.
2
f) Dionica je prenosiv (negocijabilan) papir. Prenosi se danom zakljuenjem pravnog
posla o prenosu vlasnitva, s tim to Registar vri prenos vlasnitva upisom na raun novog
imaoca.
3
g) Dionica je zamjenjiva hartija od vrijednosti (bitna je vrsta i obim prava koja sadri, a
ne serija i kontrolni broj).
lanska prava i obaveze dioniara. lanska prava se po pravilu dijele na upravljaka i
imovinska. Upravljaka obuhvataju:
1
1. Uee u radu skuptine drutva (lino ili putem punomonika);
2
2. Pravo glasa po principu 1 dionica 1 glas;
3
3. Podnoenje zahtjeva za sazivanje skuptine drutva;
4
4. Pravo izmjene dnevnog reda i prijedloga odluke skuptine;
5
5. Uvid u isprave i dokumenta drutva o poslovanju;
6
6. Pravo pobijanja odluka skuptine drutva;
7
7. Pravo uea u izboru upravnog/nadzornog odbora (aktivno i pasivno);
8
8. Informisanje o radu i poslovanju dd.
Imovinska prava ukljuuju pravo na dividendu, promet dionicama, pravo pree kupovine
prilikom emisije novih dionica, te uee u podjeli ostatka steajne ili likvidacione mase u sluaju
steaja ili likvidacije.
Klase dionica. Dionice koje sadre ista prava ine jednu klasu. Sve dionice, osim obinih moraju
sadravati oznaku klase. Najpoznatija klasifikacija dionica je na:
1
1. Obine ili redovne dionice;
2
2. Prioritetne dionice;

3
4
5

3. Dionice bez prava glasa ili dividendne;

4. Dionice zaposlenih;
5. Vlastite dionice dionikog drutva.

Obine (redovne) dionice common shares su dionice koje nose normalna prava: pravo glasa,
pravo na uee u dividendi i pravo na isplatu dijela ostatka likvidacione odnosno steajne mase.
U ovoj klasi mogu postojati razlike (diferencijacije) na klasu A i klasu B. Obine dionice
klase A su bez prava glasa, ali imaocu daju pravo prvenstvene naplate dividende. Obino ih
kupuju mali dioniari, koji nisu zainteresirani za upravljanje drutvom. Obine dionice klase B
daju pravo glasa (po pravilu 1 dionica-1glas).
Prioritetne (povlatene) dionice sadre pravo prioritetne naplate dividende i srazmjernog dijela
ostatka imovine nakon likvidacije ili steaja, uz ogranieno pravo glasa. Pravo glasa se ne moe
ograniiti u sluajevima odvojenog izjanjavanja za svaku klasu dionica u skuptini drutva. Nae
pravo ograniava emisiju povlatenih dionica, ija nominalna vrijednost ne moe iznositi preko
50% osnovnog kapitala dd.
Zavisno od vrste i obima preferencija postoje preferencijalne kumulativne i nekumulativne
dionice, preferencijalne participativne i neparticipativne dionice, preferencijalne konvertibilne, te
preferencijalne aukcijske dionice.
Preferencijalne kumulativne dionice sadre pravo prvenstva u naplati zaostalih neisplaenih
dividendi za posljednjih 5 godina prije isplate dividende imaocima obinih dionica.
Nekumulativne omoguavaju da se neisplaena dividenda kumulira i isplauje u narednim
godinama.
Preferencijalne participativne dionice daju pravo na veu dividendu u odnosu na dionice ostalih
klasa (superdividenda ili superprofit). Njihovi vlasnici, osim dijela koji pripada prioritetnim
dionicama, uestvuju i u raspodjeli dijela dividende koji pripada obinim dionicama.
Neparticipativne prioritetne dionice iskljuuju pravo uea u dijelu dobiti obinih dionica, a po
pravilu se isplauju nakon isplate prioritetnih dionica.
Konvertibilne prioritetne dionice unaprijed utvruju pravo njihovim vlasnicima na konverziju u
obine dionice. Aukcijske su one dionice iji se prihod (dobit) odreuje na berzi putem aukcije.
Dionice zaposlenih radnika su posebna klasa dionica koju dd moe emitovati u sluaju uslovnog
poveanja osnovnog kapitala. To su besplatne dionice, a sadre ista prava kao i obine dionice
osim ako zakon ne propisuje izuzetke. Zbir nominalne vrijednosti svih dionica za zaposlene ne
moe prei 5% osnovnog kapitala. Ove dionice se mogu prenositi samo na druge zaposlene i
penzionisane radnike dd. Kad vlasnik izgubi svojstvo zaposlenog zbog smrti ili prestanka rada,
drutvo je obavezno otkupiti te dionice jer se one ne mogu prenijeti na vanjske dioniare, niti se
mogu nasljeivati.
Vlastite dionice. Savremena zakonodavstva dozvoljavaju da u izuzetnim uslovima dionika
drutva mogu na osnovu odluke skuptine dioniara sticati vlastite dionice, ali ne putem upisa. Po
naem pravu, drutvo vlastite dionice moe stei na 3 naina: povlaenjem dionica, besplatno i
komisionim putem. Pravilo je da dioniko drutvo kad stie vlastite dionice, mora smanjiti
osnovni kapital za iznos nominalne vrijednosti vlastitih dionica, ali ne ispod zakonskog
minimuma osnovnog kapitala i fonda rezervi. Vrijednost vlastitih dionica ne moe biti vea od
10% osnovnog kapitala drutva. Njihovo sticanje po pravilu podlijee posebnom pravnom reimu
dd ne stie akcionarska prava i dionice moraju biti otuene u odreenom roku.
Lista dioniara je evidencija o dionicama i dioniarima koju vodi Registar vrijednosnih papira.
DD je obavezno da Registru dostavi podatke o dionicama i dioniarima u roku od 30 dana od
dana upisa drutva u registar emitenata, te da ga redovno izvjetava o promjenama. U listu
dioniara se upisuju vlasnici dionica koje glase na ime. Upis u listu dioniara je deklarativne
prirode, ali samo dioniar koji je upisan u listu moe ostvariti prava inkorporirana u dionicu.
1
2

3
26. UPRAVLJANJE DIONIKIM DRUTVOM
Generalno, u svijetu danas postoje 3 osnovna sistema upravljanja: angloameriki, njemaki i
japanski, sa svojim varijantama. Razlike izmeu ovih sistema ogledaju se u strukturi i sastavu
organa upravljanja, ueu institucionaliziranih oblika kapitala (prvenstveno banaka), te u odnosu
sa sitnim dioniarima, a posebno u odnosu izmeu vanjskih i unutranjih lanova odnosno
vlasnika. Struktura upravljanja dionikim drutvom u FBiH se zasniva na njemakom modelu, sa
2 nivoa, to znai da postoji upravni i nadzorni odbor. Prema vaeem zakonu u FBiH, organi dd
su: skuptina, nadzorni odbor, uprava i odbor za reviziju.
1
27. ORGANI DIONIKOG DRUTVA
Skuptina dionikog drutva je organ dioniara. Ona je najvii organ u drutvu. ine je svi
dioniari kao trajni ulagai kapitala, ali pri donoenju odluka glasaju samo imaoci dionica sa
pravom glasa. Pravo odluivanja u skuptini dd ima dioniar koji se nalazio na listi dioniara kod
Registra najmanje 30 dana prije datuma odravanja skuptine.
Nae pravo poznaje osnivaku skuptinu i skuptinu dionikog drutva. Redovnu skuptinu
saziva nadzorni odbor najmanje jednom godinje, po pravilu na kraju poslovne godine, kada se
obino odluuje o finansijskom izvjetaju za prethodnu godinu, planu poslovanja za narednu,
podjeli dobiti, pokrivanju gubitaka, izdvajanju za rezervni fond, poveanju ili smanjenju
osnovnog kapitala i sl. Obavijest o skuptini oglaava se najmanje jednom, u dnevnom listu i to
najkasnije 30 dana prije odravanja skuptine.
Zahtjev za sazivanje skuptine nadzornom odboru mogu podnijeti: dioniar ili grupa dioniara sa
vie od 10% od ukupnog broja dionica sa pravom glasa, svaki lan nadzornog odbora i odbor za
reviziju.
Kvorum ine dioniari koji u vlasnitvu imaju vie od 30% dionica sa pravom glasa. U sluaju
neuspjelog odravanja zbog nedostatka kvoruma, ponovljeno zasijedanje se moe odrati ako je
zastupljeno vie od 10% ukupnog broja dionica sa pravom glasa.
U nadlenost skuptine ulaze strateka pitanja koja se trebaju realizirati u odreenom duem
periodu (do narednog zasijedanja ili due). Prema Zakonu o preduzeima, u nadlenosti skuptine
su slijedea pitanja:
1
1. promjene osnovnog kapitala;
2
2. emisija novih dionica, obveznica ili drugih vrijednosnih papira;
3
3. statut, njegove izmjene i dopune;
4
4. usvajanje godinjeg finansijskog izvjetaja, raspodjela i upotreba dobiti, isplata
dividende i pokrie gubitaka;
5
5. statusne promjene, promjena oblika i prestanak drutva;
6
6. osnivanje, reorganizacija i likvidacija supsidijarnih drutava i odobravanje njihovih
statuta;
7
7. transakcije koje prelaze 1/3 knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine drutva;
8
8. izbor i razrjeenje lanova nadzornog odbora, kao i lica i organa za reviziju, te naknade
ovim licima;
9
9. druga bitna pitanja koja po svojoj prirodi spadaju u nadlenost skuptine.
Zatita manjina u odluivanju i pobijanju odluka skuptine. Prema naem pravu, zatita
manjine dioniara se ogleda u slijedeem:
1
1. Dioniar ili grupa sa vie od 10% ukupnog broja dionica sa pravom glasa moe
podnijeti nadzornom odboru zahtjev za sazivanje vanredne skuptine i predloiti dnevni red;

2
2. Dioniar, odnosno grupa sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa moe
pismeno predloiti promjenu dnevnog reda i prijedloga odluke skuptine, kao i predloiti lana
nadzornog odbora;
3
3. Svaki dioniar ili manjina dioniara ima pravo da od drutva zahtijeva otkup i isplatu
njegovih dionica po pravinoj trinoj cijeni, ako se izjasni protiv prijedloga odluke skuptine
drutva
4
4. Kvalificirana manjina dioniara od 20% ima pravo zahtijevati vanredno ispitivanje
cjelokupnog poslovanja drutva za posljednjih 5 godina;
5
5. Dionika manjina ima pravo na informisanje i uvid u poslovanje drutva, te da pokrene
sudski postupak za utvrivanje nitavosti odluke skuptine koja je donesena u suprotnosti sa
zakonom ili statutom. Za voenje postupka nadlean je registarski sud ili sud na ijoj teritoriji je
sjedite tuenog drutva.
Nadzorni odbor je obavezan struni organ koji bira i razrjeava skuptina DD iz reda zaposlenih i
vanjskih lanova. On vri upravlja drutvom izmeu dva zasijedanja skuptine i donosi meritorne
odluke iz oblasti operativnog upravljanja i strategijskog poslovodstva. Takoe kontrolie i rad
direktora, odnosno uprave drutva.
Prema naem pravu, nadzorni odbor ine predsjednik i najmanje 2 lana, koji se imenuju na 4
godine i mogu biti imenovani vie puta, bez ogranienja. Status lana nadzornog odbora moe
stei lice koje je poslovno sposobno i ima odgovarajuu kolsku spremu i profesionalno iskustvo,
zavisno od specifinosti drutva. Za lana nadzornog odbora ne moe biti izabrano lice:
1
- koje je osuivano za krivina djela i privredne prestupe nespojive sa lanstvom u
nadzornom odboru;
2
- kome je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti iz nadlenosti nadzornog
odbora;
3
- koje je starije od 70 godina na dan imenovanja;
4
- direktor ili lan uprave dd;
5
- lice koje je ve predsjednik ili lan nadzornog odbora u 3 dionika drutva.
Nadzorni odbor radi u sjednicama koje saziva predsjednik na vlastitu inicijativu, na zahtjev
direktora drutva ili najmanje 2 lana nadzornog odbora. Sjednice se odravaju najmanje
kvartalno. Odluke se donose nadpolovinom veinom glasova, ukljuujui i predsjednika.
Predsjednik i lan ne mogu glasati o pitanjima koja se odnose na njih lino.
Nadzorni odbor izvrava slijedee poslove:
1
- nadzor nad poslovanjem drutva i radom uprave;
2
- usvaja izvjetaj direktora po polugodinjem i godinjem obraunu;
3
- godinje podnosi skuptini izvjetaje o poslovanju i radu nadzornog odbora i odbora za
reviziju, kao i plan poslovanja za narednu godinu;
4
- imenuje upravu drutva;
5
- predlae raspodjelu, nain upotrebe dobiti i nain pokrivanja gubitaka;
6
- odobrava transakcije u obimu 15-33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine
drutva;
7
- obrazuje povremene komisije, utvruje njihov sastav i zadatke;
8
- saziva skuptinu drutva;
9
- odobrava emisiju novih dionica postojee klase u iznosu do 1/3 nominalne vrijednosti
postojeih dionica;
10
- odluuje o drugim pitanjima u skladu sa statutom.
U sluaju neizvrenja ili neurednog izvrenja dunosti, predsjednik i lanovi drutva solidarno
odgovaraju za naknadu tete, ali se moe utvrditi i pojedinana odgovornost. Tubu moe
podnijeti direktor u ime i za raun drutva, ili dioniari u svoje ime a za raun drutva.

Radi spreavanja sukoba interesa, predsjednik odnosno lan nadzornog odbora ne moe
istovremeno u drugim drutvima iste djelatnosti obavljati iste ili sline poslove, niti moe imati
direktni ili indirektni finansijski interes u drutvima koja obavljaju konkurentsku djelatnost.
Uprava dionikog drutva je poseban organ koji vri funkciju voenja operativnog poslovanja
drutva ili menadment u uem smislu. Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem drutva,
zastupa i predstavlja dd i odgovara za zakonitost poslovanja.
Upravu imenuje nadzorni odbor. Ona se sastoji od direktora i izvrnih direktora, zavisno od toga
kako je regulisano statutom. Princip je u pravnoj teoriji i zakonodavstvu da je za rad uprave
odgovoran direktor dd, na iji prijedlog se od strane nadzornog odbora imenuju izvrni direktori i
pomonici. Iza svih odluka uprave stoji direktor, bez obzira da li su sa konkretnom odlukom
saglasni ostali lanovi uprave ili ne. Direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem,
zastupa i predstavlja dd i odgovara za zakonitost rada. Nadzorni odbor ga imenuje na 4 godine,
bez ogranienja broja mandata. Prava i obaveze direktora se reguliu ugovorom izmeu njega i
nadzornog odbora.
Pravila o zabrani konkurencije odnose se i na lanove uprave. Za tetu nanesenu drutvu lanovi
uprave odgovaraju kao i lanovi nadzornog odbora. Svojstvo lana uprave u dd prestaje otkazom
i opozivom, zavisno od razloga koji se reguliu ugovorom odnosno statutom.
Odbor za reviziju je poseban organ stalne unutranje kontrole koji se formira u dionikom
drutvu. On vri kontinuiranu finansijsku kontrolu rada i poslovanja dd. Radi se o kolektivnom
organu kojeg bira i razrjeava skuptina dd i pod ijim nadzorom se nalazi. U svom radu je
nezavisan od uprave i nadzornog odbora. Zakon ne precizira broj i strukturu lanova odbora za
reviziju, obino je taj broj najmanje 3 lica. lanovi odbora za reviziju mogu biti samo fizika lica
odgovarajue strune osposobljenosti, koja nemaju nikakvu vezu niti finansijski interes u
dionikom drutvu (moraju biti vanjski lanovi).
Odbor za reviziju obavezan je vriti reviziju polugodinjeg i godinjeg obrauna i reviziju
finansijskog poslovanja dd, na zahtjev dioniara sa najmanje 10% dionica sa pravom glasa. O
tome podnosi pismeni izvjetaj skuptini i nadzornom odboru u roku od 8 dana. Odbor za reviziju
moe traiti sazivanje skuptine dd kada smatra da su ugroeni interesi dioniara, ili kad utvrdi
nepravilnosti u radu predsjednika ili lanova nadzornog odbora, direktora ili lanova uprave.
Prestanak i likvidacija dionikog drutva. Dioniko drutvo moe prestati: odlukom skuptine,
statusnim promjenama, odlukom Komisije za vrijednosne papire i nadlenog suda, te steajem.
Odluka skuptine o prestanku dd mora biti donesena dvotreinskom veinom, to je jedini uslov
za prestanak na ovaj nain.
Odlukom suda dd prestaje u slijedeim sluajevima:
1
- na osnovu tube povjerilaca ija dospjela neizmirena potraivanja prelaze 1/3 osnovnog
kapitala dd;
2
- kad skuptina dd nije odrana 8 mjeseci po isteku roka za podnoenje godinjeg
obrauna;
3
- kad drutvo i nakon kanjavanja nastavi poslovanje suprotno zakonu i drugim
propisima;
4
- okonanjem steajnog postupka ili njegovom obustavom zbog male vrijednosti imovine
koja ne moe pokriti trokove postupka;
5
- kad nadleni organ ili lica koja imaju pravni interes podnesu zahtjev za prestanak dd u
sluaju: (1) kad drutvo ne ostvaruje prihode due od 3 godine; (2) kad je drutvu oduzeto
odobrenje za obavljanje djelatnosti i (3) kad ne postoje zakonski uslovi za dalje postojanje dd u
obliku u kome je registrovano.
Ako dd prestaje odlukom skuptine, suda ili Komisije, provodi se postupak likvidacije. U sluaju
prestanka odlukom suda, likvidatora imenuje sud, a u ostalim sluajevima likvidaciju provodi
uprava drutva.

Statusne promjene i promjene oblika dionikog drutva. Po naem pravu, dioniko drutvo se
moe spojiti odnosno pripojiti samo sa drutvima kapitala, tj. drugim dd ili doo. DD se spaja
prenosom imovine na novo drutvo, koje u zamjenu za dionice spojenih drutava emituje svoje
dionice ili udjele (zavisno da li nastaje novo dd ili doo).
Drutvo se pripaja prenosom imovine i obaveza drugom dd ili doo, koje emituje svoje dionice ili
udjele u zamjenu za dionice pripojenog drutva.
Zakon propisuje da se u cilju zatite uesnika u postupku spajanja, njihovih povjerilaca i
dioniara, imovinom svakog od spojenih drutava odreeno vrijeme upravlja odvojeno.
Promjena oblika dd mogua je u doo na osnovu odluke skuptine dioniara donesene
dvotreinskom veinom zastupljenih dionica sa pravom glasa. Dioniari umjesto dionica stiu
uloge doo, koji moraju biti u srazmjeri sa njihovim ueem u osnovnom kapitalu biveg dd.
Promjenom oblika se ne provodi postupak likvidacije i drutvo ne mijenja pravni i ekonomski
subjektivitet prema treim licima.

VIII D.O.O.
28. DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU
Pojam. Drutvo sa ogranienom odgovornou je poseban oblik privrednog drutva sa pravnim
subjektivitetom, koji mogu osnovati 1 ili vie fizikih ili pravnih lica koja ulaui sredstva u
osnivaki kapital drutva stiu udjele i ne odgovaraju za obaveze drutva.
Karakteristike
1
a) Minimalni iznos osnivakog kapitala u novcu je 2.000 KM. Vrijednost pojedinanog
uloga ne moe biti manja od 100KM. Ulozi mogu biti u novcu, stvarima i pravima.
2
b) Drutvo ima status pravnog lica koji stie registracijom. Moe se osnovati za
obavljanje bilo koje privredne djelatnosti;
3
c) Za svoje obaveze drutvo odgovara cjelokupnom svojom imovinom. lanovi drutva
ne odgovaraju za obaveze drutva;
4
d) Pored ugovora o osnivanju, DOO obavezno ima statut, kao najvii organizacionopravni akt koji se deponuje kod registracionog suda;
5
e) Firma obavezno sadri skraenicu d.o.o. i jedinstveni identifikacioni broj.
Osnivanje. Za osnivanje opeg tipa DOO vai normativni sistem. Uslovi za osnivanje drutva su
osnivaki akt, uplata osnovne glavnice i upis drutva u registar. Drutvo mogu osnovati jedan ili
vie osnivaa, koji mogu biti domaa i strana fizika i pravna lica. Osnivanje je simultano, jer se
minimalni osnivaki ulog mora u cjelosti uplatiti prije registracije drutva.
Osnivaki akt je ugovor ili odluka. Mora biti u pismenoj formi i potpisan od strane osnivaa.
Kao i u uporednom zakonodavstvu, i u naem poslovnom pravu je naputeno stanovite da
ugovor kao osnivaki akt ima svojstvo privatnopravne isprave. Naime, ugovori odnosno odluke o
osnivanju privrednih drutava imaju svojstvo javne isprave jer ih mogu sainiti samo notari (javni
biljenici) ili ovjeravati ako su sastavljeni od treih lica i zadovoljavaju zakonske uslove.
Obavezni elementi osnivakog akta su:
1
- podaci o osnivaima - imena i adrese, odnosno nazivi i sjedita;
2
- firma, sjedite i djelatnost drutva;
3
- ukupni iznos osnovnog kapitala, iznos uloga u novcu, opis i vrijednost uloga u stvarima
i pravima, kao i visina udjela svakog lana;
4
- prava i obaveze lanova drutva;
5
- snoenje trokova i posljedice neuspjelog osnivanja;
6
- imenovanje lica ovlatenih za voenje poslova, zastupanje drutva, te za podnoenje
prijave za upis u registar;
7
- posebnu odredbu da li se drutvo osniva na odreeno ili neodreeno vrijeme.
Osnovni kapital drutva sa ogranienom odgovornou. Minimum novanog kapitala je
2000KM, a minimalni pojedinani ulog 100KM. Pored novca, ulozi mogu biti u stvarima i

pravima. Minimalni novani ulog, kao i ulozi u stvarima i pravima u cjelini, moraju biti uneseni u
imovinu drutva do dana podnoenja zahtjeva za registraciju.
Osnovni kapital je promjenjiva kategorija. Poveanje se moe vriti na 3 naina: uplatom novih
uloga lanova, sticanjem novih udjela na osnovu novih uloga lanova i poveanjem nominalne
vrijednosti postojeih uloga. Smanjenje osnovnog kapitala moe biti dobrovoljno i prinudno.
Dobrovoljno se vri u cilju svoenja osnovnog kapitala na nivo koji e lanovima drutva
donijeti oekivanu dobit, a prinudno je posljedica loeg poslovanja drutva.
Statut drutva sa ogranienom odgovornou. Statut je obavezan akt drutva. Drutvo se moe
registrovati i bez statuta, ali se on mora kod registracionog suda deponovati u roku od 60 dana od
dana registracije.
Obligatorni sadraj statuta je slijedei:
1
1. firma, sjedite i djelatnost drutva;
2
2. iznos osnovne glavnice i udjeli;
3
3. upravljanje i voenje poslova drutva;
4
4. podjela dobiti, snoenje poslovnih rizika i gubitaka u poslovanju;
5
5. prava i obaveze lanova drutva;
6
6. unutranja organizacija drutva;
7
7. upravljanje i donoenje odluka, sastav i odgovornost organa drutva (ako se formiraju);
8
8. nain informisanja lanova o poslovanju drutva i voenju knjige udjela;
9
9. promjene osnovnog kapitala;
10
10. pristupanje i prestanak lanstva;
11
11. promjena oblika, statusne promjene i prestanak drutva;
12
12. izmjene i dopune statuta.
Statutom se blie moraju urediti slijedea pitanja:
1
a) Nain sazivanja, rada i odluivanja skuptine doo, a posebno postupak pismenog
izjanjavanja lanova drutva, bez sazivanja skuptine;
2
b) Sastav, nain imenovanja i razrjeenja, te nadlenost nadzornog odbora i uprave (ako
se formira);
3
c) Zatita povjerilaca i lanova drutva u sluaju statusnih promjena i prestanka drutva;
4
d) Postupak izmjene i dopune statuta ko i u kojim sluajevima moe pokrenuti
postupak, nain rada skuptine u vezi izmjena statuta.
29. PRAVA I OBAVEZE LANOVA DRUTVA SA OGRANIENOM ODGOVORNOU
Imovinska prava lanova drutva obuhvataju pravo na udio u drutvu i pravo na uee u dobiti.
Udio predstavlja skup svih prava koja pripadaju lanu doo. Stie se na osnovu uloga u osnovni
kapital. Mada se ne moe izraziti u dionicama, udio lanu daje pravo na uee u raspodjeli
dobiti, pravo upravljanja drutvom i pravo uea u podjeli imovine preostale nakon provedenog
steaja ili likvidacije drutva. DOO na osnovu evidencije iz knjige udjela moe lanu izdati
potvrdu o udjelu. Ova potvrda glasi na ime i nema svojstvo vrijednosnog papira. Udjeli lanova
drutva mogu se prenositi iskljuivo ugovorom ili aktom suda o nasljeivanju.
Sticanje udjela od strane drutva i njegovo zalaganje. Drutvo moe stei i isplatiti vlastite
udjele teretnim pravnim poslom samo iz imovine koja prelazi osnovni kapital drutva (iz
slobodnih rezervi). Vlastiti udio pravno ne prestaje i zadrava svoju samostalnost. Jedina
posljedica je prestanak vlasnitva prethodnika, odnosno prestanak njegovog lanstva u drutvu.
Kako drutvo ne moe biti samo sebi lan, prava i obaveze iz tog udjela miruju za vrijeme dok je
on u vlasnitvu drutva. Prenosom na lanove drutva ili trea lica, ponovo se aktiviraju sva prava
i obaveze koji proizilaze iz tog udjela.
Bitno je naglasiti razliku izmeu sticanja vlastitih udjela i amortizacije udjela. Amortizacija za
posljedicu ima ponitenje udjela i prestanak svih prava i obaveza u vezi s tim, to nije sluaj kod
vlastitih udjela.

Zalaganje udjela drutva i lanova. DOO moe i zalagati vlastite udjele, ali uz slijedea
ogranienja:
1
- da se ne smije umanjiti imovina, odnosno osnovni kapital drutva;
2
- da vrijednost uloga u cjelosti mora obezbijediti potraivanje drutva u svakom
pojedinanom sluaju;
3
- da ukupna vrijednost zaloenih udjela ne smije premaiti polovinu iznosa osnovnog
kapitala.
Pored toga, svaki lan drutva moe svoj udio dati u zalog.
Nasljeivanje udjela lanova drutva. Udjeli lanova doo se mogu nasljeivati i to pravo se ne
moe ograniiti ugovorom niti statutom. Mada je udio jedna cjelina, on je ipak djeljiv, za razliku
od dionice koja je apsolutno nedjeljiva. Naime, u praksi je mogue (najee nasljeivanjem) da
vie lica postanu suvlasnici jednog udjela. Zbog toga je zakonom omoguena podjela udjela na
idealne dijelove, tako da svaki suvlasnik moe traiti diobu udjela u vie samostalnih udjela, koji
ne mogu biti manji od 100KM. Djeljivost udjela se moe osnivakim ugovorom ili statutom
iskljuiti ili ograniiti.
Prenos udjela lanova doo. U principu je prenos udjela slobodan, uz mogunost uvoenja
specifinih ogranienja, po pravilu osnivakim ugovorom. Raspolaganje podrazumijeva prenos i
zalaganje udjela. Mogunost prenosa udjela jednostranim pravnim poslom je iskljuena, jer
vlasnik udjela uz prava moe imati i obaveze prema drutvu, koje se ne mogu na sticaoca
prenijeti bez njegove saglasnosti.
Interni prenos udjela naelno je slobodan. Izuzetak predstavlja prenos udjela za koje je vezana
ugovorna obaveza dodatne inidbe (imovinske ili line) u korist drutva. Za prenos udjela u
takvom sluaju mora postojati pismena saglasnost nadlenog organa drutva.
Eksterni prenos je ogranien i formaliziran. Pravo pree kupovine imaju svi lanovi doo pod
jednakim uslovima, ako prihvate pismenu ponudu za kupovinu udjela i ugovor zakljue u roku od
30 dana. U suprotnom, vlasnik moe svoj udio u razumnom roku prodati treim licima, pod
uslovima koji ne mogu biti povoljniji od uslova iz ponude. Pravo pree kupovine priznato je i u
sluaju kad je neki udio, kao dio imovine lana, predmet prinudnog izvrenja po osnovu
neizvrene obaveze vlasnika udjela.
Ako je po ugovoru potrebna saglasnost drutva za prenos udjela na tree lice, a drutvo odbije
dati tu saglasnost ili se ne izjanjava po zahtjevu lana drutva, lan moe tubom kod suda
zahtijevati dozvolu za namjeravani prenos udjela treim licima. Nakon to sud udovolji tubenom
zahtjevu, drutvo ima pravo da u roku od 30 dana od prijema sudske odluke obavijesti svog lana
da svoj udio proda licu koje drutvo odredi. Tek ako drutvo u ovom roku ne odredi tree lice ili
se izriito izjasni da ga nee odrediti, vlasnik udjela moe bez daljih ogranienja izvriti prenos
udjela na tree lice koje je naznaeno u njegovom zahtjevu, odnosno sudskoj odluci. Navedena
procedura za saglasnost implicitno proizilazi i iz zakona, pa je obavezna u 4 sluaja: (1) za prenos
udjela za koji su vezane dodatne inidbe lanova; (2) ako je drutvo uzelo u zalog udio lana; (3)
ako je lan drutva podnio zahtjev za vanjsku reviziju i (4) ako je vlasnik podnio zahtjev prema
upravi i nadzornom odboru drutva za prenos svojih udjela.
Knjiga udjela lanova drutva je registar suvlasnikih udjela u drutvu. To je evidencija lanova
i njihovih udjela koja mora biti uspostavljena u roku od 8 dana od dana registracije drutva.
Knjiga udjela mora sadravati: imena i adrese lanova drutva (nazive i sjedita), vrstu i iznos
ugovorenog uloga i uplaeni iznos, te posebna prava i obaveze vezane za udio.
Svaki akt sa podacima iz knjige koji je izdat savjesnim treim licima smatra se tanim. Uprava
doo je obavezna aurno voditi knjigu udjela i podatke o promjenama prijavljivati radi upisa u
javni registar. Raspolaganje udjelom i prenos vlasnitva nad udjelom proizvodi pravni uinak
prema drutvu u trenutku upisa u knjigu udjela.
Pravo na dobit (dividendu). Dobit drutva utvruje se godinjim bilansom, tako da se prvo
podmiruju obaveze drutva (fiskalne i druge), a ostatak se dijeli izmeu lanova drutva
srazmjerno udjelima, ako drugaije nije regulisano osnivakim ugovorom.

Pravo na dio dobiti je samostalno imovinsko pravo sa kojim svaki lan drutva moe raspolagati.
Ovo pravo, bez istovremenog prenosa ili drugog raspolaganja udjelom, je prenosivo i moe se
naslijediti, moe se davati u zalog i na uivanje (usus), a podobno je i za kompenzaciju.
Drutvo moe zahtijevati povrat iznosa koji je lanu isplaen na ime dobiti samo u sluaju kad
usljed te isplate drutvo nije u mogunosti ispuniti svoje obaveze prema povjeriocima. Povrat je
ogranien na iznos koji je potreban za podmirenje obaveza. Rok zastare zahtjeva za povrat je 3
godine od dana isplate.
30. UPRAVLJAKA PRAVA LANOVA DRUTVA SA OGRANIENOM
ODGOVORNOU
Pravo upravljanja i pravo glasa u organima upravljanja drutva. Pravo upravljanja lanovi doo
ostvaruju na skuptini doo. Radi se o pravu, a ne o obavezi uea u radu skuptine. U skuptini
drutva se odluuje po kapitalu, a ne po glavama. Ukupan iznos osnovnog kapitala
predstavljen je u skuptini doo sa 100 glasova, a svaki lan drutva ima onaj broj glasova koji je
srazmjeran njegovom udjelu u osnovnom kapitalu.
Pravo informisanja. Svaki lan drutva ima pravo biti informisan o radu drutva i njegovih
organa, to se posebno odnosi na godinji obraun, izvjetaje revizora i uvid u poslovne knjige.
Ovo pravo lan moe ostvarivati lino ili angaovanjem eksperata.
Pravo pobijanja odluka drutva. Svaki lan skuptine drutva moe pobijati odluku skuptine
podnoenjem tube nadlenom registarskom sudu u prekluzivnom roku od 30 dana od dana
donoenja pobijane odluke. Osnov za pobijanje je povreda materijalnih ili procesnih propisa iz
zakona ili statuta. Presuda djeluje ex tunc.
Pravo na istupanje lana drutva. Svaki lan ima pravo istupiti iz drutva, a moe biti i
iskljuen kad se ispune uslovi predvieni zaknom, ugovorom odnosno statutom drutva, te na
osnovu odluke suda. Bez obzira na uslove iz ugovora ili statuta, lan moe svoje pravo istupanja
iz drutva ostvariti tubom kod suda. Tuba se mora zasnivati na opravdanim razlozima koji se
svode na nezakonito i nepoteno postupanje organa ili lanova drutva, zbog kojih je
povrijeenom lanu nanesena teta i onemogueno ravnopravno uee u drutvu. lan drutva
se ne moe unaprijed odrei prava na tubu.
to se tie iskljuenja lana drutva, razlozi mogu biti zloupotrebe, prekoraenje ovlatenja ili
neizvravanje obaveza prema drutvu (zakonskih, ugovornih ili statutarnih), to za posljedicu
ima: prouzrokovanje tete drutvu ili ostalim lanovima, onemoguavanje organima ili lanovima
drutva da ostvaruju svoja prava i izvravaju obaveze, ili optereivanje drutva nesrazmjernim
obavezama. O iskljuenju lana odluuje skuptina drutva. Odluka se u pismenoj formi dostavlja
iskljuenom lanu koji moe u roku od 30 dana od prijema odluke podnijeti tubu kod suda
kojom pobija tu odluku.
Pravne posljedice iskljuenja lana iz drutva. Istupanjem i iskljuenjem lana doo prestaje
njegovo lanstvo i sva lina prava i obaveze koja iz toga proizilaze. Pravni status udjela se ne
mijenja, niti imovinska i druga lanska prava i obaveze koje proizilaze iz tog udjela. Svaki lan
koji je istupio, odnosno iskljuen, ima pravo da mu se nadoknadi trina vrijednost njegovog
udjela. Ako je ulog bio u stvarima ili pravima datim samo na koritenje drutvu, iskljueni lan
ima pravo da mu se uloeno vrati po isteku roka odreenog ugovorom ili statutom. Taj rok ne
moe biti dui od 3 mjeseca od dana istupanja odnosno iskljuenja. Ako lan ima neizmirenih
obaveza prema drutvu, drutvo ima pravo nastaviti koritenje stvari i nakon isteka roka za
povrat, sve dok bivi lan te obaveze ne izmiri.
Da bi ispunilo svoju obavezu da iskljuenom lanu isplati trinu vrijednost njegovog udjela, doo
moe postupiti na 3 naina: (1) da udio stekne kao vlastiti; (2) da udio proda treem licu i iz
prodajne cijene isplati iskljuenog lana, odnosno lana koji je istupio i (3) da amortizuje udio,
ime se smanjuje osnovni kapital, a naknada se isplauje iz rezervi drutva.
Obaveze lanova drutva sa ogranienom odgovornou su: uplata osnivakog uloga, dopunska
uplata, ispunjenje dopunskih inidbi i potivanje klauzule o zabrani konkurencije.

Obaveza uplate osnivakog uloga je osnovna obaveza lana drutva, na osnovu koje stie status
lana. Obaveza se ne odnosi samo na osnivaki ulog, ve i na uplatu iznosa u sluaju poveanja
osnovnog kapitala uplatom novih uloga. Drutvo se ne moe odrei potraivanja neuplaenog
dijela uloga, ne moe prolongirati rok za uplatu, niti moe doi do kompenzacije za neko
potraivanje lana prema drutvu. Jedini izuzetak u kome drutvo moe lana osloboditi obaveze
na uplatu dijela uloga mogu je pod slijedeim uslovima:
1
1. da uplata nije dospjela;
2
2. da o oslobaanju odluku donese skuptina drutva;
3
3. da se radi o smanjenju osnovnog kapitala drutva, ali ne ispod zakonskog minimuma;
4
4. da iznos oslobaanja bude srazmjeran iznosu za koji je smanjen osnovni kapital.
Ako lan doo ne izvri uplatu u ugovorenom roku duan je platiti zatezne kamate i nadoknaditi
tetu koja je zbog njegovog kanjenja nastala drutvu i ostalim lanovima. Najznaajnija
posljedica je iskljuenje iz drutva, koje nastupa ako lan ne izvri svoju obavezu i 60 dana nakon
to je na to pismeno upozoren. Udio iskljuenog lana prodaje se unutar drutva ili treim licima
putem javne licitacije. Ako je ostvareni prihod vei od potraivanja drutva prema lanu, iz
ostatka se isplauje iskljueni lan do visine uplate koju je izvrio. Meutim ako je ostvareni
prihod nii, razliku su obavezni uplatiti ostali lanovi drutva kao solidarni jemci.
Obaveza lanova za dopunske uplate prethodno se ustanovljava osnivakim aktom, a
operacionalizira se odlukom skuptine. Namjena dopunskih uplata po pravilu je pokrivanje
poslovnih gubitaka drutva, usvajanje novih tehnologija i proizvoda ili osvajanje novih trita.
Njima se ne poveava osnovni kapital niti ulozi.

Obaveza za ispunjenje drugih inidbi se takoe moe predvidjeti osnivakim ugovorom ili
posebnim ugovorom. Predmet sporednih inidbi mogu biti sve pravno dozvoljene inidbe.
Zabrana konkurencije sastoji se u zabrani lanu doo da izvan drutva uestvuje u djelatnostima
koje jesu ili mogu biti u konkurentskom odnosu sa poslovanjem drutva. Posljedica krenja
klauzule o zabrani konkurencije sastoji se u tome da drutvo moe od prekrioca traiti naknadu
tete, ustupanje zakljuenih poslova ili prenos ostvarene koristi na drutvo. Ove zahtjeve drutvo
moe ostvarivati u subjektivnom roku od 3 mjeseca od dana saznanja za povredu, odnosno
objektivnom roku od 5 godina od dana uinjene povrede.
31. UPRAVLJANJE DRUTVOM SA OGRANIENOM ODGOVORNOU
Obavezni organi upravljanja doo su skuptina i uprava, a osnivakim ugovorom ili statutom se
moe predvidjeti i nadzorni odbor.
Skuptinu drutva ine svi lanovi d.o.o. lanovi drutva odluke mogu donositi na 2 naina: (1)
donoenjem odluka na skuptini koja po pravilu zasijeda jednom godinje i (2) pismenim putem
(glasanjem), bez sazivanja skuptine.
Nadlenost skuptine. Skuptina, odnosno lanovi pismenim glasanjem, odluuju o slijedeim
pitanjima:
1
- donoenje, izmjene i dopune statuta;
2
- imenovanje i opoziv lanova uprave i nadzornog odbora;
3
- raspodjela dobiti i pokrie gubitaka;
4
- promjene osnovnog kapitala drutva;
5
- poveanje (amortizacija) udjela lanova drutva;
6
- statusne promjene, transformacija i prestanak drutva;
7
- davanje prokure za drutvo i organizacione dijelove;
8
- sticanje vlastitih udjela;
9
- istupanje i iskljuenje lanova itd.
Kvorum za donoenje odluka skuptine drutva ine lanovi koji predstavljaju 1/2 osnovnog
kapitala drutva. Ako nema kvoruma, skuptina se sa istim dnevnim redom saziva ponovo,
najkasnije 15 dana nakon prvobitnog dana odravanja. Kvorum za ovakvu ponovo zakazanu
skuptinu ine dioniari koji predstavljaju 1/5 osnovnog kapitala drutva.
U sluaju da doo ima samo jednog lana, ovlatenje skuptine vri jedini lan, s tim da neodlono
sastavlja i potpisuje zapisnik za svaku odluku koju je donio.
Sazivanje skuptine drutva. Skuptinu mogu sazvati: uprava, lanovi iji udjeli ine najmanje
1/10 osnovnog kapitala i nadzorni odbor, ako postoji. Uprava je obavezna sazvati skuptinu
drutva najmanje 1 godinje, prvenstveno radi usvajanja godinjeg obrauna i donoenja odluke o
raspodjeli dobiti ili pokriu gubitaka. Tokom poslovne godine, skuptina se obavezno saziva ako
je prema posljednjem godinjem obraunu drutvo ostvarilo poslovni gubitak vei od 1/5
osnovnog kapitala.
Poziv za skuptinu dostavlja se lanovima drutva preporuenom poiljkom najmanje 15 dana
prije odravanja, sa dnevnim redom i materijalom za svaku taku dnevnog reda. lan ili lanovi
iji udjeli ine 1/10 osnovnog kapitala imaju pravo izvriti dopunu dnevnog reda u roku od 8
dana od dana prijema poziva.
Nadzorni odbor drutva je obavezan organ kod doo koje ima vie od 10 lanova, kao i kod doo
koje ima osnovni kapital u iznosu veem od 1 miliona KM i najmanje 2 lana drutva. U ostalim
sluajevima doo je fakultativan organ.
Ukupan broj lanova nadzornog odbora mora biti neparan (3 ili 5), koje skuptina drutva
imenuje i razrjeava pojedinano. Mandat lanova nadzornog odbora je 4 godine i moe se
obnavljati bez ogranienja. lan moe biti samo poslovno sposobno fiziko lice, mlae od 70

godina koje nije osuivano za privredni kriminal. Ako osnivakim ugovorom ili statutom nije
drugaije regulisano, nadzorni odbor je nadlean da:
1
- saziva skuptinu, priprema prijedloge i izvrava odluke skuptine;
2
- imenuje i razrjeava upravu drutva, nadzire njen rad i usvaja polugodinje i godinje
obraune;
3
- podnosi skuptini drutva godinji izvjetaj o poslovanju, predlae nain raspodjele
dobiti i pokrivanja gubitaka;
4
- podnosi skuptini izvjetaj o radu nadzornog odbora i predlae plan za poslovanje
nadzornog odbora za narednu godinu;
5
- odobrava transakcije imovinom drutva u obimu veem od ugovorom i zakonom
utvrenog limita.
Uprava drutva je organ koji vodi poslovanje i zastupa drutvo. ine je direktor i (eventualno)
izvrni direktori. Nain izbora, mandat, nadlenost uprave i sl. su kao kod dd.
Poveanje i smanjenje osnovnog kapitala drutva. Odluku o promjeni osnovnog kapitala donose
lanovi drutva na skuptini ili pismenim glasanjem, veinom koja se propisuje statutom doo.
Poveanje je mogue na 2 naina: efektivno i nominalno.
Efektivno poveanje osnovnog kapitala moe se ostvariti unoenjem novih ili poveanjem
postojeih uloga. Ako se radi o poveanju postojeih uloga, odluka skuptine se po pravilu mora
donijeti jednoglasno, jer za lanove drutva nastaju nove obaveze.
Ako drugaije nije odreeno autonomnim aktom drutva, kod efektivnog poveanja postojei
lanovi drutva imaju u roku od 30 dana pravo prvenstva uplate novih uloga, srazmjerno svojim
postojeim ulozima. Kod doo je pravilo da se kapital moe efektivno poveati samo novim
ulozima, za razliku od dd kod kojeg je mogue i uslovno poveanje osnovnog kapitala. Pravno
dejstvo poveanja nastupa registracijom novog iznosa kapitala u sudskom registru.
Nominalno poveanje osnovnog kapitala vri se iz rezervi drutva, poveanjem nominalnih
iznosa lanova drutva. Poveanje je mogue pod uslovom da je po finansijskom izvjetaju i
posljednjem godinjem obraunu drutvo pozitivno poslovalo i da ima slobodnih rezervi,
odnosno dobiti koji je zadran u tu svrhu. Ovo poveanje se realizuje knjigovodstvenom
promjenom u bilansu stanja.
Smanjenje osnovnog kapitala. Osnovni kapital se moe smanjiti odlukom drutva, u kojoj se
mora navesti obim i cilj smanjenja. Smanjenje se mora registrovati u sudskom ili registru
drutava, a odluka se objavljuje i u slubenom glasilu. Drutvo istovremeno oglasom obavjetava
povjerioce o spremnosti na isplatu i obezbjeenje obaveza drutva, to je zakonska pretpostavka
za validno smanjenje osnovnog kapitala.
Smanjenje moe biti efektivno i nominalno. Efektivno se moe izvriti na 2 naina: vraanjem
dijela uplaenih uloga i oslobaanjem plaanja dijela neuplaenih uloga. Nominalno smanjenje
kod doo nije posebno regulisano, te je mogue supsidijarno primijeniti odgovarajue odredbe
koje se odnose na dd.
32. PRESTANAK DRUTVA SA OGRANIENOM ODGOVORNOU
Doo moe prestati:
1
- istekom roka na koje je osnovano skuptina donosi odluku o otvaranju likvidacije i
imenuje likvidatora;
2
- odlukom skuptine odnosno lanova drutva;
3
- statusnim promjenama i promjenom oblika drutva, bez provoenja likvidacije;
4
- steajem;
5
- odlukom suda.
Opi razlozi za prestanak odlukom suda su: nitavost upisa u sudski registar, provoenje steaja
ili obustava steaja zbog nedovoljne imovine.

Posebni razlozi su:

1
- tuba povjerilaca ija dospjela i neizmirena potraivanja prelaze 1/2 osnovnog kapitala;
2
- kad skuptina dd nije odrana 8 mjeseci po isteku roka za podnoenje godinjeg
obrauna;
3
- ako nadzorni odbor ne vri adekvatno svoju funkciju ili nije izvren izbor nadzornog
odbora due od 2 godine;
4
- kad drutvo i nakon kanjavanja nastavi poslovanje suprotno zakonu i drugim
propisima;
5
- kad nadleni organ ili lica koja imaju pravni interes podnesu zahtjev za prestanak doo u
sluaju: (1) kad drutvo ne ostvaruje prihode due od 3 godine; (2) kad je drutvu oduzeto
odobrenje za obavljanje djelatnosti i (3) kad ne postoje zakonski uslovi za dalje postojanje dd u
obliku u kome je registrovano.
Sud svojom odlukom istovremeno odluuje o prestanku doo i imenuje likvidatora.
Promjena oblika drutva moe nastupiti odlukom skuptine koja je donesena dvotreinskom
veinom svih lanova. Doo oblik moe promijeniti samo u dd.

IX POVEZANA DRUTVA
33. POVEZANA DRUTVA
Pod povezanim drutvima podrazumijeva se povezivanje vie pravno samostalnih privrednih
drutava koja su faktiki podvrgnuta jedinstvenom ekonomskom cilju. Povezivanje se moe
zasnivati na:
1
- povezivanju putem kapitala, ueem jednog drutva u drugom;
2
- ugovoru o voenju poslova i drugih poduzetnikih ugovora;
3
- statusnopravnom povezivanju.
Vrste povezanih drutava. Prema uporednom zakonodavstvu, meu povezanim drutvima mogu
postojati slijedei odnosi:
1
- da jedno (veinsko) drutvo ima veinski udio u drugom (supsidijarnom) ili veinsko
pravo odluivanja;
2
- da je jedno drutvo ovisno o vladajuem drutvu;
3
- da drutva imaju uzajamne udjele;
4
- da su 2 ili vie drutava vezana preduzetnikim ugovorima;
5
- da se jedno (prikljueno) drutvo prikljuuje drugom (vladajuem) drutvu.
Kapital uee je odnos izmeu matinog i zavisnog drutva koji se ostvaruje sticanjem uea
od strane jednog drutva u kapitalu drugog i vrenjem upravljakih prava na osnovu tog uea.
(holding)
Drutvo sa veinskim udjelom i veinskim pravom odluivanja. Ovaj oblik povezivanja
podrazumijeva da jedno drutvo ima veinu udjela (preko 50%) ili veinsko pravo odluivanja u
drugom drutvu. Veinsko drutvo moe supsidijarnom drutvu davati obavezujua pismena
uputstva, ako je tako utvreno ugovorom. Ta uputstva ne mogu biti u koliziji sa odredbama
statuta ovisnog drutva niti uticati na reviziju ugovora o voenju poslova. Supsidijarno drutvo je
duno izvravati obavezujua uputstva, ak i ako su po njega nepovoljna (tetna). Veinsko
drutvo solidarno odgovara za obaveze koje je supsidijarno drutvo preuzelo postupajui po
obavezujuim uputstvima.
Ovisno i vladajue drutvo. Ovisno je pravno samostalno drutvo na koje vladajue ima
direktan uticaj po osnovu kapital uea ili veine glasova u organima upravljanja.
Koncern i koncernsko drutvo. Da bi jedno povezano drutvo imalo status koncerna, treba
zakljuiti ugovor o voenju poslova izmeu vodeeg i ovisnog drutva (ili vie ovisnih
drutava). Uporedno pravo poznaje vertikalni i horizontalni koncern.

Vertikalni je koncern sa elementom dominacije. U njemu se vladajue (dominantno) drutvo i

jedno ili vie zavisnih drutava grupiu pod jedinstvenu upravu dominantnog drutva.
Pretpostavka zavisnosti je kapital-uee.
Horizontalni koncern je koncern sa elementom koordinacije. Drutva koja su nezavisna jedna od
drugog ugovorom se stavljaju pod jedinstvenu upravu. Rukovoenje poslovanjem u
horizontalnom koncernu ne moe se sastojati u davanju obaveznih uputstava jednog drutva
drugom drutvu.
Osnivanje koncerna. U praksi koncern nastaje povezivanjem kapitalom. Jedno drutvo osniva
drugo (ovisno) drutvo, prenosei na njega dio svoje imovine i odreuje mu djelatnost. Zavisno
od poloaja povezanih drutava, u teoriji se razlikuje vie vrsta koncerna: ugovorni, faktini i
koncern ravnopravnih drutava.
Povezana drutva sa uzajamnim udjelima. Privredna drutva mogu biti povezana uzajamnim
kapital ueem. Prema uporednim pravima, drutva sa uzajamnim udjelima su drutva kapitala,
koja su povezana tako da svako drutvo ima vie od 1/4 udjela u drugom drutvu, s tim da
povezana drutva imaju sjedite u istoj dravi.

X UGOVORNI OBLICI POVEZIVANJA

34. UGOVORNI OBLICI POVEZIVANJA
Tajno drutvo je oblik ugovornog povezivanja vie privrednih drutava i poduzetnika. Osnov
nastanka je ugovor izmeu tajnog lana, koji ulae ugovoreni iznos kapitala u ostvarenje
poduhvata, i druge ugovorne strane kao poduzetnika. Forma ugovora nije propisana, pa se on
moe zakljuiti usmeno, pismeno ili konkludentnim radnjama. Tajno drutvo nema pravni
subjektivitet niti se upisuje u registar. U naem pozitivnom pravu tajno drutvo nije posebno
regulisano, te je uobiajeno da se primjenjuju pravila ortakluka.
Tajno lice moe biti bilo koja osoba, a druga ugovorna strana mora biti privedno drutvo. Tajni
lan uestvuje imovinskim ulogom, a prema treim licima istupa samo poduzetnik. U skladu s
tim se regulie pravo na podjelu dobiti i imovinska odgovornost za obaveze prema treim licima.
Upravo po ueu u dobiti se tajno drutvo razlikuje od ugovora o zajmu. Naime, ako je tajni lan
iskljuen iz dobiti, ne radi se o tajnom drutvu ve ugovoru o zajmu.
Prestanak. Tajno drutvo moe prestati: istekom vremena na koje je osnovano, ostvarenjem cilja,
smru ili prestankom poduzetnika, sporazumno i otkazom bilo koje strane. U sluaju prestanka,
poduzetnik i tajni lan sastavljaju obraun, na osnovu kojeg poduzetnik isplauje tajnom lanu
vrijednost njegovog uloga i neisplaenu dobit. Obraun se ne sastavlja u sluaju steaja nad
poduzetnikom, ve se postupak vodi po pravilima steajnog prava.
Karteli su ugovorni oblici horizontalnog povezivanja privrednih subjekata koji proizvode iste ili
sline proizvode radi regulisanja zajednikog nastupa na tritu i drugih ekonomskih ciljeva. U
pravnoj nauci karteli se dijele na:
1
a) Kartele kojima se regulie proizvodnja, prodaja i sistem cijena (tzv.kontingentni
karteli) i
2
b) Kartele za repatrijaciju prihoda, tj. zajedniki fond za subvenciju lanova koji zbog
lanstva u kartelu trpe gubitke ili za suzbijanje eventualnih konkurenata i podjelu trita.
Konzorcijum je ugovorno udruenje pojedinaca ili privrednih drutava radi zajednikog
finansiranja ili izvoenja nekog poduhvata, pri emu lanovi konzorcija dijele rizik i dobit.
Ugovorom se jednom lanu konzorcija daje uloga punomonika pilot drutva, koje zastupa sve
lanice grupacije pred naruiocem . zakljuuje ugovor i zastupa lanice tokom njegove
realizacije.
Ugovor o konzorciju se najee zakljuuje ad hoc, za konkretan poduhvat ija realizacija je
vremenski ograniena. Ugovori o konzorciju mogu biti otvorenog i zatvorenog tipa, to zavisi od
mogunosti pristupa novih lanova.

35. PREDUZETNIKI UGOVORI

Ugovori o povezivanju drutava se u poslovnom pravu, a posebno u njemakom i pravima pod
njegovim uticajem, nazivaju preduzetniki ugovori. Zavisno od funkcije koja se njima eli
postii, razlikuju se:
1
a) Ugovor o voenju poslova ugovor o upravljanju;
2
b) Ugovor o prenosu dobiti;
3
c) Ugovor o zakupu pogona i
4
d) Ostali preduzetniki ugovori sa specifinim klauzulama.
Ugovor o voenju poslova je ugovor kojim drutvo kapitala povjerava voenje poslova drugom
privrednom drutvu (drutvu lica ili kapitala). U poslovnoj praksi u trenutku zakljuenja ugovora
najee ve postoji faktika povezanost vladajueg i ovisnog drutva. Ovisna drutva su duna
izvravati sve upute matinog drutva, ak i u sluaju da im mogu biti tetne. Samo izuzetno,
ovisna drutva nee izvriti upute ako su one protivne ugovoru i za posljedicu imaju prestanak
ovisnog drutva. Ugovorom se vladajue drutvo obavezuje da e snositi sve poslovne gubitke
ovisnih drutava dok taj ugovorni odnos traje. Ostvarena dobit se dijeli na lanove vladajueg
(matinog) i ovisnih drutava u vidu tzv.primjerene naknade.
Ugovor o prenosu dobiti je ugovor o povezivanju, kojim se drutvo kapitala obavezuje da e
drugom drutvu prenijeti cjelokupnu svoju dobit. Drutvo na koje se dobit prenosi obavezuje se
na pokrie gubitaka i davanje primjerene naknade ili otpremnine lanovima drutva ija mu je
dobit prenesena. U praksi se ugovor o prenosu dobiti najee kombinuje sa ugovorom o voenju
poslova.
Ugovor o zakupu i preputanju pogona. Ugovorom o zakupu pogona jedno drutvo daje svoj
pogon u zakup drugom drutvu, s tim da zakupoprimac pogon vodi u svoje ime i za svoj raun.
Ugovorom o preputanju pogona vlasnik preputa voenje pogona drugom drutvu da ga vodi u
ime davaoca (vlasnika), ali za svoj raun.
Zakljuivanje, izmjena i prestanak preduzetnikih ugovora. Svi preduzetniki ugovori se
zakljuuju u pismenoj formi. Svoju saglasnost na njih daju skuptine vladajueg i ovisnog
drutva, po pravilu kvalificiranom veinom. Ista pravila primjenjuju se na izmjene i dopune
ugovora, uz potivanje propisa o zatiti manjine.
Otkaz preduzetnikih ugovora moe nastupiti samo krajem poslovne godine ili krajem drugog
obraunskog perioda. Otkazni rok odreuju ugovorne strane, a za otkaz nije potrebna saglasnost
skuptina.
Raskidanje preduzetnikih ugovora moe iz vanih razloga nastupiti i bez otkaznog roka.
Razlozi za raskid mogu biti via sila, ozbiljne tekoe na strani koja raskida ugovor, te ako se
moe predvidjeti da druga ugovorna strana nee moi da ispuni svoje obaveze. O raskidu je
potrebno pismeno obavijestiti drugu ugovornu stranu. Smatra se da raskid nije doputen kod
preduzetnikih ugovora o voenju poslova i prenosu dobiti, jer on zadire u prava vanjskih
dioniara.
Registracija preduzetnikih ugovora u javnom registru. Svi se preduzetniki ugovori registruju
i od tada nastaje njihovo punovano dejstvo. Isto vai i za prestanak ovih ugovora.
Prikljueno drutvo. Prikljuenje znai potpunu ekonomsku integraciju jednog (prikljuenog)
drutva s drugim (glavno drutvo), u kojoj oba drutva zadravaju svoju pravnu samostalnost. Do
prikljuenog drutva moe doi samo izmeu drutava kapitala, sa odnosom vladajueg i
zavisnog drutva.
Vladajue drutvo daje obavezujue upute prikljuenom drutvu u pogledu voenja poslova, s
tim to preuzima odgovornost prema treim licima (kao kod ugovora o voenju poslova).
Prikljuenje je slino statusnoj promjeni spajanja i pripajanja (fuziji), s tim to se od nje u
pravnom dejstvu razlikuje po tome to prikljueno drutvo zadrava svoj pravni subjektivitet, dok

se spojena odnosno pripojena drutva gase. U uporednom pravu su poznata 2 naina provoenja
prikljuenja:
1
a) Redovno prikljuenje kad u prikljuenom drutvu sve dionice odnosno udjele dri
glavno drutvo;
2
b) Prikljuenje odlukom veine kad glavno drutvo dri 95%-100% nominalnog
kapitala.
Zatita povjerilaca prikljuenog drutva se po uporednim zakonodavstima ostvaruje na 2
naina: davanjem obezbjeenja i solidarnom odgovornou glavnog drutva za obaveze
prikljuenog drutva.
Prestanak prikljuenja moe nastupiti iz vie razloga: odlukom skuptine, ako vladajue drutvo
izgubi status drutva kapitala, ako ne dri sve dionice prikljuenog drutva, te prestankom
glavnog drutva.

XI FINANSIJSKE INSTITUCIJE I TRITE KAPITALA

36. FINANSIJSKE INSTITUCIJE I TRITE KAPITALA
Banke su finansijske institucije, prvenstveno depozitnog i kreditnog karaktera, koje posluju kao
dionika drutva. Banka se osniva po koncesionom sistemu potrebna je prethodna dozvola od
strane Agencije za bankarstvo, pod uslovom da je Agencija stekla uvjerenje da e banka
ispunjavati zakonske zahtjeve u poslovanju. Dozvola se daje i za otvaranje filijala i
predstavnitava. Agencija moe ukinuti dozvolu ako se ispune zakonski uslovi ili na zahtjev
banke. Zakonski minimum kapitala banke je 15 miliona KM. Uz zahtjev Agenciji za davanje
bankarske dozvole prilau se: ugovor o osnivanju banke, nacrt statuta i drugih osnivakih akata,
podaci o strunosti i iskustvu rukovodeih radnika banke, iznos kapitala, plan organizacije i
poslovanja, te popis vlasnika banke.
Upravljaku strukturu banke ine skuptina, upravni odbor, nadzorni odbor i generalni direktor.
Nadlenosti pojedinih organa odreene su zakonom. Skuptinu banke ine dioniari sa pravom
glasa. Pravo glasa je ogranieno visinom uea u kapitalu banke. Tako ono moe biti 20%, 33% i
50% uea u ukupnom broju dionica sa pravom glasa, a vee samo uz prethodno odobrenje
Agencije.
Upravni odbor ima neparan broj lanova, izmeu 5 i 11, iji mandat traje 4 godine uz mogunost
reizbora. lanovi upravnog odbora ne mogu svoja ovlatenja prenositi na druga lica. Nadzorni
odbor ima 5-7 lanova sa mandatom od 4 godine i mogunou reizbora. Generalni direktor i
lanovi nadzornog odbora ne mogu biti istovremeno i lanovi upravnog odbora, a generalni
direktor ne moe biti i lan nadzornog odbora. Generalnog direktora imenuje upravni odbor, uz
obaveznu prethodnu pismenu saglasnost Agencije.
Djelatnost banke propisana je zakonom i odobrenjem Agencije, a sastoji se u slijedeem: prijem
depozita, davanje i uzimanje kredita, davanje svih oblika novanog jemstva, usluge platnog
prometa i prenosa novca, kupovina i prodaja stranog novca, izdavanje i upravljanje sredstvima
plaanja (ekovi, kreditne kartice i sl), kupovina i prodaja vrijednosnih papira itd.

XII OSIGURAVAJUA I REOSIGURAVAJUA DRUTVA

36. OSIGURAVAJUA I REOSIGURAVAJUA DRUTVA
Drutvo za osiguranje. Drutva za osiguranje su pravna lica koja se bave poslovima osiguranja
lica i imovine, te poslovima reosiguranja. Statusno-pravni oblici ovih drutava su:
Dioniko drutvo za osiguranje ili reosiguranje. Za osnivanje ovog drutva potrebno je
prethodno odobrenje Ureda za nadzor. Osnivai mogu biti fizika i pravna lica, domaa ili strana.
Ako ulog stranog ulagaa prelazi 50% osnovnog kapitala, potrebna je saglasnost Ministarstva
finansija FBiH. Zakonski minimum osnovnog kapitala za drutva koja se bave poslovima

osiguranja ivota je 1 milion, a za drutva koja obavljaju vie vrsta osiguranja 2 miliona KM.
Kapital se uplauje u gotovini.
Drutvo za uzajamno osiguranje je pravno lice u kome lanovi uplatom uloga meusobno
garantuju da e na principu uzajamnosti i solidarnosti pokriti tete nastale ostvarenjem
ugovorenih rizika. Za osnivanje he potrebno da najmanje 250 pravnih subjekata zakljui ugovor o
uzajamnom osiguranju od istih rizika. Uz to, potrebno je i odobrenje Ureda za nadzor. Ovo
drutvo se ne moe baviti poslovima reosiguranja. Postoje 2 varijante ovog drutva: sa
ogranienim ulogom i sa neogranienim ulogom. U prvoj varijanti, zakonski minimum
osnivakog kapitala je najmanje 30%, a u drugoj najmanje 50% kapitala koji se trai za osnivanje
dionikog drutva osiguranja. Na upravljanje se shodno primjenjuju propisi o upravljanju DOO.
Drutvo za upravljanje fondovima je poseban oblik privrednog subjekta koje se osniva radi
upravljanja fondovima kao posebnim finansijskim institucijama. Postoje 2 vrste ovih drutava:
drutva za upravljanje uzajamnim i investicionim fondovima i privatizacijska drutva za
upravljanje PIF-ovima.
Drutva za upravljanje uzajamnim i/ili investicionim fondovima djeluju u formi DD ili DOO,
uz primjenu opih pravila koja vae za te tipove drutava. Upisuju se u sudski registar i u registar
Komisije za vrijednosne papire. Osnivai drutva mogu biti domaa ili strana, fizika ili pravna
lica. Komisija za vrijednosne papire odobrava osnivanje. Ona moe to odobrenje i svakodobno
ukinuti. Zakonski minimum osnovnog kapitala je 1 milion KM ako drutvo upravlja jednim
fondom, a za svaki naredni fond taj minimum se poveava za 250.000 KM. Uplata se vri u
cjelosti u novcu, prilikom osnivanja drutva. Strano lice moe imati vie od 10% dionica u
drutvu samo uz odobrenje Komisije.
Domae pravno lice u veinskom dravnom vlasnitvu ne moe biti osniva niti dioniar u
drutvu za upravljanje fondovima. Imovinu fonda kojim upravlja drutvo dri kod depozitara, sa
kojim zakljuuje poseban ugovor u skladu sa propisima Komisije.
Dakle, drutva za upravljanje fondovima su privredni subjekti koji posluju kao dd ili doo, ija je
iskljuiva nadlenost upravljanje fondovima raznih namjena, u kojima imaoci investicionih
kupona ili dionica nemaju upravljaka, ve samo imovinska prava.

XIII FONDOVI I BERZE

38. FONDOVI KAO POSEBNI OBLICI KAPITALA
Investicioni fondovi se osnivaju kao specijalne finansijske institucije radi prikupljanja
finansijskog kapitala, zajednikog i viepartnerskog investiranja u prenosive vrijednosne papire
na naelima smanjenja i disperzije rizika. Postoje 3 vrste investicionih fondova: uzajamni
investicioni fond, investicioni fond i privatizacijski investicioni fond.
Uzajamni investicioni fond je posebna finansijska institucija koja nema status pravnog lica.
Formira ga drutvo za upravljanje uzajamnim fondom. Osniva prethodno mora izdejstvovati
dozvolu Komisije za vrijednosne papire, zatim donijeti pravila o upravljanju fondom, zakljuiti
posebne ugovore sa Agencijom za osiguranje depozita FBiH i Registrom vrijednosnih papira
FBiH, te obezbijediti najmanje 1 milion KM emisijom investicionih kupona kao posebnih
vrijednosnih papira.
Investicioni se otkupljuje samo novcem, glasi na ime i prenosiv je u pravnom prometu. Kao
hartija od vrijednosti imaocu daje slijedea prava:
1
- pravo srazmjernog uea u vrijednosti imovine uzajamnog fonda;
2
- pravo isplate i povrata investicionog kupona u svakom trenutku;
3
- pravo istupanja iz lanstva uzajamnog fonda, uz vraanje investicionog kupona drutvu.
Mogunost sticanja kupona od strane fizikih i pravnih lica ograniena je na 5% imovine fonda.
Upravljanje uzajamnim fondom. Fondom upravlja drutvo u svoje ime a za raun vlasnika
investicionih kupona (udjela). Drutvu je zabranjeno da vrijednosne papire koje kupuje za raun
uzajamnog fonda kupuje i za svoj raun, i da fondu prodaje vrijednosne papire koje je kupilo za

svoj raun dakle mora svoje poslovanje odvojiti od poslovanja za raun fonda kojim upravlja.
Funkciju upravljanja fondom drutvo moe ugovorom prenijeti na drugo drutvo, uz prethodnu
saglasnost 70% vlasnika udjela u imovini fonda i odobrenje Komisije za vrijednosne papire.
Drutvo je obavezno da najmnje 5% imovine uzajamnog fonda dri u gotovini i vrijednosnim
papirima, sa rokom dospijea do 6 mjeseci, radi solventnosti i likvidnosti fonda.
Ogranienja investiranja drutva. Drutvo koje upravlja uzajamnim fondom ne moe za raun
fonda kupovati na berzi ili drugim javnim tritima koji su emitovani od: fonda kojim upravlja,
drutva koje upravlja fondom, registra koji vri poslove po ugovoru za fond i drutvo, depozitara i
profesionalnih posrednika koji vre poslove za drutvo.
Pravila uzajamnog fonda. Drutvo za upravljanje donosi pravila o upravljanju uzajamnim
fondom. Ta pravila reguliu: naziv i sjedite drutva, uzajamnog fonda, registra i depozitara;
ciljeve investicione politike uzajamnog fonda; pravila o emisiji i otkupu investicionih kupona;
nain obavjetavanja vlasnika investicionih kupona o poslovanju; postupak izmjene pravila o
upravljanju uzajamnim fondom; postupak likvidacije fonda.
Pravila o upravljanju uzajamnim fondom donosi drutvo, a odobrava Komisija za vrijednosne
papire FBiH.
Likvidacija fonda se mora pokrenuti u slijedeim sluajevima:
1
- kad se oduzme dozvola drutvu koje je upravljalo fondom ili se pokrene postupak
steaja ili likvidacije;
2
- kad je prosjena godinja neto vrijednost imovine uzajamnog fonda u 2 uzastopne
poslovne godine bila ispod 1 milion KM;
3
- u drugim sluajevima koji su predvieni pravilima o upravljanju uzajamnim fondom.
Komisija moe umjesto likvidacije uzajamnog fonda donijeti odluku o prenosu upravljanja
fondom drugom drutvu, koje eli preuzeti upravljanje.
Investicioni fond je finansijska institucija ija je iskljuiva djelatnost prikupljanje finansijskog
kapitala i investiranje u prenosive vrijednosne papire i druge profitabilne poduhvate. Posluje kao
dioniko drutvo. Osniva se upisom dionica na osnovu javne ponude, uz prethodnu dozvolu
Komisije za vrijednosne papire. Minimalni osnivaki kapital je 4 miliona KM, mora biti u cjelosti
uplaen u novcu prije registracije fonda kod Komisije za vrijednosne papire FBiH.
Osnovni kapital podijeljen je na dionice iste klase, to znai da dioniari imaju ista prava. I sve
naredne emisije dionica su iste klase. Emituju se na donosioca, to je pogodno za pravni promet.
Individualni pravni subjekt ne moe biti vlasnik vie od 5% investicionog fonda.
Investicioni fond ima statut, odnosno pravila fonda, kojim se reguliu pitanja osnivanja i
posloavnja fonda, investicione politike, ogranima upravljanja, osnivakom kapitalu i emisiji
dionica, zastupanju fonda itd. Organi upravljanja investicionim fondom su nadzorni odbor,
skuptina i direktor fonda.
Upravljanje investicionim fondom je kao i kod uzajamnog fonda, uz obavezu drutva za
upravljanje investicionim fondom da najmanje estomjeseno izvjetava dioniare o poslovanju i
ostvarenoj dobiti. Osim toga, zakonska obaveza drutva je da javno objavljuje relevantne
informacije o vlastitom poslovanju, kao i poslovanju fondova kojima upravlja.
Ogranienja investiranja. Vrijednost vrijednosnih papira stranih emitenata ne moe biti vea od
10% ukupne vrijednosti imovine investicionog fonda, a vrijednost jednog emitenta ne moe biti
vea od 5% vrijednosti imovine fonda. Investicioni fond ne moe investirati u vrijednosne papire
iji je emitent: fond, drutvo, registar, depozitar, profesionalni posrednik koji radi za drutvo koje
upravlja fondovima, te pravno lice koje ima vie od 10% dionica u drutvu koje upravlja fondom.
Prestanak ugovora o poslovanju. Ugovor o upravljanju investicionim fondom moe prestati:
jednostranim otkazom fonda, sporazumno i po sili zakona. Ugovor ne moe jednostrano otkazati
drutvo koje upravlja fondom, jer poslove obavlja uz naknadu (2% ukupne imovine fonda +
trokovi upravljanja) i jer mu je to jedina funkcija i uslov postojanja. Nadzorni odbor fonda ima

pravo jednostrano raskinuti ugovor na pismeni zahtjev vlasnika najmanje 30% dionica
investicionog fonda. Ako je taj procenat 50%, nadzorni odbor ima obavezu jednostranog raskida.
Na osnovu zakona, ugovor prestaje ako je drutvu ukinuta dozvola za upravljanje fondom ili ako
je nad drutvom otvoren postupak steaja ili likvidacije.
Prestanak investicionog fonda moe nastupiti na sve naine na koje moe prestati i svaki drugi
privredni subjekt. Ako je pokrenut postupak likvidacije, drutvo je obavezno unoviti imovinu
fonda u roku od 8 dana.
39. PRIVATIZACIJSKO DRUTVO I PRIVATIZACIJSKI INVESTICIONI FOND
Privatizacijsko drutvo se moe osnovati kao dd i doo. Osnivai mogu biti domaa i strana,
fizika i pravna lica. Ako je organizovano kao dd, vlasnici dionica ne mogu biti dravni organi i
organizacije, niti pravna lica u ijem kapitalu drava uestvuje sa vie od 50%. Uslovi za
osnivanje privatizacijskog drutva su minimalni iznos osnivakog kapitala i odobrenje Komisije
za vrijednosne papire. Po pravu FBiH, osnivaki kapital mora biti uplaen najmanje 50%, a
ostatak u roku od 2 godine: Po pravu RS, osnivaki kapital mora u cjelosti biti uplaen prije
registracije.
Da bi moglo upravljati privatizacijskim investicionim fondovima, privatizacijsko drutvo mora
imati zakljuen pismeni ugovor o upravljanju fondom, koji odobrava Komisija za vrijednosne
papire.
Privatizacijski investicioni fond je fond zatvorenog tipa i privremenog karaktera, u obliku dd.
Osniva ga privatizacijsko drutvo na osnovu odobrenja Komisije. Njegov cilj je omoguavanje
lakeg provoenja procesa privatizacije prikupljanje certifikata i njihovo investiranje u
privatizaciji dravnih preduzea. Osnovni kapital fonda ne moe biti manji od 200 miliona KM.
Dionice fonda se prodaju putem javne ponude. Uplata u cjelosti treba biti obavljena prije upisa
fonda u sudski registar. PIF ne moe posjedovati vie od 30% dionica jednog privrednog drutva i
sa njim povezanih lica. Osim toga, PIF u kupovinu dionica jednog privrednog drutva moe
uloiti najvie 20% od ukupno prikupljenih certifikata.
Nadzor nad poslovanjem privatizacijskih drutava vri Komisija za vrijednosne papire.
Privatizacijsko drutvo moe otkazati ugovor o upravljanju privatizacijskim fondom samo uz
prethodno odobrenje Komisije, koje e dobiti samo pod uslovom da drugo privatizacijsko drutvo
preuzme upravljanje.
Poslovanje PIF-a je zakonom ogranieno na 5 godina, jer se smatralo da e u tom periodu biti
okonan postupak privatizacije. Istekom tog roka PIF-ovi su obavezni da se transformiu u
investicijske fondove. Ako to nije uinjeno u roku od 60 dana od isteka petogodinjeg roka,
Komisija po slubenoj dunosti pokree postupak likvidacije PIF-a.
Berza i druga javna trita kapitala. Berza predstavlja stalno mjesto na kome se u odreeno
vrijeme i na utvren nain obavlja kupovina i prodaja zamjenjive, tipizirane ili standardizirane
robe i upravlja poslovnim transakcijama. Pod robom se podrazumijeva novac, hartije od
vrijednosti, proizvodi, sirovine i usluge. U odnosu na predmet trgovanja, berze se dijele na: berze
efekata (vrijednosnih papira), novane (valutne), robne (produktne), berze usluga (franta) i
mjeovite. U okviru svake od tih vrsta, berze mogu biti ope i specijalizirane.
Po pravnoj strukturi i odnosu drave prema berzi, postoje 3 tipa berzi:
1
1. slubene berze, koje osniva i kontrolie drava i koje posluju po zakonskim propisima;
2
2. javne berze, kao javne trine institucije pod administrativnom kontrolom, poznate u
kontinentalnom pravu;
3
3. berze organizirane kao privatnopravni subjekti, karakteristine za angloameriko
pravo.
Osnivanje berze. Po naem pravu, berzu mogu osnovati profesionalni posrednici, tako da
finansijsku (efektnu) berzu mogu osnovati banke, osiguravajua i reosiguravajua drutva, a
robnu berzu pravna lica koja su registrovana za proizvodnju i promet robe.

Berza se osniva u formi dioniarskog drutva. Uz odobrenje Komisije za vrijednosne papire,

moe je osnovati najmanje 5 lica sa statusom profesionalnih posrednika (brokera) koji su
registrovani kod Komisije. Upisuje se u sudski registar i registar Komisije za vrijednosne papire.
Zakonski minimum osnovnog kapitala za berzu efekata je 200.000 KM podijeljenih na redovne
dionice na ime, a svaka dionica daje pravo na jedan glas. Dioniari berze su iskljuivo lanovi, sa
jednakim brojem dionica koje ne mogu prenositi za vrijeme trajanja lanstva. Inae, lanstvo na
berzi moe prestati: dobrovoljno, oduzimanjem dozvole profesionalnog posrednika, iskljuenjem
iz lanstva i smru. Berza nije profitna institucija koja isplauje lanovima dividende, ve ih
koristi za unapreenje rada berze.
Berza obavlja slijedee poslove:
1
- organizira povezivanje ponude i tranje hartija od vrijednosti,
2
- osigurava informacije o ponudi, tranji i trinoj vrijednosti papira,
3
- moe obavljati i druge poslove po ovlatenju Komisije za vrijednosne papire.
Organi berze su skuptina, nadzorni odbor i uprava, a osnovni organizacijski akt je statut. Pored
statuta, pravilima berze se utvruje njeno poslovanje.
Druga ureena javna trita hartija od vrijednosti mogu ugovorom uspostaviti profesionalni
posrednici, uz odobrenje Komisije za vrijednosne papire. Trita posluju po unaprijed utvrenim
pravilima koja odobrava Komisija, a Komisiji se dostavljaju i izvjetaji o zakljuenim poslovima.
Javna trita su obavezna da u dnevnim listovima objavljuju pune informacije o vrijednosnim
papirima kojima se na njima trguje.
Agencija za osiguranje depozita je samostalna neprofitna institucija sa pravnim subjektivitetom,
ija djelatnost je regulisana Zakonom o osiguranju depozita. Postoji dravna i entitetske agencije.
Djelatnost agencija je zatita depozita fizikih i pravnih lica u bankama BiH. Maksimalan
osigurani iznos je 5.000 KM. Agencija ima organe upravljanja i rukovoenja. Organ upravljanja
je petolani odbor, a organ rukovoenja direktor. Djelatnost upravnog odbora propisana je
Zakonom, a odbor donosi i statut agencije.
Mikrokreditne organizacije su neprofitne i nedepozitne organizacije sa pravnim subjektivitetom.
Cilj njihovog osnivanja je davanje mikrokredita socijalno ugroenim licima u cilju razvoja malog
poduzetnitva. Po Zakonu o mikrokreditnim organizacijama, organizaciju mogu osnovati domaa
i strana fiziika i pravna lica, s tim da osnivai moraju biti 3 fizika i 1 pravno lice. Osnivaki akt
moe biti odluka ili ugovor, u zavisnosti od broja osnivaa. Pravni subjektivitet stie
registracijom u jedinstveni registar nadlenog ministarstva. Organ upravljanja je skuptina, koja
nije obavezan organ. Posluje pod propisanom firmom Mikrokreditna organizacija, a skraeni
naziv MIKRO.

XIV SPECIJALNI OBLICI POSLOVNIH SUBJEKATA

40. SPECIJALNI OBLICI POSLOVNIH SUBJEKATA

Javna preduzea (public company), prema pravu EU, su sva ona preduzea koja se baziraju
na sticanju svojine iz tzv.javne ruke i koja na osnovu finansijskog uea, odluivanja ili davanja
saglasnosti, neposredno ili posredno sprovode vladajuu politiku. Po naem pravu, javna
preduzea se definiu kao preduzea koja obavljaju djelatnosti proizvodnje i prometa odreenih
proizvoda i pruanje usluga koje su nezamjenjiv uslov ivota i rada drugih preduzea u
odreenom podruju ili, ako je to neophodno, za rad kantona, grada, entiteta odnosno drave i
jedinica lokalne samouprave.

Kao osnivai javnog preduzea mogu se pojaviti: dravne organizacije (opina, grad, kanton,
FBiH); pravna i fizika lica, domaa ili strana na bazi privatnog kapitala; istovremeno oblici
dravne organizacije i privatnopravna lica na bazi mjeovite svojine. Osnivaki akt moe biti
odluka nadlenog organa ili ugovor. Javno preduzee se upisuje u sudski registar kao i svaki
subjekt poslovnog prava, sa statusom pravnog lica. Ako ima oblik nekog od trgovakih drutava,
tada u odnosu na visinu osnivakog kapitala i za javno preduzee vrijede zakonske odredbe o tom
obliku drutva.
Javnim preduzeem upravljaju osnivai odnosno lanovi, srazmjerno ueu u kapitalu. U
zavisnosti od pravnog oblika, organi javnog preduzea su skuptina odnosno odbor osnivaa,
upravni odbor i direktor. Njihova nadlenost je naelno ista kao i u privrednim drutvima opeg
tipa. Specifinost je u tome to se posebnim propisom ili aktom osnivaa moe predvidjeti
davanje saglasnosti ili odobrenja dravnog organa na planove razvoja, osnove poslovne politike,
statut, statusne promjene, odreene odluke, itd. Generalno, zakonsko ovlatenje drave postoji u
pogledu kontrole ispunjenja javnog interesa, a distribu-cija nadlenosti dravnih organa prema
javnom preduzeu utvruje se zakonom ili osnivakim aktima.
Za svoje obaveze javno preduzee odgovara svojom imovinom koja se formira od uloga osnivaa
i po osnovu poslovanja (dobit). Javna dobra, prirodna bogatstva, kao i dobra u opoj upotrebi
koja javno preduzee koristi po zakonu, ne mogu biti predmet prinudnog izvrenja.
Kontrola nad javnim preduzeima vodi se kao kontrola poslovnog uspjela preduzea, ali i kao
kontrola ispunjavanja javnih interesa i zadataka zbog kojih je preduzee osnovano. Kontrola se
provodi u vie aspekata:
1
- kao interna kontrola, koju provode interni kontrolni organi samog preduzea;
2
- kao sveobuhvatna privredna kontrola, koja se regulie budetskim pravom i
finansijskim propisima;
3
- kao eksterna kontrola u javnom sektoru, pod kojom se podrazumijeva kontrola drave
da li javna preduzea izvravaju i u kojoj mjeri povjerenu djelatnost uz racionalno koritenje
budetskih sredstava;
4
- struna kontrola koju provode nadleni inspekcijski organi i specijalizirane strune
institucije.

XV ZADRUGE
41. ZADRUGE I ZADRUNI SAVEZ
Zadruga je organizacija sa statusom pravnog lica, koja se formira ugovorom fizikih lica i u kojoj
svaki lan uestvuje neposredno i ravnopravno, sa ciljem da na principu uzajamnosti i
solidarnosti unapreuje i zatiti svoj ekonomski i drugi interes i stie dobit.
Opi tip zadruge osniva se ugovorom najmanje 5 lica koji ispunjavaju uslove predviene
pravilima zadruge. Ugovor se zakljuuje u pisanoj formi i u osnovi sadri sve elemente kao i
ugovor o osnivanju trgovakog drutva. Nakon zakljuenja ugovora i ulaganja kapitala odrava se
osnivaka skuptina zadrugara, a potom u sudski registar vri upis koji ima konstitutivan karakter.
Minimum kapitala odreuje se ugovorom, dakle nije propisan. Izuzetak postoji prilikom
osnivanja tedno-kreditne zadruge, iji minimum osnovnog kapitala iznosi 15 miliona KM. Ulozi
u opem tipu zadruge mogu biti u novcu stvarima ili pravima, ali ne i u radu. Po svojoj pravnoj
prirodi, zadruga predstavlja vrstu ortakluka graanskog prava. Dakle, ako se rjeenje odreenih
pitanja ne moe nai u zakonu ili osnivakom ugovoru, primjenjuju se pravila koja vae za
ortakluk.
Upravljanje i organi upravljanja. Organi zadruge su skuptina, upravni odbor, nadzorni odbor i
direktor. Skuptinu ine svi zadrugari, a pravilima zadruge koja ima preko 300 zadrugara moe se
predvidjeti formiranje skuptine predstavnika koju ini najmanje 30 fizikih lica koja se biraju na
odreeni mandat (najee 5 godina), uz mogunost obnove. Skuptina zadruge bira ostale
organe upravljanja. Sticanje i prestanak statusa zadrugara. Status zadrugara moe se stei

prilikom osnivanja zadruge i naknadnim pristupom, u skladu sa pravilima zadruge. Lice koje
pristupa zadruzi potpisuje posebnu izjavu kojom prihvata prava, obaveze i odgovornosti koji
proizilaze iz osnivakog ugovora i pravila zadruge. Odluku o prijemu u zadrugu donosi nadleni
organ zadruge. Zadrugar moe svoj status izgubiti istupanjem, iskljuenjem, smru fizikog lica,
prenosom uloga na tree lice, te prestankom zadruge. Imovina zadruge formira se iz uloga
lanova i lica koji nisu lanovi zadruge, zatim od dobiti zadrunih preduzea iji je ona osniva,
te iz osnova poslovanja zadruge. Ulozi lanova se vode na individualnim raunima zadrugara kao
privatna svojina i dijelom u rezervnim fondovima kao kolektivna svojina zadruge i na njih se
plaa fiksna kamata umjesto dividende. Ugovorom o osnivanju se utvruje rok u kome zadrugar
ne moe raspolagati svojim udjelom u zadruzi. Raspodjela dobiti i pokrivanje poslovnih
gubitaka. Dobit se dijeli srazmjerno ulozima i doprinosu u radu zadruge, na kraju poslovne
godine. Skuptina zadruge moe odluiti da se cijela dobit ili njen dio uloi u fondove za razvoj
zadruge. Zadruga mora imati posebni rezervni fond i godinje u njega ulagati najmanje 5%
vrijednosti uloga lanova zadruge. U pravnom prometu zadruga istupa u vlastito ime, a moe
imati zastupnika ili komisiona ovlatenja u zastupanju interesa zadrugara. Za imovinsku
odgovornost zadruge vae 2 pravila:
1
1) Za svoje obaveze zadruga odgovara kompletnom imovinom;
2
2) Postoji supsidijarna odgovornost lanova zadruge do iznosa utvrenog ugovorom o
osnivanju, ali samo za onaj dio obaveza koji se nije mogao podmiriti iz imovine zadruge.
Vrste zadruga. U zavisnosti od djelatnosti koju obavljaju, zadruge mogu biti ope, specijalizirane
i zemljoradnike. Prema nainu sticanja sredstava sa udjelima i sa lanarinom zadrugara; prema
cilju osnivanja profitne i neprofitne; zavisno od odgovornosti zadrugara sa ogranienom ili
neogranienom odgovornosti zadrugara. Prestanak zadruge. Do prestanka moe doi: odlukom
skuptine (dvotreinska veina), statusnim promjenama, smanjenjem broja lanova ispod
zakonskog minimuma, odlukom suda, steajem, istekom vremena na koje je osnovana, i
prestankom prirodnih i drugih uslova za obavljanje djelatnosti zadruge. Oblici zadrunog
udruivanja. Zadruge se mogu udruivati u zadrune saveze kantona i zadruni savez entiteta.
Zadruni savez je samostalna interesna struna poslovna asocijacija, koja se osniva ugovorom,
radi unapreenja djelatnosti zadruga i zatite njihovih zajednikih interesa. lanice zadrunog
saveza zadravaju svoj pravni subjektivitet i poslovnu samostalnost.

XVI PRIVREDNE KOMORE

42. PRIVREDNE KOMORE
Privredne komore su neprofitne asocijacije poslovnih subjekata i drugih lica koja obavljaju
privredne djelatnosti. Obrazuju se na teritorijalnom principu kao privredne komore kantona i
Privredna komora FBiH, te Vanjskotrgovinska komora BiH. lanovi su trgovaka drutva,
institucionalizirani oblici finansijskog kapitala, statusni oblici povezivanja drutava, zadruge i
individualni trgovci. lanovi takoe mogu biti udruenja graana, fondacije i zadubine koje
obavljaju privrednu djelatnost, te drugi subjekti na osnovu ulanjenja (obrazovne i interesne
organizacije i sl). Komora vodi registar lanova koji ima karakter javne knjige.
Komore zastupaju interese svojih lanova, pomau u rjeavanju odreenih organizacionih i
poslovnih pitanja, ostvaruju saradnju sa nadlenim dravnim organima i u ime dravnih organa
obavljaju odreene poslove (npr. izdavanje razliitih uvjerenja, donoenje uzansi i sl).
Organi komore su skuptina, upravni odbor, nadzorni odbor i predsjednik. U okviru komora
djeluju sudovi asti, koji postupaju u sluaju povrede ugovora, trgovakih pravila, uzansi i drugih
propisa. Njihov sastav, postupak i mjere koje mogu izrei utvruju se statutom komore. Osim
toga, u Privrednoj komori FBiH djeluje stalna arbitraa, ije odluke imaju snagu izvrnog naslova
i objavljuju se u sredstvima informisanja.
Osnovni izvori finansiranja komora su lanarina, kotizacije i drugi izvori neprofitnog karaktera.

Strukovne asocijacije. Zakonom o privrednim komorama predvieno je da najmanje 30 pravnih

lica iz iste ili srodnih djelatnosti mogu formirati strukovne (interesne) asocijacije. One imaju
status pravnog lica i registruju se kod suda. U okviru funkcija komora, strukovne asocijacije
zastupaju interese svojih lanova.
Spoljnotrgovinska komora BiH je nevladina, nepolitika i neprofitna javnopravna asocijacija
privrednih subjekata i privrednih asocijacija sa teritorije BiH. Njena djelatnost se sastoji u
slijedeem: utie na razvoj vanjskotrgovinske i carinske politike, meunarodnog transporta i
komunikacija; unapreenje saradnje sa meunarodnim finansijskim institucijama; zastupa
interese svojih lanova u odnosu na dravne organe u kreiranju ekonomskog sistema i propisa;
vri poslove javnih ovlatenja utvrenih posebnim propisima itd.

XVII FONDACIJE I ZAKLADE

43. FONDACIJE I ZAKLADE (ZADUBINE)
Pojam. Fondacije i zaklade (zadubine) su asocijacije neprofitnog karaktera sa statusom pravnog
lica. Prema pozitivnom pravu, mogu se definisati kao dobrotvorne asocijacije koje imaju imovinu
ili prihode od te imovine u cilju ostvarivanja opekorisnih i dobrotvornih ciljeva radi
unapreivanja kulturne, prosvjetne, naune, duhovne, sportske, zdravstvene, ekoloke ili druge
drutvene djelatnosti.
Postoje 2 osnovne razlike izmeu fondacije i zaklade:
1
1. Imovina ili prihodi koji se ostvaruju od imovine zaklade trajno slue za ostvarenje
opekorisnih ili dobrotvornih ciljeva, dok je trajanje fondacije vremenski ogranieno;
2
2. Zadubine osnivaju samo fizika lica, a fondacije po pravilu pravna lica.
Osnivanje. Fondaciju u FBiH osniva Vlada FBiH na prijedlog ministra u iju oblast spada
fondacija. Kao osnivai se mogu pojaviti domaa i strana, pravna i fizika lica, uz prethodnu
saglasnost Vlade FBiH odnosno kantona. Fondacija i zaklada su pravna lica koja se registruju u
registru fondacija odnosno upisniku zaklada koje vodi Ministarstvo pravde FBiH. Registracijom
stiu pravnu sposobnost. Organi upravljanja fondacije su odbor povjerenika i izvrni odbor, a
organi upravljanja zaklade upravnik ili posebno tijelo koje imenuje nadleni dravni organ.
Prestanak. Fondacija prestaje kad je ostavrena svrha i ciljevi zbog kojih je osnovana. Zaklada
(zadubina) moe prestati: ako ponestane imovine ili imovina vie nije dovoljna za ostvarivanje
ciljeva zadubine niti se zadubina moe transformisati u fondaciju, te ako je cilj prestao biti
opekoristan ili dobrotvoran.
O prestanku zaklade rjeenje u FBiH donosi Ministarstvo pravde na prijedlog organa upravljanja.
Preostala imovina zaklade rasporeuje se fizikim ili pravnim licima kojima je trebala pripasti
prema pravilima zaklade. Ako se ne moe uruiti odreenim licima, imovina zaklade se prenosi
drugoj zakladi sa istim ili slinim dobrotvornim ciljevima.

XVIII EVROPSKO PREDUZEE I EVROPSKA INTERESNA GRUPACIJA

44. EVROPSKO PREDUZEE I EVROPSKA INTERESNA GRUPACIJA
Evropsko preduzee. U pravnom smislu, sutina prava nastanjivanja je pravo fizikih i pravnih
lica iz drava lanica EU da po nacionalnom reimu na teritoriji drugih drava lanica EU mogu
osnivati preduzea i njihove organizacijske jedinice. Ovim je omoguena sloboda kretanja ljudi i
kapitala u EU.
Harmonizacijom prava EU usklaena su nacionalna prava drava lanica izmeu ostalog i u
oblasti prava privrednih drutava. Pored tradicionalnih oblika privrednih drutava, ova
harmonizacija je omoguila osnivanje i poslovanje novih organizacijskih oblika preduzea. Ti
novi oblici podrazumijevaju evropsku ekonomsku interesnu grupaciju i evropsko drutvo kao

profitabilnu organizaciju. Neprofitabilne oganizacije su: evropsko zadruno drutvo, evropsko

drutvo za osiguranje i evropska asocijacija.
Osnovne karakteristike evropskog preduzea. Osnivai evropske kompanije (preduzea) mogu
biti dd, doo, kompanije i firme koje su osnovane po pravu drave lanice EU i ako imaju sjedite
i glavnu upravu u jednoj od drava EU. Po Jedinstvenim pravilima, evropska kompanija ima
oblik dd, sa pravnim subjektivitetom u svim dravama lanicama. Minimalni osnivaki kapital je
120.000 eura.
Mogui naini osnivanja evropske kompanije su: spajanje (fuzija) najmanje 2 dd iz razliitih
drava; formiranje zajednikog holdinga evropskog preduzea od najmanje 2 dd iz razliitih
drava lanica EU; transformacijom nacionalnih dd u evropsko preduzee; osnivanje drutva
keri od ve postojeeg evropskog preduzea, itd.
Organi upravljanja. Obavezan organ je skuptina preduzea, to se detaljno regulie statutom.
Osnivaima je ostavljena sloboda da uspostave 2 organa upravljanja: upravni i nadzorni odbor ili
jedinstveni organ upravljanja. Nadlenost skuptine propisana je generalno, tj. za sve to nije
nadlean upravni odbor i nadzorni odbor odnosno zaposlenici nadlena je skuptina dioniara i
to: usvajanje godinjeg obrauna, podjela dobiti i snoenje gubitaka.
Uee zaposlenih u upravljanju evropskim preduzeem. lanice EU su se generalno
obavezale da e omoguiti participaciju zaposlenih, to se svodi na slijedee:
1
- da zaposleni imaju pravo postavljanja i opoziva najmanje 1/3 nadzornog odbora. U
dvostrukom sistemu organa upravljanja maksimum je 1/3, a u jedinstvenom sistemu upravljanja
.
2
- ako nadzornom odnosno upravnom odboru pripada pravo postavljanja i opoziva lanova
ovih organa, onda generalna skuptina i predstavnici zaposlenih imaju pravo da predlau
kandidate za nadzorni ili upravni odbor ili da daju primjedbe na izbor odreenih kandidata.
1
- predstavnici zaposlenih mogu voditi pregovore i zakljuivati kolektivne ugovore sa
upravnim i nadzornim odborom o ueu zaposlenih u kapitalu i profitu;
2
- ako je organizovan tzv.odvojeni organ, kojeg ine samo zaposleni radnici, propisana
je uzajamna obaveza izvjetavanja ovog organa i nadzornog ili upravnog odbora o svim
znaajnim pitanjima.
Prestanak evropskog preduzea moe nastupiti na jedan od slijedeih naina: istekom roka ili
postizanjem cilja, odlukom skuptine, odlukom suda na ijem podruju je registrovano
preduzee, ako se osnivaki kapital smanji ispod propisanog minimuma, te ako godinji izvjetaj
o poslovanju nije podnesen nadlenim organima u posljednje 3 godine neprekidno ili u rokovima
koje propisuje pravo drave u kojoj je preduzee registrovano.
Evropska ekonomska interesna grupacija osniva se sa ciljem da omogui i razvije ekonomske
aktivnosti svojih lanova i povea njihove rezultate. Dobit grupacije smatra se kao dobit lanova i
meu njima se dijeli u skladu sa ugovorom o osnivanju, a ako ugovor nita ne precizira onda na
jednake dijelove.
EEIG se osniva ugovorom, a registruje se u onoj dravi u kojoj ima svaoju zvaninu adresu, i u
svakoj drugoj dravi lanici u kojoj ima sopstveno preduzee. EEIG se mora sastojati od
najmanje 2 pravna subjekta iz 2 razliite drave lanice. Drava lanica moe propisati da EEIG
upisana u njen registar ne moe imati vie od 20 lanova. Grupacija mora imati svoje oditore koji
e provjeravati raunovodstvene i druge podatke. lanstvo u grupaciji podrazumijeva solidarnu i
neogranienu odgovornost lanova, ali oditori ne mogu povesti parnicu protiv lanova sve dok
grupacija ne padne pod steaj. Ako grupacija nakon registracije ne preuzme obaveze svojih
osnivaa, oni su neogranieno i solidarno odgovorni.
Oporezivanje EEIG-a. Dobit i gubici grupacije se oporezuju u rukama njenih lanova.
Meutim, zbog nedostatka detalja u EEIG regulativi, poreski aspekti EEIG ostaju problematini.

Moe se desiti da laovi iste grupacije i sa istim dioniarskim udjelom, ali sa sjeditima u
razliitim dravama, budu oporezovani na razliite naine.
Poslovanje i upravljanje. Postoje 2 organa preko koje funkcionira grupacija lanovi koji
kolektivno uestvuju u radu i direktor ili direktori. Direktor se imenuje samim ugovorom o
osnivanju. Ugovorom se mogu odrediti i eventualni ostali organi.
Svaki lan grupacije ima jedan glas u, a ugovorom se pojedinim lanovima moe dati vie od
jednog glasa pod uslovom da ni jedan lan ne posjeduje veinu glasova. Odluke moraju biti
jednoglasne, osim ako ugovor o osnivanju ne predvia neto drugo.
Imenovanje i opoziv direktora i njihova ovlatenja bi trebala biti ureena ugovorom o osnivanju
ili u sluaju propusta jednoglasnom saglasnou svih lanova. Ako drutvo ima vie direktora, oni
djeluju nezavisno, osim ako ugovor o osnivanju ne predvia zajedniku djelatnost direktora.
Direktor moe biti jedan od dioniara u grupaciji ili tree lice i ne zahtijeva se da on bude fizika
osoba.
EEIG ne mora imati uplaen kapital. Ako ugovor o osnivanju ne predvia neto drugo, dioniari
uestvuju u gubicima u jednakim dijelovima. Novi dioniari mogu biti primljeni u grupaciju
samo jednoglasnom odlukom. Oni preuzimaju dunosti i odgovornosti grupacije, ak i one koje
su nastale prije njihovog prijema, osim ako ugovor ne predvia neto drugo. Dioniar se moe
povui iz grupacije u skladu sa ugovorom o osnivanju, a u sluaju da to ovim ugovorom nije
regulisano, samo na osnovu jednoglasne saglasnosti svih lanova. Odgovornost dioniara za
obaveze nastale tokom njegovog lanstva ne prestaje njegovim povlaenjem iz grupacije.
Prestanak dioniarstva i grupacije. EEIG moe prestati samo jednoglasnom odlukom svih
lanova, osim ako ugovor o osnivanju ne predvia neto drugo. lanovi moraju likvidirati
grupaciju:
1
- ako je njeno trajanje isteklo;
2
- ako se pojavio bilo kakav razlog za njenu likvidaciju predvien ugovorom o osnivanju
3
- ako je svrha grupacije ostvarena ili je postalo izvjesno da nee biti ostvarena.
Prestanak grupacije na osnovu odluke lanova vodi njenoj likvidaciji. Ako lanovi ne odlue tako
u roku od 3 mjeseca od nastanka uzroka, bilo koji lan moe zahtijevati od suda da pokrene
postupak likvidacije. Postupak steaja i prinudnog poravnanja regulisani su nacionalnim pravom.
Otvaranje steaja ili prinudnog poravnanja protiv EEIG, ne povlai samo po sebi otvaranje istih
postupaka i protiv lanova grupacije.