R.

ZELENIKA: Drago Pupavac: Naela ekonomike prometa

EKONOMSKI PREGLED, 60 (1-2) 112-115 (2009)

112

Ratko Zelenika*

DRAGO PUPAVAC:
NAELA EKONOMIKE PROMETA
RIJEKA, VELEUILITE U RIJECI, 2009.

U sijenju godine 2009. u izdanju Veleuilita u Rijeci izala je knjiga profesora dr.sc. Drage Pupavca s naslovom Naela ekonomike prometa. Ukupan
opseg teksta iznosi 247 stranica B-5 formata. Osim predgovora naslovljenoga,
Gdje je nestao optimizam?, uvoda, povee bibliografije, popisa tablica (57),
grafikona (30), shema (15), fotografija (1), zemljovida (11), pedantno sainjenoga
kazala pojmova i kratke biljeke o autoru, knjiga sadri i devet poglavlja u kojima
autor izlae osnovna naela ekonomike prometa.
Na svretku dvadesetoga stoljea, tonije u posljednja dva desetljea toga
stoljea, promet ponovo izbija u prvi plan zanimanja ekonomista diljem svijeta.
Zahvaljujui procesu deregulacije prometnih sustava, otvorit e se slini procesi i
u drugim dijelovima mikro-, makro- i globalnoga gospodarskoga sustava, zapoet
e proces deregulacije i slijedit e privatizacija i liberalizacija, a time e se iz osnova promijeniti gospodarski i politiki zemljovid svijeta. Drugi razlog poveanoga
zanimanja za istraivanje ekonomskih specifinosti prometa proizilazi zbog za
okoli negativnih uinaka odvijanja prometnih djelatnosti, ili zbog injenice da
razvijene i nerazvijene drave izdvajaju sve vei dio bruto domaega proizvoda
za otklanjanje teta, kojima je promet najvei uzronik.
Ekonomika prometa jednako kao i druge specijalistike ekonomike, predstavlja kombinaciju statistikih podataka, pounih pria i alata za analizu. Prie
o prometnim poduzeima ili uspjenim prometnim menaderima obino su naj*

Rijeci.

R. Zelenika, redoviti profesor i znanstveni savjetnik na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u

R. ZELENIKA: Drago Pupavac: Naela ekonomike prometa

EKONOMSKI PREGLED, 60 (1-2) 112-115 (2009)

113

zanimljiviji dio studija, ali one slue jedino i iskljuivo da bi ilustrirale primjenu
ekonomskih naela. Ekonomika prometa ne bavi se, primjerice, odreivanjem
najboljih marketinkih odluka koje bi zrakoplovne kompanije morale donjeti da
bi poveale broj putnika na odreenoj relaciji, nego se bave prouavanjem uvjeta
konkurencije u zranom prometu i definiranjem opih ekonomskih naela. Takve
su informacije osnova za voenje prometne politike, tonije je li potrebno i na
koji nain poticati konkurenciju u pojedinim granama prometa. U skladu s time
postavljena je i misija ovoga visokokolskoga udbenika i prirunika.
Da bi se svrha knjige i ostvarila, nametnula se potreba da se problematika
ekonomike prometa istrai i obradi u devet zaokruenih, logino raspodijeljenih i
tematski povezanih dijelova.
U prvome dijelu, Uvodu, daje se kratak povijesni pregled zanimanja ekonomista za izuavanje ekonomskih specifinosti prometa.
Drugi dio, s naslovom Vanija obiljeja ekonomike prometa i prometnog
trita, sastoji se od dva poddijela: 1) teorijske determinante ekonomike prometa
i 2) teorijske determinante prometnoga trita.
Za gospodarski i svaki drugi napredak nekoga podruja, bilo na lokalnoj,
bilo na regionalnoj ili, pak, na dravnoj razini, prvi i osnovi preduvjet jest promet.
Sukladno s time, u treem dijelu s naslovom Promet i gospodarski rast, istrauju
se makroekonomska i mikroekonomska uloga prometa. Promatrajui promet u
ovome dijelu sa stajalita razvitka narodnih gospodarstava, autor istie da razvitak
prometnih sustava pridonosi, ne samo svladavanju prostornih i vremenskih, tj. prirodnih zapreka meunarodnoj razmjeni, ve i da promet poevi od industrijske
revolucije u osamnaestome stoljeu znaajno podstie gospodarski rast, a u novije
vrijeme ublaava recesije i podstie svaki gospodarski oporavak.
Makrotransformacije upravljanja prometom, naslov je etvrtoga dijela
knjige. Pokret deregulacije koji je zapoeo na svretku sedamdesetih godina 20.
stoljea oznait e brojne i vieznane promjene u upravljanju prometnim i gospodarskim sustavima. Promjene koje su uslijedile u prometu autor prouava u
est meusobno isprepletenih tema: 1) protekcionizam u prometu, 2) regulacija u
prometu, 3) deregulacija u prometu, 4) privatizacija u prometu, 5) liberalizacija u
prometu i 6) globalizacija u prometu.
Prometna politika naslov je petoga dijela. Prometna politika dio je ukupne
politike drutva i dio ekonomske politike. U skladu s time autor u ovome dijelu, osim obrade teorijskih obiljeja prometne politike, utvrivanjem tzv. vrnih
ili maksimalnih povijesnih optereenja prometnog sektora, analizira ponudu i
potranju prometne infrastrukture u Hrvatskoj. Poseban predmet istraivanja jesu
smjernice prometne politike Europske Unije objavljene u Bijeloj knjizi.
U estome dijelu s naslovom Trokovi i obujam proizvodnje u prometu,
ralanjivanjem trokova na fiksne, varijabilne i poluvarijabline, utvruje se

114

R. ZELENIKA: Drago Pupavac: Naela ekonomike prometa

EKONOMSKI PREGLED, 60 (1-2) 112-115 (2009)

njihova ovisnost o obujmu proizvodnje prometnih usluga. Posebnu pozornost

autor posveuje analizi graninih, potopljenih (sunk) i oportunitetnih trokova u
prometu. Trokovi su strukturirani jo po dva kriterija: 1) prema tome tko ih snosi
i 2) prema mjestu njihovoga nastanka.
Cijene prometnih usluga utvruju se dogovorom meu korisnicima prometne usluge i prometnim poduzeem ili propisivanjem jedininih prijevoznih cijena
u obliku tarifa. Odreivanje cijene prometne usluge bitan je imbenik konkurentnosti pojedinih prometnih poduzea, ali i pojedinih grana prometa, pa se u
ovome dijelu naglasak stavlja na istraivanje baze za odreivanje cijene prometne
usluge. Praktina primjena tarifa u eljeznikom, cestovnom i potanskom prometu zasniva se na nekoliko primjera iz svakodnevne prakse.
Parametri uspjenosti i stabilnosti poslovanja prometnih poduzea, naslov je sedmoga dijela. U ovome se dijelu polazi od dva osnovna financijska
izvjea koja prometna poduzea sastavljaju potkraj obraunskog razdoblja, a
to su: 1) bilanca prometnoga poduzea i 2) raun dobiti i gubitka prometnoga
poduzea. Potom se daje prikaz analize pokazatelja uspjenosti poslovanja, i to:
ekonominosti, profitabilnosti, investiranja i proizvodnosti. Slijede analiza pokazatelja stabilnosti poslovanja (pokazatelji likvidnosti i zaduenosti) i analiza pokazatelja aktivnosti prometnoga poduzea.
U devetome dijelu s naslovom Suvremeni fenomeni u prometu istrauju
se problemi sigurnosti i ekologije u prometu, financijska stabilnost prometnih
poduzea i energetska uinkovitost prometa i problem alkohola i droga u prometu.
Knjiga Naela ekonomike prometa autora Drage Pupavca obiluje vanim
statistikim podacima, izraunima, praktinim primjerima i vlastitim rezultatima istraivanja, inei time ovo djelo monom alatkom u rukama prometnih
strunjaka.
Na kraju, imajui na umu najnovije promjene u prometnoj industriji u svijetu, valja rei i ovo:
Prvo: promet jednako kao i druge na mreama zasnovane industrije (telekomunikacije, proizvodnja i distribucija elektrine energije, proizvodnja i distribucija plina, eljeznice) koje su osporavale uspjenost djelovanja trinoga mehanizma razvijaju novu paradigmu pomicanja s regulacije na konkurenciju. Dok
je tradicionalno naglasak bio na reguliranju potroakih cijena da bi se sprijeila
zloporaba trine moi prirodnih monopola, fokus se pomaknuo prema reguliranju naplate pristojbi za slobodan pristup mrei konkurentskim prometnim
poduzeima.
Drugo: kreativan i znanstveni pristup autora u obraivanju ove teme rezultirao je cjelovitim visokokolskim udbenikom koji sublimira postojea znanja iz

R. ZELENIKA: Drago Pupavac: Naela ekonomike prometa

EKONOMSKI PREGLED, 60 (1-2) 112-115 (2009)

115

ekonomike prometa, ali i izuava suvremene fenomene, stvorivi temeljitu podlogu za promiljanje suvremenih fenomena u prometu.
Tree: zakljuci do kojih autor ekonomskom analizom dolazi zasnivaju se
na poznatim ekonomskim zakonima i zakonitostima, inei vrsto uporite za definiranje i voenje uinkovite prometne politike i poslovne politike prometnih
poduzea. Cilj je autora postignut, a vrijednost djela osigurana jasnom i uvjerljivom razradom ekonomskih zakona i zakonitosti u prometu kao i njihovim refleksijama na razvitak prometnih sustava i prometnih poduzea.
Ovaj udbenik pisan osebujnim stilom potkrijepljen je brojnim praktinim
primjerima iz poslovne prakse prometnih poduzea, a to ga ini originalnim i
praktino uporabljivim. Izdavanjem ovoga veleuilinoga udbenika, to su
potvrdili i recenzenti Ratko Zelenika s Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Rijeci
i elimir Paali s Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Splitu, hrvatska znanstvena bibliografija dobila je visokovrijedno i recentno djelo koje izuava ekonomske
fenomene u prometu. Ovo e djelo svakako pridonijeti primjerenijoj osposobljenosti studenata strunih i specijalistikih veleuilinih, ali i sveuilinih studija, a
u skladu s time i racionalnoj proizvodnji prometnih usluga.