io7.Kljuéni kamen na Za- padnim vratima Dio- klecijanove palace (ke dem uklesanim preko reljefa Viktorije), vapnenac, Spal tum, kraj VI. st, Kay-stone on the Wes- tern entrance of Diocle- tian's Palace (with a cross carved over a reliet of Victo- tia), limestone, Spalatum, late 6th century 254 SKULPTURA U kasnoj antici postupno nestaje monumentalna javna skulptura, toliko karakteristi¢na za rimsku kulturu. Vrlo rijetki su slavoluci i javne skulp- ture, iako se jo8 uvijek sporadiéno pojavijuju, osobito u IV. st. Takvi javni spomenici su, primjerice, baze decennalia i stupovi tetrarha u Rimu, Galerijev slavoluk u Solunu te baza Teodozijeva stupa u Istanbulu, itd. Takvih408. Nadvratnik hazilike s natpisom: Deus noster propiti- _Lintel of the basilica with the inscription: Deus noster pro- us esto Rei Publicae Romanae, vapnenac, Salona, Manasti'_pitius esto Rei Publicac Romanac, limestone, Salona, Manasticin fine V.st 5th century. spomenika prakti¢no nema u Dalmacijiii Istri. Postupno zamire i portret.Ne (MUP bi 7678 pojavijuju se vise simbolicki reljefi na gradskim vratima i drugim javnim mje- oma aw) id pe se more vide stima. Jedna od rijetkih iznimaka je ranije spomenuti kriz. na Zapadnim vrati- ry te) porenunges i suona ma Dioklecijanove palace u Splitu (sl. 407)."" Javne se skulpture na gradskim _ 1,Wien 1926, st89, br. 152 vratima i drugdje ne mijenjaju tijekom stoljeca kasne antike, jer one obiéno Ly Cetlen Mn Mare Mo ne nose simboliku koja je izravno suprotna krsCanskom duhu, Upravo je za tu fe ccc aetitceual re mobic tvrdnju vrlo ilustrativan reljef salonitanske Fortune koji je nastao u krcansko chilean ef presman cre doba, u trenutku dok jo8 uvijek nije razradena nova amblematika. SHiGno je i iswocnojobaliJadrana u kontekst eu s drugim sluzbenim prikazima, poput Viktorije s barbarinom i biste Rome u_— Pep Ave Hs 198-8 1521 Acquumu. Poput Fortune i Roma se dugo prikazuje u kasnoj antici, jer je ona" BevatiorM Pours oe vise simbol nego religijski znak.'" Vjerojatno je trebalo vremena dok se pu- 7 ° éanstvo priviklo na kriZ kao simbol pobjede i apotropejski znak. Zbog toga valja pretpostaviti da je reljef na Zapadnim vratima Dioklecijanove tek iz kasnijega doba (kraj VI. st. ili rano VIL. st.) Krizevi se pocinju klesati, bilo u plastiénoj ili ugrebenoj formi, na crk- vama (obiéno na nadvratnicima). Ocito je da je kriz univerzalni simbol krs- canske vjere, ali on sigurno ima i apotropejsko znacenje. Primjer za to je kriz i natpis ko} bogju pomoé za spas rimske drzave na nadvratniku ba: like na Manastirinama (s1. 408).'"° Nadvratnici su pogodno mjesto za simboli- ku dekoraciju. Najéesce se na nadvratnicima nalaze centralni krizevi u kruz- nici, obi¢no grékoga tipa, ili se tu javljaju tri ugrebena keiza.'""Tri kriza yjero- jatno nose dublju simboliku od puke simetrije. Nesto luksuznija je varijanta kad je kriz okruzen s dvije ovce, kao u nadvratniku sjeverne crkve salonitan- skoga katedralnoga sustava (1. 409).""% I druga skulptura postupno nestaje, jedino se priliéno konzistentno moze raspravljati 0 nadgrobnoj plastici, ali se i ona svodi na mali broj vrsta, uglavnom na sarkofage. 409. Nadvratnik sjeverne crkve episkopalnog kompleksa s Lintel of the northern church in the episcopal complex prikazom Krista kao jaganjea, vapnenac, Salona, V1 st with a relief of Christ as a lamb, limestone, Salona,, 6th century16 rHimmelmann, Ober Hien Gen. re in der antken Kunst. Abbandiungen der Rheinach Westallizchen Akiderie ‘ler Wissenschatten Bd 35, Opladen 10, ser 1211 Nadgrobna plastika Paralelno s postupnom afirmacijom krséanstva i najranijim crkvenim ‘objektima (kasno IIL ili rano IV. st.) u hrvatskom se priobalju pojavljuju i neki prikazi koji nisu bili izvorno krscanski. Ti motivi joS uvijek iskazuju vezu s poganskom tradicijom. Tako se krajem IIL. st. pojavijuju ikonografske teme kao Sto je Dobri pastir ili pak neke druge pastoralne scene.Ti su motivi pre- uzeti iz poganske kulturne bastine (prizori bukolicke idile),""” no unatoc to- mu oni su bili bliski krSCanima, jer se tu javljaju bezbrojni biblijski pasusi, pa- rabole i aluzije koje sadrze pastirsku tematiku. Ranija je ikonografija, pod uv- jetom da ne vrijeda krséanski duh, bila prihvatljiva krs¢anima, 0 Gemu je veé prethodno bilo rijeci. Uostalom, kamenoklesarske radionice su se nasle u pro- cjepu kad je trebalo stvarati novi izraz i kré¢anske spise pretvarati u likovni .Sarkofag Dobrog pastira (pred stan, nator Slo, Meaastrine, peak I sty A spit Sarcophi of the Good Shepherd (rom silo, marble Salon, Manastne ery th cen tc, AM Sp 256jezik. Promjene su se odvijale u istim radionicama koje su nastavile raditi za pogane ali i za krscanske komitente. Da bi prezivjele, radionice su bile prisilje- ne u kratkom vremenu stvoriti novi ikonografski repertoar. Stvaranju reper toara nedvojbeno je pridonosilo svecenstvo. KrsCanska topika u pocetku ne iskazuje ostru razdjelnicu prema poganskoj. Osobito osjetljivo doba za krsca- ne,a dakako i za radionice, bijase doba progona. Temeljna je dvojba bila kako sacuvati dostojanstvo i nepokolebljivost krscanskih vjernika, a u isto doba ih ne izloZiti izravnoj opasnosti. Najpogodniji su bili neutralni motivi koji se mo- gu tumaciti na poganski i krscanski nadin. Pri atribuciji mogu ponekad po- jski, a ponekad unutarnji elementi, ali Gesto takvih elemenata wop- e nema. Dvojba Sto se javlja danas javijala se i u ono doba, jer su samo upu- ceni znali o Cemu je rijeé."" Medu brojnim takvim spomenicima u krS¢anskom kontekstu posebno je vazan sarkofag Dobroga pastira naden na groblju na Manastirinama u Sa- Joni (sl. 410, 411.""7! Skulpturalni program tog sarkofaga jedinstven je u Cita- vom krSanskom svijetu. Pod arkadama se pojavijuju, okruzeni brojnom prat- njom muskaraca, Zena i djece, veci likovi pokojnika (mud i Zena). Zena je bila zamisljena kao prikaz personifikacije pietas,a muskarac kao filozof,o emu svjedoce atributi (dijete u rukama Zene, te svitak u ruci i sve%anj spisa do no- gu muskarca). Oba su lika prikazana na naéin vec davno utvrdenih statuarnih, tipova. Da je rijeé o kipovima upozoravaju baze na kojima osobe stoje. Zenu okruzuje 14, a muskarca 28 malih likova Gene, djevojke i djevojcice te mus- karci, mladi¢i i djecaci). Ovi su likovi po svoj prilici rodbina i prijatelji oku- plieni u spomendane na grobu uz kipove pokojnika radi odavanja pocasti.''” Tu pretpostavku potkrepljuje djevojéica koja rucicom hvata skut i emotivno gleda muskarca. U sredini prednje strane, unutar arhitektonske dekoracije - edikule sy. sitskim zabatom ¢ija je karakteristika luni arhitray smjesten je pastir s oveom na ledima. Ocito je da pastir ima najvazniji polozaj na spome- niku, a jukstapozicija likova: Zena - pastir - muskarac upucuje na to da se ti prikazi zna¢enjem medusobno nadopunjuju. Sam prikaz pastira, medutim, ne daje pouzdane clemente za utvrdivanje vjerske pripadnosti vlasnika. Blaga indicija je izvorno krcansko okruzenje sarkofaga.!"”* Tumagenju prikaza u pomoe ipak pristize jedinstvena skrinjica - relikvijar iz unistene bavilike u Novalji na otoku Pagu na kojoj se nalazi lik pastira s ovcom na ledima i legen- dom Pastor u istom nizu s novozavjetnim prikazima.To pokazuje da je mo- tiv stavljen u novozavjetni kontekst,''™ Kako pastir nema nimbus kao Krist na drugim poljima istoga relikvijara, sasvim je izvjesno da je on shvacen u smistu Lukina!'” i Matijina,!”° a ne Ivanova evandelja, gdje Krist sebe izray- ‘no naziva Dobrim Pastirom.'!”” U dva sinopti¢ka evandelja, naime, donosi se parabola o dobrom pastiru (s malim slovom d) koju, doduse, sam Krist pripo- ¢ ipak s njim ne usporeduje. Da se na novaljskom relikvi namjeravalo prikazati Krista kao Dobroga pastira, tada bi lik imao nimbus. Prema tome, pastir ima parabolicno i soteriolosko znacenje, sto je tim log nije ako se ima u vidu da se prikaz nalazi na sarkofagu, gdje se logicno oce- kuju poruke nade. I na poganskim sarkofazima su prevladavale teme religio- mo-spasiteljskoga karaktera. Dovoljno se prisjetiti bezbrojnoga niza dioni- “ijskih, ali i raznih drugih sarkofaga. Bukolicka se simbolika, medutim, tesko 1 njogova grup, Spit 1994 ste 32 WN Cami, nad, ste 9 d,s 4,9, 18 Camby, na ste 44, 1G, NOV Camb, nad ste 52 174A, Badurima, RanokrSCansk tc kvjar iz Noval, IX Kontzes arheolo ‘2 Jugoslavje, Zadar 1992, Mateja 191k 15,17 He Me 1812-19 257MN Reljefe i konstantinskoga. doba 2 Konseantinows avo usporedio je Kabler Zur Daticrang des Sako. pags von Manastrine in Archiolo- feschen Museum von split, Mulls ‘Theodor Klauser Festschrift, Minster 196 ste 17644. Usp. Aca, Sa oa Dobroga pasties | ajeyov gr asp 199% st 601d 258 moze smatrati soterioloskom. Ona je samo ugodna vizija sadasnjosti, ali ne pokazuje jasan put prema zagrobnoj sreci, prema vjeénosti-Tema Dobroga pit stira u kr8Canskoj interpretaciji je, naprotiv, izrazito spasiteliska i pogodna za sepulkralni simbolicki jezik. Valja imati na umu da je sarkofag Dobroga pasti- a nastao u nesigurno doba prvoga ili drugog desetljeca IY. st dakle u doba kad su rijetke nedvosmisleno krsCanske teme, kad se Cesto, zbog pogibeljno- sti javnoga iskazivanja krsCanske pripadnosti, pribjegava netansparentnim sadrZajima, posebice onima sto pruzaju mogucnost dvosmislenoga tumaée- nja,a takvi su upravo pastoralni motivi. Njihov smisao je aluzivan i u Saloni je najyjerojatnije imao kriptokrSéanski karakter. Do sada se lik pastira nije po- javio na salonitanskim sarkofazima u jasnom poganskom kontekstu, sto sv govori u prilog krscanskom podrijetlu. Reljefi ovoga sarkofaga su u skulpturalnom pogledu vrlo zrela kreacija Oni sumiraju stara iskustva i promicu nova, kasnoanti¢ka. Rezultat toga je iznimna umjetni¢ka kvaliteta. U stilskom pogledu i u komparaciji s najyazni- jim djelima kasne antike on iskazuje nedvojbenu superiornost. Reljefi na Kon- stantinovu slavoluku s kojima ga usporeduju nisu mu ravni.'"”* Prizori na sar- kofagu su jedinstveni, oni kao da sadrzavaju iskustva domacih i atickih sarko- faga, a svojim se iskazom oprastaju od antike i otvaraju vrata kasne antike. Sarkofag Dobrog pastira Gesna boéna strana), prikaz, molitve na grobu. Sarcophagus of the Good Shepherd criaht side), prayers at a grav12. Arhitektonski sarkofag s prikazom bratnog para Columnar sarcophagus with a married couple, marble rumor, Salona, Manastirine, drugo-trece desetljece IV.st Salona, Manastrine, second of third decade of the Ath century Konstantinski su reljefi, naprotiv, znatno plosniji, shemati¢niji i vec posve kas noanti¢ki. Reljefi se na slavoluku veZu za specificnu likovnost kamenoklesar- skih radionica u Rimu, sto na sarkofagu nije slucaj. I u ikonografskom pogle- du ova je kompozicija jedinstvena i potvrduje ono sto je vise puta istaknuto. se u Dalmaciji javijaju sjajna umjetnicka dostignuca ali su rijetko, kao u ‘ovom slucaju, pouzdano izradena u domacim radionicama. Cak je i scena na desnoj bognoj strani, iako nije u cijelosti dovrsena, ipak jedinstvena po svo- joj formi i izvedbi.Tu se, naime, pojavljuju muskarci, Zene i djeca s obje strane vrata monumentalne grobnice u stavu molitve (expansis manibus), kakva je karakteristi¢na za kr8¢a anje Bogu.''” Poganski motiv erota s izvr- nutom bakljom na fijevoj bocnoj strani prezitak je ranijih radioni¢kih shema Sto se radionice ne odricu olako ranije usvojenih predlozaka.''* Novi se ikonografski motivi, naime, stavljaju na vaznije strane sarkofaga, a stari, vec iscrpljeni imaju jos samo dekorativnu ulogu. Oni zapravo sluze samo popu- njavanju sporednih polja spomenika U vezi s time valja istaknuti da je tonskih, nm arkofag nastao na matrici arhitek- ‘kofaga kakvi su se izradivali u Saloni (si. 412), a i drugdje na Jade: ali je ipak isklesan po posebnoj narudzbi i tako dobio jednu razvijenu iko- nografiju u kojoj je znatnu ulogu igrao narucitel 109 Naw fe upozoela LAG Foye The Religious Backyvound of some fintbAche 18,1975, ste 18. "i800 tome fenomenu usp, G Koeb 1. Seotormann, Romische Sickopha te. Handbuch der Archiologie, Min hen 1982 st 397 LN Camb Sask fag Dobroga pasta, ste 818.0 talvim sarkofizima usp. Can Di kristt negova smibolka Hkovno) timpetnoststarokescanskow Joba Dali, VAHD. EXXASNI, 196869, St 68 1d exbXIN 3, XVI, XVI 1,4 Sarkofag Dobroga pastira nije jedini pastoralni prikaz u Saloni. Ima ih vise, nazalost uglavnom fragmenata, koji se svi datiraju u vrijeme prijelaza po- ganstva na krscanstvo (sl. 413, 414)."'*" Ranije ih nema, a kasnije posve nestaju. Zbog toga, kao i zbog Cinjenice da je najveci broj njih otkriven u kr8Canskim ambijentima, treba pretpostaviti da je uspostavljena veza pastoralnih prikaza s novom religijom koja traga za pogodnim temama i vlastitim likovnim izra- zom. Navedeni fragmenti ipak su daleko ispod vrijednosti Cuvenoga sarkofa- ga o kojemu je prije bilo rijeci. Promjenu motiva biljezi i jedna grupa spomenika za koju je vee ranije utyrdeno da je u izravnoj vezi sa sarkofazima. To su skulpture sa straznjim potpornjem koje su se izradivale u istim radionicama kao i sarkofazi, One su bile srediSnji nosac stola ili nekoga drugog predmeta (fontane i sl.). Dvije kve, nazalost fragmentirane figure, imale su oblik pastita s ovcom na ledima (GL 415, 416).!"™ Obje su od prokoneskoga mramora i vjerojatno izradene u 413.Sarkofag Julije Aurelije Hilare s prikazom pastica i Sarcophagus of Iulia Aurelia Hilara depicting a ‘ovaca u aikroterijima poklopca, vapnen c,Salona, Mana shepherd and sheep (in the acrotcria), limestone, Salona, stirine, kraj I - pocetak IV.st., AM Split. ‘Manastirine, late 3rd - early éth century, AM Split 260 Tc MLEMATTa aT jovi Tana exe414 Sarkofag Aurelije Hilare (Je tal akroterijas prikazom pasta s ‘ovcom na ledima). Sarcophagus of Aurelia Rillara (detail of the acroterium swith a shepherd carrying a sheep). Saloni, potvrdujuci tako popularnost Sto je uzivaju pastoralne teme. Manje o5- tecena figura pokazuje izuzetnu Ijupkost koja upozorava na emotivni odnos anom sadrZaju. Kad je rije¢ 0 pastoralnim temama valja imati na umu da je njihova popularnost dost do vrhunca u doba nagloga sirenja krs- éanstva pred kraj III. i pogetkom IV. st. 415, Noga stola s likom pastira s ‘ovcom na ledima, mrmor, Salona, rano IV. st,AM Spl ‘Table leg with a depiction of a shepherd carrying a sheep, marble, Salona,eaely 4th century AM Split 416, Noga stola s prikazom Do- brog pastira s ovcom na le- dima, mramor, Salona, rano IV. st.AM Split ‘Table leg showing the Good Shepherd carrying a sheep, ‘marble, Salona, early 4th century, AM Spit 261Hippolstomsrkophag aus Salona, ¥AHD STOR se IS te tab, ICN 18 Na primjer w Katakombi na Via La tina u Rim: Usp. . Ferruc, caracom ba di Via lating, itt dei Vaticano IXXXIXANI,EXNSI, CICS CAML 18 G: Koc Zum Hippeytossarkophae aus Salona, VAMD 77,1984, sr 152 417. Sarkofag s prikazom Hipolita i Fedre, mramor, Salona, Manstirine, rano TV. st, AM Split. Sarcophagus with Hip- polythus and Phaedra, marble, Salona, Manastrine, carly 4h century, AM Split 262 Zanimiljivo je da se u ranije doba na keScanskim grobljima pojavijuju i neki poganski motivi, kao sto je, primjerice slucaj s poznatim sarkofagom s motivom Hipoli dre (st.417).'* On je otkriven na Manastirinama, odmah_ do sarkofaga s prikazom Dobroga pastira. Postavlja se pitanje upotrebljavaju li krScani poganske teme ili se pojava tih motiva objasnjava time da se pogani i krS¢ani ponekad ipak pokapaju na istom groblju. Taj fenomen nije zapazen samo u Saloni, nego i drugdje.'"** U svakom sluéaju treba zakljuciti da nije Ppostojao nepremostivi jaz medu poganstvom i krS¢anstvom, barem kad je rijec o nekim »blazim poganskim motivima. Moguce je da jedan netom kris- tijanizirani poganin zadrzi svoj vee dogotovijeni grob, vrlo skupi sarkofag, cija tema nije nepocudna i inkopatibilna s kr8anstvom. Sarkofag Hipolita i Fedre je pouzdano izraden u radionicama grada Rima.''** On je posljednja stepeni- ca u stilskom razvitku toga mitoloskog motiva. Naime, tri scene mita koje su na ranijim primjercima iste grupe sarkofaga bile odjelite, prakti¢ki su se sto- pile u kontinuirani friz a sve figure imaju istu visinu, bez obzira sjede li ili pak Stoje, Sto pokazuje da je proces izokefalije potpuno dovrsen. Zapravo prikaz na ovom sarkofagu, bolje nego i jedan drugi, otkriva prijedeni put od anti¢ke do srednjovjekovne reljefne naracije. Gube se odnosi visine i Sirine figura, du-EEE ee 418 Sarkofag s prikazom prelaska Izraelaca preko Crvenog Sarcophagus showing the Israelites crossing the Red Sea, mora, mfamos, Spit, crkva Sv Frane, kasno IV. st.,AMI Split. ‘marble, Split, St Francis church, late 4th century. AM Split. bine prikaza i odnosa pojedinih dijelova scene. Sve suvisno odstranjeno je, 1" 6 240, sa 1588 se 157 pa Cak i pozadina reljefa izmedu likova.Taj je sarkofag jedan od pokazatelja da « oni’ gmistin-sdinn 2 sredye su neke rimske radionice u drugoj polovici I st. stajale pod odluenim urjeca- gr ae san Pe jem atickih sarkofaga, sto se produzuje sve do prvoga desetljeca IV. st., doba nastanka salonitanskog sarkofaga, jednog od posljednjih primjeraka s tim mo- tivom uopée.""** To ipak nije jedini poganski motiv koji se koristio iu doba kad se krs- éanstvo veé znatno afirmiralo, Medutim, znacenje takvih motiva ipak je dosta skromno, a ponekad sadrZajno Cak i prihvatljivo krsCanima. Taka primjer je poznati, veé prije spominjani, relief s personifikacijom grada Salone (Fortuna ili Tyche Salonitana) koji j¢ kao amblem stajao na luku gradskih vrata (zy. Porta Caesarea).'"" Motiv je nedvojbeno izgubio svoj religijsko-mitoloski drZaj i ostao samo na razini simbola. Kljucni kamen potjece po svoj prilici iz vremena preuredenja luka u doba Konstantina ili njegovih sinova. Radionice sarkofaga u Rimu pocetkom IV. st. postupno se orijentiraju na krscanske teme. Za razliku od svih ostalih (Atena, Dokimenion), one jedi- ne rade i u starokrS¢anskom periodu. S promjenom motiva ne mijenja se ob- lik sarkofaga i poklopca, dok likovni izraz.slijedi ranije forme friznih sarkofa- ga s motivima koji se protezu citavom prednjom stranom. Zapazaju se samo ske promjene koje su posljedica normalnoga razvitka. 419 Sarkofag s prikazom pastira i ovaca, mramor, Split, katedrala, druga polo viea IVs Sarcophagus with a shepherd and sheep, marble, Split, cathedral, se: cond hal ofthe 4th century. 263120.Fragment poklopca sarkofaga s prikazom Danijela u lavijoj jami, mramor, Parentium, druga polovica IV. st, ZMP Porec Sarcophagus lid fragment showing Daniel in the lion's re th century, ZMP Poree. ty gate and walls, Parentium, 4th century, ZMP Pores den, marble, Parentium, 18. Camb De tadtdmichen Sa ophage in Dalmatien, AA 1977 st. 145, S119, i Camb nah sie 445 19 X amb, ma dst 446, 120. 191 Tj sis ies podsjeea ma sarko- fage i weodosfannkoga doba kakvs so fix primjer ont fun Bassa 1 Dwojice © problemim unjetno- Koll Problemte der theodostnischen Kunst Roms RAC 59,be 341968, ste 191 ta 1 4, Sone, Starokrscanski sarki Uw Isin, Rac JAZU, hn. S81, 1978, Se Tahbr 2st 19 4 Some, nasa se 142, 63.8.3 144 Songe,nas- dst. 142, be 4.4 109 4 Sone, na. cst 143, e515. 264 421, Fragment sanduka sarkofaga s prikazom apos. tola (u pozadini gradska vrata i zidine), Parentium, drug polovies IV.st,ZMP Pores. Sarcophagus fragment with apostles and the ci- Radionicama iz Rima pripada sanduk poznatog sarkofaga s prikazom ska Izraelaca preko Crvenoga mora, koji pokriva prednju stranu ¢.418).!"° ‘Tema se u osnovi sastoji od dvije grupe figura: Izraelaca u bijegu kojima je Mojsije otvorio put kroz Crveno more (esno) i Egipéana koji ih progone, s faraonom na bojnim kolima, ¢ija prethodnica vec propada u morskim valovi- ma (lijevo). Izokefalija i stroga profilna vizura vecine likova karakteristike su © kojima je vee ranije bilo rijeci. Draperija jos pokazuje neke znacajke rani »klasine« plastike, ali krupne i bademaste o¢i s bu’enom sarenicom znak su nove koncepcije koju karakterizira ukoceni pogled i bezizrazajnost lica. Dru- gaciji nacin rasclanjenja moze se vidjeti na straznjoj strani istog sarkofaga koji u sredini ima lik orantice, a na krajevima mlade apostole u aklamirajucem, polozaju. Izmedu (a tri polja su strigili. Takvo rasclanjenje je karakteristiéno upravo za rimske radionice. Sarkofag je izuzetno ostvarenje iz posljednjega desetljeca IV. st.!"° Polja odvojena strigilima nalaze se na gotovo cijelom sanduku sarkofa- ga u splitskoj katedrali u kojem je smjesten kovéevi¢ s relikvijama Sv. Dom- nija (sl 419." U stediSnjoj nisi je mladi pastir okruzen oveama, a prema ru- bovima prednje strane su polja strigila, Ovaj sarkofag pripada umjetnickom, izrazu trece Cetvrtine IV. st.To jasno pokazuje profinjeno oblikovanje likova, zaobljeno lice i Ceznutljiv pogled, toliko primjeren licu mladoga pastira s ov- com.""Ta se tema ikonografski prikljucuje ve¢ spominjanim prizorima pas- toralne simbolike koja je dobila kr8Canski smisao u ve¢ odmaklom razdoblju. ata sarkofaga radionica u Rimu, Tako sarkofaga. Jednom ise Sacuvano je joS nekoliko fragmer se u Porecu Cuvaju Cetiri fragmenta, po svoj prilici dvaj pripadaju dva fragmenta poklopea: jedan s Danijelom u lavijoj jami Gl. 420), a drugi s likom apostola 6I. 422).!"°> Druga dva pripadaju sanduku: jedan prika- zuje apostole odvojene stablima (s1.423),!'"" a drugi apostole u otvoru gradskih vrata (tip @ porte di citta) (31. 421)."""* Moguée je da sva Cetiri fragmenta pri-(22. Fragment poklopea sarkofaga s prikazom 425.Fragment sanduka sarkofaga s prikazom adoracije apostola, mrimor, Parentum, drug polovica Ist apostola, mramos, Pirentium,cruga potovica IV st, ZMP Pore Sarcophagus lid fragment with an apostle, Sarcophagus fragment with the adoration of the apos- ‘marble, Pareatium, second half of the 4th century. ‘les, marble, Parcatium, second half ofthe 4th century, 2MP Poree padaju istom sarkofagu. U tu radioni¢ku grupu spada i fragment u crkvi sv, 1% SiCamby.trammento di scot Frane u Splitu (4142 s prikazom apostola i kralja Davida. 1° U prezbiteriju ba- francecani sin ease na Manastirinama oCuvan je jedan tay, ali ne osobito velik sanduk bo- keri vei vaueano W989" "7 dial i imerpretaeya totia 6. Kock gato profiliran i ukrasen iskljucivo strigilima. sh 1 Incpreacl neobjavijeni fragment sarkofaga na ko." Stee ni obietien jem je sacuvana samo glava mladahnog Krista s vrpcom na glavi G1.425). Oito je da je taj fragment pripadao skupini identi¢noj primjercima na obali (Split, Poree). Vazan je podatak da je ovaj ulomak naden u Sisku. Time smo dobili najsjeverniju tocku takvog importa. U 2birci Benko Horvat nalazi 424, Fragment sarkofaga (sanduk ?) s pri- kazom Davida i Golijata te apostola, ‘mramor, Split, crkva Sv. Frane, kraj IV. st Sarcophagus fragment (body ?) with the scene of David and Goliath and the apostles, masble, Split, church of St, Francis, ‘end of the 4th century18 6 Rodenwalde,Sarkophagproble- se RAM LVI, 1945, str 221, td jo Drestaia dob Alarkovs im pocetkom ¥st 1 Ni Gambi Sarkotag Dobeoga past 120 N Camb nav ds 100, be 12,8. 26,09. 121.§. Cam. as 307 bn 37 8. 378.4 8 Bret Spa un rues sum. Propylien.Kunsieschi roplement Band | Besa 1977 ticnefrizure nosia je Helena i ne- ‘ke age dame. HP Onange Dis Sp tantike Hereschesbild von Diskletan bisa den Konstantin sohnen 284-361 ‘Gh Das romische Hereschebud UL, Resin 1984, ah. 72 tab 74 GR De rect, 1985. tab. 11.13, 16 red eso tab. 9101 426, Fragment sanduka sarkofaga s prikazom pokojnice i dvi- ju adorantica, mramor Pola dugo rece desctliece Ist, AMI Pula ee 266 425, Fragment sanduka sarkofaga s prikazom Krista (7), ‘mramor, Siscia, kraj IV st. birka Benko Horvat, Zagreb. Sarcophagus fragment with Christ's (2) head, marble, Sista, late 4th century, Benko Horvat Collection, Zagreb, Sve to pokazuje da je rimska produkeija bila cijenjena u ovim krajevi- ma i da import prestaje tek s prestankom produkcije u samom Rimu, u osvit V.st.!18 Kako se veé ranije ugasila produkcija ati¢kih i dokimejskih sarkofa- A, preostao je joS samo import mramora iz Prokonesa. U Dalmaciju i Istru importirani su grubi blokovi, polufabrikati sarkofaga od prokoneskoga mra- mora koje je tek trebalo oblikovati. Na tom otoku u Mramornom moru izra divala se u cijelosti samo arhitektonska dekoracija. Kapiteli od prokoneskoga mramora Cesti su u Dioklecijanovoj palaci i salonitanskim crkvama. Vec je prije navedeno da se od prokoneskih blokova izraduju sarkofazi sarhitektonskom rasclambom kakvu ima poznati sarkofag Dobroga pastira,""” ali oni i8Cezavaju iza sredine IV. st. Za datiranje je osobito vazan jedan razmjer- no dobro ocuvani primjerak na Manastirinama, s likevima pokojnika u éijem se natpisu spominje ecclesia sto upozorava da je nedvojbeno krs¢anski i da je iz doba kada skrb za groblja preuzima crkva.'” Zanimljivo svjedoCanstvo sarkofaga od prokoneskoga mramora pruZa prednja ploca sanduka iz Pule s likom pokojnice ispred zavjese (parapetasma) koju dréc i Sire nagi eroti. Sa strana su pak likovi dviju identi orantica (st, 426).'2""Tu je joS uvijek nazo- Can spoj krScanske i poganske tematike, ali neutralnoga obilje7ja, sto je svoj- stveno periodu prvih desetljeCa IV. st. Ploa sarkofaga pokazuje neke clemen- te koji se oslanjaju na ranije umjetnicke tradicije,a to je dosta duboki reljef i te¢nja da se oblikuje portret. Neki plasti¢ki zahvati kao Sto su Sabloniziranje fri- zure i lica erota upucuju na to da je sarkofag vee duboko zagazio u kasnoanti- ko doba.Tada se esto mijesaju stilistiéke znacajke ranijega i kasnijega doba. Da se sarkofag moze datirati u navedeno vrijeme potvrduje frizura sredisnje orantice, s pletenicom oko glave, kakva se nosila u konstantinsko doba.'*"? Djelatnost radionica sarkofaga koje su upotrebljavale pretczno lokalni vapnenac modda se éak povecala u kasnoj antici. Ti sarkofazi i dalje imaju ar- hitektonski volumen i trodijelno rasélanjenje prednje strane sanduka. U sre- Sarcophagus fragment depicting a deceased woman and adorants, marble, Pola, secondthird decade of the 4th century, AMI Pula.427,Poklopac hamosorija s prikazom portreta djevojtice _ Chamosorion lid with portraits of a girl (Aurelia Maxima) (Aurelia Maxima) i djeaka (Aurelius Satrius), vapnenac, and a boy (Aurelius Satrius), limestone, Salona, early 4th century. Salona, pocetak IV. st, AM Split AM Split. dini je tabula s natpisom, a bono su polja koja mogu ali ne moraju biti ukra- Sena. Iz takvih prostora iSCezavaju ranije omiljeni eroti, a pojavijuju se likovi poput prije spominjanih pastira, samo u manjem opsegu. Poklopac je i dalje arhitektonskoga tipa, s akroterijima u kojima se jo8 uvijek prikazuju portreti, ali i oni Ce velo brzo nestati, nakon sto iskazZu gotovo srednjovjekovnu she- matizaciju koja zamjenjuje nekada detaljnu fizionomijsku karakterizaciju. Me- du posljednjim primjerima su portreti Aurelija Satrija i Aurelije Maksime, jos nedozrelih izijackih mistesa (s1.427).'””* Portreti su se nalazili na poklopcu ko- ji nije sluzio uobi¢ajenoj svrsi, za zatvaranje sanduka, nego je pokrivao grob- nicu isklesanu u Zivoj stijeni.'"' Izgled i figura djecaka (rasirene krupne o¢i i pogled upravijen navise) pokazuju da sarkofag spada u konstantinsko doba. NeSto malo kasniji su, naZalost dosta osteCeni, portreti djevojéica Softo- nije i Petronije na sarkofagu u memoriji br. VIL na Manastirinama (1. 428).'7° Jedna od djevojéica u ruci drdi gavrana ili neku sli¢nu pticu, ocito kuénoga 128. Golemi sarkofag s prika- zom. pokojnih djevojéica Sofronije i Petronije, salo- ‘a, Manastirine, rececetveto de setjece st. ‘Massive sarcophagus with portraits of the deceased ‘girls, Salona, Manastirine, second quarter of the th century. 1205. Camb, Nove. porunle esp shin kultona wanticko}provined Dal ‘macij VAN LXVAXVIE 196565, sr 85 ata "ane Bulle, Peto staroksScansko gro- bite stare Salone na jagoistoku grad Povodom pedesctgodisajice VAN, Split 1927, str 62 bil Taka ip grab tc shamosoi osoito je rasten a Istoku. jee je 0 grobnicama adubije ‘im u sien pokrivenim poklopet fa sicnim sirkotazima. Usp. Ge Koc, Sarkophage der romischen Kalsertcit Darmstadt 1995 ste 25,038 ans ger, Forschungen in Salona 1, Wien 1926, st 86, 134528 spa primer puew een rc de nal Funai Sone "ona iy Sc nen com me faut dich rota oe Mase Asche Keg pata Sagi dna ap usmle dels ceaema Ne Flom det ince CCOARVIN 199 Senora TX Camb Kes nigra sin ik orm unjetno sao og dona Balmach, Yan 1 TRS eo, ba be S207 il rage primers carton nis Ob "5X Cat a er 2 ht 22 tah AN 107 Kol H, Hendjrgem Die ravcinatace Sarkonhage Aoki > Howin 197 aka B39 ah 98 ato. 429. Poklopac sarkofaga Auguste 8 prikazom — Sarcophagus lid of Augusta with a Christo- Kristova monograma i golubica te slova Ai gram flanked by two doves, limestone, Salons, 2, vapnenac, Salona, IV st, AM Split th century, AM Split Ijubimea, sto nije neuobicajeno u rimskoj nadgrobnoj plastici.'”° Portreti su nemarno izradeni i oSteceni,a osim toga izradeni na prethodnima, éiji se ru- bovi jos vide. Ve¢ sredinom IV. st. postupno se gubi svaki interes ne samo za figuru i portret, nego i za raskoSnije rasclanjenje sanduka. Ostaju samo vanj- ske forme, takoreci bez ijednog profila. Na sarkofazima se postupno pojavijuju krS¢anski simboli - Kristovi mo- nogrami, kriZevi, golubice i slicno (t.429).Ti motivi, barem u IV. st., zauzimaju sporedne pozicije na akroterijima, bo¢nim stranama poklopea, u ansama, a nerijetko i na sanducima. Jedan od razloga nestandardnoga smjestanja nave- denih motiva lezi u Ginjenici da zbog gomilanja sarkofaga na krS¢anskim ne- kropolama motivi i natpisi mogu ostati skriveni pogledu pa su uklesani na onim mjestima koja su oku dostupna. Na poklopcima, osobito u akroterijima, ponekad se pojavljuju simboli¢ki prikazi kao Sto su Kristovi monogrami sa slovima A i Q, ¢ak okruzeni golubicama.'*” Na jednom takvom poklopcu opazaju se i tragovi crvene boje koja je ukras Cinila jos od go jednostavnijih poklopaca s uparanim Kristovim simbolima Ugrebeni ukrasi predstavljaju dojmiljiv graficki efekt i u skladu su s tren- dovima toga doba koje voli plitko urezivanje ili plitki reljef. Simboli¢ki prikazi neSto drukéijega sadrzajnog i likovnoga karaktera nalaze se na akroterijima i zabatu jednoga salonitanskoga poklopca. U sredi8njem zabatu je prizor jaganj- ca na brdu iz kojega istjecu rajske rijeke, a u akroterijima su jaganjci (u sva- kom po tri) koji predstavljaju apostole (si. 430).'"” Prikazi na ovim fragmenti- ma su u plitkoj plastici. Neznatno ispupcena plastika pokazuje kasnoanticki odmak od klasi¢ne modelacije, Sto je zapravo negacija reljefa kao metode li- kovnoga izrazavanja. Medutim, taj se odmak ne manifestira samo neznatnom debljinom, nego i zaravnatom povrsinom reljefa,s tek malo zaobljenim rubo- vima. Sarkofag bi mogao biti izraden po uzoru na ravenatske primjerke iz V. st.,a predstavlja zasad jedinstven primjerak na nasim prostorima."#!° 268450. Fragmenti: poklopca sarkofaga (u sredis jem zabatu Krist kao jaganjac na raskom bra Iijevom i destiom akroterju po ti ovce s imenima apostol),vapnenac Salona, kaso VailsranoVI.st, the rames ofthe apsotles),imesto AM Split Sih or eazy Gth century, AM Spit heavenly moun: heep each and Salona, late Nestankom tabule nestalo je trodijelne prednje strane sanduka sto je do tada bila najuobigajenija rasclambena shema lokalnih sarkofaga. Natpis se slobodno upisuje, nesputan bilo kakvim okvirom, na prednjoj strani, Jedan t kav tocno datirani sarkofag na kojem nema niceg osim natpisa pripadao je salonitanskom biskupu Primu (sl. 431)'2!! koji je umro oko godine 325.'?!? Taj je sarkofag vrlo rjecit primjer nove koncepcije koja se sprovodi u salonitan- skim radionicama. Od tada su takvi sarkofazi dosta Cesti, ali ipak stare forme ne iS¢ezavaju u cijelosti 431. Sarkofag biskupa Prin neéaka mucenika Domni ‘vapnenac, Salona, Manastirine 0&0 ‘godine 325. Sarcophagus of the Saloni- ‘tan bishop Primus, limestone, Salona, Manastirine,c8. 325.A.D. 12018 ger, orschungen in. Salona Uavien 1926 st 5 be Sl sb 43. 1312 B Dyggee, History of Salontan Christianity Osio 1951, st, 22 269482. Sanduk sarkofaga s kei- zem u krugu iz kojega se izvijaju_bréljanove vitice, vapnenae, Salona, Vist, AM Split Sarcophagus with a cross in a circle and ivy tendrils, limestone, ‘Salona, Gth century, AM Split. 1218.0 tim sarkoszima usp. Z Rapante Predromanigko doba u Balmacs Split 1986, str 114 |< Piskoete, Solnekt tip starokrsCansc sarkotaen ARR 12, toe, stt 17 st 5,6, 7.1 Dreshen Woiind, Repertorium der Ghisieh antiken Sarkophage, 1 Band, Mainz 1098, ste 110 u,b. 102-106. lars puxdui da je vapnenae vaden na acu, ada su mavece 1 nabole ro. fice bie Salon otto je da je aor Dostoja Errata vera txhoedu th ri rica 'u laneu produkele. Medutim, ‘nih avadesceak sag nade i Trac nije premoseno Sato Kao po Isfsbeiae dr Bl se ponovno vex na ‘Bac. Octo fe da se many bro peje: ‘aka Jovrso na sem OtOkt 1215 P Angiolini Martine, “Corpus: ‘dlls sca puleocristiana ed ato me ‘Gocrale di Riven I, Kowa 1966, 9 tne plate) kako navodh autorca GValenth Zuccbint =A. Buect, Cor pus I, Roma 1968, 46,48, 50, 51 5255.54 35, 121- Venecie potjetu dra sarkotuge, danas w Berinu, kop su bill preradeni ‘erattom srednjem jks 127 C D' Angela, Un nuovo sacofigo paleoeristiano seoperto ia Puglia, Pug Fit paleocriniana str 3204 2218AL Salatore Un nuovo sarc paleocessiana nvenuto a Tran eters Cristianoram 13,1976, 2th 373 433, Sarkofag sa zaobljenim poklopcem. U sredini sanduka kriz s pate- nom, vapnenac, Supetar, tok Brag, VI. st Sarcophagus with a ro- unded lid, In the mid- dle a cross with pate- 1a, limestone, Supetar, the {sland of Brae, 6th century: 270 Ponekad se natpis nalazi i na drugim mjestima (poklopac, boéne strane itd.), Sto je prije bilo nezamislivo. Zanimljiva metamorfoza sarkofaga dogada se u VI. st. kad, obiéno u sre- distu sanduka, izranja veliki plasti¢ni kriZ, najéesce s patenom na spoju krako- ya (sl. 432).!7"° Kriz moze biti i u dvostrukom obrucu a bez patene, ili pak ne- omeden, s izduzenim okomitim hastama.U osnovi to je ista koncepcija Ciji je cilj isticanje kriza.‘Tako ukraseni, ali i skroz glatki sarkofazi izradivani su na otoku Bracu i u Saloni,'?"‘ a prodavali su se ne samo na isto¢noj nego i na za- padnoj obali Jadrana (Ravenna,'*"° Venecija,'""° Barletta, 2" Trani!?"* i dr). Ka- menarska produkcija Dalmacije tada po prvi put postaje zanimljiva i sirem izvandalmatinskom tr2istu. Pojavu tih sarkofaga s druge strane Jadrana ne po- tvrduje samo motiy nego i materijal od kojega su izradeni (bracki bitumino: ‘ni vapnenac). Pojava salonitanskih sarkofaga na zapadnoj obali Jadrana znak je da je tamosnje trziste slabo opskrbljeno.Tijekom V. st. lokalni sarkofazi ponekad mijenjaju oblik poklopca.Ta- ko se pojavijuju polukruzni pokrovi, sto sli¢e poklopcu skrinje. Ta promje- na upozorava na novu koncepciju (krinja, umjesto kuée) (sl. 433).'2"" Kat- kada se na tjemenu takvoga poklopca po duzini proteze plitak plastini kriz.'**° Medutim, stari oblici (trodijeina ili pak glatka prednja strana te po- klopac u obliku krova ku¢e) ipak ne nestaju. Oni ostaju u upotrebi sve do potkraj VL st., sto potvrduju brojni, dobro datirani primjerci na Manastiri- fama Uto doba prema sli¢nim shemama izraden je i jedan luksuzni sarkofag od prokoneskoga mramora.Taj komad danas je iskoristen kao nosaé glavno- ga oltara u Zupnoj crkvi u Kastel Luksicu 1.434." Neobiéno je zanimljivo da se na njemu, kao i na primjercima od lokalnoga vapnenca, javijaju motivi gotovo identicni onima sto rese pluteje bazilika i nekih drugih elemenata crkvenoga namjestaja. U sredistu prednje strane je kriz u krugu iz kojega se 434, Sanduk sarkofaga s pri- Kazom kriza u kruzni- ‘ci, mramor, Kastel Luksté, 2Pupna erkva, VI st Sarcophagus body with, ‘a cross in a circle, mar ble, Kastel Luksi¢, parish ‘church, 6th century. 12 Cin se da akin sarkotaga, os Ravenni i Saloni, nema © dagim Fastin regjma. Z2 Raven Usp o. Herdejargen. Die eave ‘SSRI 2 Benin 1979, tab. 17,13. ‘im igueno ace tip poklones 2220 Usp.na primjer takve sake Supetra na Brae. Fgkorte Solinskt lip starokrscanskihsarkofaga ARR 12, 1596,.5.6 1.2. Nie as ss i nastajeovaka 10 Ruger Forschungen in Salona I, Wien 1926, st 108, BEING, 3.63. 12. Cambi, Krist negra sim 4a u bkovno) umjetnosa starokrscan Skog doba tt Dalmacih, VAHD LX. IKI, 190869, ste 85 1 st 108, br Pra x2 455.Poklopac sarkofaga (bo na strina) S$ portretima pokojnika i simbolic- kim motivima, Pola Vs. AMI Pula, Sarcophagus lid (aarrow side) with portraits of the deceased and sym- bolic motifs, Pols, 5th cen tury, AMI Pula 271436.Sanduk sarkofaga na zasebnoj bazi, mramor, Veliki Bastaj, prva polovica Is, AM Zagreb. Sarcophagus on a se- parate base, marble, Veli ‘ki Basta fest half of the 4th, century, AM Zagreb, vijaju vitice Giji su zavrSetci ukraseni brsljanovim listom. Vitice su na do- njoj strani tvorile Herakloy évor, a sa strana kriza nalazi se po jedan prikaz ovce u vrlo plitkom reljefu. Prema tome, na istoCnoj obali Jadrana figura je postupno pocela gubiti syoje mjesto vee negdje sredinom IV. st. i gotovo ée posve nestati. U najbo- jem slucaju preostaju samo puke dekoracije, ali i one u vrlo suzdrzanom ob- liku. Cini se da nigdje u krscanskom svijetu ne postoji tako drasticno napus- tanje likova kao u Dalmaciji, Kao da figura vise nije dobrodosta na krscanskim. spomenicima. Sarkofazi koji su se izradivali u Istri zadréavaju figure nesto duze nego u Dalmaciji.O tome svjedoce poklopci s portretima pokojnika koji se, prema 437 Sanduk sarkofaga s tabulom, Sa strana riba (desno) i Sarcophagus with tabula. On the sides a fish ight) and krub i palmeta (ijevo, vapnenae, Cibale, prva polovi bread and palmettes (ltt) limestone, Cibate, frst half ofthe Ath cen GM Vinkovet. tury, GM Vinkovet 272karakteristi¢nim frizurama, mogu datirati jo$ u V. st. (si. 435)'7”> I simboli¢ke fi- gure, poput vijenaca, golubica itd. ubrzo nestaju.'* Medutim, lokalna pro- dukcija sarkofaga u Istri nije toliko masovna kao u Dalmacij Sto se pak Panonije ti¢e valja kazati da se i tu rade sarkofazi sliéni oni- ma iz ranijega doba.'2 Njihova je odlika velika tabula bez ansa, najéesce s natpisom. Sa strana tabule u prostorima koji zavrSavaju nori¢kom volutom sto- je ponekad likovi muSkarca i Zene. Ti se sarkofazi po svoj prilici rade do ra- nokonstantinskoga razdoblja. Najljepsi primjerak je sarkofag iz Velikih Bastaja koji, osim stojecih likova pokojnika na prednjoj strani, ima motiv lavova sa strana kantarosa na boénim stranama (s1.436).!""°Taj motiv bio je vrlo popula- ran na sarkofazima ati¢ke produkcije.'*” Posebnost toga sarkofaga je i odvo- jena baza koja nosi ve¢ pomalo degenerirani kimatij, takoder sli¢an onima na atikim sarkofazima. Bilo je u Panoniji i sarkofaga éiji su oblici identiéni dal- matinskim primjercima. Jedan takav primjer potjece iz. Vinkovaca (s1.437).On. ima sredisnju anepigrafsku tabulu te ukrase koji su vjerojatno naknadno ukle- sivani (rozeta i riba), Sto bi upucivalo na krS¢anski karakter spomenika. |? Crkvena plastika Pojava bazilika u drugoj polovici IV. st. zahtijevala je crkveni namjestaj prilagoden potrebama liturgije i vjernika koji, dakako, mora biti i dekoriran u skladu s novom religijom i njezinim potrebama.Toj skupini predmeta pripa- daju oltarne menze, elementi oltarne pregrade i ograda propovjedaonica, pro- zorski stupci, reljefi nad vratima, razne obloge i druge pojedinosti Najvazniji primjer starokrséanske crkvene skulpture je salonitanska menza u obliku grékoga slova sigma (C),s arkadicama na traci rubnoga izbo- Cenja (sl. 438).'*”” Bilo je po svoj prilici 19 takvih arkadica u kojima su muske figurice odjevene u tuniku i palij sto ih definira kao apostole, evandeliste i jos neke druge vazne krscanske li¢nosti. U sredistu je Krist s nimbusom i otvo- renim svitkom, Desna strana menze nije o€uvana. Na bazi, u obrubnoj traci nalazi se glava koja personificira vjetar te kit koji izbacuje proroka Jonu s pal- minom granom u ruci. U nedostajucem dijelu menze, prema paraleli na lije- 122.8 Camby, Antic porte w Hevat- skojZagieh 1991 ste £40,191 kat be. Taaysh 122,125, 12 Na tarkrcanain sina Inu aaj se gotubice Sone, St ‘okrseansl satu w sri Rad JAZ iy, 381, 1978, st 153 (0d nepobjedivog sunca do sunea pravie, ste 82 be 39, te 98, br. 95, 51.98 (2 Demo) Migon, Evidence forchresianiy i Roman Southern Pa hala (Nonthern Croats) Catalogue btfinds and sites, Oxford 1997, se 39 ia 3 Od nepobjedivog sunca do sunca prawe, sit 121, br 170, 170 8. Bot Migots, Evidence foe Chit fini ia Roman southern Panton sed3,betheb.d. sa, RE Uisp_ na primyjer lnvove st strana Kantagow na! sutanjo stant Alia Sarkofugtu Berta 5 Rogge, De att ‘hen Sarkophage, ASR Dx. 11 Achill tn ippstenHerin 1998 tab, 22.2, Sab 2S 1 28 0d nepobjedinog sunca do inca raves 98,br 95,51 95 (2 Demo Bingo. bsidence for Chistian ‘oman Southern Pannoni. 12, be Mba se 122. Camb, Kristi njggovasimbol aw lkovnoj umyetnost starokrsean. Skog: dobaw Dalmaci, NAHD LX EXRE 196869, ste 98 dy bat be, 1 tab, XVII ie bl 3, Neda ty Drew ibon Weiland, Reletierte Tischplatten aus theodontanischer Zeit Citadel Va theana 1991, st 71 st TST; Salons 11994, ste 151 73128 f Dreshen Weiland, nas. d,s 60 ab 63,115 12814 Dros Weiland na passion. "23 Zapavo se data Dresher We land seni na vs problematic emetim, aprikvin jeanog KOS ‘anoga ellos tea senim men fi fe Atene tFamaguste. Ova da po ‘Shecniaprimjerta nemaju save Ne zea siloniansgorm menzom. Napeo fi. emo mitrovacs fragment oo SGiura ust aan fe stskt puno Dua Salonitanskon Cink se das atort $3 fone 1, 1994, ste 151, kasnoj data Cit, her objasjen, povodest se 7a ‘nishenem | Deesken Wet 108 Salona I, ste 121 4d, tab. XL xvilitd "OS Vecina silonitanskih menea nade tna jet starokescanskim groblimn, pal ean neobjasjen: prmmjecik na dem je kc Koc Porta Caesiea, 1086 Salona I, tab, XXV, XNVI, XXVU 274 Yoj strani, bile su vjerojatno arkadice s apostolima, dok je na bazi desno mo- gla biti scena proroka Jone sto se odmara pod lisnatom pergolom, kao i na sli¢noj menzi iz Sirmija.'*° Ove su menze bile izradene od prokoneskoga mramora i bile su rasprostranjene ne samo po Citavom Sredozemlju, nego iu unutrasnjosti.'?*! Zanimljiv je skulpturalni tretman menze. Reljef je plitak, ali su rubovi mekani i zaobljeni, Unatoc povrsnosti dorade detalja, figure su ipak elegantne. lako je nedavno iznesena pretpostavka da je salonitanska menza kasnija kopija (VI. st.) ranijih i kvalitetnijih (IV-V. st.), takoder od prokonesko- ga mramora, ipak bi se prema frizurama reklo da pripada ranijoj skupini.'?** ju sugeriraju znatno veci, kvalitetniji i prirodnije oblikovani re- jefi na bazi menze. U Saloni i drugdje u zaledu otkriveni su fragmenti menza s arkadicama, okruglih i u obliku slova sigma, ali bez figurica.'*** Odito je da je to skromni- ja varijanta istoga tipa spomenika. Navedene menze mogle su sluziti kao o- tari u erkvama, ali i kao obicni stolovi u ku¢ama i na grobovima.'** Druge menze u salonitanskim crkvama i grobiSnim oratorijima bijahu jednostavni pravokutni stolovi s obrubom i udubljenom povrsinom, ali bez ukrasa, osim jednoga ovula na vanjskim bridovima (sI.439).""5 438 Menza s arkadama u kojima su Krist, apostoli i evande- tona, kraj IV. it sani odljev fragmenta koji se cwva uw Kunsthistorisches Museum ecu, ostalo se Cava WAM Zagreb) Altar with arcades with fi- ‘gures of Christ, the apostles and evangelists, marble, Salo na, late th or early Sth century (The central arcade ia plaster co py of the original kept in Kunst historisches Museum Vienna, the rest is kept in AM Zagreb )439.Oltarna menza, mramor, Salona, Marusinac, st, AM Spl Alltar, marble, Slona, Marusina, 5th century A.D., AM Split Gubitkom interesa za figuru kao detalji crkvenoga interijera javijaju se prikazi urezanih ili plasti¢nih krizeva (61.441), Kristovih monograma sa slovima A,Q i s.!?*Takvi su motivi precizno, sigurno i rafinirano izradeni, Crkveni se ¢e izradivao od domacega vapnenca i on, iako ima stan- dardni ukrasni repertoar, nije ujednaéene kvalitete. Ima, naime, finih i preciz~ no rezanih krizeva, ali i onih krivudavih i neostrih linija. Sasvim je logiéno da se standardizacijom crkvenih gradnji standardizirao i namjestaj i njegovo ukra- savanje, Nema dvojbe da su se crkve zbog potreba krs¢anske zajednice ubr- zano gradile pa je i dekoracija jednostavna i veé prethodno dogotovijena. U VL st. erkveni interijeri su nerijetko bili ukrasavani velo raskoSnim namjestajem koji je izraden od prokoneskoga mramora s motivima krizeva cami tipovi) i Kristovih monograma u kombinaciji s raznim dekorativnim, uglavnom geometrijskim elementima."”*” Takav je namjestaj stizao vec dogo- tovijen s Prokonesa, a bijase raden prema standardiziranim mjerama i uskla- denim medusobnim odnosima.'** Plutej s monogramom biskupa Honorija iz Salone (sl. 440)" pokazuje yjestinu kombiniranja slova na malom prostoru. Zanatska vrsnoéa namjestaja bijase velo visoka, Osim pluteja i ambona u crk- vama se upotrebljavaju i kapiteli s listovima napuhanim kao da u njih uda yjetar, zatim u obliku koSare, te sa Zivotinjskim, najéesce pticjim protomama se vrhunska @ jour tehnika, sto 1e svjetlosne kontraste tako da motivi izgledaju poput najfini- Za izradu dekoracija na tim kapitelima koristi proizvodi sn: an s monogeamom biskupa Honorija, mre ona, VL. st.,AM Split, Pluteus with bishop Honorius’ monogram, marble, Salona, 6th century AM Split 1286 Salon I tab, [XKIN,LXXX,EXXXI 125” Salona tab. XC, NC 37, XCI, NC 39 ide "os shenost tai erkvenih element ‘a upozoniva ma standardize al ‘monogram na primer salonitanskog biskupa Honor, pokzyu da st neki lementtslekort pak moral bit fr ‘vanina lew mjesta tt posebno nar ‘han. Usp, Salona lta IXXVU 120 atom I ab, XXVI, x5. Plutej oltarne pregrade s krizevima, salona, VI. st, AM split. Pluteus of an altar screen with crosses, Salona, 6th cen tury, AM Spl 275442 Fragment pluteja s paunovima sa strana kriza i443. Plutej oltarne pregrade s plitkim reljefom jelena sa stra- kantarosa u plitkom reljefu, vipnenac, Narona,VL st, fa kantarosa, mramor, Parentium, sredina VI. st, Buftazijana AM Split Pore Pluteus fragment with peacocks flanking a cross _ Altar screen pluteus with shallow relief of stags flanking and a kantharos, limestone, Narona, th century.AM Split ‘a kantharos, marble, Parentium, 6th century, Euphrasius' basilica. 120 & Rus, Sc afrasiano di Pare 1. Wien 1917, str. 76 1,86 43-144 10 Rao, a, 8,89, 90,94, 102. re det complesso o, Napoli 991s 444, Kapitel ukragen protomama grifo- na i rogovima obilja, meamor, Salona, sredina VI. st, AM Split Capital decorated with griffin heads gova obilja i ptic and cornucopiae, marble, Salona, 6th Altar screen pluteus with a Christogram, cornucopiae and birds in ‘century, AM Split. 276 je Cipke. Takvi se kapiteli javijaju u Bufrazijevoj bazilici u Porecu'*"* i prostazi katedralnoga baptisterija u Saloni Gl. 444).'*"" | ostali namjestaj upotrijebljen u velike crkve bio je podrijetlom iz prokoneskih radionica.U Porecu je saéuvan gotovo sav namjestaj, koji pokazuje rafiniranost te suzdrzanu upotre- bu figura Geleni, jaganjci i ptice na reljefima pluteja) (ol. 443, 445).'? Karak teristika tih reljefa je plosnost, s vrlo mekim prijelazima koje oblikuju zaob- Ijeni rubovi. U salonitanskoj je katedrali oltarna pregrada bila izradena od stu- 445. Plutej oltarne pregrade s ramos, Ps litkim reljefom Kristova monograma, ro- n,sredina VI. t., Eufrazijna, Pore shallow relief, mazble, Parentium, 6th century, Euphrasius’ basilica, Pore.pica Sto nose gredu ureSenu nizom palmeta u arkadicama.'*" Slicna je pregra- da postojala u bazilici na Manastirinama, o¢ito u kasnijem razdoblju Gl. 446)." ‘Takve pregrade proizvodile su vrhunski dekorativni efekt. Da su pluteji pone- kad bili izradivani po narudgbi i Zelji narucitelja-graditelja svjedoce biskupski monogrami, kao Sto je sluéaj u kriznoj bazilici u Saloni (biskup Honorije),!° ili pak monogrami (biskup Eufrazije) na impostima u biskupskom dvoru i bazilici u Porecu (st, 447).'7° Zanimljivi primjeri vrsne skulpturalne dekoracije otkriveni su u crkvi u Gatima. Najcjelovitiji primjer je ukrasna luneta oltara na kojoj je, kao ste- di8nji motiy, bilo prikazano brdo u smanjenijem obliku nego sto je uobicaje- no, iz. kojega istjecu Cetiri rajske rijeke GI. 448).'"” Brdo flankiraju krupnije fi- gure golubica sa strana izboCenoga, ali maloga kriza. Kraj golubica su prika- zani kljuc i rucka za otvaranje vrata. Posebnost ovog prikaza je u tehni¢kom postupku rijetko koristenom na isto¢nom Jadranu: udubljena reljefna osnova bila je ispunjena stukom ili nckim drugim materijalom, na sto upucuje ne- ravna povrsina. Tako se razlicitim materijalima i bojom postizao koloristi¢ki cfekt. Ovakav nadin izradivanja reljefa potjece iz Konstantinopola sto dokazu- ju reljefi nekih menza.""* Tkonografija i nacin ukraSavanja postizu dekorativ- ni i simboli¢ki uéinak. Crkva u Gatima imala je jo8 jednu dekorativnu poseb- nost. Naime, donji dijelovi zidova bili su obloZeni ploéama, esto s figuralnom dekoracijom, vjerojatno s motivom jelena sa strana kantarosa i drugim orna- mentalnim motivima.'”"° Oni su stilski srodni plutejima Eufrazijeve bazilike u Porecu, sto potvrduje srodni umjetnicki koine. 1 ploca oltarne pregrade bi Se velo bogato dekorirana (li8ce koje izgleda kao da ga napuhuje yjetar).'*" Dekoracije Eufrazijeve bazilike i crkve u Gatima pokazuju razmjere upotrebe prokoneskoga mramora u VI. st. Medu ostacima crkvenoga namjestaja izradenoga od lokalnog vapnen- ca posebno se isticu tri fragmenta iz Lopuda.'?*! Odito se radi o plutejima, ali ipak nije jasno jesu li pripadali crkvenom ansamblu. Na dvama su se fragmen- tima o¢uvale samo vitice loze i grozde,a na jednom Covjek odjeven u tuniku, A § i 46, Oltarna pregrada sa stupicima, mmmor, Altar screen with small columns, marble Salona, Manastirine,sredina VI.st, AM Split. Salona, Manastirine, mid 6th century, AM Split, W-Gerber,nav.dh st 55 14,3. 94 95; Salona lta. IXXVI 2a 14S Salona ta. XXXVI ef, Rus, nav st 37 139, K40 i brojne druge 1 Jette Radon, Gata, Cera Jost nije dob, spit 1094, nas 126 Dresben Weiland, Revitierte Tiacipaten aus theodosianischer Ze, fh del Vaticano 1901 tab 29.52.85, 12 J eee Radonte, na: SL na ste a8 ec Radont, nay, sna st. tania. 15 135 | Fistor ranokesanskim spo smenicimayste 241 8 38a 339. 27447, Stupovi i kapiteli te Stukature na arka- Columns, capitals and stucco relief of the dama, mramor, Parenti, sredina VI st, Eufrat arcades of Euphrasius' basilica, mid 6th jana, Poree century, Pores ogrnut hlamidom, koji sjedi i zakrivijenim nozem bere grozde. Valja pretpo- staviti da su se scene berbe nalazile i na druga dva fragmenta gdje su nazalost preostale samo vitice, no na njima nedostaje upravo donji lijevi ugao u kojem se nalazi berac. Skulptura je prikazana na dosta neuobi¢ajeni nacin, barem kad je rijec 0 plastici izradenoj od lokalnoga kamena. Na prikazu se, naime, zapaza mnogo rupica izradenih brzorotirajucim svrdiom. Ovakva se tehnika obrade skulpture susreée u ranom IV. st., ali ovaj reljef je ipak nesto mladi Oblik pramenova na Gelu Gini se da pripada modi kasnokonstantinskoga ili postkonstantinskoga doba. Berba je dionizijski motiv koji je dugo bio yrlo po- pularan, a kasnije dobija i kr8cansku simboliku. Pravokutni reljefi s trokutastim zabatom obiéno su stajali povise ulaza u crkve, Oni mogu imati razne motive, ali su daleko najéeSci prikazi kriza i 4 tkowno) unjetnont sarokreansko — simboli¢kih Zivotinja (ovce, ptice i dr.) "5? I7radivani su iskljucivo od doma- ‘106869, tab. XIX TS. ega vapnenca. Motiv golubice pod krizem preuzet Ce ranosrednjovjekovna 278255 Sve u svemu evidentno je da postupno dolazi do sve yeée upotrebe kriza kao sredi8njega motiva raznih reljefa. Najluksuzniji takav reljef potjece iz naselja Ubli na Lastovu Gt. 449)."?5' Na lastovskom reljefu kriz iovce uokviruje brsljanova vitica, simbol vjecnoga Zivota. Prikaz je velo rafini- ran s plasti¢nim i zaobljenim reljefom ovaca ¢ija je povrSina namjerno ostav- jena malo hrapavom kako bi prudila koloristicki efekt. U dalmatinskim ruralnim sredinama javlja se vrlo zanimijiva plastika. Naime, u nekim se erkvama u unutrasnjosti Cesto pojavljuju prizori s biblij- skim motivima, sto je razlicito u odnosu na tematiku skulpture u priobalnom pojasu, gdje figure izostaju vec u IV. st.To je tim zanimljivije je sto se figuralne kompo: Wvijajut u jednoj primitivnijoj sredini. Te skulpture pokazuju sta- novit neskolovani i naivni, ali autenticni pristup,zbog kojega je Cesto dolazilo do pogresnih tumaéenja reljefa i datacije. U srpskim se znanstvenim krugovi- ‘ma, naime, isticalo da se radi o kasnosrednjovjekovnoj umjetnosti bliskoj stec- 449. Reljefni ukras iznad erkve- nih vrata, s prikazom kriza, ‘ovaca, filjana i brsijana, Ubi: (otok Lastovo), sredina VI.st AM. ada Relief decoration above the entrance to a church with across flanked by lambs, li lies and ivy, Ubli (stand of L stovo).mid 6th century, AM Zadar 448,Luneta oltara s prikazom rajskog brda i dvije golubi- ce sa strana kriza u krugu, ‘mramor, Gedate, sredina VI. st, Gata Lunette of an altar showing the heavenly mountain and doves flanking a cross in a circle, Gedate, mid 6th century Gata 15 Z Rapant, Petromanicko doba 1 Dalmaciy Spe 1986, tab. XVI, 1254. Camb, av, St 86, kat. be. 28,513. 2792355 Niolajene, Skulpror sted ‘yekownit eran Bosne 1 Hercegon he V1 5,2, 1958, ste 111 df Mak ont, Sepska se tara Nov Sad 1 156 X Camb, Trubelka i starokescar ska arhcologa. Ciro Trbelka. (Zor nik), Zagreb 1994, ste 33 1d sk "US Cambs, Nuowescoperte di ache ‘log cristana in Dale Actes di Xe AIC, Roma 1989, ste 2427, 91 2931 1058 Supa jos nije obasens. 120 Nikolaevte Rede Blkmisca “enica Aon adv Svetorata Rado ‘i Heogead 1989, sb 245 4 dest 1-1) 13D Basler Arhitektura kasnoanti evo 1972, st-70,s1.47-48 dieeza Ds FY tas $259 eeza I, 1361, Sergefeusk, Balika w Dabrav ni, Siajevo 1956, str 16d, tab. EV 138 D Basler, Aritektura kasnoant og doba u Hosni t Hercegovini, Sane fev 1972, te 94 1S. B89 1a Rekonstrka toga putea vid “TJelicte Ratonte, Pukey cunokesean Ske erkve t Gatinia kod mist, PPUD 25, 199M, se 15 sh na ste 16, 2260 sp. bil 1287 1205 Na rejfu dug putea iz Zk jnvaca finest sivotink koje se Fe anal vodene povrsine mogle ial ‘iat na Daniclow san Kojem se Jia viaje propadanga razah keajev Sava (Dantel 71-28) AkD fe wo toc, {da Di se alo Kaz da fedaa tay ikonografski mony dosada nije pornat sigdje na Sredozem "a6 Takve su na prianer jos neobjav Ijene uene sprikaima djecaka Poko} ik isto Tokar 130 Usp. Grabar,Sculprates byzanté nes de Cnastantinople UV" X° siecle), Pars 1965, ser 47 to. X,2 (stab) 5 Bronk,spatanike und Feuhes Chi tetum Bopyaen Kunseschichte Sup plemunt Tad Bevin 197 str 28, Fre 3ta tb, 338 a 4b Gan Pedr dati Nove, cima.’”°* Takvi ostaci otkriveni su na primjer u Crkvini u selu Zmijavcima kod Imotskoga,'* zatim u Grabovcu u zaledu Omiga'*” te u Otoku kod Sinja!? i drugdje. Nedvojbena je sli¢nost te plastike s nom otkrivenom na lokalite- tima u Bosni i Hercegovini, kao sto su Zenica,'**° Breza,' Dabravina,'*! Ma- li MoSunj'** i mnogi drugi. Rijec je, stoga, 0 pojavi Sto je vrlo siroko raspros- tranjena i u dubokom zaledu. Ta plastika pokazuje i neobiéno ikonografsko iskazivanje biblijskih motiva. Valja osobito upozoriti na dva pluteja iz Crkvine u Zmijavcima. Jedan ima mastoviti prizor Danijela u lavijoj jami (1.450),a drugi fant ‘ne zvijeri (Danijelov san?).'*° Jedan stupié pak nosi reljefe Adama uw raju i iz raja izcbaéenoga Adama (Grabovac) (s1. 45.'""' Ti motivi se nisu osla- njali na razradenu krSCansku ikonografiju, nego izranjaju kao inovacije bez. prethodnika. Cak se pojavljuju i prizori koji do tada nisu bili poznati, sto po- kazuje da su kler i klesari sami stvarali nove teme.'?* O¢ito je da se skulptu- ra.u tim krajevima oslanjala na naivne koncepcije koje su postojale i ranije ali dakako s drugacijim motivima.'? Potreba da se kr8Canske teme predstave nepismenim vjernicima iznjedrila je u zaledu zapravo stilski bezvremenu u- mjctnost koja se moze éiniti kasnijom od stvarnog vremena nastanka, Medu- tim, iskapanja u Crkvini (Zmijavci) i jasna stilska pripadnost crkvenoga na- mjestaja iz Grabovea nedvojbeno upucuju da je takva skulptura ipak iz staro- krScanskoga razdoblja. Prizori su veoma bogati i mastovito oblikovani na fol- klorno-popularni nacin, sto se zapaza po brojnim kombinacijama s vrlo gusto nanizanim likovima i dekorativnim pojedinostima. lako takva plastika nije osobito esta u drugim krajevima Sredozemija, ona ipak postoji, potvrdujuci da naivna umjetnost nije samo odlika dalmatinskoga zaleda.'*"” Plastika toga tipa je sama po sebi indatabilna i moze pripadati izvornoj plasti¢koj viziji bilo kojega povijesnoga razdoblja. I ranija anticka umjetnost u dalmatinskoj unu- Hy 450. Fragmenti oltarne pregrade s prikazom Danijela u lavijoj Spilji, muljka, Zmijavei kod Imotskog, kraj Vili po 280 Cetak VIL st, Franjevacki samostan, Imotski Altar screen fragments with a relief of Daniel in is the lion's den, mari, Zmijavei near Imotski,end of the 5th en early 6th century Franciscan Monastery, Imotski,tupié oltarne pregrade s prikazom Adama u raju i Adama otjeranog iz raja, vapnenac, Grabovac (u zale du Omisa),VE st. Pillar of an altar screen with reliefs of Adam in Paradise and Adam expelled from Paradise, lime stone, Grabovac (hinterland of Omis), 6th century traSnjosti pokazuje folklorne odlike. Ona je Cesto naklonjena ornamentici i plosnom reljefu. Taj izvorni plasti¢ki poriv je, mozda éak i bez izravnoga kon- takta, mogao u srednjem vijeku potaknuti umjetnost stecaka ali su teme ste- Caka ipak razli¢ite. Srednji vijek nosi svoju naraciju koja nema mnogo veze s Biblijom U rusti¢nim sredinama pojavili su se i zanimiljivi kapiteli sa Zivotinjskim protomama i listovima kao odgovor lokalne sredine na sjajne kapitele proko- neskih radionica kakvih ima mnogo u Saloni i Poreéu.!?° Xf useariol,O kapitelima spike 2om cei ioc ka, mows moe ik Iimosld 1992 ste 354 dha se 36130 281