Ters-09 12

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU, Elektrotehniki odjel
Transformatori i elektrini rotacijski strojevi, predavanje 09/12
ak. god. 04/05

nastavnik: Ivan Mandi
ASINKRONI ELEKTRINI
STROJEVI
TRANSFORMATORI I ELEKTRINI STROJEVI
ELEKTRINI ROTACIJSKI STROJEVI
Osnovne znaajke
Asinkroni elektrini strojevi 1/2
ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI
Osnovne znaajke
Osnovne znaajke
Stator asinkronog stroja slian je statoru sinkronog

stroja i ima rasporeeni namot, najee trofazni.
Rotorski namot je takoer viefazni. Broj faza rotora

moe biti velik.
Rotor asinkronog stroja ima takoer rasporeeni

namot.
On moe biti kratko spojen da bi u njemu tekle struje,

pa vanjski prikljuci nisu potrebni.
Namot rotora ne napaja se iz vanjskog izvora.
Namot rotora moe biti napravljen od svitaka ili kao

kavez, po emu se razlikuju vrste tih strojeva.
Naponi se u vodiima rotorskog namota induciraju

okretnim poljem statora, i kad je stroj optereen
poteku struje.
Asinkroni strojevi se uglavnom koriste kao motori.
Osnovne znaajke
Zbog svoje jednostavnosti i pouzdanosti su asinkroni

motori su jako raireni u uporabi.
Asinkroni motori proizvode se u velikim serijama, to
posebice vrijedi za male motore.
Izvedbe asinkronih strojeva
Zbog toga su ovi motori i najjeftiniji.

Sve veom primjenom u reguliranim pogonima se jo
vie proiruje koritenje tih motora.

ak. god. 04/05

Asinkroni strojeve grade se za iroke raspone snaga i

napona.
Izvedbe se stoga mogu jako razlikovati.
Vanjski izgled niskonaponskog asinkronog motora

ventilator
leajni
tit
ventilatorska
kapa
rotor
leaji
leajni
tit
klin osovine
stator
Vanjski izgled visokonaponskog asinkronog motora
Osnovni dijelovi niskonaponskog asinkronog stroja
10
Kuite stroja slui kao nosa i zatita eljeznog

paketa i namota stroja.
Stator asinkronog stroja se sastoji od:

statorskog paketa,
Izrauje se od lijevanog eljeza, valjanog elika ili

silumina (legure aluminija).
statorskog namota i
kuita.
S vanjske strane kuite esto ima rebra za poveanje

povrine hlaenja.
Statorski paket je dio magnetskog kruga stroja i

izrauje se od magnetskih limova.
Na kuitu motora se nalazi prikljuna kutija na kojoj

su stezaljke vezane s krajevima statorskog namota.
Statorski je namot viefazan simetrini, najee

trofazni, uloen u utore statorskog paketa.
11
12

ak. god. 04/05

Asinkroni motori se dijele prema izvedbi rotora na:
Rotor se sastoji od rotorskog paketa, namota i

osovine.
kolutne i
Rotorski paket je izveden u obliku valjka od

meusobno izoliranih tankih magnetskih limova.
kavezne.
Kolutni asinkroni motor ima na rotoru rasporeen

trofazni namot slian namotu statora. Poeci tog
namota su najee spojeni u zvijezdu.
Rotorski namot moe biti izveden od svitaka, ili od

tapova. To je osnovna znaajka koja definira dvije
kategorije asinkronih strojeva.
13
14

Rs
stator
Krajevi rotorskog namota su spojeni na klizne kolute.
Rro
Pomou sklopa klizni koluti-etkice mogu se u rotorski

krug ukljuiti dodatni otpori.
Rr = Rro + Rrv
rotor
Rrv
Ovim dodatnim otporima utjeemo na karakteristike

momenta i struje asinkronog stroja.
vanjski otpori
klizni koluti
15
Shematski prikaz kolutnog asinkronog motora
16
Kratkospojni
prsteni
mr = N r
wr =
Kavezni motor je druga osnovna izvedba asinkronog

motora.
1
2
U svakom utoru rotora je po jedan vodi u obliku

tapa.
tapovi su sa svake strane rotora kratko spojeni
prstenima i ine viefazni rotorski namot.
Vodii (tapovi)
namota
Rotorski kavez asinkronog kaveznog motora
17
18

ak. god. 04/05

Uloni kavezni namot se radi od bakrenih tapova koji

se provuku kroz utore i sa svake strane zavare na
bakreni kratkospojni prsten.
Takav namot izgleda poput kaveza.

Svaki tap predstavlja jednu fazu, pa je broj faza
rotora jednak broju rotorskih utora.
Ova se izvedba koristi kod motora srednjih i veih

snaga.
Ovakav namot je simetrian.

Izrada kaveznog namota je jednostavna: nema
namatanja i ne treba izolirati namot.
Kod manjih motora se koristi lijevani kavezni namot.

tapovi namota i kratkospojni prsteni se izliju od
aluminija ili silumina tlanim lijevom u prireeni paket
rotora u jednoj tehnolokoj operaciji.
19
20
Osnovni podaci
Osnovni podaci o asinkronom stroju navedeni su na

natpisnoj ploici koja sadri:
osnovne podatke o proizvoau,
godinu proizvodnje,
vrstu zatite
Osnovni podaci
tipnu oznaku,
izvedbeni oblik,
spoj statorskog namota,
klasu izolacije i
nazivne podatke za koje je stroj graen.
21
Osnovni podaci
22
Osnovni podaci
Tipna oznaka je razliita kod razliitih proizvoaa.

IM1001
Vrsta zatite motora je definirana standardima.

Izvedbeni oblici
standardima.
su
sistematizirani
IM3001
definirani
Svakom izvedbenom obliku pripada odreena oznaka

po kojoj je on jednoznano odreen.
IM1011
Neke izvedbe asinkronih motora
23
IM3011
24

ak. god. 04/05

Osnovni podaci
Nazivni podaci asinkronog stroja su:

nazivna snaga,
nazivni napon (efektivna vrijednost linijskog napona),
NAIN RADA
nazivna struja (efektivna vrijednost linijske struje),
Motor s otvorenim rotorskim

namotom
nazivna frekvencija,
nazivna brzina vrtnje,
nazivni faktor snage.
25

NAIN RADA
26

NAIN RADA
Motor s otvorenim rotorskim namotom
L1
L2
L3
Ako statorski namot spojimo na mreu vrstog napona

U i frekvencije f, kroza nj e potei struje koje e
stvoriti okretno protjecanje. Ono ima samo direktnu
komponentu.
U
stator
s =
m s 2 2 I s ws 1
f ns
2
2a p
rotor
L
27

NAIN RADA
Spoj statorskog namota na krutu mreu uz otvoren rotorski namot28

NAIN RADA
os A-t
os A
Rotaciono magnetsko polje stvoreno protjecanjem

statora se vrti sinkronom brzinom ns :
ns =
Es
stator
Er
60 f
p
os a
rotor
To polje se zatvara i kroz rotor pa i u namotu rotora

inducira napone, ako se rotor ne vrti istom brzinom
kao okretno polje statora.
vektorsko-fazorski dijagram
poloaj namota
29
Namoti i vektorsko-fazorski
prikaz asinkronog motora kod
mirujueg otvorenog rotora 30

NAIN RADA
ak. god. 04/05


NAIN RADA
Uz simetrino namotani trofazni rotor koji miruje

inducirani naponi u namotima imat e meusoban
odnos:
Er wr fnr
=
Es ws fns
gdje su:
Okretno protjecanje mirujueg

rotora
wr - broj zavoja rotorskog namota,

ws - broj zavoja statorskog namota,
fnr - faktor namota rotorskog namota i
fns - faktor namota statorskog namota.

NAIN RADA
31
32

NAIN RADA
Okretno protjecanje mirujueg rotora
os A
U viefaznom simetrinom namotu rotora e okretno
protjecanje statora inducirati simetrian sistem
napona.
Es
os a
Ako rotorski namot kratko spojimo, dobijemo

simetrian sistem struja, pripadno protjecanje i
moment.
Er
r v
rotor
Struja u fazi rotora Ir e kasniti za naponom Er za kut

r odreen reaktancijom i radnim otporom rotorskog
namota.
Ir
vektorsko-fazorski prikaz
poloaj namota
Namoti i vektorsko-fazorski prikaz asinkronog motora kod mirnog

34
rotora kad se osi namota poklapaju
33

NAIN RADA
os A-t
stator

NAIN RADA
os A
stator
Vektor protjecanja rotora poklapat e se s fazorom

struje rotora.
Moe se jednostavno pokazati da e se smjer vektora

protjecanja rotora poklapati sa smjerom fazora struje
statora bez obzira na poloaj rotora.
os a
rotor
Poloaj namota asinkronog motora kod mirujueg rotora kad je

36
os rotorskog namota pomaknuta u odnosu na stator
35

os t
NAIN RADA
Er
r
v

NAIN RADA
Es
os A-t
Es
1
r
v
r
Neka je smjer vrtnje okretnog polja ulijevo.
fazorski prikaz
os A
Ir 2
ak. god. 04/05

E r r v
r
Maksimun induciranog napona u rotorskoj fazi a bit e

prije nego u statorskoj fazi A.
Ir
Struja Ir u rotorskoj fazi a zaostaje za naponom Er za

kut r.
vektorsko-fazorski prikaz
vektorski prikaz protjecanja
Fazorski i vektorski prikazi asinkronog motora kod mirnog rotora

kad je os rotorskog namota pomaknuta u odnosu na stator

NAIN RADA
37
38

NAIN RADA
Vremenska se os poklopi s fazorom Es nakon to

prevali kut -r.
Maksimalnu struju u rotoru u fazi a imamo u asu kad

se poloaj vremenske osi poklopi sa smjerom fazora
struje.
U tom e vremenu vektor r prevaliti isti put ulijevo, pa

e se nai pomaknut za r udesno od osi faze A.
To znai da e se okretno protjecanje rotora r nalaziti

upravo u smjeru faze a u tom istom asu.
Ako crtamo zajedniki vektorsko-fazorski dijagram,

onda je to poloaj koji odgovara trenutku t=0. Pri tome
crtamo fazore napona i struja rotora kao da se osi
namota statora i rotora poklapaju.
Kako vremenska os putuje udesno, vektor protjecanja

rotora putuje ulijevo.
39
40

NAIN RADA

NAIN RADA
Vrtnja rotora i klizanje
Relativna brzina rotora nrel u odnosu na sinkronu

brzinu ns iznosi:
nrel = ns n
Omjer relativne brzine rotora nrel i sinkrone brzine ns
nazivamo klizanjem s.
s=
41
nrel ns n
=
ns
ns
42

NAIN RADA
ak. god. 04/05


NAIN RADA
Frekvencija u rotoru proporcionalna je klizanju:
fr = s fs
Inducirani napon rotora je jednak:
Er =
2
2
f r wr f nr =
s f s wr f nr = sEro
2
2
Nadomjesna shema rotora
I druge znaajke stroja (rotorska impedancija, struje,

moment) jako ovise o klizanju, pa se ono esto uzima
kao nezavisna veliina.
43

NAIN RADA
44

NAIN RADA
U rotorskom krugu se nalazi otpor Rr i rasipna

reaktancija Xr :
I rk
X r = 2 fro Lr = 2 fs Lr
E ro
jX r
I r j sX r
Rr
Rr
Er
Budui da frekvencija na rotoru ovisi o klizanju,

rasipna je reaktancija:
X r = 2 fr Lr = 2 s fs Lr = s X r
rotor u mirovanju (kratki spoj)
45

NAIN RADA
rotor pri vrtnji s klizanjem s
Nadomjesna shema rotora asinkronog motora

NAIN RADA
46
Prvi izraz bolje opisuje pojavu na rotoru:
Fazor induciranog napona u fazi rotora iznosi:
napon se promijenio s puta zbog promjene frekvencije u

rotoru (u odnosu na rotor u mirovanju),
E r = s E ro
rasipna reaktancija se takoer promijenila s puta (zbog

promjene frekvencije u rotoru).
Pa je struja u fazi rotora:
Drugi Izraz bolje opisuje pojavu sa stajalita statora:
s E ro
Ir =
Rr + j s X r
ili
Ir =
E ro
frekvencija u rotoru je jednaka frekvenciji mree,
Rr
+ j X r
s
inducirani napon je ostao isti (kao u mirovanju),

rasipna reaktancija je ostala ista jer je frekvencija ista,
pojavljuje se takva struja kao da se radni otpor promijenio
48
1/s puta.
47

NAIN RADA
Rr
s
Rr E ro
sa strane rotora

NAIN RADA
I r jX r
I r j sX r
s E ro
ak. god. 04/05

Kruni dijagram rotorske struje i

protjecanja
sa strane statora
49
50

NAIN RADA
Kruni dijagram rotorske struje i protjecanja

NAIN RADA
Nadomjesna shema rotora asinkronog motora
Kruni dijagram prikazuje ovisnost fazora rotorske

struje o klizanju s.
Analizom
izraza:
s=0
Es
nadomjesne sheme rotora dolazimo do
Ir + Ir
Ir
E
1 Rr
= ro
j sX r j X r
s =1
s
I rk
rk
Ir
1 Rr
j sX r
r
0
Lijeva strana jednadbe je zbroj dvaju fazora pod

pravim kutem, a desna ne ovisio klizanju
51
E ro jX r
Kruni dijagram rotorske struje asinkronog motora
52

NAIN RADA

NAIN RADA
Posljedica toga je da se vrh fazora Ir kree po krunici

promjera Ero/jXr.
Za s=1 imamo kratki spoj, pa je:
tg rk =
Na istom dijagramu moemo lako nacrtati i skalu za

klizanje s. Naime iz trokuta na slici proizlazi:
X r
Rr
Na krunici oznaimo toku kratkog spoja s K.
tg r =
Ir
X
= s r
Rr
Rr
Ir
sX r
Na proizvoljnoj visini povuemo paralelu s apscisom

koja predstavlja os klizanja.
53
54

ak. god. 04/05


NAIN RADA

NAIN RADA
Sjecite osi klizanja s vertikalom u ishoditu daje

klizanje s=0.
Protjecanje rotora u mirovanju ima u vektorskofazorskom dijagramu uvijek isti poloaj.

Lako se moe vidjeti da i protjecanje rotora koji se vrti
ima uvijek isti poloaj.
Iz ishodita povuemo pravac kroz toku kratkog

spoja K, a sjecite tog pravca s osi klizanja daje s=1.
To je jednako tvrdnji da se protjecanje rotora vrti

sinkrono, jer sve promatramo u rotorskim
koordinatama.
Mjerilo za s na osi klizanja je linearno jer je klizanje

proporcionalno s tgr .
55
56

NAIN RADA

NAIN RADA
Brzina rotora je:
Brzina okretnog polja rotora nokr r u odnosu na stator

je jednaka zbroju ovih dviju brzina:
n = (1 s ) ns
nokr r = n + nrel = (1 s ) ns + s ns = ns
Relativna brzina okretnog polja u odnosu na rotor je:
Dakle, protjecanje rotora se vrti sinkronom brzinom u

odnosu na stator.
60 fr
nrel =
= s ns
p
57
58

NAIN RADA

NAIN RADA
os A - t
Smjer rotorskog protjecanja se u vektorsko-fazorskom

dijagramu poklapa sa smjerom struje.
s=0
Es
Iznos tog protjecanja je proporcionalan struji rotora.
To znai da i protjecanje rotora slijedi kruni dijagram.
s =1
s
r
r
r
0
Kruni dijagram rotorskog protjecanja asinkronog motora
59
10
60

NAIN RADA
ak. god. 04/05


NAIN RADA
Ravnotea napona i protjecanja
Uz zanemarenje padova napona na statorskom otporu

i rasipnoj reaktanciji, inducirani napon e ovisiti o
protjecanju.
Moemo ga prikazati na slian nain kao i kod
sinkronog stroja.
61

NAIN RADA
os A - t
Es ( )
62

NAIN RADA
Vektori indukcije i ukupnog protjecanja moraju biti

stalni jer je stroj prikljuen na krutu mreu.
Es
v
B
v
r
v v v
= s + r
Ir
Stoga je fazor Es vrst.

Fazor rotorske struje Ir zaostaje za naponom za kut
r
r, a vektor protjecanja r se s njim poklapa.
Is
v
s
Ravnotea protjecanja asinkronog motora

63

NAIN RADA
64

NAIN RADA
v
s
Es
Protjecanje primara
(statora) s mora biti takvo da
r
zbrojeno s r daje ukupno protjecanje:
r r r
= s + r
Meutim, za asinkroni je motor prikladniji prikaz u

motorskom sustavu.
r
v
r
Pri tome svi fazori struja i vektori protjecanja mijenjaju

smjer za 180o.
s
v
v
r
r
Vektorski dijagram protjecanja
asinkronog motora u motorskom sustavu66
65
11

NAIN RADA
ak. god. 04/05


NAIN RADA
Es
Ishodite vektorsko-fazorskog dijagrama premjestimo

pritom ulijevo za iznos .
Tako dobijemo vektorski dijagram protjecanja u

motorskom sustavu.
Budui da je protjecanje proporcionalno struji,

vektorski dijagram protjecanja je ustvari kruni
dijagram protjecanja.
r
v
r
v
s
s
v
v
r
Kruni dijagram protjecanja asinkronog

motora u motorskom sustavu
67

NAIN RADA
68

NAIN RADA
Takav
kruni
dijagram
protjecanja
moemo
jednostavno pretvoriti u kruni dijagram struja.
Budui da protjecanje viefaznog namota ovisi i o

broju faza, u faktorima preraunavanja struja
pojavljuje se i broj faza statora i rotora.
Pri tome struje preraunamo na statorsku stranu.

Faktore za preraunavanje struja na statorsku stranu
dobijemo iz osnovnog izraza za viefazno protjecanje.
Faktor preraunavanja rotorske struje na stator iznosi:
Protjecanje rotorske struje preraunate na statorsku

stranu mora biti jednako protjecanju struje rotora.
krs =
mr wr fnr 1
=
ms ws fns ksr
69
70

NAIN RADA

NAIN RADA
Energetska bilanca
Motor uzima iz mree snagu Pel.

Dio se troi na gubitke u statorskom namotu Pgs i
gubitke u eljezu statora PFe s.
Ostatak je snaga u zranom rasporu P koja se
prenosi na rotor:
Energetska bilanca
P = mr I r
71
Rr
s
72
12

NAIN RADA
P1

NAIN RADA
Energetska bilanca
elektrina snaga
gubici u namotu
statora
Cu1
u eljezu
PFe s gubicistatora
dodatni gubici
Pg dod
Pg meh
trenje i ventilacija
(1 - s )P
Pgr = m r Rr I r
sP
Energetska bilanca
Rr/s je fiktivni otpor ali na rotoru imamo stvarno radni

otpor Rr pa su gubici na rotoru:
P
snaga prenesena
na rotor
ak. god. 04/05

Mehanika snaga na rotoru Pmeh je razlika ovih

veliina:
u namotu
Pgrgubicirotora
Pmeh = P + Pg meh
Pmeh = P Pgr = m r I r Rr
mehanika snaga
Dijagram toka snage asinkronog stroja u motorskom radu

NAIN RADA
1 s
= (1 s ) P
s
73
74

NAIN RADA
Energetska bilanca
Manji dio mehanike snage se pretvara u gubitke koji

nastaju uslijed trenja u leajima i ventilacije.
Gubici u radnim otporima
proporcionalni klizanju:
rotorskog
kruga
su
Pg r = s P
Nadomjesna shema
Gubici u eljezu rotora PFe r su u pravilu zanemarivi

zbog vrlo niske frekvencije magnetskog polja u rotoru.
75

NAIN RADA
76

NAIN RADA
Nadomjesna shema
Rs
Potpuna nadomjesna shema asinkronog motora je

slina kao za transformator.
Rotorske veliine trebamo preraunati na
stranu, slino kao kod transformatora.
Is
Us
jX r '
jX s
Io
I ro
RFe E ro '
Nadomjesna shema
Rr '
odvojeni stvarni
otpor u rotoru
Ir'
1 s
Rr '
s
jX m
statorsku
Rs
Naponi se preraunavaju s omjerom broja zavoja, a za

preraunavanje struja, otpora i reaktancija treba uzeti
u obzir i broj faza na rotoru i statoru.
Is
Us
jX s
jX r '
Io
I ro
RFe
E ro'
I
jX
Ir'
Rr '
s
zajedniki
rotorski otpor
77
Nadomjesna shema asinkronog motora
13
78

NAIN RADA
ak. god. 04/05


NAIN RADA
Karakteristika struje
Struju rotora moemo izraziti kao funkciju klizanja:
Ir =
Ero Ero
=
Zr
X r
1
R 1
1 + r
s X r
79

NAIN RADA
80

NAIN RADA
Ir
I statorska struja ima slian oblik, samo to u

sinkronizmu ima malu vrijednost struje magnetiziranja,
odnosno praznog hoda.
Iznos struje je proporcionalan naponu i jako ovisi o
klizanju.
1
0
0
ns
Pri sinkronoj brzini (s=0) nema induciranog napona u

rotoru, pa je i struja Ir jednaka nuli.
s
n
Karakteristika struje rotora asinkronog motora
81
82

NAIN RADA

NAIN RADA
Moment i karakteristika momenta
Iznos momenta moemo dobro vidjeti na krunom

dijagramu. Iznos je momenta:
M=
ms
Es I r ' cos r = k Ms E s I r ' cos r
m
Veliine kMs i Es su konstante, a Ircosr predstavlja u

nekom mjerilu veliinu momenta.
To je na krunom dijagramu udaljenost izmeu

promatrane radne toke na krunici i apscise .
83
84
14

NAIN RADA
Es
Iz ovakvog se prikaza dobro vidi ovisnost momenta o

klizanju s.
Mm
Mk
Smanjenjem klizanja moment raste do prekretnog

(maksimalnog) momenta Mm na klizanju s= sm.
Io
S daljnjim smanjenjem klizanja moment opada i

iezava kod s=0.
Moment u krunom dijagramu asinkronog motora

NAIN RADA
85
86

NAIN RADA
X r
=1
Rr
s
s = sm =
Rr
X r
M = kMr
Meutim, rasipne reaktancije i otpor statorskog

namota ne smijemo zanemariti. Tonija je vrijednost
prekretnog klizanja zato:
sm * =
Ako koristimo nepreraunate rotorske vrijednosti iznos

je momenta:
Za tgr=1 dobijemo prekretno klizanje sm:
tg r =
Na klizanju s=1 je potezni moment Mk (moment

kratkog spoja).
Mn
Ir'
s =1
sm
s
Is N

NAIN RADA
s=0
ak. god. 04/05

2
Ero
2 X r Rr + s X r
s X r
Rr
Za klizanje s=sm imamo maksimalni moment Mm:

2
Rr '
M m = kMr
Rs + ( X s + X r ' )
2

NAIN RADA
87
88

NAIN RADA
Ero
2 X r
Mm
Za klizanje s=1 (kratki spoj, motor stoji) motor ima neki

moment Mk koji se naziva potezni moment.
S poveanjem brzine moment raste do maksimalnog
ili prekretnog momenta Mm.
Mk
0
1
Nakon toga se smanjuje prema nuli u sinkronizmu.
sm
ns
0
Stabilno radno podruje asinkronog motora je izmeu

prekretnog klizanja s= sm i sinkronizma s=0.
n
s
Karakteristika momenta asinkronog motora
89
90
15

NAIN RADA
NAIN RADA
Mm
Prethodni izrazi za moment su izvedeni uz

zanemarenje statorskog radnog otpora i rasipanja.
Rs=0
Xs=0
Time bismo meutim za realne izvedbe strojeva

nainili preveliku greku. Toniji i raun daje:
M m*
Mk
M * = kMs
ak. god. 04/05

M k*
Us sm *
1
2
2
X r ' sm (s *)
s sm
s Rs sm *
m
+
+
s sm
(sm *)2 X r ' sm
Rs>0, Xs>0
0
1
n
sm sm* s
0
n
s
Karakteristike momenta asinkronog motora bez i s utjecajem

impedancije statora
91

NAIN RADA

NAIN RADA
92
Podruja rada asinkronog stroja
Osim kao motor, asinkroni stroj moe raditi kao

generator ili kao konica. Razlikujemo:
motorski rad (od s=0 do s=1),
generatorski rad (s<0) i
protustrujno koenje (s>1).
Ponaanje stroja u svim ovim reimima emo najbolje

vidjeti pomou krunog dijagrama.
93

NAIN RADA
s<0 s=0
Es
Is
Ir'
I o I gr '
I gs
A

NAIN RADA
s =1
sm
94
s >1
Ako se iz toke o pomiemo prema toki N, stroj radi u

motorskom podruju, sve do toke K.
K
B
Mn
Ma< 0
G
Mk
Mm
M gm < 0
Toka K je toka kratkog spoja.
M b> 0
U kratkom spoju nema pretvorbe elektrine energije u

mehaniku.
motorski rad
generatorski rad
U gornjem podruju krunog dijagrama je moment

stroja pozitivan, tj. u smjeru vrtnje magnetskog polja.
protustrujno koenje
Kruni dijagram asinkronog motora za razne reime rada
95
96
16

NAIN RADA
ak. god. 04/05


NAIN RADA
Ako stroj ponemo vrtjeti u suprotnu stranu, moment

je i dalje pozitivan, ali djeluje suprotno vrtnji rotora.
Ako pak vanjskim momentom ponemo vrtjeti motor iz

toke praznog hoda u istom smjeru, ali bre od
sinkrone brzine, moment postane negativan.
Stroj uzima elektrinu snagu iz mree i mehaniku

snagu na osovini.
Negativno je i klizanje (toka A na slici).
Obje se snage pretvaraju u gubitke u stroju.
Stroj radi kao generator (statorska i rotorska struja su

oznaene s Igs i Igr).
Stroj radi u reimu protustrujnog koenja (toka B na

slici ).
Takvom generatoru ne moemo regulirati jalovu

snagu, kao to smo to mogli promjenom uzbudne
struje kod sinkronih strojeva.
97
M
Mm
protustrujno
koenje
k
(s > 1)
98

NAIN RADA
motorski rad
(1 > s > 0)
o
1
sm
ns
0 sgm
n
s
generatorski rad
(s < 0)
Utjecaj rotorske impedancije na

moment i struju
M gm
Karakteristika momenta asinkronog motora u cijelom podruju
rada
99
100

NAIN RADA
Utjecaj rotorske impedancije na moment i struju

NAIN RADA
Prema jednadbi za moment vidimo da e moment

motora ostati isti ako je isti omjer Rr/s:
Mm
a)
c)
M = kMr
1
Ero
X r Rr
s X r
+
Rr
sX r
Mk
To znai da e n-puta vei otpor u rotorskom krugu

dati isti moment kod n-puta veeg klizanja.
To je u karakteristici momenta ekvivalentno rastezanju

101
grafa uzdu apscisne osi.
d)
b)
a) Rr = Rro
s = so
b) Rr = 2 Rro
s = sb = 2 so
c) M k = M m
M n Rr > 3Rro
sd sm sb so 0
d) Rr = 5Rro
s = sd = 5so
Utjecaj poveanja otpora u rotorskom krugu na karakteristiku

102
momenta asinkronog motora
17

NAIN RADA
ak. god. 04/05

NAIN RADA
Ir
Isto tako iz izraza za struju rotora vidimo da se ta

struja nee promijeniti ako se istovremeno povea s
jednakim faktorom i radni otpor rotora i klizanje.
Ir =
Ero Ero
=
Zr
X r
a)
b)
1
R 1
1 + r
s X r
a) Rr = Rro
s = so
b) Rr = 5Rro
s = sb = 5so
c) Rr = 10 Rro
s = sc = 10 so
c)
Kao i kod momenta, to je ekvivalentno rastezanju

grafa struje uzdu apscisne osi.
103
sc
sb
so 0
Utjecaj poveanja radnog otpora u rotorskom krugu na

karakteristiku struje rotora asinkronog motora

NAIN RADA
104

NAIN RADA
Kod klizno-kolutnih motora se u rotorski krug moe

ukljuiti dodatni otpor. Time se postie:
poveanje poteznog momenta i
smanjenje potezne struje.
Slian efekt se kod kaveznih motora postigne izborom

oblika presjeka tapa kaveznog namota, pri emu
tehnologija izrade namota ostaje ista.
o
raspored silnica
, B
protjecanje i
magnetska indukcija
Pojava koja se pritom koristi je potiskivanje struje ili

skin-efekt.
105
Rasipno magnetsko polje istosmjerne struje u tapu u dubokom

106
utoru

NAIN RADA

NAIN RADA
To nadalje znai da e dio vodia pri dnu utora imati

veu reaktanciju od onog pri vrhu utora.
Ako koristimo duboki utor poprena magnetska

indukcija e u utoru rasti praktiki linearno.
Budui da vodiem tee izmjenina struja, kojoj se

frekvencija mijenja ovisno o klizanju, klizanje jako
utjee na raspodjelu struje, pa time i na reaktanciju i
efektivni radni otpor tapa.
Popreni magnetski tok kroz utor predstavlja najvei

dio rasipnog magnetskog toka rotora.
Struja koja tee kroz dio vodia pri dnu utora ulanuje
manje rasipnog toka nego struja koja tee kroz dio
vodia pri otvoru utora.
Pri otvoru utora e gustoa struje biti vea nego na

dnu utora. Taj e efekt biti vie izraen pri velikom
klizanju (tj. pri maloj brzini).
107
108
18

NAIN RADA
ak. god. 04/05


NAIN RADA
Ukupni efekt je takav kao da smo poveali radni otpor

Rr i istovremeno smanjili rasipni induktivitet Lr.
a)
Zbog efekta potiskivanja se mijenjaju karakteristike

struje i momenta.
b)
Izborom razliitih oblika rotorskih utora moemo

postii razliite karakteristike momenta.
a)
c)
b)
c)
Za strojeve s dubokim utorima ne vrijedi vie kruni

dijagram.
0 s
Izvedbe rotorskih utora i odgovarajue karakteristike momenta110
109
19

Ters-09 12

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ters-09 12

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU, Elektrotehniki odjel

Transformatori i elektrini rotacijski strojevi, predavanje 09/12

ak. god. 04/05

TRANSFORMATORI I ELEKTRINI STROJEVI

ELEKTRINI ROTACIJSKI STROJEVI

Asinkroni elektrini strojevi 1/2

ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI

ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI

Stator asinkronog stroja slian je statoru sinkronog

Rotorski namot je takoer viefazni. Broj faza rotora

Rotor asinkronog stroja ima takoer rasporeeni

On moe biti kratko spojen da bi u njemu tekle struje,

Namot rotora ne napaja se iz vanjskog izvora.

Namot rotora moe biti napravljen od svitaka ili kao

Naponi se u vodiima rotorskog namota induciraju

Asinkroni strojevi se uglavnom koriste kao motori.

ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI

ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI

Zbog svoje jednostavnosti i pouzdanosti su asinkroni

Izvedbe asinkronih strojeva

Zbog toga su ovi motori i najjeftiniji.

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU, Elektrotehniki odjel

ak. god. 04/05

ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI

Izvedbe asinkronih strojeva

Izvedbe asinkronih strojeva

Asinkroni strojeve grade se za iroke raspone snaga i

Izvedbe se stoga mogu jako razlikovati.

ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI

Vanjski izgled niskonaponskog asinkronog motora

Izvedbe asinkronih strojeva

ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI

ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI

Osnovni dijelovi niskonaponskog asinkronog stroja

ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI

Izvedbe asinkronih strojeva

Izvedbe asinkronih strojeva

Kuite stroja slui kao nosa i zatita eljeznog

Stator asinkronog stroja se sastoji od:

Izrauje se od lijevanog eljeza, valjanog elika ili

S vanjske strane kuite esto ima rebra za poveanje

Statorski paket je dio magnetskog kruga stroja i

Na kuitu motora se nalazi prikljuna kutija na kojoj

Statorski je namot viefazan simetrini, najee

TEHNIKO VELEUILITE U ZAGREBU, Elektrotehniki odjel

ak. god. 04/05

ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI

Izvedbe asinkronih strojeva

Izvedbe asinkronih strojeva

Asinkroni motori se dijele prema izvedbi rotora na:

Rotor se sastoji od rotorskog paketa, namota i

Rotorski paket je izveden u obliku valjka od

Kolutni asinkroni motor ima na rotoru rasporeen

Rotorski namot moe biti izveden od svitaka, ili od

ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI

ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI

Izvedbe asinkronih strojeva

Krajevi rotorskog namota su spojeni na klizne kolute.

Pomou sklopa klizni koluti-etkice mogu se u rotorski

Ovim dodatnim otporima utjeemo na karakteristike

Shematski prikaz kolutnog asinkronog motora

ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI

ASINKRONI ELEKTRINI STROJEVI