Elektrina mjerenja

Laboratorijske vjebe

UPUTE ZA RAD U LABORATORIJI

Rad u laboratoriji je tako zamiljen da studenti vjebe obavljaju samostalno. Radi lakeg odvijanja
vjebi i pravilnog rukovanja sa instrumentima i ostalom opremom potrebno je pridravati se osnovnih
uputa za rad u laboratoriji.
1. Osnovne upute za rad u laboratoriji
1.1. Laboratorijske vjebe studenti realizuju samostalno u grupama po dvoje. To uvjetuje da svaki
student mora na vjebe doi teorijski potpuno spreman. Potrebno je paljivo prouiti upute za
realizaciju laboratorijskih vjebi.
1.2. Vjebama se mora pristupiti u tano odreeno vrijeme. Ne tolerie se nikakvo zakanjenje (nema
akademske etvrti). Vjebe se ne mogu nadoknaivati
1.3. Prije poetka rada razgledati sve instrumente i ostalu mjernu opremu. Eventualna oteenja
prijaviti asistentu. Studenti ne smiju obavljati nikakve popravke.
1.4. Spajanje svih elemenata radi se u beznaponskom stanju. Ne upotrebljavajte spojne kablove sa
oteenom izolacijom. Nakon to je zavreno spajanje obavezno se mora pozvati asistent da
pregleda spoj. STROGO JE ZABRANJENO prikljuivanje kola na napon bez predhodnog
odobrenja asistenta.
1.5. Ne dodirujte neizolirane prikljuke na instrumentima i ureajima koji su pod naponom. Svi strujni
krugovi napona vieg od 50 V su opasni po ivot.
1.6. Sa instrumentima rukovati paljivo uvajui ih od mehanikih i elektrinih oteenja. Mjernu
opremu prenosite paljivo i rasporedite na stolu kako je to naznaeno na emi. Ukoliko se nakon
obavljene vjebe ustanovi neka teta ili neispravnost materijalnu odgovornost snose studenti.
1.7. Na univerzalnim instrumentima sa vie mjernih opsega, ako nije uputama posebno naznaen
mjerni opseg, odabrati najvei mjerni opseg. Nakon prikljuenja kola pod napon postupno birati
nii mjerni opseg dok se ne postigne optimalni otklon kazaljke.
1.8. Za sve nejasnoe u nainu rukovanja instrumentima i opremom treba se obratiti asistentu za savjet
i objanjenje.
1.9. Po zavretku vjebe odvojiti kolo od napona, raspojiti ga i uredno sloiti sve instrumente i spojne
vodove.
1.10. Prije prvog ulaska u laboratoriju paljivo prouiti djelovanje elektrine struje na organizam
ovjeka i naine pruanja prve pomoi pri nesrei od elektrine struje. Laboratorijske vjebe
mogu raditi samo studenti koji su prouili naine pruanja prve pomoi od neeljenog djelovanja
elektrine struje
1.11. Pri radu u laboratoriji treba biti paljiv i pribran. Nervoza i naglost vode ka nesrei.
1.12. Vjebe u laboratoriji vodi asistent. Studenti, koji rade u laboratoriji moraju se obavezno
pridravati uputstava dobijenih od asistenta. Ukoliko se sa asistentom ne slaete napustite
laboratoriju i prijavite to predmetnom nastavniku, prodekanu za nastavu ili dekanu.
2. Izrada izvjetaja i analiza rezultata mjerenja
Za svaku uraenu vjebu studenti su duni da predaju izvjetaj sa vjebe u pismenoj formi. Izvjetaj se
izrauje na papiru formata A4. Na prvoj stranici trebaju biti podaci o studentu (Ime i prezime, broj
indeksa, odsjek), broj i naziv vjebe, broj grupe i datum. Bez predatog izvjetaja sa predhodne vjebe
student ne moe pristupiti sljedeoj vjebi.
1

Elektrina mjerenja

Laboratorijske vjebe

Kod pisanja izvjetaja sa vjebe treba voditi rauna o nekim propisanim i uobiajenim pravilima. Time
se osobama koje itaju izvjetaje omoguava laka kontrola i razumjevanje izvjetaja.
Svaki izvjetaj mora da sadri sljedee dijelove:
Naziv vjebe
ema spoja
Popis koritene mjerne opreme
Kratak opis vjebe
Rezultati mjerenja i obrada rezultata mjerenja
Zakljuak
Tekst mora biti uredno napisan, hemijskom olovkom ili na raunaru, a sve eme moraju biti nacrtane
odgovarajuim crtaim priborom.
U popisu koritene opreme treba dati popis svih upotrijebljenih instrumenata i opreme sa njihovim
tvornikim i drugim oznakama, kao i drugim vanim podacima.
U kratkom opisu vjebe treba navesti ta se i zbog ega mjeri, zatim kratko i jasno opisati postupak
izvoenja mjerenja. Moraju biti navedene sve jednaine i parametri potrebni za potpuno razumijevanje
vjebe. Tekst mora biti uredno napisan, hemijskom olovkom ili raunarom.
Rezultate mjerenja treba itko napisati. Najee se rezultati prikazuju tabelarno. Pri prikazivanju
rezultata mjerenja mora se koristiti Meunarodni sistem jedinica (SI sistem). Podaci dobijeni
mjerenjem esto se zbog preglednosti prikazuju grafiki. Grafike prikaze treba crtati na
milimetarskom papiru u odgovarajuoj razmjeri.
U zakljuku vjebe potrebno je kratko opisati vlastita opaanja koja proizilaze iz rezultata mjerenja.
Potrebno je odgovoriti na eventualno postavljena pitanja.
Za izradu izvjetaja koristiti upute za realizaciju vjebi koje se nalaze na stolu i ostalu odgovarajuu
literaturu (predavanja, knjige itd).
Po predaji izvjetaja studenti e vjebu kolokvirati pred asistentom. Smatra se da je student uspjeno
uradio vjebu kada preda izvjetaj i kolokvira vjebu.
3. Djelovanje elektrine struje na organizam ovjeka
Rad u laboratoriji je tako zamiljen da studenti ne moraju dodirivati dijelove pod naponom . Spajanja i
raspajanja mjernih sklopova obavljaju se u beznaponskom stanju Ipak, moe se dogoditi, da zbog
oteenja izolacije, ljudske pogreke i slino dijelovi mjerne opreme kojima se rukuje ili su izloeni
dodiru (kuite) budu pod naponom. Prilikom dodira tog dijela struja prolazi kroz tijelo ovjeka i
izaziva elektrini udar (ok).
Djelovanje elektrine struje na organizam ovjeka je veoma kompleksno. Prolazai kroz organizam
struja izaziva termike manifestacije, elektrolitiko djelovanje kao i bioloko djelovanje. Termiko
djelovanje elektrine struje pojavljuje se u vidu opekotina, povreda krvnih sudova, nerava i drugih
organa. Elektrolitikim djelovanjem elektrine struje razlau se organske materije i tenosti to stvara
ozbiljne poremeaje u njihovom sastavu. Bioloko djelovanje el. struje izraava se u naruavanju
unutarnjih biolokih procesa u organizmu koji su tijesno povezani sa njegovim funkcijama.
Djelovanje elektrine struje na organizam ovjeka ovisi od niza inilaca od kojih su najvaniji
intenzitet struje, duina trajanja proticanja elektrine struje, putanja prolaska struje kroz tijelo, vrsta i
frekvencija struje i drugo.

Elektrina mjerenja

Laboratorijske vjebe

Jaina elektrine struje ima znatan utjecaj na ishod povrede. Kolika e biti vrijednost struje koja protie
kroz ovjeka, ne ovisi samo od napona nego i od elektrinog otpora tijela. Otpor tijela ovisi od niza
faktora kao to su pol, starosna dob, fizika kondicija i drugo. Karakteristian je i tzv psihogalvanski
refleks, to jest smanjenje otpora tijela usljed emocija, nadraaja i slino. Na primjer strah da uskoro
kroz tijelo moe protei struja izaziva smanjenje otpora tijela i prije nego je kroz tijelo prola struja.
Kod ljudi, kao i u cijeloj prirodi zastupljen je princip bioloke raznovrsnosti, tako da je reakcija
ovjeijeg organizma na djelovanje elektrine struje razliita. Ipak, treba navesti priblino kakve efekte
stvaraju pojedine vrijednosti struje.
- do 0.5 mA

ovjek ne osjea djelovanje elektrine struje (bezopasna struja). To je ona vrijednost

elektrine struje koja moe protjecati kroz organizam ovjeka bez posljedica;
- do 1.5 mA ovjek poinje osjeati djelovanje struje. Djelovanje izmjenine struje se manifestuje
laganim peckanjem, a jednosmjerne zagrijavanjem. Ove struje ne izazivaju nikakvo
oteenje organizma, osim ako njihovo djelovanje traje dugo;
- 5 - 10 mA ovjek osjea grenje ake. Sa poveanjem struje bol postaje sve vea i nastaje grenje
ruke;
- 15 mA
ovjek zbog grenja ne moe da otpusti provodnik (neotputajua struja);
kod istosmjerne struje neotputajue struje praktino i nema, tj. ovjek pri ma kojoj
vrijednosti struje moe da se oslobodi kontakta. Ipak, u trenutku odvajanja nastaje
veoma bolno grenje miia;
- 20 - 25 mA ovjek osjea oteano disanje. Pri veoj struji to djelovanje se poveava;
- 30 - 80 mA nastaje gr disajnih miia i prestanak disanja usljed dueg proticanja struje kroz
organizam;
- 0,1 A - 5 A proticanje elektrine struje uzrokuje fibrilaciju srca. Fibrilacija je haotino i nejednoliko
grenje sranog miia pri emu srce prestaje da radi kao pumpa, odnosno poinje da
treperi;
- preko 5 A

ova vrijednost struja ne izaziva fibrilaciju srca, meutim pri velikim strujama ak i kod
kratkotrajnog djelovanja nastupa paraliza disajnih organa.

Vrlo veliki uticaj na posljedice, koje e nastupiti djelovanjem elektrine struje na ovjeka, ima vrijeme
trajanja njenog proticanja. Poveanjem vremena proticanja elektrine struje raste lokalno razaranje,
naruavaju se funkcije nekih organa i slino. Ti faktori se zbrajaju te se njihov uticaj na organizam
poveava.
Put struje kroz tijelo ovjeka ima znaajnu ulogu na ishod povrede. Ako se na putu struje nau vitalni
organi (srce, plua i mozak) onda je opasnost veoma velika. Najopasnije putanje su one koje na svom
putu imaju srce (ruka ruka i ruka noga). injenica je da postoji i mnogo tea putanja koja, pored
srca, na svom putu ima i mozak ali one su vrlo rijetke i smatra se da pri normalnom radu do njih
praktino ne moe i doi. Najmanja opasnost je na putanji noga noga. U tom sluaju kroz srce
ovjeka prolazi cca 0,4 % ukupne struje.
Zbog prisustva kapacitivne komponente u otporu tijela ovjeka, poveanje frekvencije utie na
smanjenje otpora tijela. Eksperimentalno je pokazano da ova ovisnost vai za frekvencije 0 60 Hz.
Daljim poveanjem frekvencije smanjuje se opasnost od elektrine struje. S druge strane, istosmjerne
struje su 4 5 puta bezopasnije od izmjenine struje frekvencije 50 Hz. Ova usporedba vai za napone
200 300 V, dok se kod veih napona opasnost od istosmjerne struje poveava.

Elektrina mjerenja

Laboratorijske vjebe

4. Pruanje prve pomoi pri udaru elektrine struje

Glavno naelo pri pruanju prve pomoi pri udaru elektrine struje je brzina akcije. To znai da treba,
to je mogue prije, osloboditi ozlijeenog od djelovanja struje, a nakon toga odmah poeti
oivljavanje, ako ozlijeeni ne die ili mu srce ne kuca.
Prvi korak pri pruanju pomoi ozlijeenom je postupak oslobaanja ozlijeenog od djelovanja
elektrine struje. oslobaanje ozlijeenog prije svega treba pokuati iskljuenjem napona pomou
prekidaa, osiguraa i dr. Ako to nije mogue odvaja se ozlijeeni od dodira napona pomou
prikladnog izoliranog predmeta ili se ozlijeeni izvue preko njegove odjee. Tom prilikom spasilac
stane na suhu dasku, hrpu odjee, starih novina i sl. te izbjegava dodirivanje zidova konstrukcije ili
drugog pomonika.
Nakon oslobaanja od djelovanja elektrine struje treba utvrditi zdravstveno stanje unesreenog, a prije
svega da li krvari, da li die i da li mu radi srce. Ako ozlijeeni krvari prvo treba zaustaviti krvarenje.
Ako je povrijeeni pri svjesti, bar trenutno mu ne prijeti opasnost zbog prestanka disanja ili rada srca.
Potrebno je znati da kod povreda od elektrine struje nesvjestica moe da nastupi tek kasnije, pa
povrijeenog treba neprekidno posmatrati i poduzimati potrebne mjere.
Ako se utvrdi da ozlijeeni ne die treba na samom mjestu nesree poeti sa primjenom oivljavanja
putem umjetnog disanja. Oivljavanje ima izgleda na uspjeh samo ako prestanak disanja nije trajao
due od desetak minuta.
Ako se utvrdi da ozlijeenom ne radi srce treba hitno otpoeti sa vanjskom masaom srca. To se moe
osjetiti po tome da se kod ozlijeenog ne moe napipati puls, a zjenice su proirene i ne reaguju na
svjetlost.
U sluaju prestanka disanja i prestanka rada srca treba kombinovati vjetako disanje i masau srca.
Poeljno je da to rade dvije osobe.
Treba znati da ovjeku u sluaju prestanka rada srca i prestanka disanja (klinika smrt) pomo treba
pruiti hitno. Trajanje klinike smrti obino iznosi 4 6 minuta, a kod zdravog ovjeka i do 7 8
minuta. Ako se u periodu trajanja klinike smrti ovjeku adekvatno prui prva pomo moe mu se
spasiti ivot. U protivnom, nastupa bioloka smrt koja je nepovratna pojava.
U svim sluajevima potrebno je obavjestiti zdravstvenu ustanovu i ozlijeenog prevesti u zdravstvenu
ustanovu iako izgleda da se ozlijeeni potpuno oporavio.
4.1. Postupak oivljavanja
Ako se utvrdi da je to potrebno treba na samom mjestu nesree zapoeti sa oivljavanjem ozlijeenog:

umjetno disanje u sluaju prestanka disanja,

vanjsku masau srca u sluaju prestanka rada srca,
kombinovanu metodu oivljavanja u sluaju klinike smrti (prestanak rada srca i prestanak
disanja).

Treba znati da nakon nekoliko minuta nastupaju u mozgu nepopravljiva oteenja pa oivljavanje treba
hitno primjeniti da bi imalo izgleda na uspjeh.
4.1.1. Umjetno disanje
Od metoda umjetnog disanja najbolje je primjeniti umjetno disanje usta na nos ili usta na usta jer se ta
metoda pokazala najuspjenijom.
Umjetno disanje treba izvoditi brzo i odreenim redosljedom.
4

Elektrina mjerenja

Laboratorijske vjebe

1. Ozlijeenog treba poloiti na lea i brzim manevrom srednjeg prsta provjeriti prohodnost usne
upljine i drijela.
2. Ako se ustanovi da su usta zaepljena krvlju ili stranim predmetima glava se okrene u stranu, a usna
upljina se proisti kaiprstom omotanim gazom.
3. Spasilac klekne pored glave ozlijeenog, jednom rukom potisne vilicu ozlijeenog naprijed i prema
gore tako da donji zubi budu ispred gornjih a usne stisnute da ne proputaju zrak. Drugu ruku staviti
na tjeme i glavu ozlijeenog zabaciti to vie natrag. Takav poloaj glave zadravati cijelo vrijeme
umjetnog disanja da bi se sprijeilo upadanje jezika u drijelo.
4. Duboko udahnuvi spasilac obuhvati usnama nos ozlijeenog i snano mu upuhne u nosnice
udahnuti zrak. Promatrati da li se prsni ko ozlijeenog iri i kad to ustanovi odmaknuti svoja usta
da bi ozlijeeni izdahnuo zrak prirodnim stezanjem grudnog koa.
5. Ako se prilikom upuhivanja prsni ko ne iri znai da zrak ulazi u eludac. im se to primjeti trbuh
ozlijeenog treba pritisnuti rukama da bi zrak izaao iz eludca.
6. Prvih deset upuhivanja izvede se brzo i uzastopno, a zatim se upuhivanje produi ravnomjerno u
ritmu normalnog disanja.
7. Umjetno disanje mora se provoditi tako dugo dok se ne uspostavi prirodno disanje ili do dolaska
lijenika.
8. Zbog zamora treba zamjeniti osobu koja izvodi umjetno disanje i to tako da se pri tom ne poremeti
ritam umjetnog disanja.
4.1.2. Vanjska masaa srca
Vanjsku masau srca treba zapoeti odmah im prestane ili jako oslabi rad srca. To se moe ustanoviti
po tome to se ne moe napipati puls na arterijama vrata ili ruke, a ozlijeenom se proire zjenice i ima
mrtvaki izgled.
Vanjsku masau srca izvoditi na sljedei nain:
1. Poloiti ozlijeenog leima na tvrdu podlogu i kleknuti do njega sa njegove desne strane.
2. Preklopiti dlan jedne ruke preko nadlanice druge ruke i poloiti ih na donji dio prsne kosti.
3. Svake sekunde pritisnuti tolikom snagom (bez udarca) da se prsni ko ulegne 3 5 cm. Nakon
pritiska ruke opustiti ime se omoguava irenje grudnog koa i punjenje srca krvlju.
4. Vanjska masaa izvodi se od 5 do 10 minuta i ako se za to vrijeme ne uspostavi normalan rad srca
izgledi za uspjeh oivljavanja su vrlo mali
5. U toku masae se povremenim pipanjem pulsa na vratu provjerava je li uspostavljen rad srca.
4.1.3. Kombinovana metoda oivljavanja
U sluaju istovremenog prestanka disanja i rada srca treba primjeniti kombinovanu metodu, to znai
da treba vriti umjetno disanje i vanjsku masau srca. Poeljno je da oivljavanje izvode dvije osobe od
kojih jedna izvodi umjetno disanje a druga vanjsku masau srca.
Najprije se povrijeeni poloi na lea i izvedu se 3 do 4 upuhivanja zraka kako je navedeno u uputstvu
za umjetno disanje. Zatim se izvede 15 do 20 pritisaka na grudni ko. Postupak se ponavlja dok se ne
uspostavi normalan rad srca i disanje.
Poslije zavrenog oivljavanja ozlijeeni esto ostaje u nesvjesnom stanju pa mu prijete smetnje u
disanju i radu srca . Od tih opasnosti titimo se postavljanjem ozlijeenog u poseban poloaj na bok.
Jedna ruka ozlijeenog se stavi pod glavu savijena u laktu, dok druga ruka slobodno lei pored tijela.
Jedna noga ostaje ispruena dok se druga savije u koljenu i koljeno se osloni na podlogu.
5