Druga parcijala

1. Pregled UMTS servisa

2. Razlika izmeu broadcast i multicast servisa u UMTS-u

MBMS ima dva moda rada i to: broadcast mod - mrea prenosi podatke svim
korisnicima koji su locirani u zoni servisa (broadcast servisi) i multicast mod mrea prenosi podatke samo lanovima multicast grupe (multicast servisi).
Da bi korisnik primao broadcast servise jedino je potrebno da oni budu ukljueni
na korisnikom terminalu. Iz ovog razloga, operator ne moe da primjeni pravila
naplate za krajnjeg korisnika poto mrei nije poznato koji od pretplatnika i koliko
dugo je koristio servis. Multicast servisi su zasnovani na pretplati pa operator
moe da primijeni pravila naplate za grupu korisnika koji koriste ove servise.
Multicast je zapravo posebna varijanta broadcast servisa jer zahtijeva prijavu
korisnika i autorizaciju pristupa kako bi se sprijeio neovlateni pristup podacima.
3. EDGE servisi
Implementacija EDGE Release 99 nije donijela neke znaajnije mogunosti kad su
u pitanju servisi u poreenju sa servisima u postojeim HSCSD i GPRS mreama.
U EDGE Rel5 omoguene su UMTS 3GPP klase saobraaja i na taj nain su
obezbjeeni 3G servisi u svim frekvencijskim opsezima. Generalno, EDGE moe
da prui tradicionalne GPRS servise sa veim protokom podataka, osiguravajui
bolji QoS. Od samog poetka omoguen je handover u svim GSM/EDGE/WCDMA
(engl. Wideband Code Division Multiple Access) mreama. Servisi koje podrava
ova tehnologija su mobilni Internet, MMS (engl. Multimedia Messaging Service),
mobilna TV i video streaming, interaktivne igre i mogunost daljinskog pristupa.
4. Osnovni ciljevi i zahtjevi za LTE

Kao obavezne, za ovu viziju tehnolokog razvoja, NGMN postavlja sljedee

zahtjeve:
- Efikasnu upotrebu spektra,
- Konkurentnost od samog poetka,
- Novi reim za intelektualnu svojinu IPR (engl. Intelectual Property Rights) za
podrku licenciranju koje vodi ka veoj transparentnosti i predvidljivosti IPR
ukupnih trokova za operatere, proizvoae opreme i ureaja.
5. IMS-IP multimedijalna sesija
IMS omoguava isporuku razliitih servisa, meutim za korisnike je najvanija
audio i video komunikacija. Realizacija ovog servisa, kojeg treba isporuiti IMS,
zahtijeva postojanje multimedijalnih sesija preko mrea koncipiranih na bazi
komutacije paketa. Pri tome, termin multimedija se odnosi na istovremeno
postojanje vie tipova medija, odnosno u ovom sluaju zvuka i slike koji su
meusobno sinhronizovani. Multimedijalne komunikacije su ve standardizirane u
ranijim 3GPP izdanjima, meutim, one su se odvijale preko mrea na bazi
komutacije kola. U skladu sa tim, IP mulitmedijalne sesije koje se odvijaju preko
mrea baziranih na komutaciji paketa predstavljaju novi koncept implementiran u
okviru IMS-a.
6. Protocol stack kontrolne ravni za LTE
Kontrolna ravan odgovara informacionim tokovima odnosno E-UTRAN i EPC
signalizaciji. Ovo ukljuuje svu RRC E-UTRAN signalizaciju (sa funkcijama kao to
su upravljanje radio nosiocem, mobilnost, paging korisnika) i NAS (engl. Non
Access Stratum) signalizaciju koja odgovara funkcijama i servisima nezavisno od
tehnologije. Ovdje su ukljueni i GMM (engl. GPRS Mobility Management) i SM
(engl. Session Management) slojevi zadueni za sve signalizacione procedure
izmeu korisnikih terminala i MME-a za komunikaciju i upravljanje EPS
nosiocima, zatitu i autentifikaciju. Na slici 4.2 su prikazani protokoli kontrolne
ravni.

Slika 4.2 Protokoli kontrolne ravni

PHY, RLC i MAC (engl. Medium Access Control) slojevi imaju iste funkcije i u
korisnikoj i u kontrolnoj ravni. Meutim ovo ne znai da se informacije kontrolne i
korisnike ravni prenose na isti nain.
7. Arhitektura EDGE sistema
Porast bitske brzine openito postavlja nove zahtjeve pred GSM mrenu
arhitekturu. Uvoenje EDGE tehnologije zahtijeva promjene na MS-u, BTS-u (engl.
Base Transciever Station) i BSC-u (engl. Base Station Controller), te softversku i
hardversku nadogradnju u dijelovima mree za komutaciju krugova i paketsku
komutaciju. Glavni nedostatak ove tehnologije je mali broj tipova korisnikih
ureaja, pri emu postoje dva tipa i to: mobilne stanice koje podravaju 8 PSK
samo na downlink-u i mobilne stanice koje podravaju ovu modulaciju i na uplinku i na downlink-u.
BTS se mora nadograditi sa novim primopredajnikom za rad sa 8 PSK
modulacijom jer ova modulacija nema konstantnu obvojnicu.
Uvoenje EDGE-a nema nekih naroitih zahtjeva u podruju jezgra mree. U
sluaju E-GPRS-a, s obzirom da su GPRS vorovi, SGSN (engl. Serving GPRS Node)
i GGSN (engl. Gateway GPRS Node), manje ili vie neovisni od korisnikih (na
radio dijelu) brzina prenosa podataka, novi hardver na tom dijelu nije potreban.

8. OFDMA viestruki pristup

Na downlink-u LTE koristi OFDMA viestruki pristup. OFDMA dijeli tok podataka na
vie tokova manje brzine koji se prenose preko vie nosilaca istovremeno. OFDMA
dozvoljava da grupe podkanala u kanalu budu dinamiki alocirane za razliite
korisnike. Svaki korisnik je okarakterisan na osnovu grupe resursa u vremenskofrekvencijskoj ravni. Multipleksiranje saobraaja se obavlja dodjelom strukture
vremensko-frekvencijskih slotova svakom korisniku u zavisnosti od brzine prenosa
podataka. Rezultat navedenog je otporniji sistem sa poveanim kapacitetom. Ovo
je mogue zbog efikasnog multipleksiranja u sluaju korisnika sa malim brzinama
i sposobnosti raspodjele korisnika po frekvenciji to omoguava otpornost na
fading pri prostiranju viestrukim putanjama.
9. Navesti i objasniti servise koje nudi LTE system
PoC je veoma slian voki-toki komunikacionom servisu. To je point-to-point ili
point-to-multipoint govorni servis za grupu korisnika u poludupleksnom modu, to
znai da samo jedan uesnik moe da pria u odreenom trenutku.
Prisutnost je dinamiki profil korisnika, koji je vidljiv za druge korisnike i koji se
koristi za predstavljanje, dijeljenje informacija i kontrolisanje servisa. Prisutnost
moe biti posmatrana kao korisniki status koji vide drugi i status drugih koji je
vidljiv korisniku.
3GPP je specificirao napredni MBMS servis za LTE u Izdanju 9. eMBMS funkcionie
kao MBSFN, koristei vremenski sinhronizovanu zajedniku talasnu formu koja se
moe prenijeti iz vie elija istovremeno. eMBMS omoguava:
-Audio i/ili video streaming
-Download audia ili videa
- Download fajlova
- Prenos teksta i slike
Pod pojmom Internet inteligentnih uredaja se podrazumijevaju aplikacije
zasnovane na beinim senzorskim mreama (engl. Wireless Sensor Networks,
WSN), aktuatorima i M2M (engl. Machine to Machine Communication) sistemima.

Razvoj tehnologije je omoguio da mnogi objekti sadre u sebi mikrokontrolere,

sa podrkom za beinu komunikaciju, to omoguava da se ti objekti preko
Interneta monitoriu i kontroliu daljinski.
IoT zapravo predstavlja sistem u kojem su razni objekti umreeni u cilju stvaranja
novih aplikacija koje bi unaprijedile kvalitet ivota.
10. Objasniti vrsto preusmjeravanje.
Na osnovu rezultata mjerenja mobilnog ureaja aktivne konekcije i rezultata
mjerenja snage signala broadcast kanala susjednih elija, RNC je u mogunosti da
prepozna da li je susjedna elija bolja za konekciju. U ovom sluaju, mobilni
ureaj obustavlja aktuelnu konekciju i pokuava da uspostavi konekciju u novoj
eliji. Dok se mrea priprema za novu konekciju dolazi do prekida prenosa
podataka koji kratko traje (u prosjeku 100 ms). Jednom kada je mobilni ureaj
konektovan na novu eliju prenos korisnikih podataka moe odmah da se
nastavi. Ova vrsta preusmjeravanja se zove UMTS vrsto preusmjeravanje jer se
konekcija kratko prekida u toku procesa.
11. Objasniti meko preusmjeravanje.
U sluaju mekog handover-a govorni poziv se ne prekida tokom handover
procedure. Na osnovu mjerenja kvaliteta signala trenutne i susjednih elija, RNC
moe odluiti da prebaci mobilni ureaj u stanje mekog preusmjeravanja. Svi
podaci iz i prema mobilnom ureaju se alju i primaju ne samo preko jedne elije,
nego preko dvije ili ak vie elija istovremeno.
12. Arhitektura GPRS mree
GPRS uvodi u GSM mreu paketski prenos uz minimalne promjene.
U GPRS-u se uvode dva nova mrena vora i to usluni GPRS vor podrke (engl.
Serving GPRS Support Node, SGSN ) i prilazni GPRS vor podrke (engl. Gateway
GPRS Support Node, GGSN). Podruje mree koje pokriva jedan SGSN naziva se
podruje usmjeravanja (engl. Routing Area, RA). vorovi SGSN i GGSN
meusobno su povezani mrenim IP protokolom, za prenos podataka se koristi
Frame relay. Na slici 3.1 je prikazana arhitektura GPRS mree.

13. Arhitehtura GERAN mree

Za spajanje sa GSM/UMTS jezgrom mree GERAN koristi lu interfejs. lu interfejsom
se povezuju domeni komutacije krugova i komutacije paketa, i to domen
komutacije kola lu-cs interfejsom, a domen komutacije paketa lu-ps interfejsom u
jezgru mree. GERAN takoer omoguava povezivanje sa elementima GSM-a
koristei A i Gb interfejs. GERAN-u je potreban GSM A interfejs kako bi mogao
koristiti postojee mobilne terminale, omoguiti nove napredne servise kao to je
irokopojasna telefonija, te podrati 8 PSK modulisane govorne kanale. Slino kao
i za A ineterfejs, GERAN je zadrao Gb interfejs izmeu SGSN-a i BSS-a kako bi
mogao koristiti postojee mobilne terminale. Na slici 2.1 je prikazana arhitektura
GERAN-a i njegova veza sa UTRAN i GSM/GPRS sistemom.

14. Korisnika i kontrolna ravan u UMTS-u. Nacrtati i objasniti.

GSM, UMTS i ostali fiksni i beini komunikacijski sistemi se razlikuju na osnovu
dvije vrste protoka podataka. U UMTS-u ovi protoci podataka se nazivaju
korisnika i kontrolna ravan, respektivno. Korisnika ravan ustvari objedinjava
podatke koji se prenose na nepristupnom sloju mree. Zbog toga ukljuuje IP
datagrame, glas, tekstualne poruke i informacije koje se prenose nepristupnim

slojem. Kontrolna ravan je odgovorna za prenos svih kontrolnih podataka koji se

razmjenjuju izmeu korisnika i mree putem RRC (engl. Radio Resource Control)
protokola. Postoje dva tipa kontrolnih podataka:

Signalizacija pristupnog sloja - Podaci koji se razmjenjuju izmeu UTRAN-a i

terminala. Ova signalizacija se odnosi npr. na funkcije uspostave RRC konekcije ili
alokacije i oslobaanja radio resursa.

Signalizacija nepristupnog sloja - Podaci MM, CM, GMM (engl. GPRS Mobility
Management) i SM (engl. Session Management) slojeva. Ova signalizacija
omoguava uspostavu poziva i upravljake funkcije. Ovaj nivo signalizacije
odgovara DTAP (engl. Direct Transfer Application Part) sloju GSM standarda i
prenosi se transparentno RRC protokolom.
Na slici 3.2 je prikazano odvajanje korisnike i kontrolne ravni kao i odgovarajui
protokoli.

15. Ukratko objasniti MIMO tehniku kod LTE sistema.

MIMO tehnika je veoma znaajna za LTE sistem. Naime, MIMO oznaava koritenje
vie antena i na strani predajnika i na strani prijemnika. Ova tehnika omoguava
bolju iskoritenost resursa kao i poveanje spektralne efikasnosti. Koritenjem
vie antena na predajnoj i prijemnoj strani mogue je ostvariti razliite
kapacitete. Kod MIMO tehnike poveanje kapaciteta se ostvaruje boljim
iskoritavanjem postojeeg odnosa signal-um. Vie antena se takoer moe
koristiti za predajni i prijemni diverziti. U ovom sluaju isti podatkovni stream se
prenosi preko razliitih antena sa razliitnim kodnim emama na svakoj od njih.
Ovo ne poveava brzinu prenosa podataka, ali pomae u tome da se primi bolje
dekodirani signal to rezultira poboljanjem brzine prenosa podataka u odnosu na
brzine koje su se mogle postii koritenjem samo jedne antene.
Koritenjem MIMO tehnike razliiti tokovi podataka se alju po pojedinom
antenskom sloju i svaki od njih se prima na pojedinoj prijemnoj anteni. Na taj
nain se ostvaruje linearni rast kapaciteta s poveanjem odnosa signal-um.

16. HSCSD arhitektura

HSCSD nudi transparentne i netransparentne tipove servisa. Prednost koritenja
garantovane brzine prenosa podataka tokom trajanja konekcije je znaajna kod
koritenja transparentnih servisa. S druge strane, kvalitet servisa (engl. Quality of
Service, QoS) je zagarantovan ukoliko se koristi netransparentni osnovni servis.
to se tie arhitekture, HSCSD ne zahtijeva velike promjene u odnosu na GSM
sistem. Arhitektura HSCSD sistema je prikazana na slici 2.1.

Slika 2.1 Arhitektura HSCSD sistema Na Um (Air) interfejsu koristi se do n=8

saobraajnih kanala potpune brzine (engl. Full rate Traffic Channel, TCH/F). Ovi
kanali se dalje transparentno prenose preko Abis interfejsa. Nakon ove take,
podaci iz svih paralelnih kanala su multipleksirani u jedan 64 kbps kanal, kojim se
ti podaci prenose preko A interfejsa do MSC-a.
17. GPRS servisi
E-mail predstavlja oblik gateway servisa kod kojeg se poruke ne uvaju ili mailbox
servisa kod kojeg se poruke uvaju.
Internet chat se razlikuje od optih informacionih servisa. Izvor informacija je
osoba, a koliina podataka po poruci je znaajno manja i uglavnom se
razmjenjuju miljenja.
Tekstualne i vizuelne informacije - Mobilnim korisnicima je mogue dostaviti irok
opseg sadraja poevi od sportske i vremenske prognoze, informacije o
cijenama, mogunost rezervacije avio karata, dnevnih novosti, podsjetnika,
horoskopa, stanja u saobraaju, podataka o lokaciji i dr. Pored tekstualnih,
informacije mogu da budu i vizuelne: mape, dijagrami i sl.
Pokretne slike - Vremenom je priroda i forma mobilnih komunkacija postajala sve
vie vizuelna a sve manje tekstualna, pa je razvoj iao od tekstualnih preko
slikovnih do video poruka i prikazivanja filmova na mobilnom telefonu putem
streaming-a.

Transfer fajlova - Uopteno, aplikacije za transfer fajlova ukljuuju sve forme

download-ovanja podataka razliitih veliina putem mobilne mree. Izvor ovih
informacija moe biti neki od Internet komunikacionih servisa kao to je FTP,
telnet, http ili Java. Bez obzira na izvor i tip fajlova koji se prenose, ove aplikacije
zahtijevaju vei propusni opseg, pa se za njih koristi GPRS.
18. GPRS interfejsi
Air (Um) je radio interfejs izmeu MS-a i BTS-a.
Gb interfejs spaja BSS i SGSN, to omoguava multipleksiranje velikog broja
korisnika preko istog fizikog resursa. Gb korisniku dodjeljuje radio resurse, ali
samo onda kad se podaci prenose, dakle ne tokom cijelog procesa kao kod GSM A
interfejsa.
Gn i Gp interfejsi koriste GTP (engl. GPRS Tunneling Protocol). On tunelira
korisnike podatke i signalne poruke izmeu GSN-ova. Razlika je u tome to Gn
interfejs koristi GSN-ove unutar iste GPRS mree, a Gp interfejs GSN-ove razliitih
mrea.
Gi interfejs omogava GPRS-u kombinovanje PDN-a (engl. Packet Data Network), s
PSDN-om (engl. Public Switched Data Network). Kod Gi interfejsa GGSN slui kao
pristupna taka GPRS mree prema vanjskim mreama.
Gs interfejs spaja baze podataka u MSC/VLR-u sa SGSN-om, koji ne ukljuuje
prenos korisnikih podataka. Funkcionalnost Gs interfejsa implementira BSSAP+
(engl. Base StationSystem Application Part +).
Ostali interfejsi u GPRS-u su:
Ga - interfejs izmeu GSN vorova (GGSN, SGSN) i gateway-a za naplatu (engl.
Charging Gateway, CG),
Gc - interfejs izmeu GGSN-a i HLR-a,
Gr - interfejs izmeu SGSN-a i HLR-a,
Gf - interfejs izmeu SGSN-a i EIR-a (engl. Equipment Identity Register).
19. Teleservisi
Najvanije kategorije teleservisa su govor, SMS, pristup MHS-u (engl. Message
Handling System), videotekst, teletekst i faks transfer.
Glasovni servisi
Dva osnovna teleservisa se izdvajaju u ovoj kategoriji: redovni telefonski servis
(TS11) i servis za hitne sluajeve (TS12). Za emitovanje digitalno kodiranih
govornih signala, oba servisa koriste dvosmjernu, simetrinu, full-duplex takataka vezu, koja se uspostavlja na zahtjev korisnika.

 Faksiranje (engl. Fax transmission)

Faks servis (TS61) spada u transparentne servise zato to se koristi transparentni
osnovni servis za prenos podataka. Mreni operater takoer ima mogunost da
implementira ovaj servis na netransparentnom osnovnom servisu kako bi
poboljao kvalitet prenosa. TS61 se prenosi putem saobraajnog kanala koji se
uglavnom koristi za prenos faksa ili glasa.
SMS
Drugi teleservis kojem je dodijeljen prioritet u strategiji implementacije servisa i
koji je sada veoma uspjean, je mogunost prijema ili slanja kratkih poruka na
mobilnu stanicu, odnosno SMS servis TS21 i TS22. Za SMS, mreni operater treba
da uspostavi servisni centar koji e prihvatati kratke poruke iz fiksne mree i
procesirati ih za arhiviranje, te prosljeivanje prema mobilnom korisniku.
20. Dopunski servisi, servisi faze 1
Dopunski servisi u GSM-u odgovaraju dopunskim servisima u ISDN mrei u
pogledu servisnih operacija i karakteristika. Jedino se mogu koristiti zajedno sa
teleservisima, odnosno oni modificiraju ili dopunjavaju funkcionalnost GSM
telekomunikacijskih servisa (osnovnog ili teleservisa). Osim unaprijeene mrene
organizacije, uvoenje velikog broja dopunskih servisa slinih ISDN je u stvari
glavno obiljeje GSM faze 2.
Dopunski servisi Faze 1
U prvoj fazi GSM-a, definisan je samo mali dio dopunskih servisa koji se odnose
na prosljeivanje poziva i ograniavanje poziva. Razlikuje se nekoliko varijacija:
neuslovno prosljeivanje poziva (engl. Call Forward Unconditional, CFU), gdje su
svi pozivi preusmjereni, uslovno prosljeivanje poziva, gdje se pozivi prosljeuju
samo u odreenim uslovima, kao npr. kada je MS zauzeta (engl. Call Forward
Busy, CFB) ili nedostupna (engl. Call Forward No Reply, CFNR) zbog toga to je
iskljuena ili zato to je izvan dostupne mree pokrivanja. Uvedeni su i dopunski
servisi za zabranu dolaznih ili odlaznih poziva, pri emu svi dolazni ili odlazni
pozivi mogu biti zabranjeni (engl. Barring of All Outgoing Calls, BAOC), mogu se
zabraniti samo dolazni meunarodni pozivi (engl. Barring of All International
Calls, BOIC), ili se mogu zabraniti dolazni pozivi koji se naplauju, kao to su
pozivi za MS koji je u roaming-u izvan matine mree (engl. Barr Incoming Calls
when Roaming, BIC-Roam).
22. Dopunski servisi faze 2
U fazi 2 dodani su neki od dopunskih servisa kao to su poziv na ekanju (engl.
Call Waiting, CW) ili zadravanje poziva (HOLD). Dva vrlo vana dopunska servisa
su konferencijski poziv (CONF) koji omoguava interkonekciju sa vie pretplatnika
samo jednim pozivom i preusmjeravanje poziva (engl. Call Transfer, CT) koje

omoguava da se poziv preusmjeri na treu osobu. Prezentacija broja (engl.

Calling Line Identification Presentation, CLIP) dozvoljava da se MSISDN broj
pozivatelja pojavi na ekranu pozivanog, ali pozivatelj ovo moe sprijeiti
aktiviranjem dopunskog servisa ograniavanje prezentacije broja (engl. Calling
Line Identification Restriction, CLIR) u sluaju kada pozivatelj ne eli da otkriva
broj s kojeg poziva. Sa COLP (engl. Connected Line Identification Presentation)
dopunskim servisom pozivatelj moe traiti prikazivanje dobijenog prikljuka, ali
pozivana strana moe sprijeiti ovaj prikaz koristei COLR (engl. Connected Line
Identifiaction Restriction) servis. Zahtjev za obraunavanjem cijene servisa se
takoer nudi u okviru dopunskih servisa, kao i REVC (engl. Reverse Charging) koji
omoguava pozivanoj strani da preuzme naplatu tog poziva.
23. Mobilni internet i MMS
Mobilni Internet
Poetkom ovog vijeka, veina mobilnih ureaja je bila opremljena softverom za
pristup informacionim servisima putem Interneta. Pristup Internetu mogue je
ostvariti i putem mobilnih ureaja kao to su mobilni telefoni, PDA (engl. Personal
Data Assistent) ureaji, igrake konzole, laptop raunari i dr. portabilni ureaji.
Meutim, u poreenju sa klasinim fiksnim pristupom, mobilni pristup Internetu
ima nedostatke, kao to su:
Veliina displeja mobilnih telefona je veoma mala to moe da predstavlja
problem pri prikazivanju teksta i grafike standardiziranih za dimenzije
kompjuterskog monitora,
Mala veliina tastature,
Ne postoji mogunost istovremenog prikaza vie prozora,
U zavisnosti od mogunosti ureaja mogui su problemi pri prikazivanju videa,
itd.
Protokol za beine aplikacije (engl. Wireless Aplication Protocol, WAP) i i-Mode su
standardi koji se koriste za mobilni Internet pristup. WAP je u sutini skup
protokola za pristup Internetu optimizovan za veze malog propusnog opsega i
ureaja sa sporim procesorima, skromnom memorijom i malim ekranom. i-Mode
predstavlja beini protokol za pristup Internetu razvijen u Japanu, koji polako ali
sigurno postaje konkurentan sa WAP-om.
MMS
MMS predstavlja servis za slanje/primanje poruka vie razliitih medija ukljuujui
kombinacije teksta, zvuka, slike, animacije i videa od/ka MMS kompatibilnim
mobilnim stanicama kao i fiksnim terminalima. SMS je bio veoma uspjean servis
u 2G mobilnim mreama. Razvoj 2.5G i 3G mrea je omoguio i razvoj novih
servisa, kao i bolju konvergenciju sa postojeim servisima za Internet korisnike na
osnovu ega je od strane 3GPP i WAP Foruma dizajniran MMS servis. MMS
omoguava razmjenu multimedijalnih poruka u scenariju razmjene ovjek-ovjek i

maina-ovjek. U poreenju sa SMS i EMS (engl. Enhaced Messaging Service)

poruke u MMS okruenju su sastavljene od multimedijalnih elemenata to
omoguava kombinacije teksta, zvuka i slike istovremeno.
Da bi mrea podrala MMS potrebno je uvesti nove mrene elemente kao to su
MMS Relay/Server (smjetanje i upravljanje dolazeim i odlazeim porukama i
prenos poruka izmeu razliitih sistema), MMS korisniki agent (engl. MMS User
Agent) (kreiranje, slanje, pregled i pronalaenje multime dijalnih poruka) i MMS
korisnika baza podataka MMS User-Database (baza podataka sa informacijama
vezanim za korisnike kao to su pretplata i konfiguracija).
24. Interaktivne igre
Igre su takoer jedna od vanih aplikacija u 3G. Igre su takoe jedna od vanih
aplikacija u 3G. Ekran malih dimenzija i ograniene mogunosti ulaznih ureaja u
mnogome ograniavaju ove aplikacije. U interesu operatora su naroito mrene
igre gdje vie igraa u mrei igraju jedni protiv drugih. Sa poveanjem brzina
prenosa raste i interaktivnost. Jedno od najjednostavnijih poboljanja je
omoguavanje igraima da svoje najbolje rezultate prikau na Internetu i tako
ponu da se takmie sa ostalim igraima. Igre su uglavnom zasnovane na
zajednikoj platformi (npr. Java) tako da mogu lako da se prenose na razliite
mobilne terminalne ureaje. Vanost igara u mobilnoj industriji nije za
podcjenjivanje. Veliki broj korisnika, naroito kada su u pitanju mladi ljudi, bira
mobilne terminalne ureaje ba na osnovu rekreacionih servisa koje oni mogu da
obezbjede.
25. Mobilna TV i video streaming
Mobilna TV omoguava korisniku personalizovanu, interaktivnu TV sa sadrajem
posebno prilagoenim mobilnom ureaju. Pored mobilnosti, mobilna TV prua i
razne druge pogodnosti kao to su video na zahtjev, tradicionalni i TV program
uivo, kao i podcast servise (isporuka sadraja na osnovu pretplate). Streaming
medija generalno, a samim tim i video streaming, predstavlja tehniku prenosa
podataka sa Interneta koja korisniku daje mogunost reprodukcije medija tokom
preuzimanja. Da bi se koristila streaming tehnologija, potrebna su dva servera:
mreni server (engl. Web server) i dodatni streaming server. Streaming server je
namijenjen za skladitenje i slanje medijskih sadraja.
27. IMS integrisanje razliitih servisa
Iako su veliki proizvoai telekomunikacione opreme i operatori zainteresirani za
razvoj odreenih multimedijalnih servisa, oni nastoje da se ne ogranie iskljuivo
na te servise. Naime, operatori ele da implementiraju i servise koje su razvile
neke druge kompanije (tzv. third parties), te da ih kombinuju i integriu sa ve
postojeim servisima i tako obezbijede nove, atraktivne kombinacije svojim
korisnicima. Osnovna prednost ovog pristupa je smanjenje trokova i
omoguavanje jeftinijih usluga za korisnike, budui da operatori vie nisu

iskljuivo ogranieni na usluge koje je razvio njihov proizvoa opreme, nego

mogu koristiti usluge treih strana zahvaljujui standardno definiranim
interfejsima unutar IMS-a.
Od samog poetka IMS je imao sljedee ciljeve: kombinovanje najsavremenijih
trendova u tehnologiji, ostvarivanje paradigme o mobilnom Internetu i kreiranje
zajednike platforme za razvoj razliitih multimedijalnih servisa. Osnovni cilj IMSa nije da obezbijedi nove servise, ve da prui korisnicima sve, kako aktuelne
tako i budue Internet servise. U skladu sa navedenim ciljevima, IMS obezbjeuje
da se multimedijalne sesije odvijaju ravnopravno izmeu dva IMS korisnika,
jednog IMS i jednog Internet korisnika ili pak izmeu dva Internet korisnika, a da
su pri tome realizovane koritenjem istih Internet protokola.
28. IMS QoS i charging
QoS
Uvoenjem QoS-a u okviru IMS-a je eliminisan nedostatak PS domena koji
funkcionie na tzv. principu najboljeg pokuaja (engl. best effort) i u skladu sa
tim ne garantuje korisniku vrijednost protoka koji e imati na raspolaganju tokom
uspostavljene konekcije, niti maksimalnu vrijednost kanjenja koje se javlja pri
prenosu paketa. Na taj nain, nekonzistentnost kvaliteta konekcije koji je posebno
bitan u sluaju multimedijalnih servisa koji se realizuju u realnom vremenu
uzrokuje povremene probleme ili pak dovodi do potpune nemogunosti koritenja
servisa. Nasuprot tome, IMS brine o sinhronizaciji uspostavljene sesije i odrava
zahtijevani QoS ime se korisnicima omoguava koritenje odgovarajuih
multimedijalnih servisa.
Tarifiranje (engl. Charging)
Tarifiranje u okviru IMS-a uvodi novine u pogledu adekvatnog naplaivanja
multimedijalnih sesija. Prije uvoenja IMS-a, prilikom tarifiranja servisa, 3G
operatori nisu mogli da razlikuju kojem servisu pripadaju podaci koji se prenose,
pa se u skladu s tim nametao princip tarifiranja na osnovu prenesenog broja
bajta. IMS omoguava operatorima da imaju uvid u to koji tip servisa korisnik
aktivira i da u skladu sa tim primjenjuju adekvatne metode tarifiranja. Operator
moe primjenjivati fiksnu tarifu pri prenosu tekstualnih poruka bez obzira na
njihovu duinu, tarifirati multimedijalne servise na bazi trajanja sesije i
primijenjenog QoS-a ili mogu implementirati posebno kreirane poslovne modele
tarifiranja. Sutina je da koncept tarifiranja kakav obezbjeuje IMS donosi
izuzetne pogodnosti kako korisnicima tako i operaterima.
29. Arhitektura IMS-a
U generalnoj IMS arhitekturi, 3GPP standardizira funkcije, ali ne i vorove (engl.
nodes). Openito se moe rei da IMS arhitektura predstavlja skup funkcija
povezanih standardiziranim interfejsima. Arhitektura IMS-a se moe posmatrati

kao skup logikih funkcija koje mogu biti podijeljene u tri sloja: aplikacijski sloj,
kontrolni sloj i transportni sloj.

Sposobnost odvajanja medijskih sadraja od signalnih funkcija kod IMS

arhitekture omoguena je posebnim elementom koji se naziva softswitch.
Softswitch predstavlja posebno dizajniran kontroler koji se pokree na
uobiajenom raunaru/serveru i elementima poput PSTN-IP gateway-a, media
servera i razliitih krajnjih ureaja bazinih na IP-u. Softswitch integrie PSTN i IP
mrene arhitekture, premoavajui tehnoloke razlike u preuzimanju i kontroli
poziva izmeu ovih razliitih mrenih koncepcija.
30. Uspostavljanje CS i PS poziva u UMTS-u
Da bi se uspostavila CS ili PS konekcija, mobilni ureaj mora kontaktirati mreu i
zatraiti uspostavljanje sesije. U prvom koraku, mobilni ureaj izvrava RRC
proceduru za uspostavu konekcije (engl. RRC Connection Setup) kako bi
uspostavio signalnu konekciju. Cilj ove procedure je uspostava privremenog radio
kanala koji moe biti koriten za signalizaciju izmeu mobilnog ureaja, RNC-a i
vora jezgra mree. RNC moe izabrati da dodijeli namjenski kanal (Cell-DCH
stanje) ili da koristi FACH kanal (Cell-FACH stanje) za uzastopnu razmjenu poruka.
31. Arhitektura UMTS (verzija 99)
UMTS (engl. Universal Mobile Telecommunication System) mrea se sastoji od tri
domene koje su u meusobno interakciji. Te domene su: jezgro mree (engl.
CoreNetwork, CN), radio pristupna mrea (engl. UMTS Terrestrial Radio Access
Network, UTRAN) i korisnika oprema (engl. User Equipment, UE). Na slici 1.1 je
prikazana osnovna arhitektura UMTS sistema specificirana u Izdanju 99.

32. Arhitektura UMTS (verzija 5) Valjda je ovo odgovor :D

U nastavku e se ukratko opisati nove i nadograene komponente UMTS
arhitekture uvedene nakon Izdanja 99. Slika 1.2 prikazuje poziciju HSS-a i MSC
servera, koji predstavljaju kljune gradivne blokove u arhitekturi specificiranoj u
izdanjima poslije Izdanja 99. (G)MSC server i odgovarajui CS-MGW mogu biti
realizovani kao jedan vor. Boldirane linije predstavljaju interfejse koji podravaju
korisniki saobraaj, dok isprekidane linije predstavljaju interfejse koji podravaju
signalizaciju, pri emu mrea ispod njih (SS7 (engl. SignallingSystem No. 7) ili IP)
moe obezbjediti stvarne signalizacijske linkove. to se tie PS domene za SGSN i
GGSN vorove uvedene su samo neznatne promjene.
33. Logike funkcije HSS-a u UMTS-u
HSS je glavna korisnika baza podataka koja sadri pretplatnike informacije
neophodne za upravljanje pozivima/sesijama, identifikacijske informacije
(identifikatori i adresne informacije), sigurnosne informacije (informacije za
autentikaciju i autorizaciju), informacije neophodne za registraciju korisnika, te
informacije o korisnikom profilu.
Pored toga, HSS generie USI (engl. User Security Information) informaciju
neophodnu za zajedniku autentikaciju, provjeru integriteta podataka i ifriranje.
Na osnovu USI vrijednosti HSS podrava CC (engl. Call Control) i SM (engl.
Session Management) entitete CS i PS domene. Takoer, HSS podrava sljedee
funkcionalnosti:
IP-multimedijalne funkcionalnosti nezavisne od pristupne mrea za podrku IMS
(engl. Internet Protocol Multimedia Subsystem) kontrolnim funkcijama koje
omoguavaju koritenje IMS baziranih servisa,
HLR/AuC podskup funkcionalnosti koje zahtijeva PS domena,

 HLR/AuC podskup funkcionalnosti koje zahtijeva CS domena kako bi se

korisnicima omoguio pristup ovoj domeni ili podrao roaming prema GSM/UMTS
baziranoj CS domeni.
34. Arhitektura E-UTRAN-a
E-UTRAN donosi pojednostavljenje pristupne mree jer ukljuuje samo e-NodeB
vorove. Kako se izostavlja vor za upravljanje (engl. Radio Network Controler,
RNC), jedan dio njegovih funkcionalnosti prebaen je u EPC (tanije S-GW (engl.
Serving Gateway)), ali veina njih se prebacuje u eNB. eNB je zaduen za radio
slanje i prijem podataka od strane korisnike opreme u jednoj ili vie elija. Na
slici 2.2 je prikazana arhitektura E-UTRAN-a.

Sa mrene strane, svaki od eNB-ova moe biti zaduen za upravljanje vie elija.
Integracija funkcija radio kontrolera u eNB vor omoguava blisku interakciju
izmeu razliitih nivoa protokola radio pristupne mree to smanjunje kanjenje i
poveava efikasnost. Ovako distribuirana kontrola eliminie potrebu za visokom
dostupnou, radio kontrolerima visoke procesne moi to u konanici smanjuje
trokove. Takoer, u sluaju pada jednog od eNB vorova ostali mogu nastaviti
obavljanje kontrolnih funkcija, dok to prije nije bilo mogue jer je RNC sam
obavljao sve kontrolne funkcije. Pored toga, LTE ne podrava meki handover
(engl. Soft Handover) tako da nema potrebe za kontrolnim vorom u pristupnoj
mrei. Posljedica toga je to to prilikom kretanja korisnika mrea mora prenijeti
sve informacije vezane za UE od jednog eNB-a do drugog. Zbog toga X2 interfejs
sadri mehanizme za spreavanje gubitaka podataka tokom handover-a.
35. Arhitektura 2G/3G sa mobilnou kod LTE (valjda je to isto kao
arhitektura za interakciju sa 2G/3G pristupom)

EPC

Na slici 2.7 je prikazana interakcija EPC-a sa 2G/3G PC vorovima. Ovo je sluaj

mobilnosti terminala izmeu E-UTRAN elija, sa jedne, i 3G/UTRAN ili 2G/GERAN
(engl. GSM EDGE Radio Access Network) sa druge strane za vrijeme aktivne
sesije.

EPC arhitektura za interakciju sa 2G/3G vorovima u sluaju kretanja korisnika

2G/3G mobilna arhitektura EPC jezgra uvodi dva nova interfejsa S3 i S4. Uloga S3
interfejsa je razmjena korisnikih i informacija o nosiocu izmeu SGSN-a i MME-a
za vrijeme kretanja terminala kroz razliite pristupne mree. S4 interfejs je
povezan sa korisnikom ravni. On podrava paketski prenos izmeu SGSN-a i SGW-a koji ima ulogu MAP-a (engl. Mobility Anchor Point) u EPC arhitekturi. Iz ugla
SGSN-a, S-GW ima vrlo slinu ulogu kao i GGSN vor. Zbog ovoga je S4 baziran
na Gn interfejsu koji se koristi izmeu SGSN-a i GGSN-a vorova u 2G/3G
paketskom jezgru.
36. EPC roaming arhitektura u sluaju rutiranja saobraaja preko
posjeene mree
Rutiranje korisnikih paketa moe biti prilino neefikasno u pogledu cijene i
mrenih resursa, jer P-GW domae mree, a i posjeeni S-GW mogu biti
meusobno jako udaljeni. Zbog ovoga 3GPP standard, u cilju optimizacije,
dozvoljava rutiranje saobraaja preko posjeenog P-GW. Na slici 2.4 je prikazana
roaming arhitektura u sluaju rutiranja saobraaja preko domae mree.

Ovo ima mnoge prednosti za javni Internet pristup, poto rutiranje ka domaoj
mrei ne koristi krajnjem korisniku, a posebno u sluaju IMS komunikacije izmeu
korisnika u roaming-u i pretplatnika posjeene mree. Za ovu IMS komunikaciju,
lokalnim rutiranjem (local breakout) se izbjegava kruenje podataka kroz P-GW
matine mree.
37. EPC roaming arhitektura u sluaju rutiranja saobraaja preko
domae mree
LTE sistem, kao i sistemi prethodnih generacija, podrava roaming, odnosno
omoguava pretplatnicima da se konektuju na mreu drugog operatora. Korisnik
u roaming-u je tada konektovan na E-UTRAN, MME i S-GW posjeene LTE mree
(mrea b), to se moe vidjeti na slici 2.3. Zahvaljujui signalizaciji kojom
upravlja MME i rutiranju korisnike ravni kroz S-GW, posjeena mrea je u stanju
da poalje informacije o naplati matinom operatoru (domaa mrea a), koje
zavise od prenesene koliine podataka i QoS-a. Kako korisnik nije pretplatnik
posjeene mree, potrebno je povezati MME posjeene mree sa HSS-om domae
mree kako bi se pronale odgovarajue informacije o pretplatniku potrebne za
zatitu i autentifikaciju.

U roaming arhitekturi, komunikaciona putanja ide kroz matini P-GW radi

primjene pravila politike i naplate u domaoj mrei na osnovu podataka o
korisniku. Ukratko, posjeena mrea obezbjeuje povezanost (to ukljuuje
osnovne signalizacione procedure posjeenog MME-a, uz podrku matinog HSSa), dok domaa mrea i dalje obezbjeuje pristup eksternim mreama, ukljuujui
IMS bazirane servise. Poziv je i dalje vezan za matini P-GW i ovakav nain
rutiranja saobraaja se naziva home routed traffic. Na slici 2.3 je prikazana EPC
roaming arhitektura u sluaju rutiranja saobraaja preko domae mree.
38. Protokoli korisnike ravni
Iz perspektive beinih mrea, ukljuujui i jezgro i pristupni dio, korisnika ravan
pored korisnikih podataka kao to su govorni paketi ili Web sadraj, ukljuuje i
signalizaciju za aplikacijske servise kao su SIP (engl. Session Initiation Protocol) ili
RTCP (engl. Real-time Transport Control Protocol). Na slici 4.1 je prikazana end-toend korisnika ravan od terminala do aplikacijskog servera.

Signalizacija visokog nivoa, u vidu kontrolnih informacija aplikacijskog sloja se

prenosi preko korisnike ravni. Aplikacijski sloj, prikazan kao terminal i aplikacijski
server, je zasnovan na IP prenosu. Paketi aplikacijskog nivoa se rutiraju kroz
gateway paketskog jezgra prije dolaska na destinaciju.
Aplikacijski sloj moe ukljuivati veliki broj protokola kao to su end-to-end
transportni protokoli (TCP, UDP (engl. User Datagram Protocol)) i RTP (engl. RealTime Transport Protocol) za prenos korisnikih podataka, kao i aplikacione
signalizacione protokole (SIP, SDP (engl. Session Description Protocol), RTCP itd.).
39. NAS protokoli u LTE-u
Model NAS protokola za GSM (engl. Global System for Mobile Communications)
vai i za e-UMTS (engl. Enhanced Universal Mobile Telecommunication System).
Model NAS protokola obuhvata dvije oblasti: AS (engl. Access Stratum) i NAS. AS

odgovara funkcijama povezanim sa radio interfejsom. Ipak ovaj model nije

ogranien na pristupnu mreu i radio dio terminala poto zahtijeva i posebnu
podrku jezgra mree. Glavne funkcije AS-a su:
Upravljanje radio nosiocem - Alokacija radio nosioca, uspostavljanje,
modifikacija i oslobaanje,
Obrada radio kanala - Kodiranje i modulacija kanala,
ifriranje - Uvoenje ifriranja i izbor zatitnog algoritma su u nadlenosti NASa,
Handover.
Za razliku od AS-a, NAS odgovara funkcijama i procedurama koje su potpuno
nezavisne od pristupne tehnologije. Ovo procedure ukljuuju:
Upravljanje sesijom - Ukljuuje uspostavljanje, modifikaciju i raskidanje veze,
kao i pregovaranje o QoS parametrima,
Upravljanje pretplatnicima - Odnosi se na upravljanje korisnikim podacima i
procedurama koje su vezane za pretplatnike,
Upravljanje sigurnou - Autentifikacija korisnik-mrea i uvoenje ifriranja,
Naplata.
40. X2 interfejs (kontrolna i korisnika ravan)
X2 interfejs kontrolne ravni
X2-C je signalizacioni interfejs koji podrava skup funkcija i procedura izmeu
eNodeB vorova. Postoji veoma mali broj X2-C procedura i one se sve odnose na
mobilnost korisnika izmeu eNodeB-ova. Osnovna uloga ovih procedura je
razmjena informacija vezanih za korisnika izmeu vorova (alocirani nosioci,
zatita, itd.). Pored ovoga, X2-C interfejs predlae upotrebu Load Indicator
procedure ija je svrha da omogui eNodeB-u da obavjesti susjedne eNodeB-ove
o njegovom optereenju. Cilj ove procedure je da prui podrku za upravljanje
load-balancing-om ili da optimizira handover procedure.
Za pouzdan prenos signalizacije, kao i S1-C, X2-C interfejs koristi SCTP (engl.
Stream Control Transmission Protocol) protokol koji se prenosi preko IP protokola.
X2 interfejs korisnike ravni
Zadatak X2-U interfejsa je da prenosi pakete korisnikih podataka izmeu
eNodeB vorova. Interfejs se koristi samo u odreenom periodu vremena, kada se
terminal pomjera od jednog ka drugom eNodeB-u, i omoguava prosljeivanje
buffer-ovanih paketa podataka. X2-U interfejs koristi isti GTP protokol tuneliranja
kao i S1-U interfejs. Struktura protokola za X2-U je ista i kod S1-U.
41. LTE protokol stack na S1 i X2 interfejsima
Osnovni mreni E-UTRAN interfejsi su X2 i S1 interfejsi. Slino 3G/UTRAN modelu
mrenog interfejsa, E-UTRAN model je sastavljen od dva osnovna dijela:

 Radio mrenog sloja - Obuhvata gornje slojeve protokola interfejsa i

Transportnog mrenog sloja - Odnosi se na nain na koji se prenose podaci
radio sloja.
X2 i S1 interfejsi su takoer podijeljeni na korisniku i kontrolnu ravan. Slika 3.1
prikazuje E-UTRAN model mrenih interfejsa.

42. Arhitektura LTE sistema (EPS elementi)

Stvarna mrea zasnovana na LTE/SAE tehnologiji ini evoluirani paketski sistem
(engl. Evolved Packet System, EPS). EPS obezbjeuje korisnicima IP konektivnost
kako bi mogli pristupiti Internetu i drugim paketskim mreama, te koristiti servise
kao to su VoIP (engl. Voice over IP). EPS nosilac je obino vezan sa QoS-om
(engl. Quality of Service). Mogue je uspostaviti vie nosilaca za korisnika kako bi
se obezbijedile konekcije razliitog QoS-a prema razliitim paketskim mreama.
Na slici 2.1 je dat prikaz arhitekture EPS mree ukljuujui mrene elemente i
standardizirane interfejse.

EPS se sastoji od evoluirane UMTS zemaljske radio pristupne mree (engl.

Evolved UMTS Terrestrial Radio Access Network, E-UTRAN) i evoluirane paketske
jezgrene mree (engl. Evolved Packet Core, EPC). Dok se jezgro mree sastoji od

vie logikih vorova, pristupna mrea se sastoji samo od jednog vora e-NodeB
(eNB) i obavlja sve radio funkcije za aktivne terminale (engl. User Equipment,
UE). EPC prua pristup prema vanjskim podatkovnim mreama (npr. Internet) i
operatorskim servisima (npr. MMS (engl. Multimedia Messaging Service)), te
upravlja funkcijama vezanim za sigurnost (autentifikacija, dodjela sigurnosnih
kljueva), pretplatnike informacije, naplatu i mobilnost prema drugim pristupnim
mreama, te prati mobilnost neaktivnih terminala.
Izmeu EPC-a i E-UTRAN-a nalazi se S1 interfejs, dok su eNB vorovi povezani
preko X2 interfejsa. EPS podrava iskljuivo paketsku domenu (PS). Servisi koji
tradicionalno koriste komutaciju kanala (engl. Circuit Switched, CS) prenose se
takoer preko PS nosioca.