175

A. HRKOVI i sur.: Kemijski sastav Livanjskog i Travnikog sira, Mljekarstvo 61 (2), 175-181 (2011)

Struni rad - Professional paper

UDK: 637.3563

Utjecaj kemijskog sastava ovjeg mlijeka na kemijski sastav

Livanjskog i Travnikog sira
Amina Hrkovi1*, Aida Hodi1, Zlatan Sari2, Muhidin Hamamdi1,
Mensur Vegara3, Ermin alji1, Eva Juhas-Pai1
Veterinarski fakultet Sarajevo, Zmaja od Bosne 90,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
2
Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo, Zmaja od Bosne 8,
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
3
University of Life Sciences, Aas, Norwey
1

Prispjelo - Received: 17.09.2010.

Prihvaeno - Accepted: 04.05.2011.
Saetak

Bosna i Hercegovina ima viestoljetnu tradiciju u obiteljskoj proizvodnji mlijenih proizvoda
meu kojima dominiraju 2 do 3 vrste sireva. Poznati mlijeni proizvodi u BiH su autohtoni Livanjski
i Travniki sir koji pripadaju skupini sireva proizvedenih od sirovog termiki neobraenog ovjeg mlijeka. Cilj je ovog rada utvrivanje utjecaja odreenih parametara sastava mlijeka na kemijski sastav
autohtonih sireva - Livanjskog i Travnikog. Za ispitivanje su odabrana dva proizvoaa sa dva razliita
lokaliteta (Livno i Travnik) u razdoblju ljetne ispae ovaca. Istraivanjem je bilo obuhvaeno 117 ovaca
(Livno 57 ovaca, Travnik 60 ovaca). Mlijeku za sirenje odreen je udjel masti, proteina i laktoze. Od
dobivenog sira uzeto je 6 uzoraka: 3 uzorka Livanjskog i 3 uzorka Travnikog sira, odnosno po jedan za
svaki termin uzorkovanja. U siru je utvrivan udjel suhe tvari, vode, masti, masti u suhoj tvari i kiselost
(pH vrijednost), a potom je utvrena korelacija izmeu udjela sastojaka mlijeka i udjela sastojaka sira.
Rezultati naih ispitivanja pokazali su da sirevi proizvedeni u domainstvima imaju razliita svojstva.
Najei uzrok toj pojavi je nestandardna proizvodnja, koja se ogleda u razliitom kemijskom sastavu,
nainu proizvodnje, uvjetima skladitenja i zrenja. Udjel masti i proteina u mlijeku ovaca na podruju
Travnika varirao je s razdobljima uzorkovanja, a to se moe dovesti u vezu kako s ve spomenutom
ishranom tako i sa stadijem laktacije. Istovremeno se udjel proteina uglavnom smanjivao idui prema
kraju laktacijskog razdoblja, dok se udjel laktoze pokazao kao najstabilniji parametar mlijeka. U uzorcima oba ispitivana sira utvren je neto vei udjel vode u odnosu na uobiajene vrijednosti za ova
dva autohtona sira, dok je udio mlijene masti i suhe tvari varirao s razdobljima uzorkovanja. Variranja
pojedinih parametara kemijskog sastava ispitivanih uzoraka Livanjskog i Travnikog sira, kao i njihova
korelacija s parametrima sastava mlijeka, posljedica je prije svega promjenjivog kemijskog sastava
mlijeka kao osnovne sirovine i/ili znaajnih varijacija u tehnologiji, to je moglo utjecati na sposobnost
mlijeka za sirenje, odnosno na enzimatske procese koji se odvijaju tijekom sirenja, ali i zrenja sira.

Kljune rijei: ovje mlijeko, Livanjski i Travniki sir, kemijski sastav, korelacijski faktori

Uvod

Proizvodnja autohtonih sireva u Bosni i Hercegovini neorganizirana je i koliinski varijabilna, te je
esto prati niska i neujednaena kvaliteta mlijeka i
sira. Autohtona proizvodnja sireva je i pored relativ-

no malog obujma proizvodnje vrlo znaajna, jer se

na taj nain osigurava velika raznovrsnost u okviru
skupine sireva. Proizvodnja i potronja ovih proizvoda dobrim dijelom odvija se u malim seoskim domainstvima, koja u novije vrijeme sve tee opstaju u
konkurenciji s industrijskom proizvodnjom istih. U

*Corresponding author/Dopisni autor: E-mail: aminahrkovic@hotmail.com

176

A. HRKOVI i sur.: Kemijski sastav Livanjskog i Travnikog sira, Mljekarstvo 61 (2), 175-181 (2011)

uvjetima sve vee industrijalizacije proizvodnje hrane, autohtoni sirevi postaju znaajan segment u ouvanju ne samo tradicije, ve i ekonomskog razvoja
datih podruja. Posebno mjesto meu BiH autohtonim sirevima zauzimaju Livanjski i Travniki sir, koji
pripadaju sirevima proizvedenim od sirovog termiki
neobraenog ovjeg mlijeka. Sirevi dobiveni od ovjeg mlijeka imaju poseban okus i miris koji je vrlo
razliit od mirisa i okusa sireva od kravljeg mlijeka,
jer se sadrajne razlike ovjeg i kravljeg mlijeka najvie odnose na proteine i mast, to kao posljedicu ima
pojavu razlika u senzorskim svojstvima (K atsiari i
Voutsinas, 1994). Proizvodnja kvalitetnog ovjeg
sira ne ovisi samo o njegovom makrosastavu, ve i o
prisutnosti pojedinih sastojaka kao to su masne kiseline, kazein, albumini i globulini (Antunac, 2004).
Generalno gledajui, veoma je teko standardizirati
sir proizveden od ovjeg mlijeka ija je proizvodnja
i dalje bazirana na tradicionalnim metodama proizvodnje i gdje se uobiajeno koristi nepasterizirano
mlijeko. Stoga je cilj ovog rada bio ispitivanje utjecaja odreenih parametara kemijskog sastava mlijeka
na kemijski sastav autohtonog Livanjskog i Travnikog sira. Specifina svojstva Livanjskog i Travnikog
sira proizilaze iz svojstava mlijeka ovce pramenke,
dobivenog u uvjetima specifinog planinskog biljnog
pokrivaa i klimatskih prilika. Razliitosti u uvjetima

proizvodnje i prerade mlijeka prouzrokovale su razlike, kako glede kemijskog sastava sireva, njihovih
fizikih i senzorskih osobina, tako i mikroflore koja
se razvija u sirevima proizvedenim na tradicionalan
nain. Otuda interes i ogroman znaaj revitalizacije
proizvodnje ovih sireva, posebno u uvjetima postojane navike u njihovoj potronji, te izraenog interesa i
mogunosti izvoza.

Materijal i metode

Istraivano je mlijeko ovaca pramenki u razdoblju ljetne ispae. Ovce su bile oznaene odgovarajuim brojem une markice na osnovu kojih je
vreno uzorkovanje mlijeka uvijek od istih ivotinja
kroz mjesene intervale (srpanj, kolovoz i rujan).
Ukupno je istraivanjem bilo obuhvaeno 117 ovaca
(Livno 57 ovaca, Travnik 60 ovaca). Pri odabiru proizvoaa determinirajui faktor bila je tradicionalna
(autohtona) tehnologija proizvodnje. Odabrana su
dva proizvoaa, jedan s podruja Livna (selo Guber, radni naziv Livno) i jedan s podruja Vlaia
(selo Mudrike, radni naziv Travnik). U mlijeku
su odreeni udjel mlijene masti, proteina i laktoze
metodom infracrvene spektrofotometrije (MILCOSCAN 104, Type 199000 Foss Electric, Denmark).

Grafikon 1. Udjel mlijene masti (%) u mlijeku ovaca

Sve vrijednosti predstavljaju x Sx, a oznake I, II, III predstavljaju razdoblja uzorkovanja: srpanj, kolovoz i rujan: a, b = vrijednosti
unutar jednog podruja uzorkovanja koje imaju razliito slovo statistiki su znaajne (p<0,05). * = statistiki znaajna razlika (p<0,05)
izmeu istih razdoblja uzorkovanja razliitih podruja

A. HRKOVI i sur.: Kemijski sastav Livanjskog i Travnikog sira, Mljekarstvo 61 (2), 175-181 (2011)

177

Grafikon 2. Udjel laktoze (%) u mlijeku ovaca

Sve vrijednosti predstavljaju x Sx, a oznake I, II, III predstavljaju razdoblja uzorkovanja: srpanj, kolovoz i rujan: a, b = vrijednosti
unutar jednog podruja uzorkovanja koje imaju razliito slovo statistiki su znaajne (p<0,05). * = statistiki znaajna razlika (p<0,05)
izmeu istih razdoblja uzorkovanja razliitih podruja

Za proizvodnju Livanjskog i Travnikog sira koriteno je zbirno mlijeko ovaca. Od mlijeka od kojeg su
uzeti uzorci proizveden je sir koji je analiziran nakon
90 dana zrenja u izvornim ambijentalnim uvjetima.
Tako je analizirano ukupno 6 uzoraka sira (po 3 za
Livanjski i po 3 za Travniki sir, odnosno po jedan
za svaki period uzorkovanja ovjeg mlijeka). Analiza uzorka sira obuhvaala je odreivanje kemijskih
karakteristika: suha tvar, vlaga, mast i pH. Suha tvar
sira odreivana je u sunici suenjem pri 1052 C
(sunica Heraeus) prema IDF standardu 4A, a udjel
masti u siru odreen je metodom po Van Gulik-Gerberu (IDF Satandard 152A). pH sira odreen je pHmetrom Metrohm 632 s pH-ubodnom elektrodom
WTV (pH-elektrode Sem Tix SP). Mjerenje pH
svakog uzorka vreno je 3 puta, te je konani pH
izraunavan kao prosjek triju mjerenja. Statistika
obrada podataka vrena je koritenjem softverskog
paketa/programa SPSS 15.00. Za analizu je koritena sloena analiza varijance AxB (2x3) s ponovljenim
mjerenjem na drugom faktoru. Faktor A predstavlja
podruje (Livno i Travnik), a faktor B vrijeme uzorkovanja (I., II. i III. uzorkovanje). U post hoc usporedbi koritena je Bonfferonijeva metoda. Razlike
su smatrane statistiki znaajnim na razini p<0,05.
Utjecaj parametara mlijeka na kvalitetu sira odreen
je izraunavanjem korelacijskih faktora.

Rezultati i rasprava
Parametri kemijskog sastava mlijeka

Na podruju Travnika u razdoblju II. uzorkovanja ustanovili smo statistiki znaajno niu vrijednost
(p<0,05) u odnosu na druga dva uzorkovanja, a u
razdoblju III. uzorkovanja statistiki znaajnu razliku
u odnosu na isto razdoblje uzorkovanja na podruju
Livna. Usporeujui dobivene vrijednosti za mlijenu mast u odnosu na literaturne, utvrena su odstupanja od veine vrijednosti koje se navode u literaturi. Pri interpretaciji rezultata moramo imati u vidu
da je uzorkovanje mlijeka na oba podruja vreno u
visokim stadijima laktacije. Poznato je da se udjel
masti poveava kako se poveava stadij laktacije,
odnosno prema kraju laktacijskog razdoblja, na to
nam ukazuje i nalaz poveanog udjela mlijene masti
u III uzorkovanju na podruju Travnika. Veina autora (Casoli i sur., 1989; Pulina, 1990; Giaccone i
sur., 1993; Sevi i sur., 2002) takoer navodi da se
s poveanjem redosljeda laktacije u mlijeku europskih pasmina ovaca poveava koncentracija mlijene
masti i proteina. Prema literaturnim podacima, ovce
postiu najveu mlijenost u III. laktaciji (Antunac
i L uka-Havranek, 1999). Antunac i suradnici
(2007) u svojim istraivanjima navode da se s porastom laktacije znaajno poveavala samo koliina

178

A. HRKOVI i sur.: Kemijski sastav Livanjskog i Travnikog sira, Mljekarstvo 61 (2), 175-181 (2011)

Grafikon 3. Udjel proteina (%) u mlijeku ovaca

Sve vrijednosti predstavljaju x Sx, a oznake I, II, III predstavljaju razdoblja uzorkovanja: srpanj, kolovoz i rujan: a, b = vrijednosti
unutar jednog podruja uzorkovanja koje imaju razliito slovo statistiki su znaajne (p<0,05). * = statistiki znaajna razlika (p<0,05)
izmeu istih razdoblja uzorkovanja razliitih podruja

proteina, dok se koliina mlijene masti neznatno

smanjivala. Koliina mlijene masti je najvarijabilniji sastojak mlijeka, to se moe objasniti utjecajem
ostalih izvora varijabilnosti (Antunac i sur., 2007).
Postojanje negativne korelacije izmeu koliine mlijeka i udjela mlijene masti, kao i proteina, ustanovljeno je u pasmina ovaca selekcioniranih na visoku
proizvodnju mlijeka (Pandek i sur., 2005). Na oba
ispitivana podruja utvrdili smo statistiki znaajne
negativne koeficijente korelacije izmeu mlijene
masti i suhe tvari, a statistiki pozitivnu korelaciju
izmeu proteina mlijeka i masti sira (Tablice 3 i 4).

Udjel laktoze u mlijeku ovaca pokazao se kao
vrlo stabilan parametar sa slabom varijabilnou na
podruju Livna (Grafikon 2).

Na podruju Livna u I. uzorkovanju utvrene su
vi

vrijednosti

proteina

odnosu

na

II.

III.

uzorkovanje, ali bez statistike znaajnosti (Grafikon 3). Na

podruju Travnika statistiku znaajnost (p<0,05)
utvrdili smo unutar podruja i izmeu istih razdoblja
uzorkovanja
razli

itih
podru

ja
(
Graf
ikon 3). Antunac i suradnici (2008.) potvrdili su utjecaj munje
na udio mlijene masti u mlijeku, dok isti na udio
proteina i laktoze nije bio znaajan.

Kemijski sastav Livanjskog i Travnikog sira

Pored kvantitativnih promjena na komponentama mlijeka, u siru se tijekom zrenja dogaaju i sloeni biokemijski procesi, pri kojima se pojedini sastojci
znatno mijenjaju i razlau na jednostavnije komponente (Bijeljac i Sari, 2005).

Kemijska analiza uzoraka Livanjskog sira u ovom
radu pokazala je poveane vrijednosti suhe tvari i
vlage u odnosu na prosjene vrijednosti koje navode
Filjak i Dozet (1953, 1996). Meutim, Dozet i
suradnici (1987) navode prosjenu vrijednost udjela
vode Livanjskog sira od 36,09 %, to je puno blie
vrijednostima koje smo mi ustanovili u svojim uzorcima. Udjel masti ispitivanog Livanjskog sira bio je
nii u odnosu na prosjenu vrijednost koju navode
Dozet i suradnici (1987), a blie vrijednostima Filjka i Dozet (1953). pH vrijednost ispitivanih uzoraka Livanjskog sira kretala se u vrijednostima koje
navode Dozet i suradnici (1996).

Srednja vrijednost pH i udjela suhe tvari ispitivanog Travnikog sira nia je u odnosu na do sada
zabiljeene vrijednosti (Dozet i sur., 1996), to
moe imati utjecaj na okus i teksturu sira. Ako do-

179

A. HRKOVI i sur.: Kemijski sastav Livanjskog i Travnikog sira, Mljekarstvo 61 (2), 175-181 (2011)

Tablica 1. Kemijski sastav Livanjskog sira po razdobljima uzorkovanja

Parametri

I. uzorkovanje

II. uzorkovanje

III. uzorkovanje

Suha tvar

64,60

61,73

62,33

Voda

35,40

38,27

37,66

Mast

32,30

31,50

32,00

pH vrijednost

5,28

5,28

5,36

bivene rezultate usporedimo s podacima iz literature

(Dozet i sur., 1996) vidimo da je udjel vode analiziranog sira vei u odnosu na prosjene literaturne
vrijednosti (50,80 %) autohtonog Travnikog sira.
Udjel masti analiziranog Travnikog sira kretao se u
irokom rasponu, ali uporeujui dobivene rezultate
sa srednjim vrijednostima drugih autora vidimo da su
vrijednosti za udjel masti kod I. i III. uzorkovanja u
okviru srednjih vrijednosti, dok je kod II. uzorkovanja utvren znatno vei udjel masti.
Korelacije izmeu parametara mlijeka i sira

Statistiki znaajni negativni koeficijenti korelacije izmeu parametara mlijeka i parametara sira
utvreni su na podruju Livna izmeu udjela masti i
suhe tvari i udjela masti sira, te udjela proteina mlijeka i vode. Pozitivna statistiki znaajna korelacija
utvrena je izmeu udjela laktoze mlijeka i pH sira
te izmeu udjela proteina mlijeka i suhe tvari i masti
sira (Tablica 3).

Ispitujui povezanost parametara mlijeka s parametrima sira za sva tri uzorkovanja na podruju
Travnika utvrena je negativna statistiki znaajna
korelacija udjela mlijene masti sa suhom tvari. Pozitivna korelacija utvrena je izmeu udjela proteina
mlijeka s pH i udjela masti sira. Na istom podruju
utvrena je negativna korelacija udjela laktoze s masti i pH sira. Analiza osnovnih parametara kvalitete mlijeka i sira pokazala je izvjesne varijacije koje
se mogu smatrati prihvatljivim obzirom na utjecaj
brojnih faktora - kvalitetu ishrane, stadij laktacije.
Variranja pojedinih parametara, kvaliteta ispitivanih
uzoraka Livanjskog i Travnikog sira, kao i njihova
korelacija s parametrima mlijeka, moe se tumaiti
kao posljedica prije svega promjenjive kvalitete mlijeka kao osnovne sirovine i/ili znaajnih varijacija u
tehnologiji koji su mogli utjecati na sposobnost mlijeka za sirenje, odnosno na enzimatske procese koji
se odvijaju tijekom sirenja, ali i zrenja sira.

Tablica 2. Kemijski sastav Travnikog sira po razdobljima uzorkovanja

Parametri

I. uzorkovanje

II. uzorkovanje

III. uzorkovanje

Suha tvar

46,58

46,40

43,04

Voda

53,42

53,60

56,96

Mast

25,00

31,25

25,00

pH vrijednost

4,73

5,38

4,85

Tablica 3. Korelacijski faktori (r) i razine znaajnosti izmeu parametara mlijeka i parametara sira ovaca za
sva tri uzorkovanja s podruja Livna
Parametri sira
Parametri mlijeka

Suha tvar

Vlaga

Mast

pH

Mlijena mast

-0,975

0,975

-0,970

0,104

Proteini

0,989

-0, 999

0, 912

-0,273

Laktoza

0,241

-0, 245

0,652

0,842

**p<0,01; *p<0,05

180

A. HRKOVI i sur.: Kemijski sastav Livanjskog i Travnikog sira, Mljekarstvo 61 (2), 175-181 (2011)

Tablica 4. Korelacijski faktori (r) i razine znaajnosti izmeu parametara mlijeka ovaca i parametara sira za
sva tri uzorkovanja s podruja Travnika
Parametri sira
Parametri mlijeka

Suha tvar

Vlaga

Mast

pH

Mlijena mast

-0, 985

0,985

-0,605

-0,458

Proteini

0,446

-0,446

0,999

0,987

Laktoza

-0, 761

0,761

-0,925

-0,846

**p<0,01; *p<0,05

Zakljuci

Rezultati naih ispitivanja pokazali su da sirevi
proizvedeni u domainstvima imaju razliita svojstva. Najei uzroci ovakvoj pojavi su nestandardna
proizvodnja, koja se ogleda u razliitom kemijskom
sastavu, nainu proizvodnje, uvjetima skladitenja i
zrenja.

Udjel masti i proteina u mlijeku ovaca na podruju Travnika varirao je s razdobljima uzorkovanja,
a to se moe dovesti u vezu kako s ve spomenutom
ishranom tako i sa stadijem laktacije. Istovremeno
se udjel proteina uglavnom smanjivao idui prema
kraju laktacijskog razdoblja. Udjel laktoze se pokazao
kao najstabilniji parametar mlijeka.

U uzorcima oba ispitivana sira utvren je neto
vei udjel vode u odnosu na uobiajene vrijednosti za
ova dva autohtona sira, dok je udio mlijene masti i
suhe tvari varirao s razdobljima uzorkovanja.

Variranja pojedinih parametara kemijskog sastava ispitivanih uzoraka Livanjskog i Travnikog sira,
kao i njihova korelacija s parametrima sastava mlijeka, posljedica je prije svega promjenjivog kemijskog
sastava mlijeka kao osnovne sirovine i/ili znaajnih
varijacija u tehnologiji koji su mogli utjecati na
sposobnost mlijeka za sirenje, odnosno na enzimatske procese koji se dogaaju tijekom sirenja, ali i
zrenja sira.

Effect of chemical composition of sheeps

milk on the chemical composition of Livno
and Travnik cheese

Summary

Bosnia and Herzegovina has a centuries-old tradition in the family dairy products, among which
2-3 types of cheeses dominate. Well known dairy

products in BiH are indigenous Livno and Travnik

cheese, a group of cheeses produced from thermally
untreated raw sheep milk. The aim of this study
was assessing the effects of certain parameters on
the chemical composition of the milk composition
of indigenous cheeses - Livno and Travnik. Two
manufacturers within two different locations (Livno
and Travnik) during summer grazing of sheep, were
selected for this research. The study included 117
sheep (Livno 57 sheep, Travnik 60 sheep). The
cheese milk was used for determination of fat, protein and lactose content. Six samples were taken
from obtained cheeses: 3 samples of Livno and 3
samples of Travnik cheese, which means one for
each sampling period. In cheese dry matter content,
water, fat, fat in dry matter and acidity (pH) were
determined, and then correlation between the constituents of milk and cheese ingredients content was
set. The most common causes of such phenomenon
is non-standard production, storage and ripening.
On Travnik area, the content of fat and milk protein
varied according to sampling period, which can be
attributed to the already mentioned diet and stage
of lactation. At the same time the protein content
decreased mainly by the end of lactating period.
Lactose content has proven to be the most stable parameter of milk. In both investigated cheese samples
slightly higher water content was found compared to
normal values for these two local cheese, while the
proportion of fat and dry matter varied within the
sampling period. Variation of certain parameters of
the chemical composition of investigated samples of
Livno and Travnik cheese, as well as their correlation
with parameters of milk is primarily a consequence
of changing the chemical composition of milk as the
basic raw materials and/or significant variations in
technology that could affect the ability of cheese
milk, meaning the enzymatic processes that occur
during the extension, but also during the ripening.

A. HRKOVI i sur.: Kemijski sastav Livanjskog i Travnikog sira, Mljekarstvo 61 (2), 175-181 (2011)

Key words: sheep milk, Livno and Travnik

8.

Casoli, C., Duranti, E., Morbidini, L., Panalla, F. Vizioli.

(1989): Quantitative and compositionae variations of
Massese sheep milk by parity of stage of lactation. Small
Ruminant Research 2, 47-62.

9.

Filjak, D., Dozet, N. (1953): O proizvodnji Livanjskog

sira. Mljekarstvo 3 (4), 73-78.

cheese, chemical composition and

correlation factors

Literatura
1.

Antunac, N., Luka-Havranek J. (1999): Proizvodnja,

sastav i osobine ovijeg mlijeka. Mljekarstvo 49, 241254.

2.

Antunac, N. (2004): Sastav i osobine ovijeg mlijeka i

njihov znaaj u preradi. esto savjetovanje uzgajivaa
ovaca i koza u Republici Hrvatskoj, Zbornik predavanja,
Pore, 51-69.

3.

4.

5.

Antunac, N., Mio, B., Mikulec, N., Kalit, S.,

M., Havranek, J., Pavi, V. (2007): Utjecaj
netskih imbenika na proizvodnju i kvalitetu
istonofrizijskih ovaca u Hrvatskoj. Mljekarstvo
169-193.

Pecina,
paragemlijeka
57 (3),

Antunac, N., Mikulec, N., Bendelja, D., Prpi, Z., Bara,

Z. (2008): Karakterizacija i istraivanje kvaliteta mlijeka
u proizvodnji krkog sira. Mljekarstvo 58 (3), 203-222.
Bijeljac, S., Sari, Z. (2005): Autohtoni mlijeni proizvodi sa osnovama sirarstva. Poljoprivredno-prehrambeni
fakultet Sarajevo. 25-26.

6.

Dozet, N., Adi, N., Stanii, M., ivi, N. (1996): Autohtoni mljeni proizvodi. Izd. Podgorica: poljoprivredni
institut i Silmir Beograd,12-14, 87, 116-121.

7.

Dozet, N., Stanii, M., Bijeljac, S. (1987): Prerada

ovijeg i kozijeg mlijeka. Vlai: Jugoslovenski odbor za
unapreenje ovarske i kozarske proizvodnje, Ovije i
kozije mljekarstvo.

181

10. Giaccone, P., Biondi, L., Bonanno, A., Baressi, S., Portolano, B., Lanza, M. (1992): Caratteristche del sistema di
allevamento degli ovini Comisani in Sicilia. In: Proceedings of the 10th Conference of the Italian Society of Pathology and Farming of Ovines and Caprines. 280-281.
11. IDF STANDARD (1982): Cheese-Determination of
total solids content in cheese and processe of cheese.
Volume 4A.
12. IDF STANDARD (1997): Milk and milk products-Determination of fat content. General guidance on the use
of butyrometric methods. Volume 152.
13. Katsiari, M.C., Voutsinas, L.P.N. (1994): Manufacture
of Low-Fat Feta Cheese. Food Chemistry 49 (1), 53-60.
14. Pandek, K., Mio, B., Bara, Z., Pavi, V., Antunac,
N., Prpi, Z. (2005): Mlijenost nekih pasmina ovaca u
Hrvatskoj. Mljekarstvo 55 (1), 5-14.
15. Pulina, G. (1990): L influenza dell alimentazione sulla
qualita dell late ovino. L informatore Agrario 37, 31-39.
16. Sevi A., Taibi L., Albenzio M., Muscio A., Annicchiarico
G. (2000) Effect of parity on milk yield, composition,
somatic cell count, renneting parameters and bacteria
counts of Comisana ewes. Small Ruminant Research 37,
99-107.