UNIVERZITET U ZENICI

PRAVNI FAKULTET

KRIVINO PROCESNO PRAVO I

Doc. dr. sc. Nezir Pivi

Uvodne napomene

Vaan cilj za savremenu i demokratsku dravu

je funkcionisanje krivinoprocesnog sistema.
Oivotvorenje normi krivinog materijalnog
prava postie se kroz valjane norme krivinog
procesnog prava.
Konflikt koji nastaje kao rezultat KD moe se
posmatrati sa vie aspekata:
izvrioca i rtve
izvrioca i drave i
postupka pred MKS.

Pojmovno odreenje KPP

Realistiki pojam krivinog postupka:

- bipartitne i tripartitne
Juristiki pojam krivinog postupka
Krivino procesno pravo predstavlja skup pravnih
propisa kojima se ureuje pravni i procesni
pololoaj subjekata krivinog postupka, te
omoguava da ti subjekti u skladu sa zakonom
ostvaruju svoje osnovne procesne funkcije, u cilju
realizacije svojih prava i dunosti, te radi
donoenja odluke kojom se rjeava stvar koja je
predmet krivinog postupka.

Cilj i zadatak KPP

Rjeavanje predemeta krivinog postupka,

Utvrditi da li je u konkretnom sluaju izvreno KD
Da li je osoba prema kojoj je uperen zahtjev
uinila KD
Da li je kriva ili nije kriva za djelo koje joj se
stvalja na teret
Da li se u smislu materijalnog krivinog prava
mogu primjeniti krivinopravne sankcije.

Odnos KPP S drugim granama

prava

Krivini postupak i drugi kazneni postupci

Krivino procesno pravo i ustavno pravo
Krivino procesno pravo i kriminalistika
Krivino procesno pravo i graansko procesno
pravo
Univerzalna i regionalna krivinoprocesna pravila
Meunarodno pravo o pravima ovjeka i krivino
procesno pravo
Ustav BiH prihvatio je meunarodne dokumente
UN-a i Vijea Evrope
Obaveza drava da se uklope u standarde zatite
ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Izvori KPP
1.

Materijalni

drutveni,
politiki,
ekonomski, socijalni, kulturni, historijski i
drugi odnosi
2. Formalni
Unutranji
a. Osnovni (ZKP
BiH, ZKP FBiH,
ZKP RS, ZKP BD)
b. Dopunski ostali
propisi u vezi
K.P.

Meunarodni
Multilateralni i
bilateralni
ugovori koje je
BiH
ratifikovala

Vaenje KPP

Prostorno vaenje

Teritorijalni princip

Vremensko vaenje

Primjena propisa koji su vaei u momenu

preduizimanja procsnih radnji (nema

retroaktivno dejstvo)

Vaenje u odnosu na osobe

Strane dravljane
Osobe sa imunitetom

Historijski razvoj KPP

Optuni ili akuzatorski model KP

Porijeklom iz orijentalnog prava

Oblikovan u staroj Grkoj i Rimu
Zadrao se do kraja XIII vijeka
Oblikovan je kao spor dvije ravnopravne stranke
pred sudom
Spor pred sudom pokree tuilac
Funkciju odbrane ostvaruje optuena osoba i
funkciju presuenja sud.
Uloga suda je objektivna
Dokaze u krivinom postupku iznose stranke

Istrani ili inkvizitorski krivini

postupak

Tokom XIII vijeka dobio je svoj konaan izgled

Pokretanje istrage bilo je u rukama inkvirenta
Kumulacija funkcija (optube, odbrane i
presuenja)
U postupku nema stranaka
Priznanje osumnjienog je kraljica dokaza
Presuda se donosila samo na osnovu spisa iz
istrage
Primjenjivala se formalna ocjena dokaza
Prednost ovog sistema sastoji u primjeni naela
oficijelnosti.

Mjeoviti ili akuzatorsko-inkvizitorski

model krivinog postupka
Povezivanje osnovnih elemenata dvije
osnovne vrste postupka
Francuska buroaska revolucija bila je osnov
za donoenje ovog modela postupka
Prototip ovog modela krivinog postupka
nalazio se u Zakoniku o krivinoj istrazi iz
1808. godine
Mjeoviti krivini postupka odvija se u dva
stadija prethodni postupaki glavni pretres.

Akuzatorski elementi koji su ugraeni u

mjeoviti krivini postupak:
Odvojene funkcije krivinog gonjenja,
odbrane i presuenja
Procesni subjektivitet osumnjienog ili
optuenog
Primjena osnovnih krivinoprocesnih
naela na glavnom pretresu
Sud donosi presudu na osnovu dokaza koji
su izneseni na glavnom pretrsu
Pravo stranaka da ispituju svjedoke i
vjetaka na glavnom pretresu

Inkvizitorski elementi koji su ugraeni u

mjeoviti krivini postupak

Podjela na pripremni stadij i stadij galavnog pretresa

Primjena naela oficijelnosti
Povjeravanje funkcije krivinog gonjenja i istraivanja
istom organu krivinog postupka
Mogunost organa krivinog postupka da ispituju
osumnjienu osobu
Pripremni postupak je tajan
Pravo na odbranu je ogranieno u priprmnom
postupku
Pravo suda da na glavnom pretresu ispita svjedoka i
da po slubenoj dunosti uestvuje u postupku
prikupljanja dokaza.

Razvoj krivinog procesnog prava u

BiH

Prva etapa nasljeivanje pravnih propisa

bive zajednike drave
Druga etapa donoenje novog ZKP 1998.
Trea etapa donoenje novog ZKP-a 2003.
godine

Osnovne specifinosti ZKP u

BiH

Naputen je koncept istranog sudije, voenje

istrage je preputeno tuiocu
Predvien je sudija za prethodni postupak
Uvode se posebne istrane radnje
Uvoenje konsezualnih modela krivinog
postupka
Posebne odredbe o zatiti svjedoka
Naglaeno naelo kontradiktornosti na
glavnom pretresu
Otvara put harmonizaciji krivinopravnih
propisa

Uvoenje mjera za efikasan krivini

postupak.
Uvruje proces usklaivanja sa
meunarodnim standardima.

Naela krivinog postupka

Naelo oficijelnosti krivinog gonjenja

Funkciju krivinog gonjenja ostvaruje

odreeni dravni organ ex officio u dravnom
interesu nezavisno od volje osobe koja je
oteena krivinim djelom
Naelo oficijelnostii nastaje i razvija se u
inkvizitorskom krivinom postupku poetkom
XVI vijeka
U krivinom procesnom sistemu BiH naelo
oficijelnosti krivinog gonjenje prihvaeno je u
punom smislu rijei.

Naelo legaliteta i oportuniteta krivinog

gonjenja

Tuilac je duan preduzeti krivino gonjenje

ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi nezavisno
od njegovog stava da li je potrebno ili ne
krivino gonjenje.
Uz naelo legaliteta vee se i uslov koji se
odnosi na nepostojanje zakonskih smetnji za
kr. progon
Naelo oportuniteta podrazumijeva pravo
tuioca da ne preduzima krivino gonjenje bez
obzira to su ispunjeni zakonski uslovi ukoliko
to nije u dravnom, odnosno javnom interesu.
Izbjegavanje krivinog gonjenja.

Primjena naela oportuniteta odnosi

se na:

Krivina djela koja se gone po odobrenju

Krivina djela izvrena van teritorije BiH
Krivina djela ije se krivino gonjenje
moe ustupiti stranoj dravi
Krivina djela povodom kojih je tuilac dao
imunitet svjedoku
Laka krivina djela iji su izvrioci
maloljetne osobe
Krivina djela o kojima se raspravlja u
postupku protiv pravne osobe.

Naelo mutabiliteta
Naelo imutabiliteta

Naelo akuzatornosti

Pokretanje i voenje krivinog postupka

povjereno je tuiocu
Odvojene su funkcija optube, odbrane i
presuenja
Odvijanje postupka kao dvije ravnopravne
stranke
Postupak se moe voditi samo za opisano
KD koje je obuhvaeno optunim aktom

Naelo kontradiktornosti

Predstavlja mogunost da se stranke

izjasne o navodima suprotne stranke
Uloga suda je aktivna u odreenim
granicama
Omoguava potpunije ostvarivanje naela
istine
Ovo naelo dolazi do izraaja na glavnom
pretresu

Naelo utvrivanja materijalne istine

Potreba utvrivanja istine, da li je u

konkretnom primjeru izvreno KD
Izricanje KS na osnovu normi materijalnog
krivinog prava
Materijalna istina podrazumijeva
utvrivanje injenica do kojih sudija dolazi
slobodnom ocjenom
Istina koja se utvruje u postupku je
subjektivna i relativna

Obaveza utvrivanja materijalne istine

proizilazi iz sljedeih odredbi:
Obaveza suda i tuioca da s jednakom
panjom ispituju injenice na tetu i u korist
optuenog
Dravni organi koji uestvuju u postupku
nisu ogranieni posebnim formalnim
dokaznim pravilima
Provjera priznanja krivnje
Dunost predsjednika vijea da se stara za
svestrano pretresanje predmeta
Na gl. pretresu izvode se i dokazi koje je
naredio sudija odnosno predsjednik vijea

Pobijanje presude putem pravnih lijekova

Iznoenje dokaza nije vezano za rok
Sud je vezan za rjeavanje prethodnih ili
prejudicijalnih pitanja

Odstupanja od utvrivanja naela

materijalne istine:
Pravo na utnju i davanje lanog iskaza
osumnjienog odnosno optuenog
Zabrana preinaenja presude na tetu
optuenog
Naelo ne bis in idem
Istina se ne smije utvrivati na zabranjeni
nain ili nedoputenim sredstvima
Postojanje subjektivnog i objektivnog
identiteta izmeu presude i optube
Inzistiraje na odreenim dokazima
Iskljuivanje od dunosti svjedoenja

Naelo slobodne ocjene dokaza

Ne postoje pravila koja bi odreivala

vrijednost pojedinih dokaza
Teorija zakonske i teorija slobodne ocjene
dokaza
Naelo slobodne ocjene dokaza vee se za
sve odluke koje se donose u kr. postupku
Nedostatak obrazloenja u presudi od
strane suda predstavlja bitnu povredu
odredaba krivinog postupka

Odstupanja od naela sobodne ocjene

dokaza:
Lani iskaz svjedoka ili vjetaka dokazuju
se pravosnanom presudom
Obaveze za organe krivinog postupka da
narede vjetaenje
Posebna pravila o dokazima u sluaju
seksualnih delikata
Konkretne dokazne zabrane (dokaz
pribavljeni na nezakonit nain)
Mogunost da sud prihvati dokazane
injenice pred MKSJ.

Naelo usmenosti

Sav procesni materijal na kojem sud

zasniva presudu mora biti iznijet na
glavnom pretresu u usmenom obliku
Tuilac i optueni svoje izjave daju usmeno
Tuilac ita optunicu na poetku glavnog
pretresa
Dokazni postupak je usmen
Zvrene rijei su usmene
Izreka presude e se uvijek proitati

Naelo neposrednosti u provoenju i

ocjeni dokaza

Izlaganje stranaka, izvoenje dokaza i sve

druge radnje na kojima se formira odluka
moraju biti izvedene pred sudom bez
posredovanja
Neposrednost u uem smislu
Neposrednost u irem smislu
Ovim se naelom omoguava ostvarivanje
materijalne istine i kontradiktornost

Pravila za provoenje ovog naela:

Presuda se temelji samo na dokazima koji
su izvedeni na gl. pretresu
Optueni svjedok i vjetak duni su se
odazvati pozivu
Zabrana suenja u odsustvu
Prisustvo svih lanova vijea tokom gl.
pretresa
Radnje na gl. pretresa moraju se preduzeti
u kontinuitetu i koncetrisano
Presuda se izrauje i objavljuje istog dana
kada je zavren gl. pretres.

Odstupanja od naela neposrednosti:

Sasluanje svjedoka ili vjetaka koji nije u
mogunosti doi na gl. pretres, a ije je
svjedoenje vano za kr. postupak, itanje
zapisnika iz istrage, sudsko obezbjeenje
dokaza itd
Odlaganje i prekid glavnog pretresa
Posredno izvoenje dokaza u albenom
postupku.

Naelo pravinog postupka

Monopol drave na kanjavanje mora biti

ureen tako da se jednako primjenjuje prema
svima
l. 10. Univerzalna deklaracija o pravima
ovjeka, l. 14. MPGPP i l. 6 EKLJP.
U krivinim predmetima pravo na pravian
postupak podrazumijeva:
Pravo svakog ovjeka da o njemu odluuje
nezavisan i nepristrasan sud,
Javno suenje i javno objavljivanje presude
Suenje u razumnom roku
Ravnopravnost stranaka ili jednakost oruja

Presumpcija nevinosti
Pravo osumnjienog da na jeziku koji razumije
bude obavijeten o prirodi i razlozima optube
Pravo osumnjienog odnosno optuenog na
odgovarajue vrijeme za pripremu odbrane
Pravo na odbranu uz pomo branioca
Pravo osumnjienog odnosno optuenog na
ispitivanje svjedoka optube i odbrane
Pravo na besplatno prevoenje
Svrha ovog naela je obezbijediti da niko nevin
ne bude osuen, da izvriocu KD nadleni sud u
zakonitom postupku izrekne KS predvienu KZ.

Naelo pretpostavke nevinosti i in

dubio pro reo

Ovim se omoguava opti koncept

pravednog suenja
Osumnjieni odnosno optueni ima pravo,
ali ne i dunost da se brani
Osloboen je tereta dokazivanja
Pripada mu privilegija protiv
samooptuivanja
Svaka sumnja u pogledu pravno relevantne
injenice mora se odraziti u korist
optuenog

Naelo in dubio pro reo sadri dva pravila:

injenice koje idu na tetu optuenog
moraju biti utvrene sa potpunom
sigurnou
injenice koje idu u korist optuenog
uzimaju se za utvrene ak i kada su samo
vjerovatne

Naelo ne bis in idem

Zabrana ponovnog suenja

Niko me se ne moe ponovo suditi za KD za
koje ve pravosnano presuen
Izuzetak postoji u sluaju kada imamo nove
dokaze ili novootkrivene injenice ili ukoliko je
u prethodnom postupku dolo do bitnih
povreda koje su mogle uticati na rjeenje
sluaja.
Ovo naelo obuhvata dva uslova kumulativno
ispunjena:
Da je krivini postupak voen protiv odreene
osobe za to KD

Da je donesena pravosnana sudska odluka

U kontekstu ovog naela raspravlja se i u
smislu izbjegavanja dvostrukog gonjenja
MKSJ o ovom naelu govori iz asimetrine
perspektive
MKSJ nije vezan naelom ne bis in idem
ukoliko je neki drugi sud donio presudu i
kvalifikovao KD kao obino, a ne kao KD iz
nadlenosti MKSJ, ako postupak nije bi
nepristrasan i ako je postupak bio usmjeren
na zatitu optuenog od meunarodne
krivinopravne odgovornosti i ako tuilac nije
postupao sa potrebnom revnou.

Naelo upotrebe jezika i pisma u

krivinom postupku

Tokom krivinog postupka upotrebljavaju

su slubeni jezici i pisma BiH
Uesnici u postupku koji ne razumiju jeziki
ili ne znaju pismo na kojem se vodi krivini
postupak imaj pravo na besplatnog
prevodioca.
Povreda ovog prava predstavlja bitnu
povredu odredaba krivinog postupka

Naelo javnosti u krivinom postupku

Ovo naelo podarzumijeva prisustvo lica

koja nemaju procesni subjektivitet da
prisustvuju sudskim raspravama
Ovim naelom se obezbjeuje pravilnost,
nepristrasnost i objektivnost suenja
Razlikujemo optu i stranaku javnost
U istrazi je prisutna samo stranaka
javnost.

Iskljuene javnosti sa glavnog pretresa mogue

je:
Ako je to u interesu dravne bezbjednosti
U interesu uvanja dravne, vojne sluebene ili
vane poslovne tajne
Iz razloga uvanja javnog reda
Zatite morala u demokratskom drutvu
Zatite linog i intimnog ivota optuenog i
oteenog
Radi zatite interesa maloljetnika
Radi zatite interesa svjedoka
Povreda ovog prava predstavlja apsolutno bitnu
povredu odredaba krivinog postupka

Subjekti krivinog postupka

Teorija KPP je iznjedrila razliita shvatanja

Samo oni uesnici u postupku koji stupaju
u krivinoprocesne odnose
Sve one osobe koje u postupku ostvaruju
bilo kakva prava i dunosti
Sve osobe ija je aktivnost usmjerena na
donoenje presude odreene vrste


a.
b.
c.

a.

b.
c.
d.
e.

Glavni ili osnovni subjekti krivinog postupka

Tuilac
Osumnjieni odnosno optueni
Sud
Sporedni krivinoprocesni subjekti
Oteeni, pravna ili fizika osoba d koje se
oduzima imovinska korist, organ socijalnog
staranja
Zastupnici krivinoprocesnih subjekata
Pomonici krivinoprocesnih subjekata
Osobe koje uestvuju u adhezionom postupku
Osobe koje su u krivinom postupku subjekti
odreenih prava i dunosti

Stranke krivinog postupka

Tuilac subjekt koji u ime drave istie

krivinopravni zahtjev
Osumnjieni odnosno optueni subjekt
prema kojem je usmjeren krivinopravni
zahtjev.
Materijalnopravni pojam stranke drava i
izvrilac KD
Procesnopravni pojam stranke tuilac i
izvrilac KD

Stranaka i procesna sposobnost

Stranaka sposobnost sposobnost osobe

da bude stranka u konkretnom krivinom
postupku
Osoba koja nije navrila 14 godina i koja
posjeduje imunitet nije stranka u kr.
postupku
Procesna sposobnost sposobnost
preduzimanja krivinoprocesnih radnji
Duevna bolest nastupila nakon izvrenja
KD

SUD

Predstavlja sr krivinog pravosua

Na nivou BiH sudsku funkciju obavlja Sud BiH
Sud BiH ine: Krivino, upravno i apelaciono
odjeljenje.
Krivino odjeljenje suda BiH sastoji se od tri
odjela
Odjel I Ratni zloini
Odjel II privredni kriminal, organizirani
kriminal i korupcija
Odjel III za preostala KD u nadlenosti Suda
BiH

U FBiH za krivini postupak nadleeni su

sudovi opte nadlenosti:
Optinski
Kantonalni i
Vrhovni sud FBiH
U RS:
Osnovni
Okruni i
Vrhovni sud RS
Brko distrikt:
Osnovni i apelacioni sud BD BiH.

Naela u obavljanju sudskih funkcija

Naelo sudske nezavisnosti i

nepristrasnosti
Naelo zakonitog suda
Naelo zakonitosti
Naelo izbornosti i razrjeivosti sudija
Naelo nespojivosti sudske funkcije sa
drugim funkcijama
Naelo zbornosti
Naelo viestepenosti u odluivanju o
krivinim predmetima

Uloga suda u krivinom postupku

U pokretanju krivinog postupka

(inkvizitorskog i akuzatorskog sistema)
U istrazi:
Zatita osnovnih ljudskih prava i sloboda
(tuilaki model)
Voenje istrage u rukama suda (sudski
model istrage)
Na glavnom pretresu:
Uloga suda je pasivna (anglo-saksonski
sistem)
Uloga suda je aktivna (mjeoviti
kontinentalni sistem)

a.

b.
a.

b.


a.

b.
-

U postupku po pravnim lijekovima:

Sudovi koji ispituju uloeni pravni lijek u
granicana koji je traio apelant i
Sudovi koji u okviru pravnog lijeka paze
po slubenoj dunosti.
Sudovi se mogu podijeliti na:
Redovne i vanredne
Pozivne, mjeovite i porotne
Vieg i nieg ranga
Prvostepene i drugostepene
Istrani i presudni
Sudovi federacije i federalnih jedinica

Pojam i vrste sudske nadlenosti

Zakonom je propisano nadlenost svakog

suda, odnosno pravo i dunost odreenog
suda da postupa u odreenom krivinom
predmetu.
Odreivanje nadlenosti vri se pomou
razliitih kriterija:
Na osnovu teine KD odnosno prpopisane
kazne odreuje se STVARNA NADLENOST
Mjesto za koje je KD ili njegov izvrilac
vezani odreuje MJESNU NADLENOST

Ovisno od faze postupka odreuje se

FUNKCIONALNA NADLENOST
Svojstvo osumnjienog odnosno
optuenog odreuje LINU NADLENOST.

Stvarna nadlenost

Pravo i dunost sudova da presuuju za

odreena KD s obzirom na njihovu teinu.
Optinski sudovi sude za KD do sa
prpoisanom novanom kaznom ili kaznom
zatvora do 10 god, za KD koja su odreena
posebnim zakonom, za KD za koja je Sud
BiH prenio nadlenost na optinske sudove
i za KD protiv maloljetnih izvrilaca.
Kantonalni sudovi za KD preko 10 godina
ili za koje je propisana kazna dugotrajnog
zatvora

Mjesna nadlenost

Pravo i dunost stvarno nadlenog suda da

preduzima krivinoprocesne radnje i presudi za
odreeno KD zbog specifine povezanosti KD i
njegovog uinioca, kao i podruja na kojem se
sud nalazi.
Redovna mjesna nadlenost
Teorija ubikviteta
Brod i vazduhoplov
Podruja razliitih sudova ili granici sudova
Za djela uinjena u BiH i inostranstvu
Prebivalite/boravite osumnjienog/optuenog
Mjesto hvatanja osumnjienog/optuenog

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Vanredna mjesna nadlenost

- Nadlenost po odluci suda
- Delegirana nadlenost:
a) Nuna (pravni ili stvarni) i
b) Iz vanih razloga
- Nadlenost po koneksitetu
a) Subjektivni
b) Objektivni
c) Mjeoviti

Funkcionalna nadlenost

Pravo i dunost suda da preduzima

odreene krivinoprocesne radnje u toku
konkretnog krivinog postupka.
Sudija za prethodni postupak
Sudija za prethodno sasluanje
Sudija pojedinac ili u sastavu vijea
Lina nadlenost
Odreivanje nadlenosti suda zavisi i od
svojstva osumnjienog odnosno optuenog.
Sudija za maloljetnike ili vijee za
maloljetnike

Sukob nadlenosti

Predstavlja spor dva ili vie sudova koji je

od njih stvarno i/ili mjesno nadlean za
konkretni krivini dogaaj.
Pozitivan sukob nadlenosti
Negativan sukob nadlenosti

Izuzee sudije

Oteen KD
b) Da se nalazi u bliskim odnosima sa
uesnicima u postupku
c) Da je ranije obavljao odreene procesne
zadatke u istom krivinom predmetu
d) Ukoliko postoji razumna sumnja u njegovu
nepristrasnost
a)

TUILAC

Krivina tuba predstavlja procesnu

aktivnost tuioca koja se odnosi na
raznovrsne procesne radnje kojima se od
suda trai da u krivinom postupku utvrdi
postojanje krivinopravnog zahtjeva i da u
zavisnosti od rezultata tog nalaza, prema
optuenoj osobi primjeni odgovarajuu
krivinopravnu sankciju.
Ovlateni tuioci krivina gonjenja po
slubenoj dunosti i na privatnu incijativu

ORGANIZACIJA TUILATVA U BiH

Tuilatvo BiH:
- Odjel I - ratni zloin
- Odjel II organ. Kriminal, privredni krim. i
korupcija
- Odjel III preostala KD u nadlenosti
tuilatva BiH
FBiH
a) Federalno tuilatvo
b) Kantonalna tuilatva

RS
a) Tuilatvo RS
b) Okruna tuilatva

BD BiH
a) Javno tuilatvo BD BiH

Naela specifina za organizaciju

tuilatva

1.

Naelo jedinstva tuilatva

Naelo ustavnosti i zakonitosti
Naelo monokratskog ureenja
Naelo hijerarhijskog ureenja
Naelo devolucije
Naelo supstitucije

2.
3.
4.
5.
6.

Poloaj tuioca u krivinom

procesnom pravu BiH

1.

Tuilatvo kao dravni organ

Tuilac kao glavni subjekt krivinog
postupka
Tuilac kao stranka u krivinom postupku

2.

3.

Uloga tuioca u krivinom

procesnom pravu BiH

Represivna uloga krivini progon uinilaca

KD
Zatitna (protektivna) uloga zatita
graana i drutva od kriminaliteta
Legalitetna uloga zatita zakonitosti u
krivinom postupanju
Korektivna uloga u izricanju
krivinopravnih sankcija
Preventivna uloga prevencija kriminaliteta

Postupanje tuioca u krivinom

potupku u BiH

Postupanje tuioca u istrazi

1.

Pokretanje istrage
Preduzimanje brojnih procesnih radnji u
istrazi
Davanje imuniteta svjedoku u istrazi
Odnos tuioca i oteenog u istrazi
Okonanje istrage

2.

3.
4.
5.

1.
2.
3.

1.
2.
3.
4.
5.

Postupanje tuioca u postupku

optuivanja
Podizanje i zastupanje optunice
Pregovaranje o krivnji
Povlaenje opunice
Postupanje tuioca na glavnom pretresu
itanje optunice
Uvodno izlaganje
Dokazni postupak
Izmjena optunice
Zavrna rije

Postupanje tuioca u postupku po

pravnim lijekovima

Pravo tuioca na albu u krivinom

postupku

Pravo na podnoenje zahtjeva za

ponavljanje krivinog postupka

Osumnjieni odnosno optueni

Osumnjieni osnovi sumnje da je poinila KD

Optueni potvrena jedna ili vie taaka
optunice
Osueni pravosnana odluka o krivinoj
odgovornosti uinioca za KD
Osumnjieni odnosno optueni moe biti:
fizika i
pravna osoba
stranaka sposobnost i
odreena vrsta sumnje

Poloaj osumnjienog odnosno optuenog

Poloaj osumnjienog predstavlja stepen zatite

osnovnih ljudskih prava u krivinom postupku

Osumnjieni je krivinoprocesni subjekt i

stranka koji raspolae pravom na odbranu, a
moe biti i pasivno dokazno sredstvo.

Osnovna funkcija funkcija odbrane

Prava osumnjienog

Pravo da bude obavijeten o razlozima zbog

kojih je dobila svojstvo osumnjienog
odnosno optuenog
Pravo da bude ispitan kako u prethodnom
postupku tako i na gl. pretresu
Pravo na utnju privilegij protiv
samooptuivanja
Pravo na odgovarajue vrijeme i mogunosti
za pripremanje odbrane
Pravo da razmatra spise i razgleda predmete
Pravo na branioca po slobodnom izboru

Pravo na besplatnu strunu pomo

branioca
Pravo na slobodnu komunikaciju
Pravo predlaganja dokaza i preduzimanje
krivinoprocesnih radnji
Pravo da bude prisutan suenju
Pravo ulaganja prigovora na optunicu i
pravnih lijekova

Dunosti osumnjienog odnosno

optuenog

Da bude pasivno dokazno sredstvo

Dunost odazivanja na poziv organa

krivinog postupka

Vrste odbrane

Materijalna ili lina odbrana osumnjieni

odnosno optueni preduzima sam.
Materijalnu odbarnu ostvaruju i drugi organi
koji uestvuju u krivinom postupku (sud,
tuilac, bliski srodnici)
Formalna ili struna odbrana odbrana koju
osumnjienom odnosno optuenom prua
branilac
Razlozi za formalnu odbranu: tehniki,
nadzor i kontrola, psiholoki, humani,
strukturalni.

Vrste odbrane uz pomo branioca

Fakultativina - po slobodnom izboru

(punomo)
Obligatorna (rjeenje od strane suda)
Odbrana osoba slabog imovnog stanja
(rjeenje)

Vana pitanja:
a) angaovanje branioca
b) broj branilaca
c) zabrana kumulacije funkcija
d) iskljuenje i razrjeenje branioca
-

Obligatorna odbrana
U kojim sluajevima?

Kad?

Ako je osumnjieni nijem ili gluh

Prilikom prvog ispitivanja

Ako mu se stavlja na teret KD za koje

se moe izrei kazna dugotrajnog
zatvora

Prilikom prvog ispitivanja

Ako je osumnjienom/optuenom
odreen pritvor

Prilikom izjanjenja o
prijedlogu odreivanja
pritvora i dok pritvor traje

Podignuta optunica za KD za koje se

moe izrei 10 god. ili tea kazna

Od dostavljanja optunice

Ako sud utvrdi da je zbog sloenosti

predmeta ili mentalnog stanja
osumnjienog/optuenog ili drugih
okolnosti u interesu pravde

Od momenta utvrivanja
takvih okolnosti

Ako je u optunici postavljen

prijedlog da sud utvrdi da je
osumnjieni izvrio KD u stanju
neuraunljivosti

Poslije podnoenja takvog

prijedloga

Obligatorna odbrana u posebnim

postupcima i posebnim sluajevima
Posebni postupci i
sluajevi

Kad?

U postupu prema
maloljetnicima

Od poetka pripremnog
postupka

Ukoliko je osuenom
izreena kazna dugotrajnog
zatvora

I u postupku po vanrednim
pravnim lijekovima

Optuenom koji nema

branioca treba dostaviti
presudu kojom je izreena
kazna zatvora, a
dostavljanje se ne moe
izvriti na dosadanju
adresu optuenog

Postavlja se branilac po
slubenoj dunosti do
saznanja za novu adresu

Odbrana osoba slabog imovnog stanja

Opti uslovi:
a) Nepostojanje mogunosti za obligatornu
odbranu
b) Zahtjev osumnjienog odnosno optuenog
c) Slabo imovno stanje osumnjienog odnosno
optuenog
Posebni uslovi:
a) Da se postupak vodi za KD za koje se moe
izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna
ili
b) Da to zahtjevaju interesi pravinosti, bez
obzira na propisanu kaznu

Prava branioca

Prije donoenja naredbe o sprovoenju

istrage
Prikuplja podatke o dokazima koji su u korist
osobe protiv koje se oekuje pokretanje
postupka
Tokom provoenja istrage
Prisustvovati ispitivanju osumnjienog
Prisustvovati pretresanju stana, prostorija,
pokretnih stvari ili osoba
Predlagati tuiocu preduzimanje odreenih
istranih radnji, kao i predlaganje sudskog
obezbjeenja dokaza

Razmatra spis i razgleda predmet na

okolnosti koje idu u korist osumnjiene
osobe
Pravo na komuniciranje sa osumnjienom
odmah nakon pritvaranja
Tokom postupka optuivanja
Pravo uvida u sve spise i dokaze
Podnosi prigovore na optunicu
Prisustvuje izjanjenju o krivnji
Predlae sudsko osiguranje dokaza

Tokom glavnog pretresa

Prisustvo branioca na glavnom pretesu je
obavezno (bez obzira da li je postavljen ili
angaovan putem punomoi).
Preduzima sve radnje koje idu u korist
optuenog
Ima pravo na davanje zavrnih rijei
Nakon zavrenog prvostepenog postupka
Ima pravo na redovne i vanredne pravne
lijekove

Dunost branioca

Ponoenje punomoi organu pred kojim se

vodi postupak
Potivanje suda i odazivanje na poziv suda
Duan je da prihvati odbranu i prui
pravnu pomo osumnjienom odnosno
optuenom
Duan ja uva kao tajnu sve to je saznao
od osumnjienog odnosno optuenog
Duan je preduzimati radnje koje su protiv
volje osumnjienog odnosno optuenog
izuzev ako se ne pojavi sukob interesa.

Oteeni u krivinom postupku

Materijalnopravni
pojam
rtve
podrazumjeva osobe koje su ugroene,
oteene ili unitene inom ili propustom
nekog drugog
Viktimologija je posebna nauna disciplina
koja oznaava proces nastajanja rtve
Procesnopravni
pojam
oteenog
podrazumijeva lice ije je lino ili
imovinsko
pravo
krivinim
djelom
povrijeeno ili ugroeno

Meunarodnopravni pojam rtve/oteenog odreen je

mnogobrojnim meunarodnim dokumentima
Deklaracija UN o temeljnim pravima rtve krivinih
djela i zloupotrebe moi; Konvencija protiv
transnacionalnog organiziranog kriminaliteta s
pripadajuim protokolima; Preporuke Vijea ministara
Vijea Evrope iz 1987 i dr.
Deklaracija UN o osnovnim principima pravde u vezi sa
rtvama kriminalnih radnji i rtvama zloupotrebe vlasti
iz 1985. godine u l. 1. pod rtvom podrazumijeva
osobe koje su, pojedinano ili kolektivno, pretrpjele
tetu, ukljuujui tjelesne povrede, posljedice po
mentalno zdravlje, emocionalne patnje, materijalne
gubitke ili druge ozbiljne povrede svojih osnovnih prava
i to zbog injenja ili neinjenja koje predstavlja povredu
odredaba krivinog zakona u dravama lanicama
ukljuujui propise koji reguliu zloupotrebu vlasti

Procesnopravni poloaj oteenog

u krivinom procesnom pravu BiH

Prava oteenog u istrazi

Pravo na prijavljivanje KD
Pravo podnoenja pritubu uredu tuitelja u
sluaju nesprovoenja istrage ili obustavi istrage,
Pouavanje oteenog o pravu podnoenja
prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog
zahtjeva u sluaju da se sasluava kao svjedok;
Oteeni ima pravo da bude obavjeten o
primjeni i razlozima primjene naela oportuniteta
u postupku prema maloljetnicima

Prava oteenog u postupku optuivanja

Obaveza suda da prilikom razmatranja
sporazuma o priznanju krivnje provjerava,
izmeu ostalog, i da li je oteenom
pruena mogunost da se pred tuiteljem
izjasni o imovinskopravnom zahtjevu;
pravo oteenog u ovoj fazi krivinog
postupka na obavjetavanje oteenog u
sluaju povlaenja optunice od strane
tuitelja kada se postupak obustavlja
rjeenjem.

Prava oteenog na glavnom pretresu

Pravo prisustva oteenog prisustvuje glavnom
pretresu;
Zastupanje oteenog u krivinom postupku
preko zakonskog zastupnika ili punomonika;
rtva ukoliko ima svojstvo ugroenog svjedoka
ili svjedoka pod prijetnjom ima pravo na pravnu
pomo i podrku organa za socijalno staranje.
Zatita linog ili privatnog ivota rtava
odnosno oteenih na glavnom pretresu od
neprimjerenog publiciteta kada Sud moe
iskljuiti javnost za cio glavni pretres ili jedan
njegov dio.

U sluaju sasluanja svjedoka i vjetaka

van sudnice, kao i rekonstrukcija dogaaja
oteeni se uvijek poziva da prisustvuje
navedenim procesnim radnjama;
Pravo na podnoenje prijedloga za
ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva,
kao i pravo da predloi izovoenja
odreenih dokaza i prava na zavrnu rije,
ali
samo
u
okviru
postavljenog
imovinskopravnog zahtjeva.
Oteeni kao svjedok

Pravo
oteenog
krivinom postupku

Odluku suda o trokovima krivinog

postupka, i
Odluku o imovinskopravnom zahtjevu

na

albu

Imovinskopravni zahtjev

Predmet imovinskopravnog zahtjeva moe se

odnositi na nadoknadu tete, povraaj stvari
ili ponitenje odreenog pravnog posla.
Sud o postavljenom imovinskopravnom
zahtjevu raspravlja samo u granicama koje
oteeni postavi u svom zahtjevu
Pravo na postavljanje imovinskopravnog
zahtjeva imaju osobe sa aktivnom
legitimacijom
Prijedlog se podnosi tuiocu, odnosno sudu
najkasnije do zavretka glavnog pretresa.
U krivinom postupku sud ne moe donijeti
odluku o odbijanju imovinskopravnog
zahtjeva

Dunosti oteenog u krivinom

postupku

Dunost oteenog da se odazove na uredno

dostavljen poziv za svjedoenje;
Dunost oteenog da svjedoi, osim ako se
ne radi o osobi koja ne moe biti sasluana
kao svjedok i koja moe odbiti svjedoenje;
Oteeni je duan poloiti zakletvu ukoliko se
sasluava kao svjedok na glavnom pretresu;
Oteeni na glavnom pretresu duan je da
potuje red i procesnu disciplinu.

Oteeni kao aktivno i pasivno

dokazno sredstvo

Aktivno dokazno sredstvo sasluanje

oteenog kao svjedoka
Pasivno dokazno sredstvo oteeni moe
biti podvrgnut radnjama i protiv njegove
volje

Predmet krivinog postupka

a.
b.
c.

Osnovni predmet krivinog postupka je

krivina stvar
Sporedni predemet:
Imovinskopravni zahtjev
Trokovi krivinog postupka
Prethodna ili prejudicijalna pitanja

Mjere za osiguranje prisustva

osumnjienog odnosno optuenog

Poziv
Dovoenje
Mjere zabrane
Jamstvo
Pritvor

Prilikom odreivanja mjera za

osiguranje prisustva
osumnjienog/optuenog mora se
voditi rauna o:
Naelu legaliteta
Naelu srazmjernosti
Naelu supsidijarnosti
Naelu sudskog nadzora

Poziv

Poziv do podizanja optunice izdaje tuilac, a

nakon podizanja optunice sud.
Poziv sadrajno treba da ogovara zakonskim
odredbama.
Poziv treba sadravati:
Razlog pozivanja, kao i posljedice
neodazivanja
Kad se prvi put poziva, mora se pouit u
pozivu da ima pravo na branioca, koji moe
prisustvovat ispitivanju
Obavezu osumnjienom/optuenom da o
promjeni adrese obavjetava tuioca odnosno
sud

Dovoenje

Naredbu o dovoenju izdaje u pravilu

sud, a izuzetno tuilac
Zakonske pretpostavke za izdavanje
naredbe:
Ako je donijeto rjeenje o pritvoru
Uredno pozvani osumnjieni/optueni
svoj izostanak ne opravda ili
Ukoliko se nije moglo izvriti uredno
dostavljanje poziva, a sud utvrdi da
optueni izbjegava primiti poziv.

a.
b.

c.

Mjere zabrane

Postoje tri grupe mjera zabrane

Mjere koje se odnose na sprjeavanje
osumnjienog/optuenog da pobjegne ili
se sakrije;
Mjere koje se odnose na izbjegavanje
konfliktnih situacija;
Mjere koje se odnose na sprjeavanje
odreenih aktivnosti koje bi tetile
drutvenoj zajednici.

1.

2.

3.

Svrha
Sprjeavanje
osumnjienog optuenog da pobjegne ili
se sakrije

Vrste mjera zabrane

1.

2.

3.

Izbjegavanje konfliktnih
situacija

1.

2.

Sprjeavanje aktivnosti
koje bi bile tetne za
zajednicu

1.

2.

Zabrana naputanja
boravita bez odobrenja
suda;
Privremeno oduzimanje
putnih isprava, uz zabranu
izdavanja novih, kao i
zabranu koritenja line
karte za prelazak dravne
granice
Dunost da se povremeno
javlja odreenom organu
Zabrana posjeivanja
odreenih mjesta i
Zabrana sastajanja sa
odreenim osobama
Privremeno oduzimanje
vozake dozvole
Zabrana preduzimanja

Jamstvo

Jamstvo predstavlja zamjenu za najteu

mjeru obezbjeenja prisustva
osumnjienog/optuenog
Jamstvo se odreuje na inicijativu
osumnjienog optuenog ili neke druge
osobe
Jamstvo moe biti: stvarno i lino.
Rjeenje o jamstvu donosi sud.

Pritvor

Predstavlja preventivno liavanje slobode kroz

prinudno zadravanje osumnjienog, odnosno
optuenog na odreenom mjestu, koje je
obezbjeeno straom uz potivanje principa
pritvora i postupanja s pritvorenicima.
KPP ureuje slijeda pitanja vezana za pritvor:
Sudska nadlenost
Trajanje pritvora
Dunost hitnog postupanja
Naknada tete
Izvrenje pritvora

a.
b.
c.
d.
e.

Zakonski razlozi za odreivanje pritvora

Osnovni postojanje osnovane sumnje

Posebni uslovi:
Ako se krije ili postoje druge okolnosti koje
ukazuju na opsanost od bjekstva
Ako postoji osnovana bojazan da e unititi,
sakriti, izmjeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove
vane za KP ili ako naroite okolnosti ukazuju
da e ometati KP uticajem na svjedoke,
sauesnike ili prikrivae (koluzijska opasnost)
Ako naroite okolnosti opravdavaju boajazan da
e ponoviti KD, ili da e dovriti pokuano KD, ili
da e uiniti KD kojim prijeti, za ta KD moe se
izrei kazna 3 god. ili tea.

a.

b.

c.

d. U vanrednim okolnostima, ako se radi o

KD za koje se moe izrei kazna zatvora 10
godina ili tea kazna a koje je posebno
teko s obzirom na nain izvrenja ili
posljedicu KD, ako bi putanje na slobodu
rezultiralo stvarnom prijetnjom
naruavanja javnog reda.

Odreivanje, produavanje i ukidanje

pritvora

Nadlenost za odreivanje pritvora pripad

SUDU
Prijedlog za odreivanje pritvora pripada
TUIOCU
Forma odreivanja privtvora je RJEENJE
Sud je duan da cijeni razloge za pritvor i
kad takvi razlozi prestanu postojati po
slubenoj dunosti prekinuti pritvor.

Trajanje pritvora

Istraga:
Sudija za prethodni postupak 1 mjesec
Produenje od strane vijea 2 mjeseca (1+2)
Za KD 10 god ili tea odlukom vijea za 3
mjeseca (1+2+3)
Dugotrjani zatvor odlukom vijee za 3
mjeseca (1+2+3+3)
Posebna izjava kolegija tuilatva da bi se
istraga okonala odlukom vijea 3 mjeseca
(1+2+3+3+3)
Ukupno istraga 12 mjeseci


a.
b.
c.

d.

Poslije potvrivanja optunice

1 godina za KD do 5 godina
1 god. i 6 mjeseci za KD do 10 godina
2 godine za KD preko 10 godina, ali ne i
dugotrajni zatvor
3 godine za KD dugotrjanog zatvora
Za svaka 2 mjeseca vri se kontrola
opravdanosti pritvora.

Poslije izricanja presude

Moe trajati najdue 9 mjeseci, izuzetno se
moe produiti za najdue 6 mjeseci
Ako drugostepeni sud ukine prvostepenu
presudu, pritvor moe trajati najdue jo
jednu godinu od izricanja drugostepne
odluke.

Opte pravo zadravanja i liavanja

slobode

Opte pravo zadravanja

Zaticanje u izvrenju KD
Zadravanje moe izvriti svaka osoba

Liavanje slobode i zadravanje

Osnovi sumnje da je izvreno KD i
Zakonski razlozi za odreivanje
Policijski organ duan je takvu osobu
sprovesti tuiocu u roku od 24 sata, a za
djela terorizma 72 sata.

Radnje u krivinom postupku

Krivini postupak predstavlja skup ili sistem

krivinoprocesnih radnji koje se preduzimaju u
Zakonom propisanim formama i na zakonom
propisan nain.
Dinamiku krivinog procesnog prava ini
procedura sainjena od itavog niza razliitih
radnji krivinoprocesnih subjekata.
Krivinoprocesne radnje ogledaju se u
injenjima ili neinjenjima krivinoprocesnih
subjekata.
Zakon propisuje: oblik ili formu, mjesto i
vrijeme te sadraj krivinoprocesnih radnji.

Forma krivinoprocesnih radnji

Svrha:
Obezbjeenje kvalitetnog dokaznog materijala
Obezbjeenje nesmetanog i stvarnog vrenja
prava koja su priznata procesnim subjektima
Postizanje najboljih procesnih rezultata na
efikasan nain
Forma preduzimanja procesnih radnji razliito
je pravno normirana.
Forma procesnih radnji naroito se odnosi na:
Osnovna naela postupka;
Pravila o upotrebi jezika i pisma i
Zapisnike o preduzetim radnjama

a.
b.

c.

a.
b.
c.

Mjesto vrenja krivinoprocesnih

radnji

Podrzumijeva svako mjesto na kome se

preduzima konkretna krivinoprocesna
radnja i gdje ona proizvodi odreeno
procesno i pravno dejstvo.
U istrazi se mnoge radnje vre ve na
samom mjestu dogaaja.
Krivinoprocesne radnje se po pravilu
preduzimaju u prostorijama organa koji
preduzima radnje.

Vrijeme izvrenja krivinoprocesnih

radnji

Krivinoprocesne radnje moraju se izvravati

brzo i u odreenim rokovima.
Rok predstavlja vremenski period u kome se
mora obaviti procesna radnja, odnosno u
kojem je zabranjeno preduzimati odreenu
procesnu radnju.
Rokovi se dijele na:
Suspenzivne ili dilatorni sprjeavaju izvrenje
radnje dok ne protekne rok
Prekluzivne ili premptorne u okviru kojih je
potrebno preduzeti odreenu radnju
Instrukcioni u kojem je doputeno
preduzimanje, ali ostaje pravo i nakon roka.

1.

2.

3.

Rokovi mogu biti:

a. Zakonski koji su izriito odreeni zakonom
b. Sudski koje odreuje sud
- Rokovi mogu biti subjektivni i objektivni
- Vana pitanja:
- Odreivanje rokova
- Raunanje rokova
- Povaraaj u preanje stanje:
a. Osam dana od momenta prestanka uzroka
(subjektivni rok)
b. Tri mjeseca od dana proputanja (objektivni
rok)

Sadraj radnji u krivinom postupku

ZKP u pravilu ne odreuje sadraj procesnih

radnji.
Uspostavljanje veze sa kriminalistikom
Krivinoprocesne radnje kod kojih je sadraj
odreen ZKP:
Procesne radnje odluivanja (presuda)
Procesne radnje kojima se utvruju injenice
(uviaj, pretresanje stana i dr.)
Procesne radnje kod ulaganja pravnog
sredstva (odreen je sadraj albe)
Procesne radnje kojma se ograniavaju
osnovna prava i slobode ovjeka

Sprjeavanje i otklanjanje nepravilnih

procesnih radnji

Procesne radnje mogu imati pravne

posljedice samo ako su preduzete u skladu
sa zakonom.
Procesne mjere tolerisanja, popravljanja i
ponavljanja takvih procesnih radnji:
Procesne mjere koje su upravljene na
popravljanje nepravilnih procesnih radnji i
procesne sankcije za radnje koje nisu
preduzete u skladu sa Zakonom.

a.

b.

Procesne mjere

Procesne sankcije

Konsolidacija ili konvalidacija Prekluzija protekao rok za

nankadnim postupanjem
preduzimanje procesnih radnji
radnji se daje punovanost
Uklanjanje materijalnih greki
pogreke u imenima,
brojevima i sl. Ispravlja se
rjeenjem

Neupotrebljivost radnje
odnosno njenih razultata
nemogunost koritenja takvih
dokaza

Opozivanje procesnih radnji

ukoliko je nepravilna ili
necjelishodna

Nevalajnost procesnih radnji

predstavljaju povod za
ulaganje albe

Preinaenje procesnih radnji

eli se postii zakonski cilj

Nedopustivost procesnih
radnji alba na
drugostepenu ili
tereestepenu presudu

Ponavljanje procesnih radnji

ukoliko je tu radnju preduzela
neovlatena osoba ili nije
uopte preduzeta

Nepostojee procesne radnje

odluku donijelo neovlateno
lice

Odluke u krivinom postupku

a.
b.
c.

Odluka predstavlja izjavu volje suda ili

drugog organa organa u krivinom
postupku primjenom zakona na konkretno
injenino stanje i na osnovu kojih se
ostavruju pravne posljedice.
Odluke u krivinom postupku:
Presuda
Rjeenje
Naredba

Donoenje i saoptavanje, te njihovo

dostavljanje

Odluke u krivinom postupku se donose u

inokosnom i zbornom sastavu
Odluke se saoptavaju usmeno, odnosno
dostavljanjem ovjerenog prepisa presude.
Dostavljanje odluke moe biti neposredno i
posredno.

Pravosnanost odluka

Formalna pravosnanost sudsku odluku nije

mogue pobijati redovnim pravnim lijekovima,
zbog toga to nije doputen, kao i zbog toga to
se vie ne moe koristiti.
Materijalna pravosnanost materijalnopravni
status raspravljen, dakle ne postoji mogunost
novog krivinog postupka povodom istog KD.
Apsolutna pravosnanost ni jedan procesni
subjekt ne moe vie pobijati sudsku odluku
redovnim pravnim lijekom
Realtivna pravosnanost neki od procesnih
subjekta imaju pravo pobijati odluku redovnim
pravnim lijekom.

Realtivna pravosnanost neki od procesnih

subjekta imaju pravo pobijati odluku
redovnim pravnim lijekom.
Pravosnanost moe biti potpuna ili
djelimina
Pravosnanost nastupa samo u pogledu
izreke ili dispozitiva presude, dok
obrazloenje ne stupa na pravnu snagu.

Izvrnost odluka

Pravosnanost i izvrnost u pravilu

nastupaju istovremeno
Uslovi za izvrenje presude:
kad je pravosnana
dostavljena i
ne postoje zakonske smetnje za izvrenje

a.
b.
c.

injenice u krivinom postupku

Odluka je zakonita ukoliko su pravilno

utvrene injenice na kojima su
primjenjene materijalne i procesne norme.
Utvrivanje injenica je sloen zadatak
Za utvrivanje injenica vano je pravilo in
dubio pro reo
Utvrivanje injenica u krivinom postupku

Vrste injenica

Pravno relevantne injenice

Materijalnopravne primjena normi
materijalnog krivinog prava
Procesnopravne primjena normi
krivinog procesnog prava
Indicije doprinose posrednom utvrivanju
pravno relevantnih injenica.
Pomone injenice provjera
vjerodostojnost izvora saznanja o pravno
relevantnim injenicama ili indicijama.

a.

b.

injenice koje se ne utvruju u

krivinom postupku

injenice koje ne treba utvrivati :

Oite ili oigledne
Notorne ili optepoznate
Presumpcije ili pretpostavljene
injenice koje sud ne smije utvrivati u
postupku:
injenice ijim bi se utvrivanjem povrijedilo
pravilo zabrane reformatio in peius
injenice koje povreuju pravo o
iskljuivanju dunosti svjedoenja

a.
b.
c.
-

Nain utvrivanja injenica

Vlastitim opaanjem organa krivinog

postupka
Iskaz osumnjienog, odnosno optuenog,
svjedoka ili vjetaka
Pomou isprava
Koritenjem tehnikih snimaka

Dokazi u krivinom postupku

1.

2.

3.

Dokazivanje predstavlja sredstvo za

utvrivanje injeninog stanja na koje se
primjenjuju norme materijalnog i
procesnog prava.
Dokazivanje obuhvata:
Predemet dokaza (injenica koju treba
dokazati)
Dokazni osnov ili razlog ( iz koje se izvodi
zakljuak o postojanju injenice)
Dokazno sredstvo (izvor iz koga se dobiva
injenica)

Klasifikacija dokaza

Materijalni ili stvarni i lini ili personalni

Neposedni i posredni dokazi
Dokazi optube i dokazi odbrane te
indiferentni dokazi
Primarni i sekundarni dokazi

Sudska odluka se ne moe zasnovati:

a.

Dokazi pribavljeni na zakonom zabranjem

nain
Dokazi pribavljeni povredama ljudskih
prava i sloboda
Dokazi pribavljeni bitnim povredama
procesnog zakona
Dokazi pribavljeni na zakonit nain, ali se
za te dokaze saznalo iz dokaza koji su
izvorno pribavljeni na nezakonit nain
( doktrina polodova otrvonog drveta).

b.

c.

d.

Pretres stana, prostorija, pokretnih

stvari i osoba

a.

b.
c.
d.
-

Objekt pretresanja (stan, druge prostorije

ili pokretne stvari i osobe)
Procesno pravo razlikuje:
Redovno pretresanje (sa prethodnom
najavom)
Pretresanje bez prethodne najave
Pretresanje sa sudskom naredbom
Pretresanje bez naredbe suda
Potrebno je razlikovati pretresanje, uviaj,
tjelesni pregled, pregled.

Zakonski uslovi za pretresanje

Pretresanje se moe preduzeti ukoliko

postoji dovoljno osnova za sumnju da
e se prilikom pretresa:
pronai izvrilac KD ili njegov sauesnik
otkriti tragovi KD ili
pronai predmeti vani za krivini
postupak
Uz ove uslove mora postojati vjerovatnost
da je izvreno KD

a.
b.
c.

Pravni osnov pretresanja

Sudska naredba
Zahtjev tuioca ili ovlatenih slubenih
osoba, koji se podnosi u pismenoj, a
izuzetno u usmenoj formi
Sadraj naredbe
Postupak pretresanja:
Predati naredbu za pretresanje
OSL obavjetavaju o svojoj funkciji
vlasnika stana
Prisustvo odreenih osoba pretresanju
(vlasnik stana, dva solenitetna svjedoka)
Zapisnik o pretresanju

a.
b.

c.

a.
b.
c.

d.
e.

f.

g.

Pretresanje bez sudske naredbe i

sudskih svjedoka

Ovakvo pretresanje se moe poduzeti u

sljedeim sluajevima:
Ako stanar tog stana eli
Ako neko zove u pomo
Ako je potrebno uhvatiti izvrioca KD koji je
zateen na djelu
Radi sigurnosti ljudi i imovine
Ako se u stanu nalazi osoba koju treba
pritvoriti
Ako je i pitanju osoba koja se mora prinudno
dovesti
Ako se u stanu nalazi osoba koja se tu
sklonila od gonjenja

Privremeno oduzimanje predmeta i

imovine
a.
b.
c.

Ovom mjerom se obezbjeuje:

Pribavljanje vanih dokaza
Obezbjeuje sigurnost ljudi i imovine
Efikasno odvijanje krivinog postupka

Pojavni oblici privremenog oduzimanja

Privremeno oduzimanje predmeta koji se po KZ BiH

imaju oduzeti
Privremeno oduzimanje predmeta koji mogu posluiti
kao dokaz
Prikupljanje podataka pohranjenih u kompjuteru ili
slinim ureajima za automatsku obradu podataka
Privremeno oduzimanje pisama, telegrama i poiljiki
Privremeno oduzimanje dokumentacije
Dostavljanje podataka o bankovnim depozitima i dr.
finansijskim transakcijama
Privremeno obustavljanje izvrenja odreene
finansijske transakcije
Naredba operateru telekomunikacija
Privremeno oduzimanje imovine radi obezbjeenja

Iskaz osumnjienog odnosno

optuenog

a.
b.
-

Iskaz osumnjienog/optuenog ima

dvostruku funkciju:
Dokazna funkcija
Funkcija odbrane
Osumnjieni je slobodan u svom iskazu
Modeli ispitivanja osumnjienog zavise od
faze postupka.

a.

b.

c.

d.
e.

f.

Procesne garancije prilikom ispitivanja

osumnjienog:
Osumnjieni mora znati za koje se KD tereti
kao i osnove sumnje protiv njega
Omoguiti osumnjienom da se izjasni o
djelu koje mu se stavlja na teret i da iznese
sve injenice koje mu idu u korist.
Nije duan iznijeti svoju odbranu, niti
odgovarati ba postavljena pitanja
Pravo na branioca
Pravo razmatranja spisa i razgledanja
predmeta
Besplatne usluge prevodioca

Ispitivanje osumnjienog
U toku istrage osumnjienog ispituje
tuilac ili ovlatena slubena lica
Osumnjieni mora biti ispitan prije
podizanja optunice
Tok ispitivanja
Prikupljanje linih podataka
Davanje pouke o njegovim pravima
Slobodno i neometano izlaganje o svim
injenicama i dokazima koji mu idu u korist

Iskaz optuenog na glavnom pretresu

Predsjednik vijea ima obavezu upozoriti

optuenog na paljivo praenje toka
pretresa.
Nakon iznoenja odbrane, optueni se
ispituje prema pravilima ispitivanja na
glavnom pretresu
Priznanje izvrenja KD na glavnom
pretresu
Optueni na glavnom prtresu moe biti
sasluan u svojstvu svjedoka
Dokazna vrijednost iskaza optuenog

Svjedoci

Svjedok je osoba koja svjedoi o injenicama

koje su predmet krivinog postupka.
Predmet svjedoenja obuhvata krivini dogaaj
iz prolosti sa svim injenicama o KD i izvriocu
i odrugim vanim okolnostima
U pogledu duevnog ili tjelesnog zdravlja ili
dobi osobe ne postavljaju se nikakva
ogranienja da bi odreena osoba mogla biti
svjedok.
Vrste svjedoka
Sa funkcijom svjedoka ne mogu se spojiti
druge odreene funkcije u krivinom postupku.

Dunosti svjedoka

a.

Da se odazove na poziv (5.000 KM ili

prinudno dovoenje)
Dunost svjedoenja ( 30.000 KM, zatvor
30 dana)
Duan je govoriti istinu
Svjedok polae zakletvu ili daje izjavu prije
svjedoenja

b.

c.
d.

a.

b.
c.

d.

Osobe koje nije doputeno sasluati

kao svjedoke
koje bi svojim iskazom povrijedile dunost
uvanja dravne, vojne ili slubene tajne (dok
ga nadleni orgna ne oslobodi te dunosti)
Branioca osumnjienog odnosno optuenog
Koje bi svojim svjedoenjem povrijedile dunost
uvanja profesionalne tajne (vjerski slubenik,
ispovjednik, biljenik, lijenik i dr.) izuzev ako je
takva osoba osloboena te dunosti posebnim
propisom ili izjavom u iju korist se uva tajna
Maloljetna osoba koja na uzrast i duevnu
razvijenost nije u stanju shvatiti znaaj prava da
ne mora svjedoiti.

Osobe koje mogu odbiti svjedoenje

Brani odnosno vanbrani drug

osumnjienog odnosno optuenog
Roditelj ili dijete
Usvojitelj ili usvojenik osumnjienog
odnosno optuenog.

Osloboenje svjedoka od dunosti da

odgovara na pojedina pitanja.

Sasluanje svjedoka

Pouavanje o njegovim pravima

U toku istrage
Na glavnom pretresu
Svjedok je duan da da potpun iskaz, kao i
da se suoi sa drugim svjedocima,
osumnjienim odnosno optuenim, kao i
da izvri prepoznavanje osoba ili
predmeta.

Posebna pravila o sasluavanju

svjedoka

Maloljetna osoba
Osoba oteena KD ne moe se ispitivati o
ranijem seksualnom ivotu prije izvrenog
KD
Obzirom na ivotnu dob, tjelesno i duevno
stanje ili druge opravdane interese svjedok
se moe sasluati uz pomo tehnikih
ureaja za prijenos slike i zvuka.

Dokazna vrijednost iskaza svjedoka

Predstavlja interdisciplarni provjeravanje

onoga to je svjedok izloio
Provjera iskaza svjedoka obuhvata:
Utvrivanje izvora svjedokovih saznanja
Predoavanje ranijeg iskaza
Postavljanje pitanja svjedoku
Prepoznavanje osoba i predmeta
Suoenje
Rekonstrukcija dogaaja
Ocjenivanje iskaza svjedoka obuhvata
sintezu linosti svjedoka.

a.
b.
c.
d.
e.
f.
-

Imunitet svjedoka

Imunitet svjedoku daje glavni tuilac

Svjedok moe imati advokata u svojstvu
savjetnika ako:
nije u stanju da koristi svoja prava i
ako njegovi interesi ne mogu biti zatieni
na drugi nain.

Zatita svjedoka

Zakon o zatiti svjedoka pod prijetnjom i

ugroenih svjedoka
Svjedok pod prijetnjom
Ugroeni svjedok

Uviaj

Predstavlja procesnu radnju kojom oragni

krivinog postupka vlastitim opaanjem
utvruje vane injenice u odnosu na
predmet krivinog postupka
Uviajem se trae, otkrivaju i osiguravaju
tragovi KD.
Pravni okvir za preduzimanje uviaja daje
pozitivno procesno zakonodavstvo, a
sadraj odreuje kriminalistika.
Mjesto vrenja uviaja predstavlja svako
mjesto na kojem se mogu opaati tragovi
KD i injenice vane za postupak.

Uviaj u fazi istrage obavljaju ovlatene

slubene osobe odnosno tuilac.
Na glavnom pretresu i u postupku po
pravnim lijekovima uviaj obavlja
raspravno vijee odnosno sudija.
Uviaju mogu prisustvovati i osumnjieni i
njegov branilac, kao i oteeni.
Uestvovanje strunih osoba tokom
vrenja uviaja je obavezno.
Zapisnik o uviaju sadri sve relevantne
podatke s obzirom na prirodu ove
procesne radnje.

Rekonstrukcija dogaaja

Podrazumijeva ponavljanje situacija ili

radnji u uslovima pod kojima se prema
izvedenim dokazima raniji dogaaj odigrao.
Rekonstrukciju dogaaja u istrazi obavlja
tuilac, a u daljem toku krivinog postupka
sud.
Za vrijeme rekonstrukcije dogaaja
potrebno je koristiti struno znanje osoba iz
razliitih oblasti.
O rekonstrukciji dogaaja mora se sastaviti
zapisnik.

Vjetaenje

Vjetak je nezainteresirana osoba sa

posebnim strunim znanjem koju tuilac i
sud pozivaju kako bi svojim strunim
znanjem pomogla u utvrivanju vanih
injenica u krivinom postupku.
Vjetaenje se sastoji od nalaza i miljenja.
Odnos vjetaka i svjedoka.
Izdavanje naredbe za vjetaenje
Osobe koje ne mogu biti vjetaci.
Odreivanje vjetaenja

Postupak vjetaenja

1.

Uvodna faza procesna pitanja i pripreme

za vjetaenje
Operativna faza aktivnost vjetaka u
pogledu vjetaenja

2.

3.

Zakljuna faza dostavljanje nalaza i

miljenja

Sasluanje vjetaka

Dunost vjetaka

Odazvati se na poziv ( prinudno dovoenje,

novana kazna do 5.000 KM)
Dostaviti svoj izvjetaj
Duan je dati istinit nalaz i miljenje
Duan je prije svjedoenja poloiti zakletvu
odnosno dati izjavu

Prava vjetaka

Sloboda iskaza, upotreba svog jezika,

upoznavanje sa predmetom vjetaenja,
pravo na nagradu, pravo na naknadu
trokova, pravo na zatitu u sluaju
svjedoenja pred sudom druge drave.

Vrste vjetaenja

Sudsko medicinsko vjetaenje

Toksikoloko vjetaenje
Vjetaenje tjelesnih povreda
Psihijatrijsko vjetaenje
Tjelesni pregled osumnjienog, odnosno
optuenog
Vjetaenje poslovnih knjiga
Analiza DNK