PMF Podgorica, Matematika, Matematika i racunarske nauke

Uvod u kombinatoriku
Binomna i polinomijalna formula

1. Izracunati zbir koeficijenata polinoma po x koji predstavlja razvoj izraza (3x 2)100 .
J
100

(3x 2)


100 
X
100 100k 100k
=
x
(2)k
3
k
k=0



100
X
100 100k
3
(2)k = (3 2)100 = 1.
k
k=0

I
2. Naci koeficijent uz:
(a) x2 y 3 z u razvoju izraza (2x + 2y 3z)6 ;
(b) x2 y 8 z u razvoju izraza (2x + y 2 5z)7 ;
(c) u2 v 3 z 3 u razvoju izraza (3uv 2z + u + v)7 ;
(d) x10 u razvoju izraza (1 x2 + x3 )11 ;
(e) x3 u razvoju izraza (1 x + 2x2 )9 .
J
6

(a) (2x + 2y 3z) =

X
k1 +k2 +k3 =6
k1 ,k2 ,k3 >0


6
(2x)k1 (2y)k2 (3z)k3
k1 , k2 , k3

koeficijent uz x2 y 3 z je


(b) (2x + y 2 5z)7 =


6
22 23 (3)1 = 5760.
2, 3, 1


X
7
(2x)k1 (y 2 )k2 (5z)k3
k
,
k
,
k
1
2
3
+k +k =7

k1
2
3
k1 ,k2 ,k3 >0

koeficijent uz x2 y 8 z = x2 (y 2 )4 z 1 je



7
22 14 (5)1 = 2100.
2, 4, 1

(c) (3uv 2z + u + v) =

k1 +k2 +k3 +k4 =7

k1 ,...,k4 >0


7
(3uv)k1 (2z)k2 uk3 v k4 ;
k1 , k2 , k3 , k4

u2 v 3 z 3 = (uv)1 z 3 u1 v 2 , 1 + 3 + 1 + 2 = 7
u2 v 3 z 3 = (uv)0 z 3 u2 v 3 , ali 0 + 3 + 2 + 3 6= 7
u2 v 3 z 3 = (uv)2 z 3 u0 v 1 , ali 2 + 3 + 0 + 1 6= 7

koeficijent uz u2 v 3 z 3 je



7
31 (2)3 11 12 = 10080.
1, 3, 1, 2


X
11
1k1 (x2 )k2 (x3 )k3 ,
k
,
k
,
k
1 2 3
+k +k =11

(d) (1 x2 + x3 )11 =

k1
2
3
k1 ,k2 ,k3 >0

x10 = (x2 )5 (x3 )0 ,

x10 = (x2 )2 (x3 )2

koeficijent uz x10 je





11
11
6
5
0
1 (1) 1 +
17 (1)2 12 = 1518.
6, 5, 0
7, 2, 2
X

2 9

(e) (1 x + 2x ) =

k1 +k2 +k3 =9
k1 ,k2 ,k3 >0


9
1k1 (x)k2 (2x2 )k3 ,
k1 , k2 , k3
x3 = (x)1 (x2 )1 ,

x3 = (x)3 (x2 )0

koeficijent uz x3 je





9
9
7
1
1
1 (1) 2 +
16 (1)3 20 = 228.
7, 1, 1
6, 3, 0

I
3. Odrediti broj racionalnih clanova u razvoju

2+

100
4
3
.


3




100 
100 
100 
100 X
100k  k X
X

100k
1k
k
k
100 
100
100
4
3
4
2+ 3
=
2
3 =
2 3 34 =
233 2 3 3 4 .
k
k
k
k=0

Racionalni su oni clanovi razvoja kod kojih su

k=0

k=0

1k k
i cijeli brojevi, k {0, 1, 2, . . . , 100}.
3
4
2

k
je cio broj ako je k {0, 4, 8, 12, 16, . . . , 92, 96, 100} =: A.
4
1k
Broj
, k A, je cio broj ako je k = 4, 16, 28, 40, 52, 64, 76, 88, 100. Dakle, racionalnih clanova u
3
datom razvoju ima 9.
I
4. Naci clan razvoja binoma (3x + 2)7 sa najvecim koeficijentom.
J
(3x + 2)7 =

7  
X
7
k=0

37k 2k x7k .

Neka je
 
7
bk :=
37k 2k , k = 0, 1, 2, . . . , 7.
k
Iz uslova
bk > bk+1 i bk > bk1
tj. iz
 


 


7
7
7
7
7k
k
7k1
k+1
7k
k
3
2 >
3
2
i
3
2 >
37k+1 2k1
k
k+1
k
k1
m
 
 
7
7 (k + 1) + 1 7k 1 k
7
37k 2k >

3
3 2 2
k
k
k+1
i




7
7 k + 1 7k k
7

3
2 >
37k 3 2k 21
k1
k
k1

dobija se
16
11
<k<
= k = 3.
5
5

Clan
sa najvecim koeficijentom je
 
7
34 23 x4 = 22680x4 .
3
Ovdje smo koristili da za 1 6 k 6 n vazi

  

n
n
nk+1
=

.
k
k1
k

I

5. U razvoju

1
+ 3x
x

n
naci clan koji ne sadrzi x, znajuci da je koeficijent desetog clana najveci.

J


1
+ 3x
x

n
=

n    nk
X
n
1
k=0

(3x) =

n  
X
n
k=0

3k xn+2k .

Neka je
 
n
bk :=
3k , k = 0, 1, . . . , n.
k
Koeficijent b9 je najveci, pa je
b9 > b10 i b9 > b8 ,
odnosno iz

 
 
 
 
n
n
n
n
9
10
9
3 >
3 i
3 >
38
9
8
9
10

dobijamo
11 < n <

37
= n = 12.
3

Clan
koji ne sadrzi x dobija se za 12 + 2k = 0 tj. za k = 6. Trazeni clan je
 
12
36 = 673596.
6
I
6. Pomocu poznatih binomnih identiteta naci sume

n
X

k i , za i = 1, 2, 3, 4.

k=1

7. Izracunati

n
X
(1)k
k=0

1
(k + 1) 4k

 
n
.
k

J
n
X
(1)k
k=0

1
(k + 1) 4k

  X

 
n 
n
1 k
1
n
n+1
=

k
4
(k + 1) k
n+1
k=0




n
1 X
1 k n+1
=

n+1
4
k+1
k=0



n+1 
1 X
1 k1 n + 1
=

n+1
4
k
k=1




n+1
4 X n+1
1 k
=

n+1
k
4
k=1
!
n+1
X n + 1  1 k n + 1  1 0
4
=

n+1
k
4
0
4
k=0
!

n+1
4
1
=
1
1
n+1
4
 n+1 !
4
3
=
1
.
n+1
4

I
4

8. Izracunati

11
0

11
1

11
2

+ +

11
11

12

J
Za 0 6 k 6 11 vazi

11
k

 


11
12
12
1
1

.
=
=
k+1
k+1 k
12
12 k + 1
Trazena suma je

11 
12
1
1 X
=
12
k+1
12

12  
X
12

k=0

i=0

 !
12
212 1

=
.
0
12

I
9. Neka je n N. Dokazati da je
 
n
X
(1)k1 n
k=1

=1+

1 1
1
+ + + .
2 3
n

J
 
n
X
(1)k1 n
Neka je Sn =
. Tada je
k
k
k=1

Sn+1


 n+1
X (1)k1 n  n 
(1)k1 n + 1
=
+
=
k
k
k
k
k1
k=1
k=1


n+1
n+1
X (1)k1 n
X (1)k1  n 
=
+
k
k
k
k1
k=1
k=1
n+1
X (1)k1 n + 1
= Sn +
n+1
k
k=1


n+1
n+1
1 X
.
= Sn
(1)k
k
n+1
n+1
X

k=1

Dakle, za m > 1 vazi



m+1
1 X
m+1
(1)k
m+1
k
k=1


m+1
1
1 X
k m+1
=

(1)
m+1 m+1
k

Sm+1 Sm =

k=0

1
=
.
m+1
Sada za m = 1, 2, . . . , n 1 dobijamo n 1 jednakosti i sumiranjem lijevih i desnih strana dobijamo
1 1
1
+ + + ,
2 3
n
pa odatle slijedi trazena jednakost jer je S1 = 1.
Sn S1 =

I
5

10. Dokazati da vazi

 
n
X
n
k
= n 2n1 .
k
k=1

J
Prvi nacin.
Iskoristicemo da za k > 1 vazi


 


 
n
n1
n
n n1
k
=n
.
=
k
k1
k k1
k
Sada je

 


n
n 
n 
X
X
X
n
n1
n1
k
=n
=n
= n 2n1 .
k
k1
i
k=1

i=0

k=1

Drugi nacin. Binomna formula za x = 1 dobija oblik

n  
X
n k
(1 + y) =
y .
k
n

k=0

Diferenciranjem obije strane po y dobijamo

n1

n(1 + y)

 
n
X
n k1
k
y .
=
k
k=1

Najzad, za y = 1 dobijamo

 
n
X
n
k
= n(1 + 1)n1 = n 2n1 .
k
k=1

Treci na
cin. Neka je dat skup od n osoba. Komisiju velicine k (k = 1, 2, . . . , n) mozemo izabrati
n
na
nacina i od odabranih clanova komisije predsjednika mozemo odabrati na k nacina, pa je po
k
 
n
principu proizvoda broj nacina da se odabere komisija velicine k i predsjednik komisije
k. Broj
k
nacina da se odabere komisija proizvoljne velicine i njen predsjednik je po principu zbira
 
n
X
n
k
.
k
k=1

Od n osoba najprije na n nacina mozemo odabrati predsjednika komisije, a zatim za svaku od preostalih
n 1 osoba na dva nacina odluciti da li neka osoba pripada komisiji ili ne. Po principu proizvoda broj
svih mogucih komisija je
n 2n1 .
I
11. Dokazati da za prirodne brojeve m i n, m 6 n vazi
 
n   
X
n
k
n nm
=
2
.
k
m
m
k=m

J
Prvi nacin. Uocimo da vazi
  
n
k
n!
k!
n!
=

=
k
m
k!(n k)! m!(k m)!
m!(n k)!(k m)!
n!
(n m)!
=

m!(n m)! (k m)!(n k)!

 

n
nm
=
.
m km
Sada je

n   
n  
X
X
n
k
n
nm
=
k
m
m km
k=m
k=m
 X

n 
n
nm
=
m
km
k=m
 X


n
n
nm
=
m
i
i=0
 
n nm
=
2
.
m
Drugi
 nacin. Neka je A = {a1 , . . . , an } i neka je k {m, m + 1, . . . , n} proizvoljan i fiksiran broj. Broj
n
k
moze se interpretirati kao broj parova (B, C) takvih da je C B A, |B| = k i |C| = m.
k
m
n   
X
n
k
Po principu zbira
je broj parova (B, C) takvih da je C B A, m 6 |B| 6 n i
k
m
k=m
|C| = m.


n
nacina. Time smo odredili i m elemenata koji
Najprije odredimo mpodskup C skupa A na m
pripadaju skupu B. Dakle,
B = C C1 , C C1 = ,
pa ako je vec izabran skup C, skup B mozemo
formirati na 2nm nacina, birajuci skup C1 P(A\C),
 
n nm
jer je m 6 |B| 6 n. Po principu proizvoda
2
je broj parova (B, C) takvih da je C B A,
m
m 6 |B| 6 n i |C| = m.
I
12. Izracunati sumu

 2
n
X
n
(k + 1)
.
k
k=0

n
X

 2 X
 2 X
n
n  2
n
n
n
(k + 1)
=
k
+
k
k
k
k=0
k=1
k=0

 
n
X
n n1 n
+
=
k
k k1
k


n  
X
n
n
k
nk
k=1
|k=0
{z
}
=(2n
Vandermondova
konv.
n)
 



n
X n1 n
2n
+
=n
n
nk
k
| {z }
{z
}
|k=1
primijenimo (n
= n n1
k ) nk ( k )
=(2n1
Vandermondova konv.
n )




2n 1
2n 1
2n
=n
+
2n n
n
n


2n 1
= (n + 2)
.
n

I
13. Kombinatornim argumentima dokazati da
(a) za sve n, k N, n > k, vazi
  

  

k
k+1
n
n+1
+
+ +
=
;
k
k
k
k+1
(b) za sve n, k N vazi
  


 

n
n+1
n+k
n+k+1
+
+ +
=
.
0
1
k
k
J
(a) Neka je 
A = {a1 , a2 , . . . , an+1k , . . . , an+1 } skup sa n + 1 elemenata. Broj (k + 1)podskupova
n+1
skupa A je
. Sve (k + 1)podskupove mozemo podijeliti u n + 1 k disjunktne familije
k+1
(k + 1)podskupova skupa A.


A1 = {S A : |S| = k + 1, a1 S}. |A1 | = nk : kako a1 S potrebno nam je jos k elemenata
iz A\{a1 } da formiramo S.


A2 = {S A : |S| = k + 1, a1
/ S, a2 S}. |A2 | = n1
/ S i a2 S potrebno nam
k : kako a1
je jos k elemenata iz A\{a1 , a2 } da formiramo S.
..
.




Ank = {S A : |S| = k + 1, a1 , a2 , . . . , an1k
/ S, ank S}. |Ank | = n+1(nk)
= k+1
k :
k
kako a1 , a2 , . . . an1k
/ S i ank S to je potrebno jos k elemenata iz A\{a1 , a2 , . . . , ank } da
formiramo S.


Ank+1 = {S A : |S| = k + 1, a1 , a2 , . . . , ank
/ S}. |Ank+1 | = 1: na kk = 1 nacin formiramo S, tacnije S = {ank+1 , ank+2 , . . . , an+1 }.

Prethodne familije (k + 1)podskupova su disjunktne, pa prema principu zbira vazi

  

  

k
k+1
n
n+1
+
+ +
=
.
k
k
k
k+1
(b) Za vjezbu.
I
14. Neka su k, n N, k 6 n i neka je F (n, k) aritmeticka sredina najmanjih elemenata svih kpodskupova
skupa [n] = {1, 2, . . . , n}. Dokazati da je
F (n, k) =

n+1
.
k+1

Komentar. Razmotrimo specijalan slucaj n = 5, k = 3. Svi 3podskupovi skupa {1, 2, 3, 4, 5} i njihovi

najmanji elementi dati su u tabeli.
3-podskupovi
skupa {1, 2, 3, 4, 5}
{1, 2, 3}
{1, 2, 4}
{1, 2, 5}
{1, 3, 4}
{1, 3, 5}
{1, 4, 5}
{2, 3, 4}
{2, 3, 5}
{2, 4, 5}
{3, 4, 5}
U ovom slucaju je F (5, 3) =

61+32+13
10

= 32 , dok je

n+1
k+1

najmanji
elementi
1
1
1
1
1
1
2
2
2
3
=

6
4

= 32 , i jednaki su.

Namecu se dva pitanja.

1. Koji brojevi iz skupa {1, 2, . . . , n} mogu biti najmanji elementi nekog kpodskupa od [n]?
2. Koliko puta se svaki od ovih najmanjih brojeva pojavljuje u zbiru?
Uocimo da skup {n k + 1, n k + 2, . . . , n} ima n (n k + 1) + 1 = k elemenata i to je kpodskup
od [n] sa najvecim mogucim elementima. Dakle, 1, 2, . . . , n k + 1 su svi moguci najmanji elementi
nekog kpodskupa skupa [n]. Ovo je odgovor na prvo pitanje.
Neka je m {1, 2, . . . , n k + 1}. Broj m se pojavljuje u sumi onoliko puta koliko ima kpodskupova
skupa [n] kojma je m najmanji
element. Njih ima onoliko koliko i (k 1)podskupova skupa {m +
1, m + 2, . . . , n} odnosno nm
sto je odgovor na drugo pitanje.
k1 ,
J
Za m = 1, 2, . . . , n k + 1 broj kpodskupova skupa [n] koji sadrze m kao najmanji element je
Suma najmanjih brojeva svih kpodskupova skupa [n] je

nm
k1







n1
n2
k1
=1
+2
+ + (n k + 1)
k1
k1
k1








n1
n2
n3
k1
= k1 + k1 + k1 + . . . +
k1






k1
+ ... +
+ n3
+ n2
k1
k1
k1




k1
+ n3
+ ... +
k1
k1


k1
+ ... +
k1
...

...
+

(n k + 1) vrsta

...

k1
k1

Prijenjujuci prethodni zadatak pod (a) na svaku vrstu dobijamo da je

  
 

 
n
n1
n2
k
=
+
+
+ +
,
k
k
k
k


a ovo je na osnovu istog zadatka jednako n+1
k+1 . Kako je broj kpodskupova skupa [n] jednak
je


n+1
k!(n k)!
n+1
(n + 1)!
k+1

=
.
F (n, k) = n
=
(k + 1)!(n k)!
n!
k+1
k

10

n
k

, to
I