Professional Documents
Culture Documents
Pravosfa
Pravosfa
Obrtnik
Obrtnik (samostalni poduzetnik, trgovac pojedinac) je fizika osoba koja u svoje ime
i za svoj raun obavlja privrednu djelatnost.
Obrt samostalno i trajno obavljanje doputenih i registriranih privrednih djelatnosti u
osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju od fizikih osoba sa ciljem postizanja
dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu.
1.2. Dobijanje dozvole za rad
Obrtnik da bi mogao obavljati registriranu djelatnost, mora imati dozvolu za rad koju
izdaje nadleni opinski odnosno kantonalni organ za privredu na ijem podruju
namjerava obavljati djelatnost. Obrtnica se ne moe prenijeti na drugu osobu.
Dobijanje dozvole za rad implicira ispunjenje odreenih uvjeta:
a) formalni :
- zahtjev za izdavanje dozvola i prezentacija dokza o ispunjenju opih i
posebnih materijalnih uvjeta
b) opi materijalni :
- dravljanstvo BiH - poslovna sposobnost
- zadovoljenje opih i posebnih zdravstvenih uvjeta, ako je to propisano
posebnim zakonom
- da dokae da nema neizmirenih finansijskih, poreznih i drugih obaveza
c) dopunski materijali
- struna sprema, - poslovni prostor
1.3. Prestanak rada
Do prestanka obavljanja obrta moe doi voljom obrtnika (odjavom) i prinudno (po
sili zakona). Odjava obrta mjerodavnom tijelu vri se pisanim putem prije prestanka
rada. Prestanak po sili zakona mogu je u sljedeim sluajevima:
- u sluaju smrti ili gubitka poslovne sposobnosti, a nasljednici ne nastave rad
- ako obrtnik ne obavlja obrt kao dopunsku, odnosno dodatnu djelatnost.
- ako obrtnik ne zapone obrt poslije roka utvrenog zakonom (30 dana)
- ako je pravomonim aktom obrtniku izreena zatitna mjera.
- ako mjerodavno tijelu utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na temelju lanih
isprava. - u drugim sluajevima predvienim po zakonu
_____________________________________________________________________
IV PRIVREDNA DRUTVA
1. DRUTVO SA NEOGRANIENOM ODGOVORNOU
DNO je poslovni subjekt u kojem osnivai za obaveze drutva odgovaraju
neogranieno i solidarno, cjelokupnom svojom imovinom. Za osnivanje potrebne su
najmanje dvije osobe, a po svojim osobinama pogodan je za osnivanje malih ili
porodinih preduzea, sa manjim obimom osnivakog kapitala.
Osnovne odrednice
Drutvo se obavezno registrira, ima pravnu sposobnost, drutvo se osniva ugovorom
koji ujedno predstavlja osnivaki akt, prijavu za upis u registar drutva potpisuju svi
lanovi. Ugovor sadri : podatke o osnivau, firmu, sjedite drutva, te odredbe o
djelatnosti.
Osnivaki kapital DNO se formira iz uloga lanova drutva, koji mogu biti u novcu,
stvarima, pravima i uslugama. Svi kanovi imaju jednake uloge, koji postaju imovina
drutva odvojena od imovine njegovih lanova. Uplata uloga prije registracije drutva
nije nuna.
2. KOMANDITNO DRUTVO
Komanditno drutvo (tajni ortakluk, mjeoviti ortakluk, specijalno partnerstvo) je
personalno drutvo, sa svojstvom pravne osobe, koje se osniva ugovorom izmeu
najmanje dvije osobe(komplementara i komanditora) koje ulau svoj kapital ili uloge
radi obavljanja registrirane djelatnosti.
Komplementari upravljaju drutvom i odgovaraju za njihove obaveze neogranieno
solidarno cjelokupnom imovinom, a komanditori ne odgovaraju za obaveze drutva,
niti uestvuju u upravljanju drutvom, nego samo snose poslovni rizik do visine
unesenog uloga.
Osnivanje drutva
Osnivaju dvije ili vie fizikih i/ili pravnih osoba radi obavljanja odreene djelatnosti
pod zajednikim imenom. Osniva se ugovorom koji zakljuuju osnivai i koji
predstavlja konstitutivni akt. Ugovor sainjava notar i potpisuju ga svi lanovi drutva
Ugovor mora sadrati : firmu, sjedite, djelatnosti, ime i prezime, adresu prebivalita
fizikih osoba kao lanova, odnosno firmu i sjedite pravnih osoba kao lanova, vrstu
i vrijednost uloga lanova drutva, individualizaciju lanova po kategoriji.
Raspodjela dobiti
Dobit se dijeli na dva dijela: jedan dio za komplementara, a drugi za komanditore,
dobit se izmeu komplementara dijeli na jednake dijelove, a dio dobiti za komanditor
dijeli se srezmjerno njihovim ulozima. Isto pravilo vai i za pokrie gubitka.
Prestanak drutva
Razlozi prestanka (opi i posebni) komanditnog drutva, s obzirom na to da se radi o
drutvu osoba, su isti kao i kod d.n.o. meutim zbog postojanja komanditora, kao
specifikuma ovog drutva, k.d. ne prestaje u sluaju smrti, gubitka ili ogranienja
pravne sposobnosti ili prinudne prodaje i naplate iz imovine komanditora. Svi lanovi
imaju pravo na srazmjeran udio u ostatku imovine drutva nakon likvidacije.
3. KOMANDITNO DRUTVO NA DIONICE
Je kombinacija personalnog drutva i drutva kapitala. Mogu ga osnovati najmanje 2
ili vie osoba sa razliitim statusima pravnih i/ili fizikih lica.
Prvu kategoriju lanova ine komplementari koji vode poslovanje i zastupaju drutvo
i oni odgovaraju za obaveze drutva cjelokupnom svojom imovinom. Komanditori su
druga kategorija lanova, oni su dioniari i ne odgovaraju za obaveze drutva, ve
snose poslovni rizik do visine svoga uloga.
Glavni organi ovog drutva su : skuptina, nadzorni odbor i uprava ili menadment.
Komanditno drutvo na dionice moe se transformirati u druge oblike drutva, u
sluaju transformacije u d.d., uz ostale uvjete, potrebno je povui postojee dionice i
na osnovu temeljnog kapitala novoosnovanog drutva izdati nove dionice.
4. DIONIKO DRUTVO
Dioniko drutvo je oblik privrednog drutva iji je osnovni kapital podijeljen na
dionice. D.d. ima svoju imovinu koja je odvojena od imovine dioniara. Osnivaki
kapital se formira na osnovu uloga lanova drutva, u postupku osnivanja, i iskazuje
se u novcu. Ulozi osnivaa ili dioniara pretvaraju se u temeljni kapital drutva tako
to dioniari upisuju i otkupljuju dionice.
Osnovne karakteristike d.d. su sljedee :
- drutvo kapitala,
- d.d. ima temeljni kapital sa propisanim zakonskim minimumom, kod nas za
otvorena drutva 50.000 KM, odnosno 20.000 KM zatvorena akcionarska drutva, a
za finansijske institucije je poseban zakonski minimum, npr. za banke 15 miliona KM,
(re)osiguravajua drutva 2 miliona KM, odnosno 3 miliona,
- temeljni kapital drutva je podijeljen na dionice,
- d.d. je pravna osoba,
- d.d. posluje pod realnom firmom,
- d.d. moe osnovati jedna ili vie domaih/stranih, pravnih ili fizikih osoba
- organi upravljanja d.d. su skuptina, nadzorni odbor i uprava drutva
- d.d. mora imati i statut, koji moe biti i osnivaki akt
Dionice
su vrijednosti papiri, koje po naem pravu predstavljaju dematerijalizirani elektronski
zapis. Dionice emitira d.d., temeljem kojih dioniari stjeu upravljaka i imovinska
prava. Obim prava je srazmjeran odnosu izmeu nominalne vrijednosti dionica i
osnovnog kapitala drutva.
Dionica je dugoroni investicioni papir, i dionica je pisana isprava ili elektronski zapis
u kojem se nalaze sva prava dioniara.
Prava dioniara
Na temelju upravljakih prava dioniari imaju pravo uea u upravljanju drutvom, a
ono se ogleda u sljedeem: uee u radu i odluivanju u skuptini d.d., pravo glasa,
podnoenje zahtjeva za sazivanje skuptine, pravo izmjene dnevnog reda i prijedloga
odluke skuptine, pravo pobijanja odluka skuptine, pravo uvida u dokumentaciju o
poslovanju drutva, pravo na informiranje o poslovanju d.d....
Imovinska prava dioniara su : pravo uea u dobiti drutva, bilo naplatom dividende
ili stjecanjem novih dionica, pravo transfera dionica na druge dioniare ili tree osobe,
pravo pree kupovine prilikom emisije novih dionica, pravo uea u raspodjeli
preostale imovine iz steajne ili likvidacione mase.
Klase dionica
Osnovne klase dionica su :
- Obine ili redovne dionice dioniari stjeu uobiajena prava, pravo
upravljanja d.d., pravo uea u raspodjeli dobiti, i pravo isplate dijela ostatka
steajne ili likvidacione mase drutva.
- Dionice bez prava glasa ne sadre pravo upravljanja drutvom ve samo
imovinsko pravo tj. pravo na naplatu dividende, one su privlane za male dioniare.
- Prioritetne, preferencijalne ili povlatene dionice klasa dionica koja,
njenim vlasicima, omoguava prvenstvo u naplati dividende, kao i srazmjernog dijela
imovine koja preostane nakon steaja, odnosno likvidacije, dok sadre ogranieno
pravo glasa. Mogu biti: (ne)kumulativne,(ne)participativne, konvertibilne i aukcijeske
- Dionice zaposlenih novijeg su datuma, u skladu su sa suvremenim
tendencijama ukljuivanja radnika u proces upravljanja d.d.. Sadre ista prava kao i
obine dionice, kod emisije ove klase dionica zbir njihove nominalne vrijednosti ne
moe biti vei od 5% osnovnog kapitala dionikog drutva
1. JAVNA PREDUZEA
Javno preduzee je pravno lice koje je upisano u sudski registar kao privredno drutvo
i koje obavlja djelatnost od javnog drutvenog interesa ( energetika, komunikacija,
komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog
drutvenog znaaja) ili pravno lice definisano kao javno preduzee posebnim
propisom. Djelatnosti od javnog drutvenog interesa utvruju opina, kanton i
Federacija BiH, svako u okviru svojih nadlenosti. Javna preduzea se mogu
organizirati u obliku dionikog drutva ili drutva sa ogranienom odgovornou.
Organi upravljanja javnog preduzea
Struktura organa upravljanja javnih preduzea koja posluju u obliku drutava kapitala
istovjetna je strukturi organa upravljanja drutava kapitala koja obavlja druge
komercijalne djelatnosti koje nisu javnog karaktera i od opeg interesa. Jedina
specifinost je u organima javnog preduzea. Dakle, organi javnog preduzea su
Skuptina, Nadzorni odbor, Uprava,kao organi upravljanja i odbor za reviziju.
Odbor za reviziju je obavezan organ javnog preduzea kojeg imenuje Skuptina na
prijedlog Nadzornog odbora na temelju javnog konkursa. Odjel za internu reviziju u
javnom preduzeu koje zapoljava vie od 100 uposlenika obavezno se formira.
_____________________________________________________________________
STATUSNE PROMJENE
Statusne promjene predstavljaju izmjene u ekonomskom i pravnom identitetu
subjekata, to ima odraza u pravnom prometu. Ovim promjenama dolazi do stvaranja
veih ili manjih subjekata, jer se spajaju odnosno pripajaju, ili se cijepaju imovine
postojeih pravnih lica. Osnovne vrste statusnih promjenja su :
Spajanjem dolazi do prestanka 2 ili vie drutava, od kojih nastaje jedno novo
drutvo. Bitno je naglasiti dase drutva kapitala ne mogu spajati sa drutvima lica.
Osnovna pitanja koja se pri spajanju postavljaju jesuzatita lanova i zatita
povjerilaca. Na zatitu lanova primjenjiva su pravila o zatiti manjine lan
ilidioniar koji je glasao protiv odluke o spajanju imao bi pravo od drutva zahtijevati
da otkupi njegov udio potrinoj cijeni. Zatita povjerilaca ostvaruje se tako to je
propisano odvojeno upravljanje imovinom spojenihdrutava, sve do namirenja
povjerilaca ili njihovog obezbjeenja.
Pripajanje je mnogo ee u praksi. Ovdje se jedno ili vie drutava pripaja nekom
drugom drutvu.Pripojena drutva prestaju postojati, a njihov pravni sljednik je
drutvo kome su se pripojila. Drutva kapitalase ne mogu pripajati drutvu lica i
obrnuto. Ako dolazi do pripajanja razliitih oblika drutva (npr.doo se pripaja dd-u),
prvenstveno se moraju primijeniti pravila o transformaciji organizacijskih oblika
drutva.Zatita dioniara i povjerilaca ostvaruje se na isti nain kao kod spajanja.
Podjela ili cijepanje je statusna promjena u kojoj od jednog drutva nastaje vie
novih manjih drutava.Drutvo koje se dijeli prestaje postojati, a nastala drutva su
njegovi univerzalni sukcesori. Novonastaladrutva po zakonu odgovaraju
neogranieno solidarno za obaveze svog pravnog prethodnika. Pravno jemogue
podijeliti svaki oblik drutva na 2 ili vie novih drutava u istom ili drugom obliku.
Promjena oblika je statusna promjena u kojoj drutvo ne prestaje, ve samo mijenja
svoj oblik. Promjenaoblika nema uticaja kad su u pitanju postojea prava i obaveze
prema treim licima. Bitno je naglasiti da postoje odreena zakonska ogranienja
vezana za promjenu oblika. Naime, drutvo sa neogranienomsolidarnom
odgovornou ne moe promijeniti svoj oblik, a komanditno drutvo se moe
transformisati samou komanditno drutvo na dionice. Kod drutava kapitala nema
ogranienja za promjenu oblika.
Steajna masa - vaan element steajnog postupka od koga ovisi njegov tok i ishod pokretanje, okonanje ili reorganizacija. Nju ini cjelokupna imovina koja pripada
steajnom duniku u momentu otvaranja steajnog postupka, kao i imovina koju
dunik stekne tokom steajnog postupka. Iz steajne mase koju ine pokretne i
nepokretne stvari i imovinska prava isplauju se povjerioci koji u vrijeme otvaranja
steajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema steajnom duniku, kao i
povjerioci koji su tokom postupka stekli pravo potraivanja prema masi.
Faze steajnog postupka : -prethodni postupak, - otvaranje steajnog postupka,
prijavljivanja i ispitivanje trabina, - unovavanje imovine steajnog dunika,
namirenje steajnih povjerilaca diobom steajne mase, zakljuivanje steajnog
postupka, reorganizacija steajnog dunika.
Otvaranje steajnog postupka - steajni sudija nakon prijema izvjetaja
privremenog steajnog upravnika zakazuje roite radi utvrivanja postojanja uvjeta
za otvaranje steajnog postupka. Na roite sud poziva steajnog dunika, predlagaa,
privremenog steajnog upravnika i eventualno vjetaka.
Do otvaranja steajnog postupka doi e ako je prijedlog doputen tj.podnesen od
ovlatene osobe, ako postoji steajni razlog (insolventnost), i ukoliko je imovina
steajnog dunika dovoljna za pokrie trokova steajnog postupka.
Pravne posljedice otvaranja steajnog postupka - nastupaju ex lege na dan kada je
rjeenje o otvaranju steajnog postupka istaknuto na oglasnoj ploi suda.
Postoje materijlnopravne i procesnopravne posljedice.
- Materijalno pravne - prelazak prava upravljanja i raspolaganja imovinom,
razvrgnue imovinske zajednice, firma steajnog dunika, rauni steajnog dunika,
ugovori o radu i prestanak radnog odnosa, ...
- Procesnopravne - atrakcija nadlenosti u parninom postupku, prekid ili preuzimanje
parnice, zabrana izvrenja ili namirenja.
Zakljuenje steajnog postupka - nakon glavne diobe steajne mase, o kojoj steajni
upravnik podnosi izvjetaj steajnom sudu, steajni sudija donosi rjeenje o
zakljuenju steajnog postupka. Ovo rjeenje predstavlja deklatornu sudsku odluku.