Deflacija kuca na vrata

Deflacija kratkorono moe imati pozitivan utjecaj na konkurentnost poduzeda, ali oekivanja za
daljnjim padom cijena odgaaju potronju i proizvodnju. Zbog niske ekonomske aktivnosti raste
nezaposlenost .
Gotovo da nema ozbiljnog ekonomista koji se ne sjeda dugotrajne borbe japanske ekonomije sa
deflacijom i stagnacijom. Danas se sve vie s tim problemom suoava europska ekonomija o emu
svjedoe podaci o stopi inflacije u Europskoj uniji koja je blizu nule. Inflacija u Europi je pala na samo
0,7 posto (listopad) a u Americi na 1 posto to je vrlo blizu praga od deflacije (negativna stopa
inflacije) koja najede vodi u stagnaciju.
Vjetrovi deflacije su sve snaniji to se vidi iz svakodnevnog sniavanja cijena. Ekonomisti su jednako
zabrinuti za deflaciju kao i za inflaciju, a u modernije vrijeme uz visoku razinu informiranosti kupaca i
proizvoaa, zabrinutost za deflaciju koja vodi u stagnaciju jo je i veda.

Marija ispred lokalnog dudana u sreditu Zagreba nema saznanja o tome to je deflacija, ali sigurno
zna kako taj proces izgleda u stvarnosti. Vie od 20 godina Marija vodi lokalni dudan u blizini
Kvaternikovog trga koji radi do kasno naveer i u kojem uvijek ima netko tko kupuje neku sitnicu u
kasne sate, a u tom malom dudanu moete pronadi gotovo sve to vam treba. Marija je zbog svoje
specifine lokacije i radnog vremena uvijek imala "posebne" cijene koje nikom nisu bile vane u 11
sati naveer, meutim u posljednje vrijeme i ona je poela na svojim policama isticati nie cijene
nekih proizvoda kao trenutnu "akciju". Cijene sa natpisima "akcija" toliko su postale este da od njih
ne moemo pronadi uobiajenu cijenu proizvoda koji trebamo kupiti u supermarketu.
"Evo pogledajte cijenu ulja", kae prodavaica Marija, cijena mu je 20 do 30 posto nia nego prije
godinu dana. "U odnosu na prolu godinu, cijene vedine proizvoda u dudanu su znatno pale.
Konkurencija je sve veda, ljudi imaju manje novca i ako se ne prilagodim morat du zatvoriti dudan",
govori prodavaica Marija sjetnim glasom.

Od Marijinog dudana pa preko investitora u Londonu i sve do Europske centralne banke prisutna je
zabrinutost oko pada cijena. Zadnji potez Europske centralne banke, kada je neoekivano snizila
kamatne stope, interpretira se kao izravna reakcija na nagli pad cijena koji je spustio stopu inflacije u
studenom 2013. na godinjoj razini na samo 0,7 posto. Situacija u Hrvatskoj nije nita drugaija,
naime nakon to se ispuhao balon cijena uzrokovan prologodinjim povedanjem cijena struje, plina i
povedanjem PDV-a, dolo je do smanjenje meugodinje stope inflacije na samo 0,4 posto u
studenom 2013. u odnosu na studeni godinu ranije.
Nije nemogude da meugodinja stopa inflacije uskoro zaroni ispod nule u negativni teritorij bududi
da nema inflatornih pritisaka niti od strane potranje, a niti od strane trokova jer cijene roba na
svjetskim tritima doseu viegodinje minimume.
Opasnosti deflacije
Zato trebamo biti zabrinuti oko deflacije i da li je to igra sa vatrom koja se dugo gasi? Ako
pretpostavimo slabi ekonomski rast u skoroj bududnosti i slabi kreditni rast, tada je lako mogude da
se ostvari scenarij deflacije. Pojava deflacije najvie pogaa zemlje koje imaju visoku razinu duga. Dug
stanovnitva u Hrvatskoj iznosi oko 40 posto BDP-a , dug poduzeda je oko 82 posto BDP-a dok je dug
drave preko 60 posto BDP-a, pa se moe zakljuiti da deflacija ne bi bila bezazlena za Hrvatsku. Koji
su razlozi za zabrinutost? Kada dolazi do pada cijena, realna vrijednost duga raste - realne kamatne
stope su vede od nominalnih - to ima za posljedicu oteanu otplatu duga, a posebno za one obitelji i
poduzeda koja oteano otpladuju svoje dugove.
Sljededi razlog za zabrinutost je vezan za ponaanje potroaa. Naime s deflacijom, potroai
pretpostavljaju da de sve ono to ele kupiti danas biti jeftinije sljededi mjesec ili sljedede godine.
Takvo ponaanje potroaa odgaa i smanjuje potronju, te produbljuje ekonomski problem.
Deflacija de tako imati negativna utjecaj i na javne financije, zbog smanjenje potronje i zbog
smanjenja porezne osnovice jer cijene finalnih proizvoda i cijena rada se smanjuju.
Deflacija moe imati i kratkorono pozitivan utjecaj na konkurentnost jer smanjenje plada, smanjenje
cijena energenata, smanjenje cijena sirovina de pozitivno utjecati na konkurentnost poduzeda.
Uglavnom, ekonomska struka je suglasna oko toga da je najveda opasnost za zemlje sa niskom
inflacijom da potroai i poduzetnici imaju stalna oekivanja pada cijena u bududnosti i time
odgaaju potronju ili poduzetniku aktivnost. Nije teko prisjetiti se vremena kada su svi mislili da de
cijene nekretnina rasti zauvijek i svi su se urili kupiti nekretninu jer su mislili da de za mjesec dana
biti skuplja. Sada s deflacijom imamo istu situaciju samo u suprotnom smjeru: potroai i poduzetnici
oekuju da de cijene nekretnina ili neke druge robe za mjesec dana biti nie nego danas, pa odgaaju
potronju, odnosno proizvodnju.
Kao dodatak deflaciji esto se pojavljuje nezaposlenost koja je posljedica niske ekonomske aktivnosti.
Kombinacija deflacije i nezaposlenosti pojaana proraunskom tednjom vodi u spiralu jo vede
nezaposlenosti i deflacije. Kako je opde poznato da je posao centralnih banaka da odravaju
stabilnost cijena i ako se zna da njihove mjere imaju uglavnom kratkorone efekte, onda se fenomen
deflacije i visoke nezaposlenosti moe opisati strukturnim ekonomskim problemima.

to moe Vlada, a to centralna banka?

Puno se govori o strukturnim problemima u ekonomiji, a o emu se u stvarnosti radi? Primjerice,
situacija kada radnik koji je izgubio posao u graevinskom sektoru ili nekoj slinoj djelatnosti koja je
brzo rasla, ne moe pronadi drugi posao jer nema adekvatne vjetine ili je lociran u podruju gdje
nema potranje za njegovim vjetinama. Ako nezaposlenost dugo ostane na visokim razinama i
postane permanentna, onda de radnici izgubiti svoje vjetine i teko de pronadi posao. Sve de to
utjecati na smanjenje konkurentnosti i slabljenje trita rada.
Treba se prisjetiti odluka njemake Vlade o viku zaposlenih poetkom financijske krize koje su ile u
smjeru da se radnicima ne daju otkazi nego da im se smanji fond sati ili skrati radni tjedan jer se
smatralo da de kriza prodi, a onda opet treba ljude zaposliti i osigurati da ne izgube svoje radne
vjetine.
Deflacija ved dugo nije bila problem na europskim prostorima, pa je zadnji potez Europske centralne
banke da smanji kamatne stope, koje su sada ispod 1 posto, zapravo jedna od posljednjih
konvencionalnih mjera monetarne politike. Jednom kada se kamatne stope priblie nuli centralna
banka mora posegnuti za nekonvencionalnim mjerama jer je transmisijski mehanizam kroz koji
djeluju kamatne stope jednostavno blokiran. Nekonvencionalne mjere idu u smjeru odravanja
financijske stabilnosti, restrukturiranja bilanci banaka, smanjenje dugova poduzeda, stroih uvjeta
posuivanja novca, te povedanja likvidnosti u sustavu.
Deflacija je nepoeljan gost u svakoj ekonomiji, ali usporavanje ekonomske aktivnosti i nadmetanje
poduzetnika za svakog potroaa potie smanjivanje cijena koje de sigurno zavriti, kao to je zavrio i
rast cijena, samo da teta ne bude prevelika.