RAZINE ZNANJA I

PLANIRANJE
POUAVANJA

RAZINE ZNANJA

to je znanje?
Kako se moe definirati znanje?

Kada uite zemljopis kako znate da ste to nauili?

Zato to znate nabrojati informacije

Prepoznati informacije
Znate ih povezati u neku cjelinu
Znate odnos izmeu tih informacija
Znate uzrono posljedine veze
Znate primijeniti naueno znanje
Znate to generalizirati u ope naelo i pravilo te primjenjivati
u razliitim situacijama

to je od navedenoga znanje?

Primjer 2. Engleski jezik

to predstavlja znanje iz engleskog jezika:

a) poznavanje nekih rijei, ili prepoznavanje da se radi o

engleskom jeziku.

b) poznavanje gramatikih pravila

c) koritenje pravila i rijei na nain da se stvaraju reenice u

poznatim uvjetima (na satu uz prisustvo uiteljice)

d) shvaanje zato dolazi do odreenih pravila, prepoznavanje

odnosa te slinosti i razlika

e) koritenje jezika u svakodnevnom ivotu

f) profesionalno bavljenje i istraivanje jezika

Primjer 2. Ples
1.

Shvaanje da je ples specifina aktivnost koja se razlikuje od

ostalih

2. Razlikovanje razliitih vrsta plesa

3. Prepoznavanje koraka npr. salse
4. Poznavanje koraka salse
5. Izvoenje koraka uz kognitivnu aktivnost praenja koraka
6. Automatizirano izvoenje koraka uz glazbu
7. Ples se razvija i preko nauenih koraka te se stvaraju novi
koraci, ali to jo uvijek spada u tango

Zapravo sve navedene razine spadaju u

znanje.
Znanje nije jedinstvena kategorija (Grgin
2001) ili jednodimenzionalni konstrukt!

Hijerarhija znanja

Znanje je organizirano hijerarhijski

U tom smislu nekoliko je slojeva, razina ili faceta znanja. Npr.
Stvaranje

Primjena
Razumijevanje uzroka i generalizacija
Razumijevanje odnosa
Poznavanje injenica prepoznavanje

Razliiti se autori u navedenom slau!!! Znanje je vieslojno i

hijerarhijski organizirano.
Meutim, razliiti autori imaju razliite taksonomije znanja.

Bloomova taksonomija znanja

Bloom (1956)
Najpoznatija taksonomija znanja.
Bloom je bio svjestan problema vezanih za
pouavanje, uenje i ocjenjivanje znanja.
Shvatio je da nema jasnih kriterija o tome se
znanja trebaju vrednovati.
Zbog toga htio je stvoriti vodi pomou kojeg
e nastavnici:

lake postaviti ciljeve pouavanja

lake procijeniti ishode uenja

Bloomova taksonomija znanja

Bloom smatra da postoje tri domene znanja:

Kognitivno
Afektino
Psihomotoriko

Ovdje emo se najvie usmjeriti na kognitivnu domenu.

Podijeljena je u 6 razina kognitivnog funkcioniranja
Te razine su poredane po hijerarhijskom obrascu od
jednostavnih misaonih operacija (npr. memoriranja),
preko razumijevanja i primjene, pa do sloenih operacija
analize i sinteze i evaluacije.
Anderson Krathwohl 2001. godine su doradili Bloomovu
taksomoniju tako da su zamijenili redoslijed dviju najviih
razina funkcioniranja.

RAZINE KOGNITIVNE DOMENE

(redoslijed modificiran prema Anderson i Krathwohl, 2001)

jevi pouavanja - ishodi uenja

Glagoli kojima se opisuje

oekivana izvedba

azina - Dosjetiti se (znanje)

Uenik e moi:
gunost reprodukcije nauenog u izvornom Definirati, nabrojati, opisati,
obliku
poredati, ponoviti, imenovati,
ispriati.

PRIMJERI

Ponovit, kazati zap

citirati cijene iz pam
potroau, poznav
siguronosna pravil

razina - Shvatiti (razumijevanje)

avanje i povezivanje glavnih ideja,
sivanje tijeka dogaaja ili procesa

Uenik e moi:
Klasificirati, prepoznati, izdvojiti,
saeti, preoblikovati, izraziti, i
objasniti.

Svojim rijeima ob
korake za izvoen
aktivnosti. Prevoe
jednadbi na komp
jezik.

razina - Primijeniti (primjena)

eavanje problema u novoj situaciji
mjenom steenog znanja i pravila na nov
in

Uenik e moi:
Primijeniti, izabrati, pokazati,
upotrijebiti, izvesti, rijeiti,
isplanirati, prikazati

Runo raunanje kol

dana netko ima. Izra
poreznih olakica. K
trnici koristei njem

Nastavak ...

Ciljevi pouavanja ishodi uenja

Radnje

Primjeri

IV. razina - Analizirati (analiza)

Ralanjivanje informacija kako bi se
utvrdili uzorci i posljedice, izveli
dokazi i zakljuci i podrale
generalizacije

Uenik e moi:
Analizirati, procijeniti,
usporediti, razlikovati,
komentirati, zakljuiti,
proraunati, provjeriti,
preispitati

Pronalazak pokvarenog dijela u

raunalu koristei logiku
dedukciju (a ne pokuaje i
pogreke). Prepoznavanje
loginih pogreaka u
rezoniranju.

V. Razina** -Prosuivati (Evaluacija)

Mogunost vrednovanja i kritikog
odnosa prema injenicama,
mogunost procjene valjanosti ideja
i/ili kvalitete uratka.

Uenik e moi:
Procijeniti, zastupati
miljenje, izabrati opciju,
poduprijeti, vrednovati,
obraniti stav

Odabiranje najefektnijeg
rjeenja. Zapoljavanje najbolje
kandidata. Objanjavanje i
opravdavanje novog prorauna

VI. Razina** - Stvarati (sinteza)

Mogunost stvaranja novih ideja
rjeenja sintetiziranje bitnoga
upoavanje novih obrazaca ****

Uenik e moi
Preurediti skupiti stvoriti
predloiti planirati
organizirati razviti
formulirati predloiti

Pisanje prirunika za neki proces,

Integriranje treninga iz nekoliko
razliitih izvora (pilates, yoga i sl)
Revizija i procesiranje kako bi se
poboljao produkt.

Varijeteti znanja Grgin 2001

Grgin takoer govori o hijerarhijskoj

organizaciji znanja. Prema njemu
postoje 4 razine (varijeteta) znanja:

Faktografski varijetet
Intepolativni varijetet
Operativni varijetet
Ektrapolativni varijetet

Faktografski varijetet znanja

Poetna razina znanja.

Temelji se na usvojenom perceptivnom materijalu.
Oituje se u reprodukciji ili prepoznavanju razliitih
pojedinosti, injenica, podataka, termina, pojmova...
To su samo informacije koje uenik prepoznaje ali koje
ostaju neorganizirane i neintegrirane u iru mreu
predznanja.
Uenik neto zna, moe neto prepoznati orijentacijska
znanja.
Odgovara poetnoj razini Bloomove taksonomije

Interpolativni varijetet

Odnosi se na utvrivanje odnosa meu informacijama i

injenicama.
Utvrivanje slinosti i razlika te zahvaanje kauzalnih
veza meu usvojenim faktografskim materijalom.
Poznavanje injenica polako se razvija u poznavanje
odnosa meu tim injenicama. Dolazi do povezivanja.
Mogunost stjecanja poopenog ili generaliziranog
znanja o predmetima i pojavama
Javlja se odreena mogunost generalizacije i
apstrahiranja znanja.
Odgovara drugoj razini (razumijevanje) Bloomove
taksonomije znanja.

Operativni varijetet znanja

Daljnjim razvojem interpolativnih znanja dolazi

do mogunosti primjene tih znanja u poznatim
situacijama.
Apstrakcije s prethodne razine manifestiraju se
kroz ideje, pravila ili postupke.
Izgrauju se prikladni modeli reagiranja kao
to su struna naela, teorije i sl.
Ideje, pravila, postupci se poinju koristiti u
treninzima i sl. (npr. ples)
Odgovara treoj razini Bloomove taksonomije
znanja

Ekstrapolativna razina

Kada primjena zapone prelaziti okvire

poznate situacije i kada se angairaju sloenije
intelektualne funkcije.
Npr. rjeavanje problema
Dolazi do procesa koji moe podrazumijevati
kreativno djelovanje.
Dolazi do reorganizacije znanja i iskustva da
bi se to bolje uklopili u zahtjeve nove situacije.
Npr. kada profesionalni plesai izau iz okvira
odreene plesne kole i zaponu kreirati
vlastite korake.
Odgovara razini sinteze u Bloomovoj
taksonomiji

SOLO taksonomija

John Biggs SOLO taksonomija

(eng. Structure of Observed Learning Outcomes)
Struktura Opaenih Ishoda Uenja.
Takoer pokuava objasniti poveavanje
kompleksnosti u razumijevanju gradiva i to kroz 5
faza

Prestrukturalna
Unistrukturalna
Multistrukturalna
Relacijska
Proirena

Prestrukturalna razina

Uenik ui nepovezane informacije,

estice, injenice. Te informacije nisu
organizirane i nemaju mnogo smisla
Uenik ne razumije bit, ne koristi
relevantne informacije

Unistrukturalna razina

Dolazi do stvaranja relacija i odnosa meu informacijama.

Meutim, ti su odnosi jednostavni povrni i oigledni. Nema
dublje integracije.
Uenik je svjestan samo jedne dimenzije znanja.
Uspijeva ponoviti, identificirati, citirati

Multi strukturalna razina

Stvara se vie odnosa. Primjeuje se vie veza meu

informacijama, ali opet sve ostaje na povrnoj razini i jo uvijek
nema stvaranja meta-odnosa i integriranja podataka u cjelinu
Uspijeva zahvatiti vie vanih aspekata ali ih doivljava
odvojeno
Moe nabrojati, klasificirati, kombinirati...

Relacijska razina

Uenik uspijeva sagledati dijelove i

pojedine informacije u odnosu na cjelinu.
Uspijeva povezati, analizirati, usporediti

Proireno - apstraktna razina

Student stvara veze ne samo u danom

podruju ve i izvan njega.
Uspijeva generalizirati i prenijeti principe
i ideje na nove domene, pretpostaviti,
teoretizirati...

Drugu i treu razinu SOLO taksonomije Biggs

naziva POVRNIM RAZUMIJEVANJEM

etvrta i peta razina SOLO taksonomije

porazumijeva DUBOKO RAZUMIJEVANJE.

Ove razine prate i etape uenja

(imlea 1965, prema Grgin
2001)

Proces uenja se takoer moe organizirati

hijerarhijski:

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Perceptivna djelatnost neposredno opaanje,

obnavljanje i sreivanje iskustva usvajanje injenine
grae.
Misaone aktivnosti analiza materijala; uvianje slinosti
i razlika te veza meu injenicama; pronalaenje uzroka i
posljedica
Analiziranje sadraja dovodi do generaliziranja. Uenik
pronalazi pravilnosti i zakonitosti, a posljedica je razvoj
pojmova, pravila naela i zakona.
Uvrivanje svih tih procesa i postupaka; ponavljanje i
utvrivanje
Iskoritavanje znanja i primjena znanja
Samostalnost i strunost u primjeni

2. dio

PLANIRANJE POUAVANJA

Planiranje je jako vano!

Planiranje je sloena priprema za izvedbu nastave koja
ukljuuje odreenje ciljeva pouavanja, izbor i
organizaciju nastavnog gradiva, utvrivanje redoslijeda i
naina izvoenja nastavnih aktivnosti, izbor nastavnih
sredstava nain procjene uenikog postignua
Uz to valja planirati i nain upravljanja razredom i voditi
rauna o motivaciji uenika kao i o socijalnim odnosima u
razredu.
Svaki uitelj ima plan to e raditi u razredu (45 min)
Meutim ti planovi ne moraju biti profesionalni.

Jedni rade iscrpne planove, a drugi samo kratke natuknice

ili osmisle plan u glavi na putu iz zbornice prema uionici

Dobra priprema nastave vrlo je zahtjevan

posao i esto se nastavnici pitaju isplati li se
to?
Nekada je mnogo tee pripremiti se nego li
odrati nastavu!
Meutim...
istraivanje (Byra i Coulon 1992) pokazuje da
uenici koji su pouavani u bolje isplaniranim
uvjetima manje vremena na satu provode u
neakadamskim aktivnostima .
Vie su usmjereni na temu i imaju vie prilike
za javljanje i vie vremena su bili usmjereni na
zadatke.

Zbog navedenog Gagne i Briggs 1979 sugeriraju

sistemski pristup planiranju pouavanja. Prema ovim
autorima, planiranje se odvija na 4 razine

Razina obrazovnog sustava

Razinu nastavnog predmeta
Razinu nastavne cjeline
razinu nastavnog sata

Za svaku razinu potrebno je sljedee:

Analiza potreba i ciljeva u pojedinom nastavnom podruju

Odreivanje sadraja pouavanja
Planiranje postupaka kojima e se to gradivo predoiti
uenicima

emu planirati?

etiri su glavne svrhe (Eggen i Kauchak

1994):
1. Planiranje osigurava strukturu i organizaciju
nastavnog procesa.
2. Planiranje osigurava emocionalnu sigurnost
nastavnika u razredu
3. Planiranje je temelj za refleksiju i samoprocjenu uinka
4. Planiranje je temelj za praenje i procjenu
ishoda uenja

Strukturiranje i organizacija
nastavnog procesa

Planiranjem se omoguava provoenje propisanog

kurikuluma:
Odreivanje strukture podrazumijeva odreivanje:

sadraja nastavne jedinice

ciljeva koji se ele postii u okviru teme
metode pouavanja (izlaganje, demnostracija, rasprava...)
aktivnosti kojima se tema eli obraditi (posjet nekom
lokalitetu, posjet trnici, gledanje filma, itanje lektire)
vremena namijenjenog pojedinoj aktivnosti, nastavnih
pomagala (video lcd)
naina utvrivanja gradiva (kolski rad, domai rad)
naina praenja i vrednovanja (pismeni ili usmeni ispit,
esej, test, projekt)

Emocionalna sigurnost uitelja

esto se nastavniku prije nego to ue u razred ini da

sve zna i kontrolira. Meutim kada ue u razred sve
moe zaboraviti. Tada mu dobar plan moe biti od velike
pomoi.
Planiranje omoguuje da predvidimo zbivanja u razredu a
to bitno smanjuje stres i tjeskobu nastavnika nastavnika.
Planiranje ojaava samopouzdanje, osobito kad je rijei o
novim nastavnicima.
Planiranje smanjuje rizik od mnogih neugodnih iskustava.
Omoguuje nam da u problemskim situacijama znamo
kako dalje.

Refleksija i samoprocjena

Uitelj pomou plana moe pratiti u kojoj se mjeri

ostvaruju planirani ciljevi.
Na temelju te prosudbe moe prilagoavati plan.
Npr. Pokae se da uenici neto ne razumiju...treba stati i
promijeniti plan
Na kraju sata usporeuje se planirano i ostvareno. Ako je
velik nesrazmjer treba mijenjati plan.
Npr. Rasprava je (kao metoda) oduzela mnogo vremena
nastavniku i on shvatio da ne uspijeva kontrolirati smjer
rasprave ili e nauiti nove vjetine ili e promijeniti
metodu

Praenje i procjena ishoda uenja

Postupke evaluacije treba to bolje uskladiti s ciljevima

pouavanja. Pri tome se mogu koristiti razliite
taksonomije znanja (npr. Bloomova taksonomija znanja)
To je najlake ako ciljeve pretvorimo u konkretne oblike
uenike izvedbe ( uenik e znati nabrojati...ili uenik e
razumjeti zato su rimljani)
Odnosi izmeu vrednovanja i ciljeva zbivaju se u tri
koraka:

Odreivanje podruja i razine pouavanja (svrha koju

elimo postii pouavanjem)
Defniranje opih ciljeva i ishoda pouavanja (Koja su to
ciljna uenika ponaanja)
Izbor metoda praenja i procjene

OPSEG PLANIRNJA

Vrijeme
Koliinu gradiva
Dugorono makro planiranje globalno planiranje (u
tijeku polugodita ili jedne godine) - to je odreeno
programima i kurikulumom.
Druga, srednja razina planiranje nastavnih cjelina koje
se odnosi na ralambu nastavnog programa i smislene
nastavne cijeline. Svaka se nastavna cjelina dalje dijeli
na nekoliko nastavnih jedinica (sati) i obrauje 2 do 3
tjedna
Mikro razina planiranje nastavnog sata kako e se
pojedini djelovi nastavne cijelne proraditi s uenicima
tijekom jednog nastavnog sata

Koraci u planiranju
Planiranje pouavanja predstavlja
poetni korak u ostvarivanju oekivanih
ishoda uenja. Kljuna pitanja na koja
valja odgovoriti planiranjem su sljedea
(Pollard i Tann 1993)
1. to elimo pouavati
2. Kako i kada emo poduavati
3. Kako emo znati jesi li ciljevi ostvareni

1. to elimo poduavati

Valja voditi rauna o sljedeim aspektima gradiva:

Postupnost u obradi gradiva predznanje, interesi, sposobnosti,

osjeaj napredovanja.
Ravnotea izmeu irine i dubine obuhvaenog gradiva koliina
informacija i razine obrade
Koherentnost gradiva- smisleno povezivanje u cjelinu
Prepoznavanje relevantnosti gradiva to je vano i zato je to vano
za uenike
Mogunost aktivnog i iskustvenog pristupa gradivu

Umreavanje informacija korelacije povezivanje predmetnog

gradiva sa srodnim gradivom u drugim predmetima.
Vrijednosti i skriveni kurikulum osvjetavanje vlastitih svjetonazora i
moguih pristranosti kao i voenje rauna o prikrivenim vrijednostima

Kreiranje okoline koja e to omoguiti

Kako i kada emo poduavati

Aktivnosti koje koristimo u procesu pouavanja (Bennett i sur

1984)

Poveanje: uvoenje i stjecanje novih pojmova postupaka i vjetina

Restrukturiranje: otkrivanje odnosa i naela meu poznatim
pojmovima u svrhu uoavanja povezanosti i obrazaca.
Obogaivanje: primjena poznatih pojmova postupaka vjetina na
rjeavanje novih problema poticanje transfera u akademskom
podruju
Uvjebavanje: utvrivanje i ojaavanje ve uoenih znanja i vjetina
Obnavljanje ponavljanje i osvjeavanje znanja i vjetina koje se neko
vrijeme nisu koristile

Individualizacija nastave

Planiranje aktivnosti kojima e zadovoljiti

individualne potrebe pojedinih kategorija
uenika pretpostavlja poznavanje nekoliko
strategija kojima se moe postii
individualizacija nastave. To su:
Variranje vremena za uenje za razliite
uenike (dopunska n./ dodatna n.)
Variranje zadataka (zadaci razliite sloenosti)
Variranje nastavnih materijala i pomagala
(ovisno o potrebama uenika)

Kako emo znati jesu li ciljevi uenja

ostvareni

Provjera uspjenosti ukljuuje dvije vrste postupaka:

Praenje napredovanja
Vrednovanje postignua

Uspjenost tih postupaka ovisi o formuliranju ciljeva

pouavanja.

Npr. Ako uitelj eli pouiti uenike nekim injenicama tada

e cilj tog pouavanja formulirati ovako: Uenik treba
prepoznati ili nabrojati navedene injenice
eli li postii razumijevanje tada e cilj (ili oekivani
ishod) biti da uenik uspije rijeiti neke problemske zadatke
ili zadatke koji zahtijevaju zakljuivanje i predvianje.

Odreivanje ciljeva uenja znatno se moe olakati i

poboljati upotrebom Bloomove taksonomije kao
opeg okvira za odreivanje razina uenja.
Prema Mager (1984) ciljeve treba formulirati s
obzirom na oekivana ponaanja. On smatra da
ciljevi trebaju sadravati 4 elementa:

Ciljnu osobu - uenik e moi...

Opis vanjskog ponaanja - to e uenik moi uiniti?
Uvjeti uenja - situacija u kojoj se oekuje pojavljivanje
ponaanja
Kriteriji prihvatljivosti izvedbe - cilj treba unaprijed navesti koja
je razina izvedbe prihvatljiva kako bismo znali da je uenik
neto nauio

Koritena literatura

V Vizek Vidovi, V. Vlahovi teti,

Majda Rijavec, Dubravka Miljkovi
(2003). Psihologija obrazovanja, IEPVERN, Zagreb
T. Grgin (1996). Edukacijska Psihologija,
Naklada Slap, Jastrebarsko
T. Grgin (2001), kolsko ocjenjivanje
znanja, Naklada Slap, Zagreb