My SQL

MySQL (Slika 1.) je sistem za upravljanje SQL bazama podataka. Baza podataka je
strukturno povezan skup podataka. BP moe biti bilo ta od obine liste za kupovinu preko
popisa slika umetnike galerije pa sve do goleme koliine podataka u korporacijskim
mreama. Za dodavanje, pristupanje i obraivanje podataka u BP potreban je sistem za
upravljanje bazama podataka kao to je MySQL. Budui da se kompjuteri odlino snalaze pri
obradi velikih koliina podataka, sistemi za upravljanje bazama podataka igraju centralnu
ulogu u raunarstvu, kao samostalni alati ili kao deo drugih aplikacija.
MySQL se dobro snalazi i sa relacijskim bazama podataka. Relacijska baza podataka
je baza podataka koja podatke pohranjuje u odvojene tabele umesto u jednu tabelu. Ovo
omoguuje bri i fleksibilniji rad sa bazama podataka. Tabele su povezane definisanim
relacijama to omoguuje kombinovanje podataka iz nekoliko tabela u sluaju da postoji
zahtev za to.
Previe baza podataka je prisutno na tritu da bismo ih uporeivali u detalje ali ono
to izdvaja MySQL bazu podataka od drugih baza podataka je to to je jeftinija i ima mnogo
bolje performanse to e drugi proizvoai teko nadmaiti.
Ljudi koji prave MySQL oduvek su se hvalili da je stabilnost njihovih proizvoda
glavna karakteristika i prioritet. Sve verzije MySQL se prave u binarnoj fazi i kao takve se
putaju u rad sa testovima i MySQL test baze. Ovi testovi funkcionalnosti omoguavaju
pronalaenje greaka a grekama koje su ve pronali ne dozvoljavaju da se ponove. Stvaraoci
MySQL posebnu panju moraju da obrate na pronalaenje i ispravljanje greaka jer svaki
njihov daljni rad bi bio onemoguen ako prethodne greke nisu ispravljene.
Prednosti:

Brzina
Pouzdanost
Mala zahtevnost za sistemskim resursima
Fleksibilno poboljavanje performansi
Rad na razliitim platformama
Podrava veliku koliinu programskih jezika
ODBC
Besplatno ili povoljno licenciranje
Povoljna komercionalna podrka
Jaka podrka korisnika
Dostupnost izvornog koda
Mane:
Nedostatak nekih mogunosti SQL-a
Nedostatak ozbiljnijih testiranja na odreenim platformama

Komplikovano rukovanje izvornim kodom

U ovom seminarskom radu prikazane su osnovne funkcije strukturiranog upitnog

jezika SQL, pravila pisanja koda, osnovne naredbe u kodu, vrste podataka i njihov

opseg a sve je praktino primijenjeno pri kreiranju baze podataka Mediasky i

dvadeset SQL upita.

2. Pravila pisanja kda

SQL ne pravi razliku izmeu malih i velikih slova (tj. nije casesensitive) to

znai da su slijedee dvije naredbe iz primjera jednake:

primjer 1: select prezime from osoba where ime = John
primjer 2: SELECT prezime FROM osoba WHERE ime = John
Radi lakeg prepoznavanja koda preporuljivo je da se naredbe piu velikim

slovima, kao u primjeru 2., a sve ostalo malim slovima.

U nekim bazama niz znakova (string) mora biti napisan kao to je u bazi.
Znai, u gornjim naredbama nije isto ako pie John ili JOHN ali isto to ne mora

vrijediti i za Microsoft SQL.

Komentari su tekst koji se pie kao podsjetnik i oni nemaju nikakvu vezu sa
kodom osim to daju odreenu informaciju programeru koji ita kod, tj. oni se ne

izvravaju.
Postoje dvije vrste komentara:
-- ovo je komentar tj. oznaka za komentar je -- a iza slijedi tekst
komentara
/* komentar */ ovo je takoe komentar koji se protee kroz vie

redova
Imena objekata u SQL (imena tabela, kolona, pogleda) prave se tako da prvi

znak mora biti slovo (a-z, A-Z) ili podvueno (underline) _, te u nekim sluajevima, @
i #.

Razmak i ostali specijalni znakovi se mogu koristiti ali nije preporuljivo.

3. Osnovni primjeri kda

Prilikom koritenja nekog DBMS-a (MircrosoftSQL), potrebno je izabrati bazu sa

kojom emo da radimo. Prvo emo pogledati spisak baza na serveru. Da bismo to

uradili koristimo slijedeu komandu (OBAVEZNO je ; na kraju svake komande).

Iskoristiu bazu BZB, koju sam kreirao da bih pokazao upotrebu naredbe DROP koja

slui za brisanje baze.

DROP DATABASE BZB;
Nakon ove naredbe baza je obrisana. Vano je napomenuti da nee biti nikakvog
upozorenja tj. pitanja tipa "Da li ste sigurni?", tako da sa korienjem naredbe DROP u
bilo kakvom smislu treba biti veoma oprezan. Jednom obrisani podaci vie se ne mogu

vratiti.
Kreiranje baze
Kreiranje baze je veoma jednostavno (kao i njeno brisanje). Baza se kreira uz pomo
kljune rijei CREATE:

CREATE DATABASE ime_baze;

Za kreiranje tabela koristi se slijedei kod:
CREATE TABLE <ime tabele> (
-> <ime kolone 1> <tip kolone 1> <dodatak kolone 1>,
-> <ime kolone 2> < tip kolone 2> <dodatak kolone 2>,
->);
Unoenje sadraja u neku tabelu se vri naredbom INSERT, na dva naina:
INSERT INTO <ime tabele> SET
->imeKolone1=vrijednost1
->imeKolone2=vrijednost2
->;
ili
INSERT INTO <ime tabele>
->(imeKolone1, imeKolone2, ...)
->VALUES (vrijednost1, vriednost2, ...);
Pregled sadraja u tabelama se vri komandom SELECT i to je jedna od
najkomplikovanijih naredbi u SQL-u, zato to je ona glavna i od nje ne zavisi
fleksibilnost odgovora. Opti oblik ove naredbe izgleda (slui za ispis kompletne
tabele):

SELECT * FROM <ime tabele>

Sve promjene u bazi se obavljaju pomou kljune rei UPDATE. Ova naredba sadri
elemente naredbe INSERT (za podeavanje vrijednosti kolone) i elemente komande
SELECT (za izbor sadraja koji emo modifikovati). Uopteno oblik komande
UPDATE izgleda ovako:

UPDATE <imeTabele> SET

-><imeKolone>=<novaVrijednost>, ...
->WHERE <uslov>

Brisanje sadraja u SQL-u je jednostavno i opasno, pa treba biti oprezan kada se

koristi ova komanda. Komanda za brisanje sadraja je slijedea:

DELETE FROM <imeTabele> WHERE <uslov>;

Komanda koja brie itav sadraj tabele:
DELETE FROM <imeTabele>;

4. Kreiranje tabela

Poslije kreiranja baze podataka, prvo to treba da se uradi je da se odrede

entiteti (koji su u relacionim bazama podataka predstavljeni kao tabele), atributi

(kolone), tipovi i domeni podataka.

Baza podataka Mediasky ima 6 tabela. Prije samog kreiranja tabela potrebno
je dobro osmisliti koje atribute e tabela imati, na koji nain e biti sloene kolone te

precizno i sa pogledom u budunost odrediti tipove i domene podataka

Vrijednosti domena predstavljaju skup svih istovrsnih podataka u toj tabeli.
SQL naredba koja kreira tabelu Korisnik:
CREATE TABLE korisnik
( mbrKorisnik CHAR (13) NOT NULL
, imeKorisnik CHAR(10) NOT NULL
, prezKorisnik CHAR(15) NOT NULL
, pbrStan INT REFERENCES mjesto (pbr)NOT NULL
, sifKorisnik INT NOT NULL
);