52.

Kontokorentni kredit ****

Kontokorentni kredit (engl. credit on current account, njem. Kredit auf umlaufende Rechnung) je
kratkoroni kredit banke odobren po tekudem raunu komitenta. Odobrenjem kredita banka doputa
korisniku izdavanje naloga pladanja do odreene svote preko raspoloivog pokrida na tekudem raunu
(ulaz u "crveno"). Kamatu korisnik plada na iskoriteni dio kredita, a na neiskoriteni dio proviziju.
Osnova kredita je poseban ugovor, tj. pristanak banke. Primjenjuju se i kod tekudih rauna graana
(pravo na prekoraenje), a naziva se kredit po tekudem raunu.
Definicija je preuzeta iz Rjenika trgovakog prava u izdanju Masmedia ista je definicija u skripti iz
ute.
Kontokorentni kredit je kratkoroni aktivni bankovni posao. To je kredit odobren po tekudem raunu
komitenta. Temeljem ovog kredita mogu se izdavati nalozi za pladanje iznad raspoloivih sredstava na
raunu, a prema ugovoru. Kod njega je bitno da nema kolaterala, nego je sigurnost banke u
poznavanju komitenata. U EU 40% svih kredita su kontokorentni krediti (razliit od minusa na
tekudem raunu).
- kontokorentni kredit je prisutan kod:
1. sezonskih prilagoavanja komitenata
2. gdje su neujednaeni priljevi i odljevi sredstava
Najedi rok je 3 mjeseca i taj se rok onda obnavlja. Iz prvog slijededeg priljeva se kredit ispladuje.
Koritenje kredita se obraunava po danima. Na koriteni dio kredita (npr. 1 mil.) pravna osoba plada
kamatu, a na neiskoriteni dio kredita (npr. 9 mil.) komitent plada banci proviziju u iznosu od najede
1,5% (zbog toga to banka u svojoj likvidnosti osigurava svih 10 mil. sredstava tj. cijelu ugovorenu
svotu).
U Hrvatskoj se odobravaju po tekudem raunu graana (pravo na prekoraenje), obino u visini
jednog i pol redovnog primanja (plada ili mirovina) vlasnika rauna (u nekim bankama i vie), ovisno
o kvaliteti komitenta banke, a nazivaju se krediti po tekudem raunu. Imaju vanu socijalnu ulogu.
Vrlo vaan oblik kredita jer klijentu omogudava jednostavnije premodivanje kratkorone, povremene
i privremene nelikvidnosti, omoguduje elastinu i racionalnu upotrebu kredita prema stvarnim
potrebama, smanjuje blagajniko poslovanje, nerijetko prerasta u dugorono kreditiranje zbog
automatskog produavanja ugovora, kamatne stope su u pravilu vie nego na druge oblike kredita.

53. Eskontni kredit, reeskont ****

Reeskont je oblik kratkoronog zaduivanja banaka kod drugih banaka. Banka uzima kredit kod druge
banke eskontirajudi mjenice koje je prethodno stekla iz poslovnog eskontnog kreditiranja. Na taj nain
pretvara aktivni eskontni posao u pasivni reeskontni. Eskontiraju se i reeskontiraju mjenice
prvoklasnih dunika. Ovi poslovni karakteristini su za banke kojima su eskontni krediti znaajan dio
plasmana, tak oda kroz reeskont lako odravaju likvidnost. Motiv moe biti i u razlici kamatne stope
pri eskontu i reeskontu ili prijenos mjenice na drugu banku. Mjenicu reeskontiraju druge (eskontne)
banke ili centralna banka.
Kod nas se ovaj termin (pogreno) upotrebljava za sve oblike refinanciranja poslovnih banaka kod
centralne banke, a posebice za selektivno kreditiranje centralne banke na osnovi odreenih
dokumenata.
Definicija iz skripte iz ute.
Diskontni kredit je kratkoroni bankovni kredit na temelju mjeninog pokrida. Specifinost je kod
diskontnog kredita da nema provjere boniteta komitenta i nema procedure ugovaranja kredita. Jedino
to banku interesira je bonitet mjenice, a da bi ona bila bonitetna mora imati:
a) rok dospijeda 10 90 dana
b) robno pokride (u pravilu se financijska mjenica ne moe diskontirati)
c) kao dokaz valjanosti barem 3 sigurna potpisa
Eskont je mjenino-pravna radnja kojom se obavlja naplata mjenice prije njezina dospijeda.
Eskontiranjem imalac sredstava eskontira mjenice uz naknadu (eskontna kamata), a imalac mjenica
eskontom dolazi do likvidnih sredstava. Eskont mjenice ima svoju cijenu odnosno kamatu. Obraunata

kamata pri eskontu mjenica zove se diskont. Diskont se obraunava prema modelu diskontnog rauna,
a stopa po kojoj je kamata obraunana zove se diskontna stopa ili eskontna stopa.
Reeeskont je kratkorono zaduivanje banaka kod drugih banaka. Banka uzima kredit eskontirajudi
mjenice samo prvoklasnih dunika kod druge banke, koje je stekla iz poslova eskontnog kreditiranja
(pretvaranje aktivnog posla u pasivni). Reeskont je znaajan za banke koje se bave eskontnim
kreditiranjem jer putem njega dolaze do likvidnih sredstava. Dodatna prednost je zarada iz razlike
kamatnih stopa eskonta i reeskonta. Mjenicu moe reeskontirati i centralna banka.
Rediskontna politika se upotrebljava kao sinonim za reeskont.
Rediskontna politika je instrument centralne banke za reguliranje kreditne aktivnosti poslovnih
banaka, za:
a) utvrivanje kvalitete mjenice
b) utvrivanje reeskontne/rediskontne stope
Kod rediskontne politike vaan je rok dospijeda mjenica, broj avala, poslovi iz kojih proizlaze, visina
plafon mjenice.
Rediskontna stopa po kojoj centralna banka prima mjenice poslovnih banaka je referentna kamatna
stopa za kredite poslovnih banaka. Osim poslovnih banaka i centralne banke ove poslove mogu
obavljati i diskontne kude. Komercijalna metoda diskontiranja je u uvjetima visoke inflacije
neupotrebljiva. Maksimalni iznos diskonta tei nominalnoj vrijednosti mjenice kada diskontna stopa
tei u (beskonanost) raste.

54. Lombardni kredit, relombard ****

Lombardni kredit je kratkoroni aktivni bankovni posao koji se odobrava na temelju zaloga pokretnih
vrijednosti (zlato, dragocijene kovine, umjetniki predmeti, vrijednosni i komercijalni papiri) u kradim
rokovima, od nekoliko dana do tri mjeseca (90 dana), a najede 15-20 dana. Lombardne kredite daju
banke i zalagaonice u odreenom postotku (50 - 70%) od procijenjene ili prometne vrijednosti
zaloenih dobara koje preuzimaju do njihova iskupa, odnosno do konane isplate kredita, kada ih
vradaju duniku. Dunik za itavo to vrijeme ostaje vlasnik predmeta. Ako dunik ne moe otplatiti
kredit, banka ima pravo prodati zaloena dobra kako bi se naplatila. Ako trina vrijednost predmeta
padne ispod razine odobrenog kredita, banka moe traiti dopunu zaloga. Banka napladuje uvanje
zaloga. Kad je zalog VP onda on mora kotirati dnevno na burzi i imaju dnevno predvidivu cijenu.
Ponekad se nazivaju kreditima iz nude, ali ih treba smatrati uobiajenim poslovnim kreditima
kojima se lako mogu pribaviti obrtna sredstva. Stanovnitvu ove kredite odobravaju posebne
financijske ustanove zalagaonice.
Relombard je kratkorona pasivna operacija zaduivanja banaka kod drugih banaka ili kod sredinje
banke, na osnovi zaloga po odobrenom lombardnom kreditu. Banka koja je prethodno odobrila
lombardni kredit zaduuje se kod druge banke lombardirajudi iste one vrijednosti (vrijednosni i drugi
papiri) po kojima je ved odobrila kredit. Relombardni kredit je znaajan nain na koji banke
prikupljaju likvidna sredstva. Lako se i bez posebne procedure sklapaju i otkazuju. Kratkog su roka,
obino od jednog dana do dva tjedna. Posebno znaenje imaju one banke kojima lombardno
kreditiranje predstavlja osnovu poslovanja, jer im omogudavaju lako odravanje likvidnosti.
Relombardni krediti redovito su jedan od naina na koji sredinja banka elastino regulira koliinu
novca u optjecaju i vodi politiku monetarnog rasta.

55. Akceptni i avalni krediti ***

Karakteristika akceptnog kredita je da banka ne stavlja komitentu na raspolaganje novana sredstva
nego bankin ugled i kreditnu sposobnost pa se zato nazivaju krediti za preuzimanje obveze.
Banka akceptira mjenice koje na nju trasira korisnik kredita, te se obvezuje da de isplatiti mjenicu ako
trasant ne izvri svoju obvezu ne iskupi mjenicu o dospijedu. Ovakvi krediti su prisutni u
meunarodnom robnom prometu pri odgoenom pladanju.
Kod avalnog kredita banka daje aval-jamstvo komitentu na njegove mjenine obveze do ugovorenog
avalnog limita. Takvoj mjenici se podie vrijednost i lake cirkulira. Najede se daje kof kupnje robe
na kredit uvoznicima. Banka trai pladanje provizije od uvoznika i pokride za avalni limit. Isto kao i
akceptni kredit, avalni kredit ulazi u kategoriju kredita za preuzimanje obveze.

Karakteristike avalnog kredita:

1. nenovani kredit (nije klasian kredit)
2. traiocu avala banka osigurava jamstvo
3. slui samo za pladanje robe, mjenica se ne upotrebljava za diskontiranje
4. obveza banke je samostalna i neovisna
5. na njega se ne plada kamata, nego provizija
6. to je vedi avalni limit i mjenica je kvalitetnija

56. Potroaki kredit ****

Potroaki kredit (engl. consumer credit, njem. Verbraucherskredit) je konzumni kredit, pojam koji
obuhvada raznovrsno i raireno potroako kreditiranje graana ili domadinstava. Iako ga narodna
izreka spominje kao "sirotinjsku majku", ovaj kredit je i vrlo vaan instrument ekonomske politike.
Gospodarsko mu je znaenje u tome da omogudava potronju iznad trenutano raspoloivih sredstava
graana, to s druge strane omogudava bru i vedu prodaju robe i oivljava podrava privrednu
aktivnost. Predmet potroakog kreditiranja su tzv. tajna potrona dobra vede vrijednosti: namjetaj,
automobil, bijela tehnika i sl. u pravilu roba za iju je kupovinu potrebno tedjeti due vrijeme.
Kredit omogudava kupovinu takve robe bez uteevine, s tim da otpladujudi kredit graanin naknadno
i prisilno tedi.

65. Zamjenice novca **

Zamjenice novca (engl. money substitute, njem. Geldsubstituten) su novani supstituti ili surogati koji
u odreenim okolnostima mogu posluiti umjesto valutarnog novca kao sredstva prometa i pladanja.
Upotreba surogata novca temelji se na odobrenom kreditu, novanom depozitu ili na uplati
odgovarajude svote za njihovu kupovinu.
Novani surogati u irem smislu su vrijednosni papiri i druge vrijednosne isprave koje se dobrovoljno
ili silom zakonskih propisa primaju na ime izmirenja obveze. Takvu primjenu imaju ekovi,
obveznice, blagajniki zapisi, certifikati o depozitu, razliite porezne i sline vrijednosnice, potanske
marke i sl. kojima se u odreenim okolnostima moe zamijeniti novac. Ove zamjenice novca takvu
funkciju ostvaruju na temelju prethodno poloenog depozita ili kupovinom za gotovinu.
Zamjenice novca u uem smislu (prave zamjenice) ne ovise o pokridu ili prethodno upladenoj svoti,
nego imaju fiktivno pokride u obliku kredita. Takve su zamjenice mjenice koje od dana izdavanja do
trenutka dospijeda i konane isplate, zahvaljujudi mogudnosti prijenosa, mogu supstituirati novac i
sluiti u svrhu pladanja.

78. Bankovna doznaka ****

Bankovna doznaka (engl. bank remittance, njem. Bankberweisung) je nalog koji izdaje jedna banka
drugoj za isplatu odreene svote novca tredoj osobi. Ovaj nalog banka izdaje na temelju naloga svog
komitenta, koji je upuduje da s osnova njegova pokrida izvri novanu doznaku fizikoj ili pravnoj
osobi koju je on u svom nalogu naznaio. Na temelju primljenog i kontroliranog naloga koji je primila
od komitenta, banka izrauje nalog za doznaku na posebnoj tiskanici popunjavajudi ga sadrajem koji
joj je komitent priopdio te ga usmjerava na odgovarajudu banku.
Svaka bankovna doznaka treba sadravati: naziv isplatne banke, ime nalogodavca, ime korisnika,
iznos, osnovu na ime ega se vri isplata, eventualno uvjete pod kojima se isplata moe izvriti ili
druge napomene i naziv banke nalogodavca. U meunarodnim pladanjima domada banka po nalogu
svog komitenta nalae inozemnoj banci isplatu odreene novane svote u stranoj valuti u obliku
odobrenja na raunu ili isplate u gotovu korisniku.
Prigodom ispostave naloga za izdavanje meunarodne bankovne doznake komitent moe zatraiti da
doznaku u stranoj zemlji izvri odreena banka-korespondent ili korespondent po izboru domade
banke. U prvoj varijanti domada banka de biti prisiljena, ako joj kod odreene inozemne banke
manjka pokride, priskrbiti ga radi realizacije doznake. U drugoj pak mogudnost za domadu banku je
povoljnija, jer ona usmjeruje doznaku tamo gdje postoji pokride ili otprije uspostavljeni
korespondentni odnos. Banka koja izdaje nalog za pladanje obino ima novana sredstva na svom

tekudem raunu kod isplatne banke (kontokorentnog korespondenta). Uobiajeno je da banke, po

prethodnom dogovoru, jedna drugoj daju kredit onda kada na raunu nema dovoljno sredstava za
izvrenje naloga. Tim se kreditima zapravo samo premoduje potansko vrijeme dok se ne dobije
pokride, i nazivaju se postkrediti.
Bankovne doznake primjenjuju se kod robnih (robna doznaka) i nerobnih pladanja (nerobna
doznaka) a posebice ih koriste stalni poslovni partneri te predstavlja jednostavan i iroko primjenjiv
instrument.
Bankovne doznake u pladanjima s inozemstvom mogu biti nostro i loro, a koriste se pri uvozu robe
(najede po prispijedu), za pladanje unaprijed investicijskih i raznih drugih isporuka (avansi), te za
nerobna pladanja (stipendije, darovanja, naslijea, pomodi i sl. Mogu biti uvjetne i bezuvjetne. Kod
uvjetnih, realizacija doznake je uvjetovana izvrenjem neke inidbe od strane njezina korisnika (npr.
predajom mjenice, fakture, garantnog pisma, tovarnog lista i dr.).
Doznake mogu biti obine i brzojavne. Obine su one koje se usmjeravaju na odredinu banku
korespondenta pismenim putem sa zahtjevom da se odreena svota isplati tredoj osobi odmah ili na
odreeni dan uz potpise ovlatenih osoba banaka-korespondenata. Ukoliko se nalogodavcu uri s
doznakom u inozemstvo, on moe banci u svojoj zemlji izdati nalog za telegrafsku isplatu (telegraphic
transfer, krat. TT) ili telefaks isplatu (cable transfer; krat. CT).
Pri emitiranju brzojavnih i njima slinih doznaka potrebno je koristiti ifru, odnosno tzv. kod (code),
tj. brzojavni klju radi sigurnosti. Te su isplate najedi instrument pladanja u platnom prometu s
inozemstvom, jer se doznakama obavljaju i pladanja po instrumentima koji slue za osiguranje
pladanja (garancije, akreditivi, inkaso i dr.). Doznake u konvertibilnim valutama izvravaju se
uglavnom preko uzajamno otvorenih tekudih rauna banke nalogodavca i isplatne banke (bankekorespondenta), a doznake u klirinkim valutama izvravaju se preko zbirnih klirinkih rauna koji se
obino vode kod centralnih, emisijskih ustanova.

79. Dokumentarna naplata inkaso ****

Dokumentarna naplata (engl. documentary collection, njem. Dokumenteninkasso) je inkaso posao,
moe se javiti kao robni i nerobni inkaso posao.
Dokumentarna naplata (inkaso) je nalog izvoznika - prodavatelja svojoj banci da uvozniku - kupcu
urui, putem njegove banke, prezentirane dokumente na temelju kojih uvoznik moe raspolagati s
robom, ali samo uz uvjet da odmah plati ili akceptira mjenicu ili ispuni neke druge dogovorene uvjete.
U odnosu na druge instrumente osiguranja pladanja, prednosti dokumentarne naplate su relativno mali
trokovi, jednostavna procedura te podjednak rizik za poslovne partnere.
1. Robni inkaso se u platnom prometu s inozemstvom koristi kada izmeu izvoznika i uvoznika postoji
izgraeno uzajamno povjerenje steeno na osnovi dugogodinjeg poslovanja, ili kada su uvjeti na
tritu takvi da uvoznik diktira uvjete pladanja, a izvoznik ima interes za plasman na tom tritu.
Tehnika se sastoji u tome da uvoznik nakon otpreme ugovorene robe izdaje inkaso nalog i zajedno s
priloenim dokumentima i instrukcijama upuduje ga svojoj banci da sama ili preko svoje
korespondentske veze realizira pladanje. Na osnovi zahtjeva izvoznika robni dokumenti de biti urueni
uvozniku na jedan od sljededih naina: a) nakon pladanja svote na koju faktura glasi, prema klauzuli
Documents against payment D/P; b) nakon akceptiranja mjenice, prema klauzuli Documents
against acceptance D/A; ili c) nakon to uvoznik izda potvrdu o preuzimanju dokumenata uz
prilaganje bankovne garancije. Dokumentarna naplata moe biti ugovorena kao naplata komercijalnih
papira s vrijednosnim papirima ili bez njih;
2. nerobni ili isti inkaso predstavlja naplatu vrijednosnih papira (ekova, mjenica, amortiziranih
obveznica i dr.) koje ne prate komercijalni papiri. Prilikom njihove predaje banci na inkaso koja ih
preuzima radi naplate u drugom mjestu ili inozemstvu preko svoga bankovnog korespondenta,
odobravanje novanog iznosa vlasnika obavlja se tek nakon izvrene naplate. Prilikom predaje
vrijednosnih papira bankama na inkaso, takvi vrijednosni papiri prenose se na banku pomodu tzv.
inkaso indosamenta.

84. Bankovna garancija **

Bankovna garancija je poseban instrument osiguranja pladanja i izvrenja ugovorenih obveza u

ugovorenom roku kojim odreena banka garantira korisniku bankovne garancije da de njen komitent o
ugovorenom roku izvriti sve preuzete obveze navedene u bankovnoj garanciji prema korisniku
garancije i ukoliko ih on ne izvri da de ih izvriti sama banka. Iz tog prozilazi da banka garant
osigurava korisnika garancije od svakog rizika neizvrenja preuzetih obveza navedenih u bankovnoj
garanciji i garantira da de te obveze izvriti nalogodavac garancije ili sama banka.
Izvor: skripta efzg forum + skripta iz ute kao dodatan materijal

85. Vrste bankovnih garancija **

Obina (ista bankovna garancija) je ona kojom banka garant jami korisniku garancije da de
obvezu, navedenu u garanciji, izvriti u potpunosti ukoliko njen komitent, nalogodavac tu obvezu ne
izvri. Prema tome korisnik garancije trai od glavnog dunika izvrenje ugovorene obveze i ukoliko
on ne izvri preuzetu obvezu, obrada se banci da je ona izvri.
Solidarna bankovna garancija komitent banke nalogodavac garancije i banka garant odgovaraju
za preuzete obveze solidarno. Kod dospijeda ugovorene obveze korisnik garancije moe traiti
izvrenje preuzetih obveza bilo od garantirajude banke, bilo od nalogodavca garancije po svom izboru.
Na traenje korisnika garancije banka izvrava obvezu iz garancije bez izuzetaka i ispitivanja da li je
korisnik izvrio obvezu ili ne.
Bezuvjetna bankovna garancija kod bezuvjetne bankovne garancije banka garant izvrava
preuzete obveze u ugovorenom roku na prvi poziv korisnika jer nalogodavac obvezu nije izvrio.
Prema tome, korisnik garancije nije obvezan prije koritenja ispuniti bilo kakav uvijet ili radnju, ved
garanciju koristi im nalogodavac nije izvrio preuzetu obvezu.
Uvjetna bankovna garancija korisnik se obvezuje da de prije koritenja ispuniti ugovorom preuzete
obveze. Nakon ispunjenja uvjeta korisnika garancije, garancija postaje bezuvjetna i banka izvrava
preuzete obveze ukoliko nalogodavac ne izvri preuzetu obvezu o uhovorenom roku.
Bankovne garancije za pladanje kreditne garancije kod bankovne garancije za pladanje novane
bankovne garancije obveza nalogodavca i garantirajude banke je pladanje odreene sume novca
korisniku garancije. Garantirajuda banka se obvezuje da de o ugovorenom roku isplatiti korisniku
garancije odreen iznos ukoliko to ne uini sam nalogodavac dunik u poslu za koji se daje
garancija.
inidbene bankovne garancije garancije za dobro izvrenje posla izdaju se za specijalne poslove u
kojima banka nalogodavca garantira korisniku da de njen komitent izvriti ugovoreni posao onako
kako je to u ugovoru naznaeno. Ova garancija prua korisniku garancije sigurnost u poslu i jamstvo
za solidnost i uredno poslovanje poslovnog partnera koga njegova banka dobro poznaje i za njega
garantira na temelju njegovog urednog i solidnog poslovanja. Kod inidbene garancije banaka garant
se ne obvezuje da de sam izvriti ugovorenu radnju, ak oto ne uini njegov komitent suugovara u
poslu, ved da de, ukoliko komitent nalogodavac garancije ne izvri ugovorenu inidbu, isplatiti
ugovoreni iznos, odnosno nadoknaditi tetu koju pretrpi korisnik garancije zbog neizvrenja
ugovorene radnje. Iznos koji de platiti banka garant moe se ustanoviti unaprijed u maksimalnom
iznosu, ili u obliku penala koji de banka isplatiti korisniku garancije.

88. Mjenine potreptine **

Zakon o mjenici definira bitne potreptine trasirane i sola mjenice bez kojih se odreena isprava ne
moe smatrati mjenicom.
Bitne potreptine trasirane i sola mjenice su:
1) oznaka mjenica,
2) bezuvjetni nalog (trasirana) odnosno bezuvjetno obeanje plaanja odreene svote novca (sola),
3) ime trasata samo trasirana mjenica,
4) dan mjeninog dospijea,
5) mjesto plaanja,
6) ime korisnika mjenice remitenta,

7) mjesto i dan izdavanja mjenice i

8) potpis izdavaoca mjenice trasanta.
Nebitne potreptine trasirane i sola mjenice su:
1) klauzula valute,
2) klauzula pokria,
3) izvjetajna avizo klauzula,
4) klauzula na naredbu,
5) rekta klauzula,
6) oznaka bez obveze,
7) kamatna klauzula,
8) klauzula bez protesta ili bez trokova i
9) oznaka duplikata.

80. Kreditne kartice **

Kreditna kartica (engl. credit card, njem. Kreditkarte) je instrument bezgotovinskog platnog prometa
koji slui i kao pogodno sredstvo kratkoronog potroakog kreditiranja. Temelj izdavanja kartice je
pokride na raunu, odobreni kredit ili bonitet korisnika kartice.
Vlasnik kartice je izdatnik, a korisniku se daje na upotrebu. Izdatnik kartice ima koristi od lanarina i
upisnina, provizije prodajnih mjesta, obrtaja novanih sredstava ili kamata na odobreni kredit. Interes
prodajnog mjesta je u pridobivanju kupaca dobre platene modi i u povedanom prometu. Korisnik
kartice stjee sigurnost i kredit.
Kreditne kartice pojavile su se prije Drugog svjetskog rata u SAD, nakon rata iri se njihova primjena
na teritorij cijelih SAD, a do ekspanzije dolazi s kompjutorskom revolucijom koja radikalno sniava
trokove operacija s kreditnim karticama. Tada se, kasnih ezdesetih, u poslovanje s karticama
ukljuuju i banke. Pionirsku ulogu imala je kartica Diners Club, neto kasnije American Express i
Carte Blanche, a poznate bankarske kartice su BankAmericard (danas VISA) i Mastercard.
Danas u SAD egzistira 350 milijuna kartica. Izuzetnom uspjehu kartica doprinosi i to da se kartica
prihvada ire od eka, da iroka javnost lake dolazi do kredita, kao i inovacije u sustavu pladanja.
Debitne kartice na osnovi pokrida na raunu, ukljuene su u posebne sustave pladanja u kojima se
izravnom terminalskom vezom prodajnog mjesta i raunala banke automatski obavljaju pladanja i
prebacuju sredstva s rauna kupca (banke) na raun prodajnog mjesta. Takvi su npr. sustavi POS
(point-of-sale prodajno mjesto). Kartice u upotrebi u nas izdaju se na temelju ugovora o franizingu
s inozemnim vlasnicima, a sve osim VISA-e i Diners Club kartice Zagrebake banke, koje su debitne i
izdaju se na osnovi depozita, osnivaju se na provjeri boniteta korisnika.
U zadnje vrijeme naa poduzeda poinju izdavati i vlastite kartice. Upotreba kartica (debitnih,
kreditnih i kartica s odgoenim pladanjem) toliko je rairena da se shvadaju kao "plastini novac" iako
to, unato mnogim slinostima, ipak nisu.

90. Promesa - promissory note

Promissory note odnosno promesa (zadunica) je posebna vrsta vlastite (sola) mjenice kojom se
trasant bezuvjetno obvezuje platiti korisniku ili po njegovoj naredbi ili donosiocu svotu na koju ovaj
VP glasi.
Glavni dunik je njezin izdavatelj. Mogu ih izdavati samo prvoklasne banke i financijske organizacije
i to kao simple (proste) promissory note. Ako ih izdaju poduzeda i kompanije, moraju imati dodatna
osiguranja i to su tada personal promissory note. U trgovakim poslovima kupac robe na kredit izdaje
promesu u korist dobavljaa. Kod bankovnih poslova korisnik kredita pomodu promese daje obedanje
banci. Uobiajeno je priloiti i odreene dokumente (bilanca, podaci o bonitetu...).

Jedine bitne potreptine su bezuvjetno obedanje pladanja i potpis trasanta. Promesa moe nositi i
kamatu. Moe biti na jednu a biti ispladena u drugoj valuti s time da se svota moe ispladivati i
obrono. Dozvoljeni su indosament i predaja a moe se odrediti i rok dospijeda na odreeni dan.
Promissory nota u irem smislu su svi VP na osnovi kojih dunici prihvadaju apsolutnu obvezu
pladanja u ugovorenom roku. Posrijedi su, dakle, svi prenosivi kreditni instrumenti koji zbog svoje
univerzalnosti, prenosivosti i bezuvjetnosti cirkuliraju na financijskim tritima.

91. ek *
Zakon o eku ne odreuje njegov pojam, nego uz bitne potreptine, za ek plativ u zemlji utvruje se
da se moe trasirati ili izdati samo na banku kod koje trasant (izdatnik eka) ima pokride s kojim moe
raspolagati. Takav zakon ini ek vrijednosnim papirom izdanim u formi propisanoj zakonom, kojim
trasant nalae trasatu isplatu odreene svote imaocu eka tj remitentu.
ek je VP izdan u formi propisanoj zakonom kojim trasant nalae trasatu isplatu odreene svote
imaocu eka tj. remitentu. Izdavanju eka radi podmirenja obveze prethodi sporazum, i to:
1) izmeu trasanta i trasata utanauje se obveza trasanta da pribavi na svome raunu kod trasata
potrebno pokride uz istodobnu dunost trasata da isplati na njega izdane ekove, u okviru postojedeg
pokrida i
2) izmeu trasanta i remitenta remitent se obvezuje primljeni ek prezentirati na isplatu
prvenstveno trasatu, dok se trasantova obveza oituje u dunosti podmirbe na eku naznaene svote
uvjetno odnosno samo ako to ne uini iz bilo kojeg razloga trasat.
Gospodarski znaaj eka:
1) sudionici ekovnog prometa oslobaaju se poslovanja s gotovinom i rizika koje takvo poslovanje
donosi i ostvaruju kamate na novana sredstva deponirana u banci,
2) pohranom raspoloivog novca u bankama, te koritenjem ekova za svrhe pladanja, oslobaa se
gotovina za depozitno multipliciranje i kreditiranje,
3) zahvaljujudi indosiranju, a posebice verinom pladanju, postie se bra i racionalnija cirkulacija
novane mase, to ima odraza na emisiju centralne banke i
4) koristedi ek kao novani surogat stvaraju se zamjenice novca, pa se time ublaavaju esto teke
poslijedice kreditne restrikcije.

92. Vrste ekova *

Vrste ekova su:
A) ovisno o osobi korisnika eka (remitenta) razlikujemo:
1) ek na donosioca podvrste su ek izriite oznake o donosiocu, ek zamjenjive ili alternativne
oznake o donosiocu i ek bez ikakve oznake korisnika (bianco ek),
2) ek na ime na njemu se nalazi samo ime korisnika ili remitenta,
3) ek na naredbu VP na kojem je klauzula naredbe napisana uz ime remitenta; ova klauzula
izrijekom ovladuje remitenta da svoje pravo iz eka moe indosamentom prenijeti na drugu osobu i
4) rekta ek uz ime korisnika sadri i rekta klauzulu kojom trasant zabranjuje prijenos eka
indosamentom; moe se prenijeti ali samo u obliku cesije;
B) u odnosu na predmet, nain i namjenu pladanja razlikujemo:
1) novane ekove pismene naputnice s kojima trasant upuduje trasata da isplati odreenu svotu na
teret njegovih novanih sredstava; 5 je vrsta novanih ekova:
- blagajniki ili gotovinski ek (platni instrument pomodu kojega se podmiruju obveze u gotovini),
- prijenosni ek ili virmanski nalog (uobiajena i najeda ekovna forma koja se koristi u razvijenom
iro prometu; imalac iro rauna ili tekudeg rauna nalae trasatu-banci da se odreena svota novca
knino prenese s njegovog rauna na raun korisnika; nije ek u pravnom smislu - ne mora sadravati
oznaku da je ek, nema indosamenta, izdatnik ga je ovlaten opozvati i prije roka i izdatnik ga alje
izravno banci a ne korisniku),
- obraunski ek (koristi se kao sredstvo neodgodivog pladanja; naplata ekovne svote moe se
realizirati jedino obraunom i preknjienjem svote na koju obraunski ek glasi; moe cirkulirati u

obliku indosamenta, sadri klauzulu da je ek i opozvati se moe tek istekom roka), prekrieni,
krosirani,
- barirani ek (s prednje strane prekrien dvama usporednim crtama to znai da njegov imalac se
moe naplatiti samo preko banke; krosirati se moe bilo koji ek i bilo koja osoba u ekovnom
prometu a on se moe indosirati; razlikujemo opdenito prekrieni ek - praznina izmeu dvije crte,
isplata od bilo koje banke i posebno prekrieni ek - izmeu dvije crte ime banke, isplata samo od te
banke) i
- cirkularni ek (moe se naplatiti u svim sjeditima banke-trasata te kod svih njenih korespodenata) i
2) efektivne ekove VP koji ne glase na novane svote ved na odreenu koliinu efekata;
C) u odnosu na vrstu pokrida razlikujemo:
1) depozitne ekove koriste ih banke kontinentalne Europe, u skladu s odredbama njihovih zakona o
eku, koji propisuju bezuvjetnu opstojnost novanog pokrida kod banke-trasata, na temelju kojega
imaoci rauna mogu trasirati ekove i
2) kreditne ekove to su VP koje trasanti mogu izdavati i na temelju fiktivnog pokrida tj. odobrenog
kredita a prakticiraju se u anglosaksonskim zemljama i SADu;
D) u odnosu na koliinu isplatne svote razlikujemo:
1) limitirane ekove za njih banka-trasat utvruje maksimalnu svotu da koje se oni mogu
ispostaviti; postoje 4 vrste limitiranih ekova:
- limitirani ek u uem smislu (banka ga uruuje onim graanima koji to od nje zatrae zbog pladanja
roba i usluga; izdaje se onoliko blanketa limitirajudih ekova koliki je saldo njihova potraivanja kod
nje; u visini izdanih blanketa blokiraju se sredstva na iro ili tekudem raunu),
- limitirani ek stalne svote (to je podvrsta limitiranog eka u uem smislu; uvijek je u okruglim
brojkama; izdaje se u zamjenu za gotovinu a ni u svijetu ni u RH nije ba prisutan),
- limitirani ek s ekovnom karticom (izdatnik eka je graanin; prigodom trasiranja eka i uruenja
korisniku predstavlja se ekovnom karticom kojom banka jami naplatu eka uz uvjete navedene u
ekovnoj kartici) i
- akreditivni ek (vie se ne koriste; koristili su se za otkup poljoprivrednih proizvoda i bili su
istovjetni eku stalne svote) i
2) nelimitirani ekovi VP koje njihovi izdatnici popunjavaju na eljene svote bez ikakva limitiranja
a u ovisnosti o raspoloivom saldu na raunima kod banke-trasata;
E) u odnosu na mjesto izdavanja i pladanja razlikujemo:
1) mjesni ek izdan je i naplativ u istom mjestu i
2) udaljeni ek mjesto izdavanja je razliito od mjesta pladanja.

93. Potreptine eka *

Bitne potreptine eka su:
1) oznaka ek,
2) bezuvjetni uput ili nalog trasatu,
3) ime trasata,
4) mjesto pladanja,
5) mjesto i dan izdanja i
6) potpis trasanta.
Nebitne potreptine eka su:
1) oznaka remitenta,
2) oznaka naredbe,
3) rekta klauzula,
4) oznaka duplikata,
5) oznaka donosiocu i
6) oznaka samo za obraun i sl.