SVEUILITE U SPLITU

POMORSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD
SENZORI ZA MJERENJE TEMPERATURE

SPLIT, 2014.

SADRAJ
1.
2.
2.1.
2.2.
3.

UVOD

NAUTIKI TURIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ

Razvoj nautikog turizma u Republici Hrvatskoj
Faze razvoja nautikog turizma u Republici Hrvatskoj

2
2
2

PODUZEE ACI d.d.

3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.

Opis poduzea
Povijest poduzea
Ustroj poduzea
Tijela drutva
Rukovoenje i odgovornost

5
6
8
9
10

4.1.
4.2.
4.3.
4.4.

POSLOVNE ODREDNICE ACI d.d.

Misija
Vizija
Opi ciljevi
Posebni ciljevi

12
12
12
12
12

5.1.
5.2.

MARKETING ACI MARINE RAB

Ponuda
Potranja

13
13
14

6.1.
6.2.
6.3.
6.4.

MARKETINKI SPLET (4P) ACI MARINE RAB

Proizvod
Cijena
Promocija
Prodaja i distribucija

16
16
17
18
19

7.1.
7.2.

MARKETINKO OKRUENJE
Mikrookruenje
Makrookruenje

20
20
21

8.1.
8.2.
8.3.
8.4.

SWOT ANALIZA
Snage
Slabosti
Prilike
Prijetnje

22
23
23
24
24

ZAKLJUAK

25

4.

5.

6.

7.

8.

9.

LITERATURA

1. TEMPERATURNI SENZORI

Mjerenje i regulacija temperature je najei oblik u regulaciji nekoga procesa .

Za kvalitetno mjerenje temperature potrebno je definirati temperaturnu skalu .

Najee temperaturne skale su Celzijeva i Farenheitova (C i F). Za razliku od

navedenih relativnih temperaturnih skala u tehnici se koristi SI apsolutna
temperaturna ljestvica u stupnjevima Kelvina .

LEDITE:
32F
0C
VRELITE
212F
100C

Konverzija: 0 K = -273,16 C,

F = 9/5 C + 32, 9 C = 5/9(F - 32)

U industrijskim primjenama temperatura izraena u C iroko je rasprostranjena, ali je

konverzija u Kelvinove stupnjave potrebna pri razliitim termodinamikim proraunima kao
npr. proraun plinskih volumena ili tlakova.

2. OSNOVE TEMPERATURNIH MJERENJA

Postoje 4 vrste temperaturnih senzora koji se temelje na fizikalnim svojstvima o
kojima ovisi temperatura: ekspanzija odreenog fluida ili tvari ovisno o temperaturi,
koja uzrokuje promjenu uduljini, volumenu ili tlaku (ivini ili alkoholni termometri),

promjena u elektrinom otporu s promjenom temperature (otporni termometri i

termistori), promjene u kontaktnom potencijalu izmeu razliitih metala
(termoparovi), promjene u energiji zraenja (optiki i radijacijski pirometri) .
2.1. Ekspanzijski termometri
Ako se zagriju s temperature T0 na viu temperaturu T1, metal e se produiti na duljinu L1, a
fluid e ekspandirati do volumena V1. Nova duina data je jednadbom: L1 = L0(1 +(T1
T0)). je definirana kao koeficijent linearne toplinske ekspanzije .Tipine vrijednosti su:
elik: 6,7*10-6, bakar: 16,6*10-6, aluminij: 25*10-6. Novi volumen na slici 1 dat je: V1 =
V0*(1+*(T1 T0)) . je koeficijent volumne toplinske ekspanzije .Tipine vrijednosti su:
iva: 0.56*101, alkohol: 0.35*10-4.

Slika 1. Ekspanzija metala i fluida s promjenom temperature

Na slici 1 porast volumena V manifestira se kao promjena h u visini stupca tekuine

u cijevi . Ako je A povrina presjeka tada jednadba glasi: h = V/A. Ako je povrina
A jako mala ovakvi termometri mogu mjeriti i jako male promjene u temperaturi . Na
ovome temelju radi svi ivini termometri.
2.2. Bimetalni termometri
Bimetalni termometri: rade na osnovama dva spojena metala razliitih koeficijenata
toplinske ekspanzije. Porastom temperature metal vieg koeficijenta toplinske ekspanzije
izaziva savijanje toplinske poluge, te se javlja defleksija d koja je u funkciji temperature.
Defleksija d je jako mala ali se njena vrijednost moe poveati upotrebom bimetalne
opruge kao na slici 2 b). Bimetalni termometri su prilino jeftini ali i dosta neprecizni. Ne
koriste se esto u industriji jer ne mogu osigurati daljinsko davanje signala. Temperaturno
osjetni prekidai (termostati) se esto temelje na osnovi kao na slici 2 b). Razlika je ta to
se umjesto strijelice za pokazivanje koriste prekidni kontakti (switch contacts) .

Slika 2. Bimetalni termometri: a) bimetalna poluga, b) bimetalna opruga

2.3. Termometri s tlakom pare

Isparljiva tekuina (volatile liquid) nalazi se u donjem dijelu termometra i

blokirana je s neisparljivom tekuinom koja ujedno ispunjava kapilarnu cijev do
indikatora tlaka. Tlak pare je povezan izravno s indikatorom tlaka te volumen i
temperatura kapilarne cijevi nema nikakvih utjecaja. Granica udaljenosti donjeg
dijela termometra od indikatora tlaka je do 100m (limitirana brzinom reakcije do
20 s). Poto nemaju nikakvih elektrinih dijelova pogodni su za prostorije s
eksplozivnom atmosferom (hazardous areas).

Slika 3. Termometri s tlakom pare: a) krivulja tlaka pare za metil-klorid,

b) termometar

2.4. Otporni termometri

Elektrini otpor veine metala raste otprilike linerano s porastom temperature.

Ako metalna ica ima temperaturu R0 pri 0C, elektrini otpor pri temperaturi T
je: RT = R0(1 + T + T2 + .....). Za veinu industrijskih primjena lanovi
jednadbe s kvadratnom potencijom i vie se mogu zanemariti te vrijedi
jednadba: RT = R0(1 + T). Gornja jednadba vrijedi za raspon temperatura: 0
T 150C. Gdje se konstanta zove temperaturni koeficijent elektrinog otpora.
Vrijednosti su:
METAL
platina
0,0039
bakar
0,0043
nikal
0,0068

Slika 4. Promjena otpora s promjenom temperature za razliite metale

Temperaturni senzori temeljeni na osnovama promjene elektrinog otpora zovu se
otporni temperaturni senzori (resistance temperature detectors - RTD). Njihova
specifikacije je data za otpor pri temperaturi od 0C i za promjenu otpora u intervalima
od 100C. Interval od 0C do 100C naziva se temeljni(fundametalni) interval. RTD od
platine projektirani su s otporom od 100 ohma pri 0C. Ovakvi senzori mogu se koristiti
za temperaturne domete od -200C do 800C s tonou od 0,5% u intervalu od 0C
do 100C , te s tonou od 3% na ekstremnim temperaturnim dometima. RTD su
dostupni u razliitim oblicima te su projektirani da tite metalnu icu od mehanikih

oteenja ali bez izazivanja dodatnih naprezanja metala. Iako direktni kontakt metalne
ice i fluida koji se mjeri ima najbolji efekt i najbri odgovor, to se izbjegava zbog
korozivnih oteenja metalnih ica. Prije upotrebe signala s RTD senzora, signal se
mora pretvoriti u elektrini napon ili jakost struje. Elektrina struja koja se rasipa u RTD
senzorima mora biti stroga limitirana da se izbjegnu greke zbog samog elektrinog
zagrijavanja senzora (I2R). Najei elektrini krug koji se koristi prikazan je na slici 5 i
zove se Wheatstoneov most.

Slika 5. Wheatstoneov most

2.5. Termistori
Temperaturni senzori temeljeni na poluvodiima zovu se termistori. Otpor termistora varira,
te opada s porastom temperature (od 10 kohm pri 0C do 200 ohm kod 100C ). Termistori
dolaze u razliitim oblicima i veliinama, te su uobiajeno manji od otpornih termometara i
imaju znatno bri odgovor. Osjetljivost termistora ini ih prikladnima za elektrine krugove
toplinskih alarma. Osim termistora s negativnim temperaturnim koeficijentom mogue je
proizvesti i termistore s pozitivnim temperaturnim koeficijentom (gdje otpor raste s porastom
temperature). Takvi su termistori pogodni za sustave alarma a ne za mjerenje temperatura
2.6. Termoparovi
Djeluju na osnovi termoelektriciteta tj. termoelektrinog efekta (Seebeckov efekt). Kada
su dva razliita metala spojena na krajevima s dva spoja te kada se jedan kraj grije na
temperaturu T1, a drugi se dri na nioj temperaturi T2, struja e potei tim krugom. Napon
struje ovisi o vrstama metala i temperaturama T1 i T2 . Ureaji koji koriste ovaj efekt zovu

se termoparovi. Efekt se zbiva zbog porasta elektrinog potencijala na spojevima dvaju

razliitih metala. Potencijali ovise o temperaturi metalnih spojeva i javljaju se zbog
razliitih elektrinih i toplinskih svojstava razliitih metala. Pojednostavljeno, elektroni na
vioj temperaturi T1 imaju vie toplinske energije od onih na nioj temperaturi T2, te se
zbiva tok elektrona od T1 prema T2, to izaziva elektrini napon (elektrini potencijal je
vrlo malen, pa je i napon jako malen - desetinke milivolta).

Slika 6. Jednostavni termopar

esto je upotreba termoparova takva da je potrebna sloenija instalacija termoparova u

sustavu mjerenja (npr. jedan spoj termopara je na mjestu mjerenja signala a drugi u
kontrolnoj sobi ili kontrolnom mjestu). U takvim sluajevima spojevi termoparova
(terminali) se povezuju bakrenim icama koje se jo zovu i produnim kabelima. Takvo
produenje izaziva razliku temperatura na krajevima takvih kabela (to izaziva promjenu
napona signala koji je izmjeren mjernim spojem termopara ). To se moe izbjei ugradnjom
tzv. kompezacijskih kabela umjesto obinih bakrenih ica. Kompenzacijski kabeli su metali
koji odgovaraju metalima termoparova tako da kompenziraju te razlike temperaturnih signala
koji bi nastali upotrebom obinih produnih kabela (ne izazivaju promjenu napona signala u
kabelima). Mjerni spoj termopara moe biti razliito izveden ovisno o mjernom mjestu
termopara (mjerni spojevi mogu biti potpuno izolirani ili potpuno izloeni).

Slika 7. Izvedbe mjernih spojeva termoparova:

Slika 8. Upotreba kompenzacijskih

a) izoliran, b) neizoliran, c) izloen

kabela

2.7. Radijacijski pirometri

Kada se neko tijelo zagrijava ono zrai elektromagnetsku energiju. Pri niskim
temperaturama zraenje se moe osjetiti a pri viim temperaturama tijelo
poinje emitirati i vidljivo zraenje u obliku svjetlosti (koja varira od crvene za
tijelo nie temperature pa do bijele za tijelo visoke temperature). Ovakvo
zraenje moe se iskoristiti za mjerenje temperature toga tijela pomou
pirometara. Pirometri zbog toga omoguuju nekontaktno mjerenje temperature
tijela u uvjetima kada je potrebno npr. mjeriti temperaturu gibajueg tijela ili
tijela koje ima jako visoku temperaturu koja bi unitila ostale konvencionalne
temperaturne senzore. Prednosti pirometara su da mogu mjeriti vrijednosti
temperatura neovisno o udaljenosti tijela kojeg se mjeri. Zraenje tijela pada na
temperaturni senzor pirometra a to su najee serijski spojeni termoparovi koji
se zovu jo i termoelija (thermopile).

Slika 9. Optiki pirometar: a) temelji optike pirometrije, b) termoelija