Mentalni razvoj

lanci koji se bave problemima mentalnog treninga uglavnom opisuju razne

postupke i vjebe mentalne pripreme. Ti postupci i vjebe slue kako bi igrai postigli
mentalnu stabilnost i sposobnost koncentracije koja e mu omoguiti da se
usredotoi na lopticu, kako bi na najefikasniji nain rijeio konkretan taktiki zadatak.
Postiui mentalnu stabilnost i mogunost koncentracije igra moe prilino
unaprijediti svoju igru. Takoer ono to je vano kod mentalne pripreme i mentalnog
treninga kao i njegove primjene u igri je i metalno sazrijevanje igraa. Pri tome se
misli kako mentalni razvoj u veini sluajeva ne ide u korak sa fizikim razvojem
igraa. Mentalni razvoj i sazrijevanje kod veine djece i tenisaa uvijek malo kasni u
odnosu na fiziki razvoj. Igra s jedne strane raste i razvija se u fizikom smislu. Sa
svojih 19 ili 20 godina postaja odrasla osoba koja se u fizikom smislu skoro potpuno
razvila. Takoer se razvija i u mentalnom pogledu. Meutim ta dva procesa najee
se ne odvijaju jednakom brzinom. Vrlo teko moemo oekivati od igraa koji ima 17
ili 18 godina da u igri donosi racionalne odluke. Oni najee igraju impulzivno i
refleksno to je s jedne strane i cilj. Meutim kroz takvu igru igra najee donosi
brzoplete odluke gdje vrlo esto iz nemoguih situacija ele poentirati.
Kao trener koji sam igrom sluaja prije desetak godina imao prilike raditi sa djecom
od kojih neki od njih igraju i danas tenis takoer pratei rast i razvoj mladih tenisaa u
klubu u kojem radim, imam prigodu pratiti njihov fiziki i igraki razvoj. Tehniku
izvoenja udaraca dotjerali skoro do savrenstva, loptice su im brze s puno rotacije,
fiziki su izuzetno spremni su svakom pogledu. Meutim ono to se moe uoiti da
fiziki razvoji u kojem su se oni iz djece transformirali u odrasle osobe nije paralelno
pratilo i mentalno sazrijevanje. Pod mentalnim razvojem i mentalnim sazrijevanjem
mislim na to kako je veina od njih svoju igru unaprijedila na nain da su im lopte
bre jae preciznije to je i normalni slijed razvoja. Djeca rastu razvijaju se, jer
svakodnevno treniraju. Meutim takoer se moe uoiti, ako se govori o mentalnom
razvoju i mentalnom sazrijevanju kako su ti isti igrai koncepcijski igru vrlo malo
promijenili ili razvili. U igri i izmjeni udarca rade vrlo sline greke koje su radili i kao
dvanaestogodinjaci. Pri tome se na greke misli da su one vezane uz koncepciju
odnosno strategiju igre. Odluke su im brzoplete i neracionalne. ele osvojiti poen
jednim udarcem i to nakon prve izmjene ako je mogue. Ako im to ne uspije onda su
razoarani i ljuti, jer im ba taj dan ne ide. Takva igra i takav stav i pristup igri moe
se nazvati nezrelim. Openito vrijedi pravilo u tenisu da igra mora biti svjestan
svojih mogunosti. A to znai da je realan kada procjenjuje svoju tehniku udaraca. Da
zna koliko moe jako udariti lopticu, a da jo uvijek ima nad tim udarcem kontrolu. Da
zna procijeniti situaciju na terenu i svoj poloaj u odreenom trenutku kod
pojedinane izmjene udaraca (ofenzivan ili defanzivan), te na osnovu tih informacija
donese odluku i najbolje rjeenje kojom e se vratiti u igru u tom poenu. Vrlo se
esto moe vidjeti igraa koji je u nekom poenu napadnut (defanzivna pozicija) da
izabire najrizinije rjeenje kojim eli svoju podreenu situaciju na terenu preokrenuti
u svoju korist. Ponekad mu to i uspije. Ali na tim pojedinanim uspjesima ne moe se
graditi me. Vrlo esto moemo uoiti kako kod mladih igraa ne mora nuno
pobijediti igra koji ima bolju tehniku i jae udarce. Pogotovo ako ti jai udarci
izazivaju i vie greaka. Za pobjedu je vana konstanta.
Drati razinu igre u smislu brzine, jaine i rotacije loptice na stupnju za koji je igra
siguran da ga moe kontrolirati. Igra kako bi pobijedio ne treba zablistati sa velikim

poenima u kojima e mu publika pljeskati. On treba drati razinu svojih mogunosti.

Takoer bi trebao biti svjestan svojih trenutnih mogunosti i pokuati ne esto iz njih
izlaziti. Svaki takav izlaza donosi sa sobom vie rizika koji pak poveavaju
mogunost pogreke. Treningom, rastom, razvojem, mentalnim sazrijevanjem,
iskustvom, razina mogunosti e biti sve vea. Bit e sigurniji. Loptice e mu biti bre
i neugodnije za protivnika. Imat e vei izbor udaraca koji e moi upotrijebiti to
istovremeno znai vie taktikih kombinacija i raznovrsnija rjeenja.
Zakljuak:
Vrlo se esto na treninzima i turnirima mogu vidjeti mladi igrai koji se ljute bacaju
rekete i sl. Oni na svaku svoju greku burno reagiraju postavljajui razna pitanja
trenerima ili sami sebi kao npr.: Zato sam sada pogrijeio ili to radim krivo sl.
U veini se sluajeve ne radi o pogreci u tehnikoj izvedbi gibanja. Najei uzrok
pogreke je upravo precjenjivanje svoji trenutnih mogunosti. Igra eli lopticu udariti
puno jae nego mu to njegove trenutne sposobnosti i znanja omoguuju. Igra mora
biti svjestan svojih trenutnih motorikim znanja i sposobnosti i prihvatiti injenicu da
ako izae iz tih okvira da e istovremeno poveati mogunost za pogrekom.
Redovitim treningom podiemo razinu znanja i sposobnosti to e za rezultat dati
bre noge jae udarce sa vie rotacije i sl. Treningom takoer postiemo osjeaj
za lopticu u smislu njezine kontrole brzine, rotacije i smjera. Na treningu igra
uvjebava razne tehniko-taktike kombinacije, te na osnovu svih navedenih
informacija u konkretnom trenutku donosi rjeenje koje bi trebalo biti za konkretnu
taktiku poziciju najlake za odigrati. Najjednostavnija rjeenja u pravilu su i
najefikasnija.