Professional Documents
Culture Documents
GR I STV Pravo
GR I STV Pravo
Pravni fakultet
Seminarski rad
Predmet: Uvod u graansko i stvarno pravo
Tema:
Mentor:
Doc. dr Muharem Selimovi
Student:
Kolarevi Semiha
Nitavnim pravnim poslom, smatra se posao koji je protivan propisima ili javnom
poretku.Pravni poslovi koji su u suprotnosti sa zakonskim normama, javnim poretkom i
dobrim obiajima se smatraju nitavnim jer predstavljaju povredu drutvenih interesa.
Za nitavne pravne poslove vae odreena pravila, a to su:
1.
Nitavni pravni poslovi ne mogu proizvoditi nikakvo pravno dejstvo, zbog toga se
smatra kao da nisu ni zakljueni.Ovakav pravni posao od samog poetka nema pravno
dejstvo i protekom vremena ne moe postati punovaan.Takoe, nitavni pravni posao ne
moe postati punovaan ak i kada zabrana ili neki drugi uzrok nitavnosti naknadno nestane.
2.
Nitavne pravne poslove mogu ponititi strane u pravnom poslu, dravni organi po
slubenoj dunosti, ili druga zainteresovana lica.Kako bi se nitavni pravni posao ponitio,
neophodno je pokrenuti postupak pred sudom za njegovo ponitenje.Presuda suda u
ponitenju nitavnog posla je deklarativnog karaktera, to znai da sud konstatuje razloge koji
su doveli do nitavnosti konkretnog pravnog posla.
3.
2.Posledice nitavnosti
2
Zahtev za vraanje podnosi nesavesna strana. U takvoj situaciji sud moe u celini ili
delimino odbiti zahtev nesavesne strane za vraanje onog to je dala drugoj strani.
Nitavnost ugovora povlai za sobom brojne pravne posledice. Osnovno pitanje koje
se javlja kao posledica zakljuenja nitavnog ugovora jeste pitanja regulisanja pravnih odnosa
ugovornika kada su oni potpuno ili delimino izvrili ugovorne obaveze. Ukoliko ni jedan
ugovornik ne izvri optu ugovornu obavezu pitanje povraaja se tada ne postavlja. U sluaju
da jedna strana potpuno ili delimino izvri ugovorne obaveze najee se primenjuje
povraaj u preanje stanje (restituto in integrum) i naknada tete. Daleko sloenije pitanje
nastaje kada obe stranke potpuno ili delimino izvre ugovorne obaveze. Po lanu 104. st.1
ZOO Republike Srbije, svaka ugovorna strana je duna da vrati drugoj sve ono to je primila
po osnovu nitavnog ugovora.
Zakon o obligacionim odnosima je kod pitanja posledica nitavnih ugovora prihvatio
reenje koje prua razne mogunosti. Pored povraaja u preanje stanje u sluaju kada samo
jedna strana izvri ugovornu obavezu primenjuje se i oduzimanje sporne stvari.
6 Ilija Babi, Osnovi imovinskog prava,JP Slubeni glasnik, Beograd 2008. str. 162
6
4. Zakljuak
Kroz sistem dravnog pravosua i dravnog aparata prinude stvoren je efikasan mehanizam
kojim se tite javna dobra, dravni poredak i pre svega prava graana jedne pravne drave.
Ovakvi mehanizmi efikasno su omoguili spreavanje i sankcionisanje zloupotrebe i
izigravanja prava. Zakon o obligacionim odnosima Republike Srbije pazljivo je uredio
odnose strana prilikom zakljuivanja ugovora i postarao se da ugovori koji su u suprotnosti sa
pravnim normama budu nitavni. Nitavnost jednog pravnog posla efikasno spreava povredu
prava jedne od strana u ugovoru ili treeg lica. Samim tim to nitavan ugovor ne proizvodi
nikakvo pravno dejstvo, pravni poredak titi strane ugovora od takvih ugovora.
Sadraj
8
4.
Zakljuak
Literatura