Bosna i Hercegovina

BRKO DISTRIKT
BOSNE I
HERCEGOVINE
Internacionalni
Univerzitet Brko

UITELJSKI FAKULTET / RAZREDNA NASTAVA

KOLSKO ZAKONODAVSTVO

SEMINARSKI RAD : PRIPRAVNIKI STA U NASTAVI

STUDENT : IVAN SEMREN

BROJ INDEKSA : OU21/11

DOC. DR SAFET SUBAI

BRKO, 10. 12. 2014.

Sadraj

Uvod...3
Pojam radnog odnosa...5
Pripravniki radni odnos.6
Pojam pripravnika6
Pripravniki sta u nastavi...9
Uloga mentora..12
Polaganje strunog ispita13
Pripravnitvo kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa.............................14
Prava pripravnika.......................................................................................15
Zakljuak......................................................................................................16
Literatura.....................................................................................................17

Uvod
Blia spoznaja pojma i prirode radnog prava podrazumjeva prethodno objanjenje
pojma rada i pitanja vezanih za odnose u radu. Radni odnos je nezamisliv bez rada i
odnosa u radu. Radna snaga i kapital, kao dva osnovna parametra radnog odnosa,
sreu se i spajaju u formi radnog odnosa na tritu. Trite radne snage i kapitala je
historijska kategorija nastala s raspadom feudalizma i pojavom kapitalistikih
proizvodnih odnosa. Njihovim nastankom stvoreni su preduvjeti za nastanak radnog
odnosa, kao pravom ureenog odnosa koji se povodom rada uspostavlja izmeu
vlasnika kapitala i vlasnika radne snage.
Ljudski rad je oduvijek bio u centru panje brojnih znanstvenih disciplina. Meutim,
ni u jednoj od njih ne daju se potpuna objanjenja o radu. Jedino se za sociologiju
rada moe rei da donekle zadovoljava tu potrebu".1 Bavei se fenomenom rada,
pojedini autori su se uputali i u njegovo definiranje. Zahvaljujui tome, moe se
govoriti o ekonomskim, sociolokim, filozofskim, biolokim i drugim definicijama
rada. Za ekonomiste rad je ekonomska, odnosno proizvodna dijelatnost, za sociologe to je drutveni odnos i specifina drutvena pojava, za filozofe - osnovno zbivanje
ovjekovog ivota, tj. zbivanje koje je trajne prirode i koje stalno vlada (cjelim)
ovjekovim biem, za biologe - troenje psiho-fizikih potencijala ovjeka, itd.2
Ljudski rad kao drutveni proces i kao svrsishodna ljudska dijelatnost predstavlja
dvostruki odnos: odnos ovjeka prema prirodi i odnos ovjeka prema ovjeku.3 Odnos
ovjeka prema ovjeku nije nita drugo nego odnos izmeu ljudi, tj. drutveni odnos.
Da bi svrsishodnije djelovali na prirodu, ljudi se najee udruuju. Uostalom, proces
rada se ostvaruje kroz povezanu i usklaenu djelatnost pojedinaca, to znai da
pojedinani rad treba posmatrati kao dio drutvenog rada, ak i u sluaju da se
ispoljava kao izolovana i izdvojena djelatnost.
U oblasti radnog prava za rad se vezuje vie znaenja. Taj termin se najee koristi
za oznaavanje radnog odnosa. Neto rjee njime se oznaava i rad koji se ne moe
smatrati radnim odnosom (npr. volonterski rad, rad po osnovu ugovora o djelu i
slino). I najzad, njime se oznaava i radna aktivnost koja se na odreeni nain
manifestira, odnosno odvija tijekom radnog vremena zaposlenog.
1

V. Braji: Radno pravo, Savremena administracija, Beograd, 2001, str. 3.

P. Jovanovi: Radno pravo, Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad, 1998.god. str. 27

. D. Markovi: Osnovi sociologije rada, Beograd, 1989. god. str. 43

Pripravniki radni odnos kao tema ovog seminarskog rada je veoma znaajna, jer se
bavi predmetom radnog prava.
Radni odnos se, po pravilu, zasniva na neodreeno vreme. To je osnovni oblik radnog
odnosa, ali, ne i jedini. Posebni oblici radnog odnosa su: radni odnos na odreeno
vrijeme, radni odnos uz probni rad, pripravniki radni odnos, radni odnos za
obavljanje poslova sa poveanim rizikom, radni odnos sa skraenim radnim
vremenom, radni odnos za obavljanje poslova van prostorija poslodavca i radni odnos
sa kunim pomonim osobljem.
Posebne vrste se u manjoj ili veoj mjeri, razlikuju od osnovnog oblika, ali imaju i
odreenih slinosti sa njim. Ako je posebnim propisom regulirana pojedina vrsta
radnog odnosa, primjenjuje se on, a ne propis koji se odnosi na osnovni oblik. Ali, ako
specijalnog propisa nema vai opi propis kojim se ureuje osnovna vrsta radnog
odnosa. Tu vai pravilo o odnosu ope i posebne pravne norme odnosno tzv. lex
specialis derogat lege generalis.

Pojam radnog odnosa

Radni odnos se smatra jednim od najznaajnijih pitanja radnog prava. U pitanju je
odnos koji se uspostavlja izmeu ljudi u procesu rada. U isto vreme, to je i pravni
odnos, s obzirom na to da je ureen pravnim normama. Radni odnos pretpostavlja
uspostavljanje i, primenu itavog niza individualnih i kolektivnih prava, obveza i
odgovornosti. Ta prava, te obveze i te odgovornosti vezuju se i za jednu i za drugu
stranu radnog odnosa. Iz tih razloga, radni odnos, kao nesumnjivo drutveni odnos,
prvenstveno se posmatra kao radno-pravni odnos.
Za razliku od drugih drutvenih odnosa, odnosno pravnih odnosa, za radni odnos se
vezuju odreene karakteristike, tj. odreeni elementi, po kojima se prepoznaje i
izdvaja u zasebnu vrstu drutvenih odnosa, odnosno pravnih odnosa. U pravnoj teoriji,
ali i u pravnoj praksi, pravi se razlika izmeu opeg i posebnih reima radnog odnosa.
Osim toga, veoma je vano praviti razliku i izmeu individualnog i kolektivnog
radnog odnosa, kao i razliku izmeu subjekata tih odnosa.

Radni odnos se razliito shvata i definira. Primjera radi, definicije radnog odnosa u
buroaskoj i socijalistikoj teoriji radnog prava umnogome se razlikuju. Taj odnos se
najee shvata kao dobrovoljan, pravno reguliran odnos, u kojem zaposleni preuzima
obvezu da na organiziran nain, odnosno kroz organizirane forme rada obavlja
odreene poslove, a poslodavac - da mu za to isplauje pripadajuu zaradu, odnosno
platu, u skladu sa ostvarenim rezultatima rada.
U domaoj i stranoj literaturi nalazi se veliki broj definicja radnog odnosa. Meu
njima ima podosta onih kojima se ele obuhvatiti (svi) bitni elementi radnog odnosa,
bez obzira na to to o tome postoje razliita vienja. Takve definicije, po pravilu,
zahvalnije su od drugih definicija jer se oslanjaju na manje-vie sve znaajnije
elemente radnog odnosa. Zahvaljujui tome, njima se u principu daje celovitija i
zaokruenija slika o radnom odnosu, to je veoma znaajno, kako sa teorijskog, tako i
sa praktinog stanovita.
Jednu od najpotpunijih, najprihvatljivijih i najcitiranijih definicija radnog odnosa u
naoj zemlji dao je profesor Balti. Prema njemu, radni odnos je dobrovoljna osobna
radnopravna funkcionalna veza radnika u organizaciji, odnosno kod poslodavca, na
osnovu koje se radnik pod odreenim uvjetima i na odreeni nain ukljuuje u
organiziran rad u organizaciji (kod poslodavca), zauzimajui jedno odreeno radno
mjesto na kome obavlja odreen posao (rad), odnosno funkciju i razmjenjuje svoj rad
za osobni dohodak (plau ili zaradu) prema uloenom radu.4
Na osnovu iznjetog nije teko zakljuiti da se radi o definiciji individualnog radnog
odnosa, tj. odnosa izmeu poslodavca i zaposlenog. Meutim, opti pojam radnog
odnosa obuhvata i kolektivni radni odnos. Iz tih razloga, neophodna je definicija i tog
odnosa. Na kraju svega, moe se dati i definicija opeg pojma radnog odnosa, tj.
radnog odnosa shvaenog u irem smislu.

Pripravniki radni odnos

4

A.. Balti, M. Despotovi: Osnovi radnog prava Jugoslavije, Savremena administracija, Beograd, 1981, str.
25.

Radni odnos moe se zasnovati u vidu probnog rada. Takav nain zasnivanja radnog
odnosa temelji se i na Zakonu o radu i na Zakonu o dravnim slubenicima. Reim
tako uspostavljenog rada po jednom zakonu, u izvjesnoj meri, razlikuje se od reima
tako uspostavljenog rada po drugom zakonu.
Radni odnos moe se zasnovati i u formi pripravnikog odnosa. Mogunost
zasnivanja radnog odnosa s pripravnikom predviena je ne samo Zakonom o radu i
Zakonom o dravnim slubenicima, nego i zakonima kojima se ureuju odnosi u
oblasti osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, biblioteke djelatnosti, zdravstvene
zatite i znanstvenoistraivake djelatnosti.

Pojam pripravnika
Pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos radi osposobljavanja za
samostalan rad u struci. Pripravnikom se moe smatrati i lice koje je radilo krae od
vremena utvrenog za pripravniki sta u stupnju strune spreme koja je uvjet za
obavljanje odreenih poslova. Radni odnos s pripravnikom moe se zasnovati: ako je
to uvjet za obavljanje odreenih poslova; ako je takav uvjet utvren zakonom ili
pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova.
Pripravniki sta ne moe trajati due od godinu dana, ako za pojedine sluajeve
zakonom nije drukije odreeno. Za vreme pripravnikog staa pripravnik ima pravo
na zaradu i druga prava iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom, kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Interesantno je da Zakon o radu ne sadri odredbe kojima bi se pripravniki status
vezivao za lica sa zavrenom visokom, viom ili srednjom strunom spremom, iz ega
se moe izvui zakljuak da pripravnik moe da bude i lice koje nije zavrilo srednju
kolu, kao i lice koje je magistriralo, odnosno doktoriralo, ako se prvi put zapoljava.
U tom zakonu, takoe, ne postoje ni odredbe o strunom ispitu pripravnika, to
upuuje na zakljuak da polaganje tog ispita nije obavezno, osim ako je zakonom,
kolektivnim ugovorom ili drugim aktom drukije propisano.
Odredbe o pripravnicima, izmeu ostalog, sadrane su i u Zakonu o dravnim
slubenicima. Saglasno tim odredbama, pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni
6

odnos u svojoj struci i osposobljava se za samostalan rad. Pripravnik zasniva radni

odnos na odreeno vrijeme, poslje sprovedenog javnog natjeaja. Pripravniki sta na
radnim mjestima sa fakultetskim obrazovanjem traje jednu godinu, na radnim
mjestima sa viim obrazovanjem devet mjeseci, a na radnim mjestima sa srednjim
obrazovanjem est mjeseci.
Posebnim zakonom moe se odrediti i due odnosno krae trajanje pripravnikog
staa. Pripravniku koji iz opravdanih razloga odsustvuje s rada due od jednog
meseca, pripravniki sta se produava onoliko koliko je trajalo odsustvo s rada.
Pripravnik se osposobljava za samostalan rad prema programu koji donosi
rukovoditelj dravnog organa. Da bi osposobljavalje pripravnika bilo uspjeno,
rukovoditelj dravnog organa odreuje mentora sa zadatkom da prati proces
osposobljavanja pripravnika za samostalan rad. Obveza mentora je da pripravniku
odredi poseban program osposobljavanja, kao i da odredi dravne slubenike koji
prate njegov rad u razliitim periodima njegovog osposobljavanja. Po okonanju
pripravnikog staa, mentor daje rukovoditelju dravnog organa pismeno miljenje o
osposobljenosti pripravnika.
Nakon okonanja pripravnikog staa i poloenog dravnog ili posebnog strunog
ispita, pripravnik moe nastaviti rad na neodreeno vrijeme, ako u dravnom organu
postoji odgovarajue radno mjesto na koje se moe rasporediti i ako se rasporeivanje
uklapa u doneseni kadrovski plan.
Prema Zakonu o radu, pripravniki radni odnos poslodavac zasniva sa licem koje se
prvi put zapoljava u zanimanju za koje je steklo odreenu kolsku spremu, ako je
pripravniki sta zakonom ili pravilnikom utvren kao uvjet rada na odreenim
poslovima.5
Nije dovoljno rei: pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos. Rije je o licu
koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje je steklo odreenu kolsku
spremu. Vrsta i stupanj kolske spreme odreuju se zakonom ili pravilnikom o
organizaciji i sistematizaciji poslova.
Pripravnici su, po prirodi stvari, uglavnom mladi kolovani ljudi, koji, po okonanju
kolovanja, treba da se osposobe (pripreme) za samostalni rad u struci. Ali, ne mora
uvijek biti tako. Pripravnik moe biti i lice u poodmaklim godinama, ako stekne
kolsku spremu za zanimanje kojim se ranije nije bavilo. I njemu je, kao i mladom
oveku, potrebno da se osposobi za rad u novoj struci. S obzirom na to, zasnivanje
5

l.47. st. 1. ZOR-a.

radnog odnosa u struci ne mora da bude i prvo zapoljavanje openito. Vremenski

trenutak kada je u pitanju radni vijek za zasnivanje pripravnikog radnog odnosa nije
relevantan, iz razloga to do zasnivanja ovog radnog odnosa moe doi na poetku u
sredini ili pri kraju radnog vijeka. Potrebno je samo da je lice steklo potrebnu kolsku
i strunu spremu.
Pripravnik moe biti i lice koje je to ve bilo, pa mu je, pre isteka pripravnikog staa,
radni odnos prestao.6 Radi dovravanja prekinutog pripravnikog staa to lice moe
ponovo postati pripravnik iako mu to nije prvi radni odnos u struci za koju se
kolovao.
Za sudakog pripravnika prima se lice koje je zavrilo pravni fakultet i ispunjava ope
uvjete za rad u dravnim organima. Sudaki pripravnik prima se u opinski, okruni i
trgovinski sud. Prvenstvo imaju kandidati koji su pravni fakultet zavrili sa visokom
prosjenom ocjenom.7
Pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos u svojoj struci i osposobljava se za
samostalan rad. Pripravnik zasniva radni odnos na odreeno vreme, poslije
sprovedenog javnog natjeaja.8
Pripravnik, u smislu zakona o osnovama sistema obrazovanja i odgoja, jeste lice koje
prvi put u tom svojstvu zasniva radni odnos u ustanovi i osposobljava se za
samostalan obrazovno-odgojni, odgojni, odnosno struni rad savladavanjem programa
za uvodenje u rad nastavnika, odgajatelja i strunog suradnika i polaganjem ispita za
licencu.

Pripravniki sta u nastavi

l. 47. st. 2. ZOR-a.

l. 61. Zakona o ureenju sudova.
8
l. 103. Zakona o dravnim slubenicima.
7

U odgojno-obrazovnom kontekstu pripravnikom se smatra uitelj koji nema poloeni

struni ispit te je u radnom odnosu na odreeno odnosno neodreeno vrijeme, ali
moe biti i osoba koja volontira na poslovima uitelja. Pripravniki sta omoguava
osposobljavanje uitelja, strunih suradnika i nastavnika bez radnog iskustva za
budue struno obavljanje poslova u odgojno-obrazovnim ustanovama. Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i porta donosi okvirni program ime se omoguava stairanje
pripravnika. Povjerenstvo za stairanje izrauje operativni program stairanja za
svakog pojedinog pripravnika i preuzima odgovornost za provoenje programa.
Osnovni sadraji programa pripravnikog staa su:

Ustav
Opa deklaracija o ljudskim pravima
Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju
Konvencija o pravima djeteta
Zakonski i podzakonski akti iz podruja osnovnog odnosno srednjeg kolstva
Djelatnost i ustroj odgojno-obrazovne ustanove te njezina uloga u odgojno-

obrazovnom sustavu
kolske obveze i prava uitelja
Planiranje i programiranje odgojno-obrazovnih sadraja
Organiziranje, pripremanje i izvonenje odgojno-obrazovnih procesa
Funkcionalno upotrebljavanje suvremenih nastavnih sredstava i pomagala,

udbenike i strune literature te drugih izvora znanja

Komunikacija s uenicima i ostalim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa
Sustavno praenje, vrednovanje i ocjenjivanje postignua uenika
Poslovi razrednika i suradnja s roditeljima
Odgoj i obrazovanje za ljudska prava, slobodu odgoja i odgoj za suivot
Pedagoka dokumentacija i evidencija
Rad strunih tijela kole
Posebnosti struke
Odgovarajui oblici strunog usavravanja
Primjer programa pripravnikog staa u Hrvatskoj
R. br.

1.
2.
3.

Programski sadraji
Ustav RH te propisi iz podruja
kolstva i drugih odgojno
obrazovnih ustanova
Djelatnost i organiziranost odgojno
obrazovne ustanove te njezina uloga
u odgojno-obrazovnom sustavu
kolske obaveze i prava uitelja
Planiranje i programiranje odgojno-

Nositelji ostvarenja
Pripravnik samostalno i u
suradnji s tajnikom kole
Ravnatelj s pripravnikom
Ravnatelj s pripravnikom
Mentor s pripravnikom
9

4.

5.
6.
7.
8.

obrazovnih sadraja
Organiziranje, pripremanje i
izvoenje odgojno-obrazovnog
procesa
Funkcionalno upotrebljavanje
suvremenih nastavnih sredstava i
pomagala, udbenike i strune
literature te drugih izvora znanja
Komuniciranje s uenicima
Poslovi razrednika i suradnja s
roditeljima
Pedagoka dokumentacija i
evidencija

Isto
Mentor, pedagog s
pripravnikom
Isto
Pedagog s pripravnikom
Isto

9.

Rad strunih tijela kole

Ravnatelj i pedagog s
pripravnikom

10.

Analiza i samovrjednovanje
postignua ostvarenih u odgojnoobrazovnom procesu te ukupnog
osobnog rada. Pripravnik je obvezan
angairano sudjelovati u
odgovarajuim oblicima strunog
usavravanja, posebice u onima koji
su namijenjeni uiteljima
pripravnicima

Mentor, pedagog s
pripravnikom

U povjerenstvu za stairanje pripravnika je ravnatelj kole, mentor pripravnika (

uitelj iste struke koju ima pripravnik) i struni suradnik. Pripravniki sta zapoinje
danom zasnivanja radnog odnosa pripravnika, to jest, danom sklapanja ugovora o
volontiranju pri emu se neprestano prati i vrednuje napredak pripravnika kod
ostvarivanja programa stairanja. S obzirom na vrstu usmjerenja pripravnikog staa (
pripravnici- uitelji razredne nastave, pripravnici u uenikom domu itd.) odreuje se
program pripravnikog staa.
Pripravnici-uitelji razredne nastave ostvaruju program pripravnikog staa u svim
nastavnim predmetima a za struni ispit odabiru dva nastavna predmeta od kojih jedan
mora obvezno biti iz skupine hrvatski jezik, matematika i priroda i drutvo a drugi iz
skupine likovna kultura, glazbena kultura te tjelesna i zdravstvena kultura. Od dva
odabrana nastavna predmeta povjerenstvo za provodjenje strunog ispita odrenuje
jedan za struni ispit i o tome izvjetava pripravnika najkasnije 8 dana prije polaganja
ispita. Pripravnici trebaju biti najmanje 30 sati biti nazoni u nastavnim satima
mentora prilikom stairanja, odnosno 2 sata tjedno tijekom kolske godine za

10

pripravnike volontere, dok je mentor obavezan biti prisutam na nastavnim satima svog
pripravnika 10 sati. Prethodno navedeno povjerenstvo vodi evidenciju o ostvarivanju
programa pripravnikog staa, pruaju mu pomo te su prisutni najmanje dva puta po
2 sata na redovnoj nastavi pripravnika.
Ako pripravnik tijekom pripravnikog staa prijedje u drugu kolu, stairanje se
nastavlja u koli u koju je preao. kola u kojoj je ostvaren dio pripravnikog staa
obvezna je sastaviti izvjee (tiskanica SI-2) o ostvarenom pripravnikom stau.
Jedan primjerak izvjea alje se zajedno s popratnom dokumentacijom u kolu u koju
je pripravnik preao, a drugi se predaje osobno pripravniku. U sluajevima kao to su
dulje bolovanje, vojna obveza, porodiljski dopust i sl., pripravniki sta se prekida, a
nastavlja se kad navedeni razlozi prestanu, o emu kola izvjeuje Ministarstvo
Zavod.9
Pripravniki sta traje najdue dvije godine od dana zasnivanja radnog odnosa. Za
vrijeme trajanja pripravnikog staa, radi svladavanja programa za uvoenje u rad
nastavnika, odgajatelja i strunog suradnika, ustanova pripravniku odreuje
mentora.Pripravnik ima pravo polagati ispit za licencu poslije navrenih godinu dana
rada. Pripravniku koji u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnog odnosa ne
poloi ispit za licencu - prestaje radni odnos. Program uvoenja u posao nastavnika,
odgajatelja i strunog suradnika, nain i postupak provjere savladanosti tog programa
i program polaganja ispita za licencu - propisuje ministar. Sastavni dio programa je i
poseban dio koji se odnosi na osposobljenost za rad sa djecom i uenicima sa
smetnjama u razvoju.10

Uloga mentora

Mentorstvo postoji gotovo oduvijek u obrazovanju, bilo u formalnom ili neformalnom

obliku. Mentorski pristup temelji se na razumijevanju naina na koji ue odrasli.
Nastavnici koji stjeu nove vjetine i znanja prolaze kroz itav niz faza polazei od
promatranja ( to mentor radi ),demonstriranja vlastite prakse ( to rade nastavnici )
tj. Od uenja po modelu do vodjenja prakse i na kraju samostalne primjene nauenog.

Pravilnik o pologanju strunog ispita ( lanak 5)

l. 113. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja.

10

11

Mentorska podrka ovisi od toga u kojoj fazi razvoja se nalazi nastavnik poetnik i ta
mu, zaista, treba. Kako vrijeme prolazi i nastavnik napreduje, mijenja se i koliina
informacija i znanja koju on ima, kao i njegovo vlastito sudjelovanje u analizi
vlastitog rada (to se dogodilo, zato i sl.).
Mentor moe imati tri razliite uloge: savjetnik/konzultatnt, suradnik i voditelj ,
ovisno od potreba nastavnika poetnika u odreenoj situaciji (savjetuje, sarauje ili
vodi). Zauzimanjem razliitih uloga u svome radu, mentor prua upravo onu vrstu
podrke koja je nastavniku u tom trenutku najpotrebnija. U ulozi savjetnika obveze i
poslovi mentora su najobimniji, a kako proces napreduje i uloge se smjenjuju
(suradnik, voditelj), pa tako nastavnik preuzima veinu obveza i poslova, dok ga
mentor samo vodi kroz taj process.
Zadatak mentora je da upozna nastavnika pripravnika sa radom kole, organizira
praenje i izvoenje nastave, podri istraivaki rad nastavnika pripravnika, prui
usmenu i pisanu informaciju o njegovom radu
Brojna istraivanja realizirana u svijetu pokazuju da postoji viestruka korist od
mentorske podrke nastavnicima. Prema tim istraivanjima:

poveava se efikasnost nastavnika u rjeavanju problema i donoenju odluka

koje se tiu razliitih i efikasnih naina poduavanja,

nastavnici vie meusobno surauju i razmjenjuju ideje,

sedam od deset nastavnika koji bar jednom tjedno imaju podrku mentora
smatra da su znaajno unaprijedili vjetine poduavanja,

nastavnicima poetnicima olakava prelaz sa studija u prasku i pomae im da

potencijalni neuspjeh pretvore u uspjeh,

djeca dobijaju kvalitetnije poduavanje.

Iz svega ovoga moemo zakljuiti da je krajnji cilj mentorstva, kao jednog od naina
da se unaprijedi kvalitet rada pripravnika u koli, jeste i unaprijedjenje kvaliteta
uenikih znanja.

Polaganje strunog ispita

12

Svrha polaganja strunog ispita je ustanoviti osposobljenost pripravnika da

samostalno obavlja poslove odgoja i obrazovanja.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta donosi program prema kojemu se polae
struni ispit ( na prijedlog vjerske zajednice ukoliko se radi o strunom ispitu za
vjerouitelje) pri emu se prilae odreena dokumentacija pripravnika koju ine :

Izvjee povjerenstva o rezultatima stairanja

preslika diplome o steenoj naobrazbi,

preslika isprave o poloenom pedagoko psiholokom obrazovanju za

pripravnike koji su zavrili nenastavniki studij ili visoku kolu,

evidencija o ostvarivanju programa pripravnikog staa.11

Za ponovno polaganje strunog ispita ili njegovog dijela uz prijavnicu treba dostaviti
dokaz o plaenim trokovima za ponovno polaganje ispita ili njegovih dijelova.
Ispit se prijavljuje najkasnije 30 dana prije poetka ispitnog roka.
Struni ispit polae se pred ispitnim povjerenstvom od 5 lanova: vii savjetnik,
ispitiva metodike iz struke koju ima pripravnik, uitelj sustrunjak pripravnika,
ravnatelj kole i uitelj hrvatskog jezika. Sadraj strunog ispita razlikuje se s
obzirom na struku pripravnika :

za uitelje pisani rad, napisanu pripremu za nastavni sat, izvoenje

nastavnog sata i usmeni ispit; ( pri emu pripravnik koji nije poloio pisani rad
ili izvedbu nastavnog sata ne moe polagati usmeni ispit )

za strunog suradnika pisani rad, praktini rad primjeren poslovima koje

suradnik obavlja i usmeni ispit;

za suradnika u nastavi pisani rad, metodiki prikaz o izvoenju jednog

nastavnog sata praktine nastave ili vjebe i usmeni ispit;

za odgajatelja pisani rad iz podruja domskog odgoja, napisana priprema i

izvoenje aktivnosti s uenicima ili pisani praktini rad te usmeni ispit.12

Uspjeh na dijelu ispita i opi uspjeh na ispitu iskazuje se ocjenom: poloio ili nije
poloio . Trokovi prvog polaganja strunog ispita pripravnika, osim volontera koji
11
12

l. 14 Pravilnika o polaganju strunog ispita u osnovnom kolstvu

l. 19 Pravilnika o polaganju strunog ispita u osnovnom kolstvu

13

sami snose trokove stairanja i polaganja strunog ispita, podmiruju se iz dravnog

prorauna. Mentor kao i ispitno povjerenstvo ima pravo na naknadu za rad.

Pripravnitvo kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa

Pripravnitvo kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa, moe biti odreeno zakonom ili
pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova. Zakonom je odreeno, na primjer,
za: doktore, stomatologe, farmaceute, nastavnike, bibliotekare, sudske pomonike,
tuiiteljske pomonike, zaposlene u organima drave, teritorijalne autonomije i
lokalne samouprave. Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji obino se odreuje
za sloenije poslove, a oni se identificiraju po kriteriju potrebne strune spreme.
Ranije je pripravnitvo bilo uvjet rada za sva lica sa visokom, viom ili srednjom
strunom spremom. Sada takvog ogranienja nema. Otuda se aktom o sistematizaciji
poslova ovaj uvjet rada moe slobodnije, i restriktivnije, postaviti.
Zakon o radu ne odreuje na koji se nain ocjenjuje uspjenost pripravnikog staa.
Ranije je to bilo povereno strunoj komisiji sastavljenoj od lanova koji imaju
najmanje isti stupanj strune spreme kao i pripravnik.55 Sada to moe biti ili opet tako,
ili onako kako je utvreno pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova.
Pripravnik koji nije stekao potrebna znanja koja se trae ispuniti u okviru
pripravnikog staa i dalje ne ispunjava uvjet za zasnivanje radnog odnosa na
mjestima koja iziskuju uspjeno obavljen pripravniki radni sta.

Prava pripravnika
Za vrijeme pripravnikog staa, pripravnik ima pravo na zaradu i sva druga prava po
osnovu radnog odnosa, u skladu sa zakonom, opim aktom i ugovorom o radu.
Pripravnik ostvaruje pravo na zaradu i sva druga prava iz radnog odnosa.

14

Pravo na zaradu je prilagoeno karakteru rada (on se obavlja radi osposobljavanja

radnika a ne sticanja profita). Zarada ne moe biti nia od 80% osnovne zarade za
poslove za koje se pripravnik osposobljava.
Druga prava se ni po emu ne razlikuju od prava koja ostvaruju iskusni radnici. Rije
je o radnom vremenu, odmorima, odsustvima, zatiti na radu, naknadama zarada,
ostalim primanjima, pravu na naknadu tete i dr.
Najznaajnije pravo pripravnika je, bez sumnje, pravo na osposobljavanje za
samostalni rad u struci. Na alost, tom pravu ovaj zakon ne posveuje potrebnu
panju. Zato ono mora biti ureeno pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji
poslova.
Osnovna obaveza pripravnika je da marljivo i predano radi na svom osposobljavanju.
Poto se u ovoj odredbi obveze i ne pominju, ostaje da ih odredi pravilnik o
sistematizaciji poslova.

Zakljuak
Dakle, kao to smo mogli vidjeti, prva godina rada u koli je veoma znaajan period u
profesionalnom razvoju nastavnika. Tokom svog inaicijalnog obrazovanja nastavnik
stjee prva iskustva rada u nastavi pri emu mu pomae mentor. Cilj pripravnikog,

15

prevashodno, je osposobljavanje uitelja, strunih suradnika i nastavnika za budue

struno obavljanje poslova u odgojno-obrazovnim ustanovama.
Pripravnici kao uglavnom mladi kolovani ljudi trebaju prijeko potrebno iskustvo ,
kako bi samostalno mogli voditi jedan takav slozen, odgojno-obrazovni proces.
kolska sprema samo po sebi nije dovoljna. Budui na sam znaaj zanimanja uitelja i
nastavnika, i njegovu kompleksnost, moemo slobodno ustvrditi da je program
pripravnikog od krucijalnog znaaja kako za samog uitelja-pripravnika tako i za
ostale sudionike ovog procesa. Jer bez kompetetnog ucitelja nema ni kvalitetnog
nastavnog procesa, zbog ega moe da trpi cjelokupno obrazovanje. Kvalitetna
podloga se upravo dobija kroz program pripravnikog staa , koji predstavlja i dobar
temelj za njihovo budue usavravanje. Jer, zakonom je propisano da su se uitelji
duni stalno usavravati, kako u strunom tako i u pedagoko-metodikom pogledu.
Zbog svih tih prednosti koje se dobijaju kroz program stairanja, (a koje smo uoili u
ovom radu ) pripravnitvo, predstavlja jednu od onih stepenica u profesionalnom
razvoju prosvjetnog radnika koja se ne smije preskakati.
Najvea nada svake zemlje lei u primjerenu kolovanju mladosti. ( Erazmo R. )

Literatura
A. Balti, M. Despotovi: Osnovi radnog prava Jugoslavije, Savremena administracija,
Beograd, 1981.

16

V. Braji: Radno pravo, Savremena administracija, Beograd, 2001.

Ivoevi, Z.: Radno pravo, Beograd, 2006.
. D. Markovi: Osnovi sociologije rada, Beograd, 1989.
Zakon o osnovnom kolstvu: Pravilnik o polaganju strunog ispita u osnovnom
kolstvu u Hrvatskoj ( http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/305723.html )

17