SVEUILITE U ZADRU

ODJEL ZA POVIJEST UMJETNOSTI

BAUHAUS - KOLA ZA ARHITEKTURU PRIMJENJENU UMJETNOST I DIZAJN

KAZALINA I TEKSTILNA RADIONICA

Seminarski rad

Mentor:

Studentica:

izv. prof. dr. sc. Vinko Srhoj

dr. sc. Antonija Mlikota

Marta Radman

Zadar, Sijeanj, 2015.

SADRAJ

UVOD...................................................................................................3
KAZALINA RADIONICA.................................................................4
OSKAR SCHLEMMER.....................................................................4
TRIJADSKI BALET..........................................................................5
TEKSTILNA RADIONICA..................................................................6
GUNTA STOLZL...............................................................................7
ANNI ALBERS..................................................................................8
ZAKLJUAK.....................................................................................10
Literatura.............................................................................................11

UVOD
Seminarski rad pokriti e djelovanje dviju radionica - Kazalita i Tkanja. Seminar bih
zapoela bi citatom Igra postaje zabava zabava postaje posao posao postaje igra.
Jonathan Itten, kao Maister uvlai to u svijest uenika Bauhausa, a Walter Gropius samo
dodatno naglaava u Bauhaus Manifestu - gdje se kao najbitnije forme izdvajaju redom
Teatar, Predavanja, Poezija, Glazba i Kostimi. Kroz razvoj navedenih, ali dakako i svih ostalih
formi umjetnikog izriaja, najbolje moemo vidjeti kreativnu putanju i slobodu u umjetnosti
koja vlada Bauhausom od njegovih zaetaka. Vrijednost umjetnika o kojima emo danas
razgovarati ne lei samo u njihovim kreativnim dometima. Oskar Schlemmer i Gunta Stolzl
njeguju dugotrajno prijateljstvo, te iza sebe ostavljaju niz pisama i dnevnika pomou kojih
nam je lake shvatiti taj uistinu poseban duh Bauhausa. Upoznati smo s nainom rada,
predavanjima nekih od najveih umjetnika svog vremena ali otkrivamo i pozadinsku sliku, ne
ba toliko slobodnu zajednicu posebice kad je rije o enskim studenticama o emu e biti
govora kasnije. Poznato nam je kako je svakodnevni ivot Weimarskog Bauhausa prepun
dogaanja. Gropius unosi Bauhaus veeri s itanjem poezije kako bi pribliio lokalnoj
populaciji Weimara ali i uenicima ideje kole. Dok stanovnici Weimara iz ranih dvadesetih
godina prolog stoljea vjerojatno ne nose najbolje uspomene u doba kad luaci i
feministice slobodno izraavaju svu svoju kreativnost u njihovom malom gradu, uenici i
profesori u kasnijim intervjuima sa gotovo pretjeranom dozom nostalgije sjeaju se upravo tih
prvih godina provedenih u Bauhausu kao najljepih i u potpunosti slobodnih i kreativnih. Ipak
treba napomenuti kako se radionice (iji rad i funkciju Gropius obrazlae i najavljuje u
prethodno spomenutom manifestu) formiraju veoma sporo, ponajprije zbog naina na koji je
zamiljena njihova struktura ali i vjeitih financijskih problema koji mue Gropiusa. Takoer
teko je pronai majstora zanatliju, odnosno grand Meistera za pojedina zanimanja poto
samo on moe biti adekvatan za daljnje prenoenje znanja.

KAZALINA RADIONICA
Prvi umjetnik kojeg emo danas obraditi jest Oskar Schlemmer. Vizualni umjetnik, koreograf
i plesa. Oskar zavrava studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Stuttgartu, a prije dolaska
na Bauhaus sluio je nekoliko godina za njemaku vojsku gdje u I. sv. ratu biva ak i
ozlijeen. 1920. godine na poziv Waltera Gropiusa dolazi u Weimar kako bi vodio radionicu
Izrade Murala i odsjeka skulpture, prije no to 1923. godine zauzima mjesto voditelja
kazaline radionice. Rad u kazalinoj radionici od 1925. godine kree nabolje. U Dessau je
izgraena eksperimentalna kazalina pozornica kao sastavni dio kole. Schlemmer je bio
zadovoljan s jednostavnom Weimarskom pozornicom, budui da pozornicu manjih dimenzija
kontrolira manji broj varijabli. Pozornica u Dessau je bila frontalno otvorena i njezin jedini
mehanizam je bio sustav za otvaranje bonih zidova i pomicanje rekvizita. 1927. godine
Bauhaus kazalite izvodi predstavu na Njemakoj izlobi kazalita u Magdeburgu. Prigodom
ega je predstavljen i trei broj Bauhaus asopisa posveen kazalitu. Schlemmer kao urednik
pie specijalan izvjetaj o metodama Bauhaus kazalita. Uzavrela politika situacija u
Njemakoj krajem dvadesetih godina, kulminira s imenovanjem radikalnog komunista
arhitekta Hannesa Mayera kao Gropiusova nasljednika. Rezlutat je Schlemmerov konan
odlazak s Bauhausa 1929. godine.

OSKAR SCHLEMMER
Sveukupan profil Bauhaus teatra u cijelosti je izgraen kroz umjetniki, pedagoki i teorijski
pristup radu Oskara Schlemmera. Bauhaus teatar dobiva svoju najkompetentniju formu
upravo kroz njegovo djelovanje. Njegova scenska djela pridonose razumijevanju kazalinog
dogaaja kao jednako vanog u podruju umjetnosti i dizajna. Oskarov nain zalae
antinaraciju i antimimetiku, te raznovrsnu upotrebu scenskih figura uz ivopisnu artikulaciju
prostora kao primarnu namjenu. Prostor pozornice shvaa po analogiji arhitektonskog
prostora ali i dalje u skladu s Gropiusovim idejama o integriranju umjetnikih djela koja
ujedinjuju razne vrste umjetnosti u jedinstvo nove harmonije.
Oskar je nadareni umjetnik koji se podjednako dobro izraava kistom, kamenom ali i
tkaninom. Koristi ideje kubizma kao svojevrsnu odskonu dasku u formiranu problema
ljudskog tijela i njegova prikazivanja u prostoru. Ta ideja ostaje konstanta u njegovu radu i
oituje se u svakom vidu njegova stvaralatva. Ljudsko bie na pozornici zapravo se pretvara
u artificijelnu figuru. Prikazuje tijela kao arhitektonske forme, reducirajui tjelesnu masu na
ritminu izmjenu konkavno konveksnih i ravnih povrina. Fasciniran svakim pokretom koje

tijelo moe uiniti. Oskarov interes za kazalitem poiva iz ljubavi prema baletu. Na primjeru
emo najbolje vidjeti sve nabrojane oskarove karakteristike stila.

TRIJADSKI BALET
Trijadski balet, premijerno je izveden u Stuttgartu 30. rujna 1922. godine, s glazbom koju je
ukomponirao Paul Hindemith. Prve ideje i izvedbe postoje ve 1916. godine. Balet postaje
jedan od najizvedenijih avangardnih umjetnikih plesova te za vrijeme Schlemmerova
boravka na Bauhausu. Izmeu 1921. i 1929. godine putuje na turneji promovirajui usput
naela Bauhausa. Ideja baleta bazirana je na principu trojstva. Ima tri ina, tri glavna
protagonista (dva mukarca i enu) te dvanaest plesaa i osamnaest razliitih kostima. Svaki
in donosi novu boju i ugoaj.
Prvi in uvodi nas u vedri (najblae reeno) svijet burleske, postavljen pred pozornicu u limun
utim nijansama. Drugi in pink roze pozornice donosi zabavan i sveani ugoaj, dok je
posljednji pred crnom pozornicom ve mistian i pomalo fantastian. Schlemmer svijet vidi
pod vodstvom dviju struja - one mehanike (u skladu s njom ovjek je stroj, a tijelo
mehanizam) i one praiskonskog nagona (u skladu s njom ovjek je tvorevina dubokih
kreativnih nagona). to potpomae razradi kostima koje kreiraju tzv. figure, slijedi glazba i na
koncu plesni pokreti. Kostimi koji namjerno limitiraju pokrete sudionika teinom materijala
kojim su izraeni, dodatno oteani formom i maskom koju nose uz njega. Oni su hodajue
arhitektonske strukture koje se kreu komino i pomodno, otro i smotano kroz itavu
pozornicu. Za pomo pri izradi figura Schelmmer se koristi novom tehnologijom, a
inspiraciju trai u znanstvenim aspektima stakla i metala te fantastinim vojnim i ronilakim
uniformama kakve je viao za vrijeme slube u ratu. Trijadski balet i apstraktne figure
konstantna su i esto koritena pojava u Schlemmerovoj umjetnosti. Figure postaju inspiracije
na kojima se kasnije temelji njegov kolegij Der Mensch.
Figure etabliraju prostor i kreiraju arhitekturu. Pozornica postaje mjesto prosvjetljenja,
graevina a figure arhitektonske konstrukcije koje pleu. Uz ovaj najpoznatiji, Schlemmer
radi i sline postave od kojih svakako treba istaknut i Figural Cabinet konstruiran kao
mehaniki kabare te raznorazne tematske zabave Bauhaus kole kao to su Metalni ples,
Stakleni ples te Futuristiki ovjek u svemiru.

TEKSTILNA RADIONICA
Uz radionicu kazalita, u seminarskom radu obraditi u i tekstilnu radionicu. Poseban osvrt bit
e stavljen na fascinantne ene, pod ijim vodstvom ona postaje jedna od najuspjenijih
radionica Bauhausa, te uz radionicu knjigovetva i grafikog printanja najdue opstaje.
Slobodno moemo rei da je Bauhaus definirao moderni dizajn 20. stoljea. Kao dizajnerski
fenomen svog vremena, gotovo svaki njegov aspekt detaljno je izuen. Ipak radionica tkanja
koja najdue opstaje i ima najvei komercijalni uspjeh gotovo je zanemarena iz jednog
jednostavnog razloga. Kad u prvom valu nadarene ene upisuju kolu ubrzo saznaju da
utemeljitelj Gropius ne primjenjuje uistinu svoje naelo o jednakosti spolova. Na tkanje se u
poetcima Bauhausa gleda kao na manju umjetnost. Nedovoljno vanu, te se ene smatra
nedovoljno sposobnima za prave forme kao to su slikarstvo, radionice metala i skulpture.
Iako je veina enskih uenica Bauhausa nabijena u radionicu tkanja, one obrazovanje
zapoinju s istim osnovnim teajem kao i muki studenti. Ue iste principe dizajna i teoriju.
Unato tome to se na radionicu gledalo kao stilski inferiornu, jedina je uspjela dosljedno
ivjeti u duhu Bauhausa, te je sama sebe odravala i financirala. Radionica tkanja jedina je
koja je preivjela svih 14 godina postojanja Bauhaus kole. Iako zapoinje nudei tekstilno
orijentirane aktivnosti od crtkanja do izrade plianih igraaka, od 1921. godine kurikulum se
okree iskljuivo prema tkanju. Kao i sve ostale radionice, moglo je se upisati tek nakon
poloenog jednogodinjeg opeg teaja na njemu se uila teorija boja i eksperimentiranje
materijalima. Za vrijeme djelovanja Bauhausa, treba napomenuti kako djela ne bi trebali
gledamo s tehnikog aspekta, ve ih promatrati u vidu vizualno-optikog eksperimenta,
ekspresije i produkcije individualnih djela. Nakon to je administracija shvatila da trenutni
voditelji radionice ne posveuju gotovo nikakvo vrijeme poduavanju tkanja, alju Guntu
Stolzl (umjetnicu o kojoj u neto vie rei kasnije) i Benitu Otte u Krefeld. Ondje
prouavaju bojanje tkanina i tehnologiju vlakana. Pod znanjem dviju ena radionica
omoguava studentima da ponu proizvoditi tehniki bolje tekstile zadravajui ili ak
poboljavajui novopronaenu kreativnost. este suradnje radionice tkanja i namjetaja
rezultiraju ranim prototipovima jednog od najpoznatijih Bauhaus ikona - Breuer sjedalice.
Iako radionica tekstila u Weimaru poinje napredovati, to tek preseljenjem kole u Dessau
postaje priznata i popularna. Najvea promjena do koje dolazi, jest ta da se stil rada mijenja iz
unikatnih umjetnikih djela, u dizajnerske suvremene tkanine predviene industrijskoj izradi.
Ipak studente se i dalje potie na proizvodnju individualnih, runih radova. Vieslojno tkanje
postaje popularnije zbog prikladnijeg naina kombiniranja boja za izradu dizajna to dovodi
6

do geometrijskih dizajna tipinih za stil Bauhausa. Studenti nastavljaju eksperimentirati s

tkaninom, gdje treba posebno istaknuti rad Annie Albers i Otti Berger kao pionirke u nainu
kombiniranja celofana u tkaninu. Takoer i Paul Klee 1927. godine kreira kolegij dizajna
specijalno za tkalce. Upotreba mehanikog Jacquard tkalakog stana pospjeuje rad radionice.
Takoer radionica 1930. godine zajedno s tvrtkom tekstila, proizvodi i reklamira tkanine od
studenata iz radionice pod nazivom Bauhaus Dessau. Nakon odlaska Gunte Stolzl, Lilly Reich
postaje voditeljica skupa s Otti Berger. Reich je dizajnerica interijera i modna dizajnerica, a u
kolu pokuava uvesti tiskanje tkanine, no kola se ve 1933 godine zatvara.

GUNTA STOLZL
Gunta Stolzl igra glavnu ulogu u razvoju tekstila Bauhausa. Umjetniku naobrazbu zapoinje
u Kunstgewerbeschule u Minhenu (arts & craft kola), gdje ui slikanje na staklu i keramiku.
Meutim obrazovanju se prijei rat, te se prijavljuje kao medicinska sestra za Crveni Kri i
ostaje pomagati do kraja I. sv. rata. Nakon rata ponovno se upisuje u kolu, te susree s
Bauhaus manifestom i odluuje tamo nastaviti obrazovanje. Ljeto 1919. godine, provodi u
radionici stakla i muralnog slikarstva kako bi uspjela upisat preliminarni teaj Johannesa
Ittena. U njezinom dnevniku nalazimo koliko je oduevljena i entuzijastina. Izbliza nam
doarava odnose studenata i u detalj pokazuje nain uenja Johannesa Ittena. U rano ljeto
1920 g. osniva se enski razred od strane majstora. Gunta je u ovom trenutku jako tuna,
upravo je raskinula zaruke sa slikarom Wernerom Gilesom. Walter Gropius trai od nje da
vodi novi razred, to ona objeruke prihvaa i plete svoje prvo djelo Krave u pejzau.
Nedostatak tehnikog aspekta u uenju pomae njoj i kolegama da se konstantno propitkuju i
eksperimentiraju sa razliitim materijalima i tehnikama
Gunta 1921. godine odlazi na putovanje u Italiju, uiva u Toskani te zarauje radei portrete
talijanskih seljaka. U Italiji se inspirira arhitekturom i umjetnou. Nazad na Bauhausu,
poinje sluati predavanja Paula Kleea, a apstraktna djela iz ove faze stvaralatva po oitim
uzorom Kleea i Kandinskoga. Anticipiraju snane arene zidne tkanine i deke koje nastaju u
vremenu od 1923. godine nadalje.
1921. godine skupa s Marcelom Breuerom radi Afriku sjedalicu izraenu od oslikanog drveta
sa arenim tekstilom. 1922. godine zavrava teaj o tehnikama bojanja u Krefeldu, te ponovno
otvara odsjek bojanja u radionici tkanja. U rujnu 1923. godine za prvu Bauhaus izlobu,
radionica tekstila sudjeluje te opskrbljuje kuu s izradom tepiha, zidnih dekoracija i ostalih
objekata za to dobivaju pozitivne kritike. Gunta na izlobi prodaje svoj prvi veliki tapet i 6
metara dug tepih (ui tepih tv. runner). 1923. godine. zavrava ispite za zvanje tkalca. Unato
7

pozitivnim kritikama, ene iz radionice se udaljavaju od tradicionalnih metoda i poinju raditi

apstraktnije, u skladu sa Kandinskijevim uenjima o unutranjem miru i umjetnikovu
unutranjem ivotu. 1924. godine Johannes Itten (koji je napustio Bauhaus) poziva Guntu da
uspostavi i vodi Ontos radionice tkanja, u blizini Zuricha. Iste godine upisuje jo jedan teaj u
Krefeldu, ovaj put rije je o tkanju i industriji vlakana. 1925 imenovana je Majstoricom
zanata, tzv. craft maister, radionice tkanja. Gunta za razliku od njezinih uitelja, studentima
pribliava tehnoloki i teoretski pristup tkanini i tkanju. 1927. godine kada je imenuju
Jungmeisterom i samim time zaduenom za itavu radionicu tkanja. Njezina radionica postaje
financijski najisplativija u itavoj koli. U narednih godinu dana eksperimentira s tehniki
kompliciranim Jacquard tkalakim stanom (mehaniki stan koji pojednostavljuje proces
proizvodnje tekstila, posebice s kompleksnim uzorcima) plete pet pojasa i veliko zidno
pokrivalo. 1929. godine eni se jo jednom, ovaj put za Palestinca i gubi njemako
dravljanstvo. 1930. godine diplomirala je njezina prva generacija, no ve godinu dana
kasnije (kako smo imali prilike vidjeti i u sluaju njezina prijatelja Oskara Schlemmera)
politike intrige su prejake, te daje ostavku sa vrha radionice tkanja. Skupa s kolegom
bauhaosovcem Gertrude Preiswerk i Heinrichom Ottom Hurlimanom otvara radionicu tkanja
u Zurichu nazvanu SPH STOFFE (sph tkanine). Na koncu, ona odlazi u vicarsku zbog
tenzija ivota u njemakoj i dobrobiti djece. Njezin rad nikad vie nee biti tako nesputan,
kreativan i plodan kao u godinama koje je provela u Bauhuasu, iako tokom itavog ivota
vodi razliite radionice tkanja sa studentima.

ANNI ALBERS
Uz Guntu, panju treba skrenut i na njezinu uenicu Anni Albers. Albers kao i Gunta ostavlja
iza sebe dnevnike i pisma iz kojih saznajemo, kako je Gunta kao studentica poduavala ostale,
dok pravi mentor to nije radio jer mu bilo ispod asti baviti se time. Albers je rekla i kako
nita ne bi nauila bez nje (Gunte). Uz strast prema pisanju, obje imaju poprilino burne
privatne ivote ali i jednako plodno razdoblje umjetnikog djelovanja. Anni Albers svakako je
najpoznatija u SAD-u gdje ona i mu (takoer umjetnik) Josef odlaze nakon zatvaranja kole i
predaju u Black Mountain Sveuilitu. Annie je u poetku obrazovanja na Bauhausu htjela
upisat radionicu stakla, meutim to joj nije dozvoljeno te upisuje tekstilnu radionicu.
Selidbom kole u Dessau dolazi i do novog fokusa na produkciju, mjesto zanata. Anni stvara
zanimljiva i funkcionalna rjeenja, kombinirajui refleksiju svjetla, upijanje zvuka,
izdrljivost te nove tkanine koje smanjuju guvanje. Uz Guntu zavoljela je tkanje. Odbacujui
stariju tradiciju tkanja odjee, Albers i Stolzl utjeu na tijek postanka taknine upoznajui se sa
8

novim vlaknima, zavrecima, uzorcima i strukturom tkanine. Gunta ohrabruje Annie u

eksperimentiranju s novim materijalima: sintetikom, celofanom, metalnim nitima u
kombinaciji s prirodnim materijalima kao to su juta i lan, kako bi se otkrila esencija i
kontrast karakteristika materijala. Obje snanim vertikalnim i horizontalnim tkanjima,
uglavnom uz pomo obinog platna i kontrastirajuih vlakana, stvaraju izvanredne kvalitetne
podloge koje odravaju funkciju tkanine. Predmeti ukljuuju zidne obloge koje odbijaju
prainu, presvlake za automobilska sjedala i pokrivala za elini namjetaj.

ZAKLJUAK
Djelovanjem Oskara Schelmmera u Bauhausu, postignuto je da se kazalite smatra jednako
vrijednim medijem poput arhitekture, slikarstva i skulpture. Oskarova vizija nadivljava
kratko djelovanje kole, te utjee na brojne umjetnike kasnijeg razdoblja. U projektiranju
prostora kazalita mora se potovat osnovna misao vodilja ovjek koji je uskladio unutarnje
ivotne procese i okruenje u kojem djeluje. U skladu s tim pozornica postaje mjesto na
kojem se isprepliu pojedinac (glumci) i masa koja djeluje uz njega (publika). ivopisnim i
neobinim kostimima, stavlja se naglasak na kreativnost i viziju mladog umjetnika koja tjera
promatraa na razmiljanje.
Uspjehom Bauhusa svakako treba smatrat i pojavu snanih enskih linosti, koje polako ali
sigurno postaju normalna pojava u suvremenoj umjetnosti. Iako ene unutar kole nemaju
jednaka prava kao mukarci (esto izostavljena injenica), jedna talentirana i uporna ena se
istie i ubrzo postaje Grand Meister. Gunta Stolzl iji elegantan, neobian i ergonomski
pristup dizajniranju, podie djelovanje radionice na novu razinu. Uz pomo kreativnih
studenata posebice Annie Albers i Otti Berger radionica se istie i postaje jedna od
najzaposlenijih i najprepoznatljivijih unutar kole.

10

Literatura
H. M. Wingler, Bauhaus: Weimar, Dessau, Berlin, Chicago, Cambridge,1978.
M. Droste, Bauhaus 1919.-1933., Koln, 2006.

Internetski izvori
http://www.moma.org/interactives/exhibitions/2009/bauhaus/ 12. sijenja, 2015.
http://en.wikipedia.org/wiki/Main_Page/

12. sijenja, 2015.

11