Poglavlje 9.

NESAVRENA
KONKURENCIJA I
PROBLEM
MONOPOLA

Dobro doli u svijet u kojem ivite Svijet nesavrene konkurencije

U praksi suvremene ekonomije savrena

je konkurencija rijedak sluaj (npr.
proizvodnja penice), dok veina ostalih
ostalih industrija ima obiljeje
nesavrene konkurencije
Veina dananjih industrija spada negdje
u spektar izmeu savrene konkurencije
i istog monopola

Definicija trita nesavrene

konkurencije

Ako poduzee moe osjetno utjecati na trinu

cijenu svoje proizvodnje, tada se poduzee
klasificira kao nesavreni konkurent.
Nesavrena konkurencija prevladava u
industriji kad god pojedinani prodavatelji
imaju odreeni nadzor nad cijenom svog
proizvoda.
Sudionici savrene konkurencije PRICE
TAKERI
(donose odluke samo o veliini proizvodnje)
Sudionici nesavrene konkurencije PRICE
MAKERI (donose odluke i o veliini proizvodnje
i o VISINI CIJENA)

RAZLIKE IZMEU SUDIONIKA SAVRENE I

NESAVRENE KONKURENCIJE

Prvi se suoavaju s horizontalnom krivuljom potranje

Drugi se suoavaju s opadajuom krivuljom potranje

Nesavrena konkurencija ne
podrazumijeva da poduzee ima apsolutni
nadzor nad cijenom svojeg proizvoda,
ve ono moe odrediti cijenu svojem
proizvodu samo u razumnom okviru.
Veina slobode odluke nad cijenom
razlikovat e se od industrije do
industrije, pa tako osciliraju i postotne
promjene u potranji za tim proizvodima
(primjer: maloprodaja kompjutora).

Vrste nesavrene konkurencije:

1. MONOPOL
- cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno
poduzee
- javlja se u proizvodnji proizvoda koji nemaju
svojih supstituta
2. DUOPOL
- ponudu kontroliraju dva poduzea
3. OLIGOPOL
- nekoliko poduzea sudjeluje u cjelokupnoj
sektorskoj proizvodnji
- na takvom tritu oligopolisti znaajno utjeu na
formiranje cijena
- Konkurentima je pristup otean
4. MONOPOLISTIKA KONKURENCIJA
- velik broj prodavatelja proizvodi diferencirane
proizvode

IZVORI NESAVRENOSTI TRITA

Izvore nesavrene konkurencije trebamo
traiti u:
1. Trokovnim uvjetima
(suvremena proizvodnja u velikim
razmjerima omoguuje znaajne utede )
2. Postojanju zapreka slobodnom ulasku u
granu
(nastupaju uslijed pravnih ogranienja to ih
namee drava te drugih oteavajuih
faktora)

1. Trokovi kao izvor nesavrenosti

trita

Posjedovanjem suvremene tehnologije, te

proizvodnjom velike koliine proizvoda (ekonomija
opsega i obujma) poduzea mogu smanjiti svoje
prosjene trokove
Zbog toga vea poduzea imaju trokovnu prednost
nad manjim konkurentima
U praksi to znai da e jedno ili nekoliko poduzea
poveavat svoju proizvodnju do toke u kojoj e
proizvoditi znaajan dio ukupne industrijske
proizvodnje
Ulazak u takvu industriju prate ekstremno visoki
trokovi ulaska; visoki trokovi ulaganja u kreiranje
ili imitiranje, provjeru novih proizvoda, trokovi
prenavike potroaa

2. Zapreke ulasku u industriju

Zapreke ulasku su faktori koji novim poduzeima

oteavaju da uu u neku industriju
Zapreke ukljuuju:
A) zakonska ogranienja, te
B) oglaavanje i diferencijaciju proizvoda.

A) Zakonska ogranienja ukljuuju patente, ulazna

ogranienja te uvozna ogranienja.
Patenti su pravne zatite izumitelja koje mu
doputaju privremeno iskljuivo koritenje (ili
monopol) proizvoda ili procesa koji se patentira.
Ulazna ogranienja su koncesije koje se odobravaju
za opskrbu nekog podruja (komunalne usluge,
telefon, plin i sl.)
Uvozna ogranienja su vanjskotrgovinske tarife i
kvote koje imaju za zadatak ouvanje od inozemnih
konkurenata.

B) Oglaavanje i diferencijacija
proizvoda

Oglaavanje - oglaavanjem se moe

izgraditi svijest o proizvodu i lojalnosti
dobro poznatim metodama (primjer Pepsi i
Coca Cola)
Diferencijacija proizvoda - diferencijacija
proizvodnje tj. proizvodnja irokog portfelja
proizvoda za iroki raspon potroaa
takoer e predstavljati veliku zapreku
ulasku konkurenata (Arial detergenti za
razliite vrste rublja, higijenski uloci..)

Monopol
Definicija monopola - predstavlja stanje na
tritu kada dobra nudi samo jedan ponua
(proizvoa) ili vie njih ali da su pritom nainili
meusobni sporazum o ponaanju na tritu.
Monopol se moe definirati temeljem dva
osnovna kriterija:
-

Temeljem broja ponuaa

Temeljem saveznitva poduzea

U teoriji razlikujemo:

potpuni

isti (prirodni)

Uvjeti za postojanje potpunog

monopola su slijedei:

Kad na tritu odreenih dobara postoji samo

jedan prodava ili jedan kupac (monopson), ili
jedan prodava i jedan kupac
Kad postoji neelastina potranja za odreenim
dobrom
Kad je selidba kapitala i ulazak novih u industriju
teko izvediv
Kad monopolist u cijelosti kontrolira i koliine i
cijene
Kad se roba prodaje i kupuje po monopolistikoj
cijeni
Kad nema dobrih supstituta za dotino dobro na
tritu

Razlika izmeu savrene

konkurencije i monopola glede
formiranja cijena:

U savrenoj konkurenciji ponuai ne mogu

utjecati na formiranje cijena dok monopol moe
U monopolistikom sluaju to poduzee se
izjednauje sa sektorom proizvodnje
Ravnotea monopola je jednaka ravnotei
grane
Njegova cijena je via, a proizvodnja manja od
konkurentskog poduzea
Monopolistiko poduzee samo odreuje cijenu
Cijena se odreuje tako da monopolist vodi
rauna o potrebama i platenoj moi kupca

GRANINI PRIHOD I MONOPOL

Pojam graninog prihoda

Granini prihod je dodatak ukupnom
prihodu koji dolazi kad se prodaja povea za
1 jedinicu
Granini prihod moe biti i pozitivan i
negativan
Izrauna se odbijanjem ukupnog prihoda
kojeg smo dobili prodajom q jedinica
proizvoda od ukupnog prihoda kojeg smo
dobili prodajom q+1 jedinica proizvoda
To prikazuje slijedea tablica

Kako monopolist maksimizira svoje

profite

Kad se monopolist suoi sa danom

krivuljom potranje i kada eli
maksimizirati ukupni profit
(TPf = TR TC)
on mora iznai ravnotenu cijenu i
ravnotenu koliinu koji daju najvei
profit
Maksimalan profit e ostvariti
poveanjem proizvodnje do razine na
kojoj je granini prihod poduzea jednak
graninom troku (MR=MC). Tablica!

Naelo graninosti Bilo pa prolo

Primjena granine analize u ekonomici

upoznaje nas s nekim novim nainima
razmiljanja o trokovima i koristima.
Naelo graninosti omoguava
ekonomsko zakljuivanje.
To znai da: trebamo gledati granine
trokove i granine koristi, i ne osvrtati
se na prole ili izgubljene trokove
Pri donoenju odluka treba uzeti u obzir
budue granine dobitke i gubitke i
zanemariti izgubljene trokove koji su ve
plaeni.

ZADACI!

Ako na tritu proizvoai imaju

mogunost odreivanja i kontrole
cijena, tada na njemu postoji...

... Nesavrena
konkurencija!

Veliki broj ekonomskih subjekata,

diferenciranost proizvoda kao i
sloboda ulaska i izlaska iz sektora,
glavna su obiljeja...
... Monopolistike konkurencije

Trina struktura u kojoj samo dva

ekonomska subjekta kontroliraju
cjelokupnu ponudu naziva se...

... Duopol.

Ako je drava jedini kupac nekog

dobra na tritu, ona se nalazi u
poloaju...

... Monopsona.

Trina struktura u kojoj samo dva

ekonomska subjekta kontroliraju
cjelokupnu potranju naziva se...

... Duopson.

Izvori nepotpune konkurencije su:

trokovni uvjeti i postojanje
zapreka slobodnom ulasku u sektor

Stupanj kontrole to ga na nekom

tritu ima jedno ili vie poduzea
naziva se...

... Trina mo.

TONO-NETONO

Dentlmenski sporazum je jedan

od oblika monopolske
konkurencije.
Netono
Dentlmenski sporazum je jedan od
oblika kartelnog dogovora.

isti monopol postoji kada je na

tritu samo jedan prodava
dobara bez odgovarajuih
supstituta.

tono

Monopolist koji eli maksimalizirati

profit poveat e proizvodnju onog
obima pri kojem je razlika izmeu
ukupnog prihoda i ukupnog troka
najvea.

tono

Monopolist e odrediti najveu

moguu cijenu pri kojoj su kupci
spremni kupovati njihove
proizvode.
Netono
Monopolist izabire, ne najviu moguu
cijenu, ve onu koja maksimalizira
profit.

U uvjetima nepotpune konkurencije

poduzee ima apsolutnu kontrolu
nad cijenom svojih proizvoda.
Netono
Monopolist ne kontrolira potranju pa
ne moe nametnuti bilo koju cijenu.

Trite automobila je tipian primjer

monopolistike konkurencije.

Netono
Trite automobila, primjer je
oligopola.

HVALA NA PANJI!!!