ISLAMSKA ZAJEDNICA U BIH

UNIVERZITET U BIHAU
ISLAMSKI PEDAGOKI FAKULTET

ZNAAJ UENJA UENJA

SEMINARSKI RAD

Mentor:

Student:

Biha, 2015
Sadraj
UVOD...................................................................................................................... 2

TA ZNAI UENJE? RAZVRASTAVANJE TEORIJA UENJA...................................2

METODE POUAVANJA KAO UVJETI ZA PROCESE UENJA........................................3
O UENJU............................................................................................................... 3
KAKO UITI............................................................................................................. 5
TRIKOVI PSIHOLOGA ZA LAKE UENJE OVISI O NAINU UENJA...........................7
Sluam i uim................................................................................................... 7
Nita ne zaboravljam ako etam po sobi..........................................................8
Najlake pamtim ako itam, gledam i sve zapisujem.......................................8
Zaigraj kviz i lake pamti................................................................................. 8
Pauza je nuna................................................................................................. 9
Svi koraci za dobro uenje............................................................................... 9
Lijek za smetnje............................................................................................... 9
ZAKLJUAK........................................................................................................... 12
LITERATURA.......................................................................................................... 13

UVOD

ivimo u svijetu u kojem radimo voeni odreenim principima rada. Nikad se ne zapitamo
kako nauiti uiti. To je najbitnija stvar. U ovom radu govorimo o tome ta znai uenje, o
metodama uenja, kako uiti te o trikovima psihologa za lake uenje. I najbitnija tema jeste
kako odrasli ue. Budui da ivimo u svijetu brzog napretka i tehnologije, znanje koje danas
posjedujemo nee biti dovoljno za 5-10 godina. Zbog toga odrasli, iako su se ve
profesionalno usavrili trebaju stalno neto novo uiti i biti u koraku sa vremenom. Znanje je
jedina investicija u koju treba ulagati, jer ekonomski progres zavisi od znanja. Jedan od
temelja razvoja konkurentnosti ljudskih resursa jest kvaliteta uenja. U razvijenim je
zemljama povezanost poveanog stepena obrazovanja i ekonomskog rasta velika. Dodatni
nivo obrazovanja stanovnitva odreene zemlje, omoguuje toj zemlji i poveanje
proizvodnje. Ali postavlja se pitanje kako uiti, a posebno kako kvalitetno uiti? Upravo to
pitanje bit e razmatrano u ovom radu na narednim stranicama.

TA ZNAI UENJE? RAZVRASTAVANJE TEORIJA UENJA

Moda su prema Goetheovim rijeima nae obrazovne ustanove stoga lakrdija to
premalo uvaavaju temeljne zakonitosti i uvjete uenja. Moderna psihologija uenja predoila
je injenino bitne rezultate dobivene istraivanjem, odakle su djelomice izvodive neposredne
tehnike pomoi u uenju. (Gudjons, 1993)

ta je uenje?
Uimo voziti bicikl, itati, uimo strani jezik, racionalnu argumentaciju, ali takoer i
predrasude, stavove i tota drugo. Moi uiti to je za ljudsku vrstu uvjet preivljavanja.
Prema klasinoj, uvijek iznova navoenoj odredbi Bowera i Hilgarda (citirano kod Gudjons,
1993, str. 171), uenje se odnosi na promjenu u ponaanju ili u potencijalu ponaanja nekog
organizma u odreenoj situaciji, koja se vraa natrag u ponovljenim iskustvima organizma u
toj istoj situaciji Ovdje se dakle ne misli na uroene

oblike djelovanja kao to je

primjerice, gradnja gnijezda u ptica, ni na rastom uvjetovane promjene, kao primjerice, dublji
govor nakon mutacije. Zbiljsko uenje, dakle, nije izravno promotrivo, ono slijedi iz stalne
promjene ponaanja na temelju iskustva. Pokuaj da se sistematiziraju spoznaje o uenju, tj.
o uvjetima i posljedicama uenja te o njihovoj vezi, dovodi do teorije uenja. (Skowronek,
1991; citirano kod Gudjens, 1993, str. 172)

METODE POUAVANJA KAO UVJETI ZA PROCESE UENJA

U nastavnom se procesu primjenjuju razliite metode pouavanja kako bi se stvorili to
povoljniji uvjeti za pokretanje procesa uenja. Uenje podrazumijeva poveanje mogunosti
sueljavanja s vlastitom okolinom kao i sa samim sobom. Ono je aktivna djelatnost koju moe
obaviti jedino sam uenik te se prema tome nikada ne moe iznuditi pouavanjem. Uenje se
naravno odvija i bez pouavanja. Nasuprot tome ondje gdje se pouava ne mora se automatski
i uiti u namjeravanom smislu. Samo uenje je mnogostrani proces koji se odlikuje vrlo
raznolikim dimenzijama i isto tako moe poprimiti razliite kvalitete. Pedagoki interes za
uenje usmjeren je na to da se uenicima ponudi potpora u osvajanju prostora mogunosti
koje se otvaraju uenjem. Taj je motiv u zametku sadran ve u pojmu obrazovanja premda
se rasprava o njemu esto udaljavala od pojma uenja kako ne bi dospjela u vrtlog dugo
vremena doista plitkih psiholokih teorija uenja.
Metode pouavanja treba uvijek vrednovati u odnosu na vrstu (kvalitetu) uenja koje
podupiru, potiu ili izazivaju. Uiti se moe i bez pouavanja. Pouavanje se, meutim, mora
usmjeravati prema uenju, tonije prema njegovim razliitim kvalitetima. To znai ne
postoji prava metoda pouavanja jer ne postoji ni pravi oblik uenja. Ovisno o eljenoj
kvaliteti uenja, potrebno je uskladiti razliita metodika utanaenja. (Terhat, 1999)

O UENJU
Proitati tekst ne znai da smo ga zapamtili. Jer, itanje nije uenje! Da bi neto bilo naueno,
potrebno je proitati vie puta, izvaditi biljeke i nakon toga biti u stanju samostalno prepriati
tekst ili rijeiti zadatak bez gledanja u biljeke ili u postupak rjeavanja zadatka - poruuje
prof. Dubravka Niki. Dijete od poetka treba osposobljavati da bude samostalno u uenju i
obavljanju kolskih obveza. Ipak, pomo je dobrodola. Primjerice, dobro je imati neku osobu
kojoj se moemo obratiti ako nam to nije jasno ili kojoj moemo prepriati tekst, a to mogu
biti roditelji, sestra, brat ili prijatelj. Uostalom, uenje u drutvu je zanimljivije i zabavnije.
No doista, moe li uenje biti zabavno? - Moe! Uenje je zabava jer njime saznajemo nove
stvari o sebi i svijetu. Uitelji i nastavnici mogu uiniti puno da bi djeci uenje bilo zabavnije.
Pri tome je dobro u nastavi koristiti ivotne primjere bliske uenicima. I izvoenje pokusa,
gledanje slika, filmova i interaktivnih CD-a, izlazak u prirodu i izuavanje prirodnih pojava i
slino osvjeit e nastavu i zaokupiti pozornost uenika. Gluma je dobar nain kojim se neko
knjievno djelo moe pribliiti djeci, a mogue je glumiti i na engleskom ili kojem drugom
3

stranom jeziku, predlae profesorica Dubravka Niki. (http://www.ti-si-sunce.hr/usluga/nauiuiti/ pristupljeno 18.01.2014)

Djeci se mogu ponuditi razliiti sadraji i ta raznolikost ini uenje kreativnijim. Za manju
djecu mogue je pri uenju koristiti i razliite igre. No, uenici i sami mogu uenje uiniti
zabavnijim. Primjerice, ako ue u skupini, mogu odglumiti povijesnu bitku ili itati o svemiru
iz enciklopedije i drugih knjiga, a dodatne podatke o neemu to ih zanima mogu crpiti i s
interneta i drugih medija. Dobro je pri uenju i crtati, jer znanje je trajnije ako se koristi vie
modanih kanala. - Iako su modani procesi danas uvelike razjanjeni, a razraene su i
posebne tehnike uenja, ipak nema jedinstvene formule za lake uenje i pamenje. Uenje je
proces koji zahtijeva trud i vrijeme. Nekima je lake pamtiti ako vide tekst, nekima ako ga
uju, drugi vole crtati ili pisati, a trei hodaju dok ue. Vano je samo da svatko otkrije koji
mu stil uenja najvie odgovara i kojom metodom najlake pamti. Mozak je organ, te kao i
svaki drugi organ estom upotrebom i vjebanjem on jaa te se poveava broj veza meu
ivanim stanicama koje olakavaju pamenje.
U emu uenici grijee?

Nemirni su na satu i ne prate nastavu! Uenici koji ne prate nastavu esto ne znaju ni o
emu se govorilo, a kamoli da su neto od gradiva nauili. Oni koji sluaju i zapisuju na
satu znatno si skrauju vrijeme potrebno za uenje kod kue, jer mnogo toga naue ve u
koli.

Ne ue redovito! Mnogi uenici ue samo kad su najavljeni testovi ili ispitivanje.

Gradivo se gomila i svakim ga je danom sve vie, a vremena je za uenje sve manje.
Odjednom uenik uvia da je nenauenog gradiva toliko da e gubitak teko nadoknaditi,
postaje maloduan i ulazi u zaarani krug.

Ue napamet! Mnogi uenici upadaju u zamku uenja bez razumijevanja. Ono to

naue na taj nain brzo i zaboravljaju te tee povezuju novo gradivo s onim ve nauenim.

Ne povezuju gradivo sa svakodnevnim ivotom! Sve to se ui treba razjasniti i

utvrditi primjerima iz svakodnevnog ivota. Tada se pamti bolje i mnogo dulje.

Ne ponavljaju naueno! Stara je izreka da je ponavljanje majka znanja. Bilo je tako

u rimska vremena, a i danas je tako, uza sve suvremene tehnike uenja. Ako se naueno ne
4

ponavlja,

brzo

ishlapi

iz

pamenja.

(http://www.ti-si-sunce.hr/usluga/naui-uiti/

pristupljeno 18.01.2014)

KAKO UITI
Kreni polako i planirano, odredi tono koliko ega ima za nauiti, te koliko vremena ima na
raspolaganju. Pazi da to ne bude neostvariv cilj (npr. uenje 6 sati na dan, posebno ako si do
sada uio/la pola sata dnevno). Potrudi se da za vrijeme uenja zaista misli na ono to ui!
Ako se koncentrira na gradivo, bre e ga zapamtiti i samim time e prije biti gotov/a s
uenjem i imati e vie vremena za druge aktivnosti. Ponekad moda stvarno nema
motivacije za uenje ili te moda mui neki problem. Tada nita nee postii ako sjedi za
knjigom, a zapravo razmilja o neemu drugom. Ako se ba nikako ne moe usredotoiti na
uenje, zabavi se nekom drugom aktivnou - nazovi prijatelja/icu i sl. Kada zavri s tim,
pokuaj se ponovno vratiti uenju!
Plan uenja
Dobro je prije poetka uenja napraviti raspored vremena, tj. raspored aktivnosti koji
obuhvaa uenje, ali i zabavu te sve tvoje ostale obaveze. Razmisli o predmetu koji treba
nauiti te odredi vrijeme koje ti je potrebno za njega (to moe odrediti prema broju lekcija,
koliini teksta i sl.). Nastoj uiti od 20 do 30 minuta, nakon toga obavezno napravi pauzu od 5
do 10 minuta kako bi ti se naueno gradivo "posloilo", a i kako bi se odmorio/la prije
daljnjeg uenja. Nakon 2 sata uenja, uzmi pauzu od pola sata. Stanke su izuzetno vane u
procesu uenja te ih se treba pridravati. Svaki dan poveavaj vrijeme uenja (dovoljno je
po 10-15 minuta) vie nego dan ranije i budi ponosan/na na svaki svoj uspjeh. Ako ui
koncentrirano, i s pauzama, ne bi trebao/la uiti vie od 2-3 sata dnevno.
Mjesto za uenje
Iskustva govore da veini djece odgovara ukoliko uvijek ue na istom mjestu. Poeljno je da
to bude miran kutak kako bi se mogao/la koncentrirati samo na uenje. Preporua se da to
bude radni stol gdje moe uspravno sjediti i ne optereivati kraljenicu, a i kod neke djece se
zaista pokazalo da bolje ue npr. na krevetu, debelom tepihu na podu i sl. Ukoliko se teko
koncentrira na odreenom mjestu, uzmi nekoliko dana i probaj uiti na nekoliko razliitih
mjesta gdje ti se ini gdje bi mogao/la imati najbolju moguu koncentraciju. Mjesto gdje ti se
ini da si najbolje i najvie nauio/la, uzmi kao mjesto za daljnje uenje. Prostor za uenje ne
5

smije sadravati stvari koje bi ti mogle odvlaiti pozornost (TV, asopise, igrice,...) odnosno,
TV, kompjuter, mobitel i sl. trebaju biti iskljueni. ( http://www.hrabritelefon.hr/djeca-imladi/nauci-nesto-novo/mali-savjeti-za-uspjesno-ucenje/ pristupljeno 18.01.2014)

Aktivno uenje = uspjeno uenje

Aktivno uiti znai uiti s razumijevanjem! Nije dovoljno samo "sjediti za knjigom" i
razmiljati o tome koja je serija sada na TV-u ili koju igricu eli igrati. Znanje nee samo od
sebe prijei iz knjige u tvoju glavu ukoliko se malo ne potrudi.
Evo nekih savjeta kako aktivno uiti:

Ponovi ono to ste uili toga dana u koli. Usporedi gradivo iz udbenika sa svojim
biljekama. Podcrtaj ono to je bitno

Oznaavaj gradivo flomasterima, bojicama i papiriima u razliitim bojama. esto se

koriste razliite boje markera koji oznaavaju stupanj vanosti gradiva (npr. uta: najmanje
vano, zelena:vano, crvena: najvanije). Ti moe sam/a sebi odrediti koje ti boje to
znae.

Izradi kratke podsjetnike pomou kojih e bre zapamtiti gradivo i kasnije ga lake
ponoviti

Izbjegavaj uiti napamet, jer je puno tee, a i brzo e zaboraviti gradivo to si uio/la
te e ga opet morati uiti kada ti bude trebalo

to vie ponavlja ono to si nauio/la vea je vjerojatnost da e gradivo zapamtiti

na due vrijeme

Sluaj na satu! to vie toga zapamti u koli, manje e morati uiti kod kue

Obavezno zapii to je nastavnik zadao za domau zadau

Ponekad je dobro uiti zajedno s nekim - kroz meusobno ispitivanje i razjanjavanje

nejasnog gradiva poveava se motivacija za uenjem, a ujedno se provjerava i ponavlja ono
to si nauio/la; vano je pronai osobu koja ima slian stil uenja kao i ti

Koristi razliite "medije" pri uenju - neke informacije koje su ti potrebne za kolu
moe pronai i u novinama, na televiziji ili Internetu. Npr. na Internetu postoje razliite
elektronike enciklopedije (npr. www.wikipedia.org) koje sadre brojne informacije, slike,
kratki filmovi koje ti mogu pomoi pri uenju. Posjet muzeju, zolokom vrtu, odlazak na
6

koncert klasine glazbe ponekad ti moe pomoi u uenju, jer ono to ui u knjizi vidi i u
stvarnosti. (npr. ukoliko ui o nekom klasinom glazbenom djelu pomoi e ti ukoliko to
djelo moe uivo i posluati)
Ukoliko primijeti da s odreenim predmetom/gradivom ima problema, to prije potrai
pomo! Uvijek moe potraiti pomo kod svojih roditelja koji su tu da ti pomognu u svakom
trenu. Takoer se moe osjeati slobodno pitati nastavnika za pojanjenje. Ukoliko ti je iz
nekog razloga neugodno pitati nastavnika pred razredom, slobodno ga pitaj pitaj za
pojanjenje poslije sata. Za pomo se moe obratiti i prijatelju/ici iz razreda.
(http://www.pjesmicezadjecu.com/savjeti-za-djecu/kakouciti.html,prsitupljeno 18.01.2014)

TRIKOVI PSIHOLOGA ZA LAKE UENJE OVISI O NAINU

UENJA
Inzistira li dijete na tome da crtkara dok ui, nemojte ga spreavati. Ako je njegov stil uenja
dominantno vizualan, to e mu pomoi.
- Razliita djeca ue na razliite naine. Primjerice, djeca dominantno vizualnog stila najlake
ue gledanjem i itanjem, dominantno auditivnog stila najlake sluanjem i govorenjem, a
dominantno kinestetikog stila najlake dok se kreu te dodirivanjem - objanjava
psihologinja Ana Kandare oljaga te nastavlja:
Kinestetiki tipovi eksperimentiraju kako bi otkrili najbolju metodu rjeavanja problema
- Najuinkovitije su tehnike takozvanog aktivnog uenja. Dijete bi tijekom uenja trebalo
sjediti uspravno za stolom, a uenje poeti pitanjima o gradivu koja se nalaze na kraju svakog
poglavlja u udbeniku. Zatim neka izvue naslove poglavlja iz sadraja kako bi dobilo uvid u
materiju koju ove kolske godine treba svladati. Kako bi to lake zapamtilo, neka tijekom
itanja podvlai kljune rijei i zapisuje kratke biljeke pokraj teksta.
Vizualni tipovi vrlo su detaljni i organizirani, a od njihovih biljeki profitiraju i njihovi
prijatelji
Takoer, podijeli li cjelinu na manje dijelove, lake e se koncentrirati i bre pamtiti gradivo.
Dok uite s djetetom, moete primijeniti razliite stilove pa pratite rezultate. Tako ete otkriti
7

to mu najbolje odgovara. Kako bi uenje bilo produktivno, probajte u djetetu probuditi

interes za gradivom.
Moete mu ispriati neku zgodu iz povijesti koju nee nai u udbeniku ili mu rei da su se
mnogi genijalci muili s matematikom.
Sluam i uim
Djeca iji je stil uenja dominantno auditivni lake e uiti i bolje pamtiti gradivo ako tijekom
uenja priaju sa sobom ili roditelju objanjavaju to to ue. Pomoi e im i recitiranje
vanih informacija, koritenje rijei koje ih asociraju na gradivo, no neka ogranie zvukove
koji ih ometaju poput upaljenog televizora.
Nita ne zaboravljam ako etam po sobi
Djeci kojima je stil uenja dominantno kinestetiki pri usvajanju gradiva pomoi e itanje
naglas, ali za razliku od auditivaca, trebali bi prstom prelaziti preko reenica koje itaju. Ova
e djeca najlake uiti zapisivanjem te e im pomoi ako najvanije informacije iz gradiva
napiu nekoliko puta. U uenju im pomae i podvlaenje vanih informacija u tekstu, a kako
bi to bolje upamtili gradivo, trebali bi koristiti tijelo. To mogu uiniti tako da tijekom
ponavljanja etaju po sobi ili neka koriste gestikulaciju rukama tijekom uenja i ponavljanja
gradiva.
Najlake pamtim ako itam, gledam i sve zapisujem
Djeca s dominantno vizualnim stilom usvajaju nove informacije itanjem, promatranjem
grafikih prikaza ili gledanjem demonstracije. Kako bi lake uili, pomoi e im zapisivanje
na kartice, uenje pomou tablica, mentalnih mapa i slinih pomagala. Tijekom uenja
slobodno neka crtaju ilustracije, neka zapisuju informacije i neka podvlae ono
to smatraju vanim. Ovo e dijete puno nauiti promatranjem, a kad se susretnu s neim
novim, drae im je proitati upute za koritenje nego sluati objanjenja.
Zaigraj kviz i lake pamti

Na male komade papira zapiite pitanje koje ste izvukli iz gradiva. Na stranju stranu napiite
odgovor. Svako malo izvucite papiri i pokuajte odgovoriti na pitanja, bez gledanja na
poleinu papira ili zamolite prijatelja da vam proita pitanje, a vi odgovorite.

Auditivni tipovi mogu puno zapamtiti samo sluanjem te puno toga naue na nastavi
Ako ste zaboravili odgovor, pogledajte ga i ponovite. To je samo jedan od trikova pomou
kojih moete poboljati pamenje - kae psihologinja Ana Kandare oljaga. No moda vam
vie odgovara da se prema gradivu ponaate kao prema tekstu omiljene pjesme.
Ono to trebate nauiti proitaj
te na glas nekoliko puta svakog dana. Osim ponavljanja u pamenju moe pomoi i rima ili
zamiljene slike koje vezujete uz pojedine dijelove teksta. Budite kreativni i pronaite rijei
koje se rimuju s onim to morate upamtiti ili povezujte gradivo sa zamiljenim slikama i
sjeanjima - savjetuje psihologinja Kandare oljaga.
No kako biste to kvalitetnije uili, upamtite da trebanje u zadnji as ili uenje dok ste
umorni ili neraspoloeni nee imati previe uinka.
Pauza je nuna
Kad dijete zavri jedan ili vie zadataka, neka se odmori od deset do 15 minuta. Tee dijelove
gradiva dijete bi trebalo uiti u razdoblju najvee budnosti jer umor, ali i osjeaji poput gladi,
slabe koncentraciju, objanjava psihologinja Kandare oljaga.
Svi koraci za dobro uenje
Kad poinjete uenjem, prvo proitajte gradivo u cjelini. Potom ga podijelite na odlomke i
ponite uiti prvi odlomak. itajte tako dugo dok ne shvatite i upamtite sadraj, a moete i
podcrtavati vane dijelove. Ponovite prvi odlomak naglas ili u sebi, a nakon to ste nauili
prvi odlomak, ponite uiti drugi na isti nain. Potom ponovite prvi i drugi odlomak zajedno.
Nakon to ste svladali gradivo, uzmite pauzu pa nakon 30 minuta ponovite to ste nauili, bez
gledanja u tekst.

Lijek za smetnje
Tijekom uenja moete se sjetiti obveze koju ste smetnuli s uma. Ako vam se takvi zadaci ili
obveze motaju po glavi, zapiite ih na papir i odredite kada ete ih obaviti, a zatim se ponovno
posvetite uenju, savjetuje psihologinja. (Dijana Martinaj, Trikovi psihologa za bolje uenje
ovise o nainu uenja, Dnevne novine 24 sata, objavljeno 17. 11. 2013. godine)

KAKO ODRASLI UE
Kljuna je osobina odraslih uenika to to satove uglavnom pohaaju dobrovoljno, za
razliku od kolarca iz doba Shakespearea koji se nevoljko, poput pua vukao u kolu.
Druga je karakteristika odraslih uenika to to imaju cilj i razlog zbog kojeg su u koli.
Taj se razlog razlikuje od osobe do osobe. Neki istraivai kau da u sluaju kada je osoba
motivirana profesionalnim ili poslovnim napretkom, polaenje nastave ne moe biti u
potpunosti dobrovoljno. Meutim, treba razlikovati one koji kolu polaze zato to je to
obvezno ili zbog formalnih akademskih ili poslovnih kvalifikacija s jedne strane i veine
odraslih uenika s druge.
Tek se od relativno nedavno (od 1970-ih godina nadalje) posveuje pozornost nainu na
koji ue odrasli kao razliitom od naina na koji ue djeca. Malcolm Knowles navodi
etiri kljune razlike:

odrasli imaju stvorenu sliku o sebi i manje je vjerojatno da e olako prijei preko
neuspjeha

iskustvo odrasli koji ne mogu svladati neku novu vjetinu imat e o sebi loe
miljenje

spremnost djeca su spremnija i sposobnija uiti i prihvaati nove ideje

vrijeme djeca se ne boje neuspjeha jer smatraju da e kasnije imati vremena uiti;
mala je vjerojatnost da e se i odrasli tako osjeati.

Kasniji su istraivai otkrili i druge imbenike koji utjeu na odrasle uenike:

problemi s uklapanjem nastave u raspored obveza

10

nedostatak novca i vremena

obiteljske i poslovne obveze

problemi s prijevozom

S druge strane, istraivai kau i da odrasli zastarjelo znanje nadoknauju predanijim

radom, da im je lake nadograivati novo znanje na ve postojee, da su motiviraniji te da
imaju jasnije ciljeve. Neki kau da stariji uenici mogu nadoknaditi nedostatak brzine u
nekim psihomotorinim sposobnostima veom tonou i manjom vjerojatnou da
pribjegnu metodi pokuaja i pogreke. Logina posljedica osobnih pogreaka i smanjenja
samopotovanja kod odraslih jest pokuaj smanjenja rizika i oslanjanje na iskuane
metode.
Velika je veina tih karakteristika primjenjiva na bilo koji odrasli razred i moe pomoi u
rjeavanju nekih problema. Npr. satovi iji zavretak nije tono odreen koriste onima koji
ne ele propustiti autobus ili vlak do kue. Moe se rei da je pouavanje odraslih
raunalnoj pismenosti i vjetinama poseban sluaj. Stariji se polaznici suoavaju s
predmetom koji u vrijeme njihova kolovanja i daljnjeg obrazovanja moda nije niti
postojao. U najgorem sluaju, to se moe oitovati kao kompjuterofobija ili strah od
komunikacijske tehnologije. (The Psychologist, vol. 7, 2, 1994., str. 73-78)
Brosnan i Davidson razmotrili su dokaze koji upuuju na to da je izmeu etvrtine i
treine ljudi kompjuterofobino. Meutim, ispitivanje pokazuje i da se posjedovanje
raunala meu ljudima starijima od 55 godina poveava - to su tzv. srebrni surferi, te da
prosjena dob osobe koja se slui Internetom raste. Na mojim se satovima poznavanje
raunala i u hardverskom i u softverskom smislu razlikuje od polaznika do polaznika. To
potvruje rezultate istraivanja koje su proveli Clyde i Klobas na polaznicima teajeva o
Internetu na Islandu. Prvi je sat izvrsna prilika da se provjeri jesu li polaznici upoznati s
funkcijama

desne

tipke

mia,

smanjivanjem

prozora

sl.

(http://edupoint.carnet.hr/casopis/28/clanci/4.html pristupljeno 18.01.2014 )

Malcolm Knowles prouavao kako odrasli ue i pisao o tome kako stvoriti uinkovite uvjete
za uenje za odrasle koji se koluju . Odrasli uenici predstavljaju razliite izazove za
nastavnike . Na primjer , dok je dijete esto prihvaaju autoritet uiteljevu gotovo
11

implicitno ,odrasla osoba moe sama razmislite o jednakom odnosu s nastavnikom u veini
pogledu . Razumijevanje kako stvoriti okruenje pogodno za obrazovanjem odraslih moe
smanjiti

razine

frustracija

za

oba

uitelja

uenika

Samouprave

Direction

prvi Knowles princip u nastavi odrasle je self -smjeru . Odrasli bolje reagiraju u situaciji
uenja , gdje oni imaju neku kontrolu nad upravom svog uenja . Oni mogu pomoi odrediti
redoslijed u kojem e uiti stvari , metode koje e se koristiti za uenje ili sr samog predmeta
. Odrasli bolje reagiraju kad imaju jasno razumijevanje o tome zato ue ono to ue , a kako
e se primjenjivati na njihovom stvarnom svijetu iskustvo.

Iskustvo

Odrasli donijeti vlastita iskustva u bilo kojoj situaciji uenja , i ta iskustva pomoi e oblik
kako se proces nove informacije . Pouavanja odraslih orijentirano e biti uspjeniji akouitelj
potuje iskustvo studenata i pozdravlja doprinos na temelju tih pojedinanih iskustava .
Odrasli takoer bolje ue kroz hands -on iskustvo od preko metoda kao to su predavanja ili
pamenja situacija Knowles priznala da odrasli bolje odgovoriti na zahtjeve u uenju od njih ,
ako oni mogu smjestiti lekciju . To znai da treba vidjeti kako stjecanje znanja u pitanje e
poboljati svoj radni odnos i pomoi im da postanu uspjeni u bilo kojem od njihovih
drutvenih uloga . Uitelj koji moe prenijeti kako uionici znanje uklapa stvarni svijet e
imati odrasli studenti osjeaju vie angairani i obavljanje bolje

Primjena
jer odrasli su vie orijentirani oko svoje vlastite. dnevne potrebe , to je ne udi da je , kada je
rije o uenju oni su vie zainteresirani za znanjem koje je konkretna i primjenjiva . Na
primjer , u razredu za obradu teksta ,uitelj e imati vie sree nastavne studente s stvarnim
primjerima , kao to su stvaranje ivotopis ili dopis , nego jednostavno poduavanje rijei
teorij obrade i tipke. (http://hr.dbfei.com/continuing-education/adult-education/1016043730.html
pristupljeno 18.01.2014)

ZAKLJUAK

12

to se tie obrazovanja odraslih moe se rei da je pouavanje odraslih veoma zanimljiv, ali i
zahtjevan posao. Meutim, istraivai kau da odrasli zastarjelo znanje nadoknauju
predanijim radom i da im je lake nadograivati novo znanje na ve postojee, da su
motiviraniji i da imaju jasnije ciljeve. Znaajno pitanje ovog rada jeste kako nauiti uiti.
Mnogobrojni pedagozi i psiholozi imaju svoje metode i naine koje preporuuju za lake
uenje. Meu tim metodama su i sljedee:
-

spoznati cilj i smisao uenja

koncentracija
plan uenja
mjesto za uenje
aktivno/kontinuirano uenje

Istina je da razliite osobe razliito ue. I ako jedna metoda odgovara jednoj osobi to ne znai
da e ta ista metoda odgovarati drugoj osobi. Faktori koji utiu na odrasle uenike su:
-

problemi s uklapanjem nastave u raspored obaveza

nedostatak novca i vremena
obiteljske i poslovne obaveze
problemi sa prijevozom

Meutim odrasli bolje reagiraju kad imaju jasno razumijevanje o tome zato ue ono to ue,
a kako e se primjenjivati na njihovom stvarnom svijetu i iskustvu.

LITERATURA

Edwald Terhat (1999). kolska pedagogija. Educa Zagreb

Herbert Gudjons (1993). Pedagogija. Julius Klinkhart

Internet:
http://edupoint.carnet.hr
http://www.ti-si-sunce.hr
http://www.pjesmicezadjecu.com
http://www.hrabritelefon.hr

13