Zakon o Rad Rs

Na osnovu lana 53. alineja 8.
Poslovnika Narodne Skuptine Republike Srpske

(Slubeni glasnik Republike Srpske, broj: 99/06) Zakonodavni odbor Narodne Skuptine
Republike Srpske, na sjednici 30.05.2007. godine, utvrdio je novi preieni tekst Zakona o
radu (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj: 38/00, 40/00, 47/02, 38/03, 66/03 i 20/07) u
kojem je oznaen dan stupanja na snagu navedenog zakona.
Broj: 02/3- 951/07
Banja Luka, 30.05.2007. godine
Predsjednik
Zakonodavnog odbora
Dr eljko Mirjani s.r.
ZAKON O RADU
- Preieni tekst -
I - OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Ovim zakonom ureuje se nain i postupak zakljuivanja ugovora o radu izmeu
radnika i poslodavaca, radno vrijeme radnika, odmori i odsustva, plate i naknade po osnovu
rada, zatita prava iz radnog odnosa, reprezentativnost sindikata i poslodavaca, zakljuivanje i
primjena kolektivnih ugovora, rjeavanje sporova izmeu radnika i poslodavca, uee
radnika i sindikata u zatiti prava radnika, prestanak ugovora o radu, nadzor nad primjenom
zakona i druga prava i obaveze koji nastaju po osnovu radnog odnosa na teritoriji Republike
Srpske (u daljem tekstu: Republika).
Prava i obaveze iz radnog odnosa nastaju s danom kad radnik, na osnovu ugovora o
radu, stupi na rad kod poslodavca.
lan 2.
Radnikom, u smislu ovog zakona, smatra se lice koje je zaposleno na osnovu ugovora
o radu.
lan 3.
Poslodavcem, u smislu ovog zakona, smatra se preduzee, ustanova, banka,
organizacija za osiguranje, udruenje, agencija, zadruga i svako drugo pravno i fiziko lice
koje radniku, na osnovu ugovora o radu, daje zaposlenje.
lan 4.
Odgovarajue odredbe ovog zakona primjenie se i na radnike zaposlene u organima
dravne uprave, pravosua, unutranjih poslova, carinske slube i u drugim dravnim
organima i organizacijama, ukoliko drugim zakonom nije drugaije odreeno.
lan 5.
http://www.almaprnjavorac.com
Radnik, kao i lice koje trai zaposlenje, ne moe biti stavljen u neravnopravan poloaj
kod ostvarivanja prava po osnovu rada i prava na zaposlenje zbog rase, etnike pripadnosti,
boje koe, pola, jezika, religije, politikog ili drugog miljenja i ubjeenja, socijalnog
porijekla, imovnog stanja, lanstva ili nelanstva u sindikatu ili politikoj organizaciji,
tjelesnog i duevnog zdravlja i drugih obiljeja koja nisu u neposrednoj vezi sa prirodom
radnog odnosa.
lan 6.
Radnici imaju pravo da po svom slobodnom izboru organizuju sindikat i da se u njega
ulanjuju, u skladu sa statutom i pravilima sindikata.
Poslodavci imaju pravo da po svom slobodnom izboru organizuju odgovarajua
udruenja poslodavaca i da se u njih ulanjuju, u skladu sa statutom i pravilima tih udruenja.
Sindikat i udruenja poslodavaca osnivaju se bez ikakve prethodne saglasnosti bilo
kog dravnog organa.
lan 7.
Radnici, odnosno poslodavci, slobodno odluuju o svom istupanju iz sindikata,
odnosno iz udruenja poslodavaca.
lan 8.
Poslodavcima i udruenjima poslodavaca, kada djeluju u svoje ime ili putem drugog
lica, lana ili zastupnika, zabranjeno je da se mijeaju u organizovanje i rad sindikata, ili da,
uz davanje materijalne ili druge podrke sindikatu, kontroliu njegov rad.
Sindikatu, kada djeluje u sopstveno ime ili putem drugog lica, lana ili zastupnika,
zabranjeno je da se mijea u organizovanje, rad i upravljanje udruenjem poslodavaca.
lan 9.
Zakonita djelatnost sindikata i udruenja poslodavaca ne moe se trajno niti
privremeno zabraniti.
Sindikalne organizacije upisuju se u registar sindikalnih organizacija, koji propisuje i
vodi ministarstvo nadleno za poslove rada.
lan 10.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, blie se ureuju prava
po osnovu rada, obim prava i nain i postupak njihovog ostvarivanja.
Kolektivnim ugovorom, u smislu odredaba ovog zakona, smatra se onaj kolektivni
ugovor koji je obavezujui za poslodavca i radnike koji su kod njega zaposleni, a u ijem je
zakljuivanju poslodavac neposredno uestvovao, ili je ovlastio drugog poslodavca da to uini

u njegovo ime, ili je naknadno pristupio kolektivnom ugovoru.
Pravilnikom o radu, u smislu ovog zakona, smatra se pravilnik o radu koji je donesen
od strane poslodavca, u skladu sa lanovima 11. i 12. ovog zakona.
Ugovorom o radu smatra se ugovor na osnovu koga se izmeu radnika i poslodavca, u
skladu sa ovim zakonom, zasniva radni odnos.
lan 11.
Pravilnik o radu duan je da donese svaki poslodavac koji ima vie od 15 zaposlenih
radnika.
Prijedlog pravilnika o radu poslodavac dostavlja na upoznavanje sindikatu i savjetu
radnika, ija je miljenja duan razmotriti prije donoenja pravilnika. Ako to miljenje ne
prihvati, duan je da o svom stavu pismeno obavijesti sindikat i savjet radnika.
lan 12.
Pravilnik o radu objavljuje se na prikladan nain kod poslodavca, kako bi se svim
radnicima omoguilo da se upoznaju sa sadrinom pravilnika.
Poslodavac koji nije duan da donese pravilnik o radu u smislu lana 11. stav 1. ovog
zakona, kod zakljuivanja ugovora o radu i ostvarivanja prava radnika po osnovu rada,
neposredno primjenjuje odredbe ovog zakona, kao i kolektivnog ugovora djelatnosti kojoj
pripada (granski kolektivni ugovor), ukoliko je to za njega obavezujue u smislu lana 159.
stav 1., lanova 160. i 161. ovog zakona.
lan 13.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu ne moe se odrediti
manji obim prava radnika od onog koji je odreen ovim ili drugim zakonom, ako to nije
izriito predvieno zakonom.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu mogu se odrediti
povoljnija prava od prava utvrenih ovim zakonom, ako ovim zakonom nije izriito drugaije
odreeno.
II - ZAKLjUIVANjE I PRIMJENA UGOVORA O RADU
1. Uslovi za zakljuivanje ugovora o radu
lan 14.
Ugovor o radu ne moe zakljuiti lice koje nije navrilo 15 godina ivota i koje nema
optu zdravstvenu sposobnost za rad.
Lice izmeu navrenih 15 i 18 godina ivota moe zakljuiti ugovor o radu pod
uslovom da pribavi uvjerenje ovlaenog doktora medicine da posjeduje optu zdravstvenu
sposobnost za rad i saglasnost zakonskog zastupnika.
Lice koje nije navrilo 18 godina ivota ne moe zakljuiti ugovor o radu za
obavljanje poslova na kojima postoji poveana opasnost od povreda ili povean tetni uticaj
na zdravlje (u daljem tekstu: poslovi sa posebnim uslovima rada).
2. Vrste i trajanje ugovora o radu
lan 15.
Ugovor o radu moe se zakljuiti na neodreeno ili na odreeno vrijeme.
Ugovor o radu u kome nije naznaeno vrijeme trajanja, smatrae se ugovorom o radu
na neodreeno vrijeme.
lan 16.
Ugovor o radu na odreeno vrijeme ne moe se zakljuiti na dui period od dvije
godine.
Ugovor o radu na odreeno vrijeme moe se zakljuiti u sljedeim sluajevima:
- izvravanja posla koji traje do 6 mjeseci;
- privremenog poveanja obima posla;
- zamjene odsutnog radnika do godinu dana;
- obavljanja posla ije je trajanje unaprijed odreeno prirodom i vrstom posla.
Ugovor o radu zakljuen suprotno odredbi stava 2. ovog lana smatra se ugovorom o
radu na neodreeno vrijeme.
Radni odnos zasnovan na osnovu ugovora o radu na odreeno vrijeme prestaje
istekom roka odreenog tim ugovorom, ako se radnik i poslodavac drugaije ne sporazumiju.
lan 17.
Poslodavac i radnik mogu se sporazumjeti da se vanost ugovora o radu na odreeno
vrijeme, jednom ili vie puta, produi za odreeni period, ali najdue do dvije godine od dana
zakljuivanja ugovora o radu na odreeno vrijeme. U ovaj period uraunavaju se i prekidi koji
su trajali do dvije sedmice.
Ako radnik, nakon isteka roka iz stava 1. ovog lana, uz izriitu ili preutnu
saglasnost poslodavca, nastavi da radi, smatrae se da je radnik zasnovao radni odnos na
neodreeno vrijeme.
lan 18.
Za vrijeme korienja godinjeg odmora, privremene sprijeenosti za rad zbog bolesti,
poroajnog odsustva, udaljenja s posla, perioda izmeu dana otkaza ugovora o radu i datuma
vraanja na posao po odluci suda ili drugog organa, kao i za vrijeme drugih opravdanih
odsustvovanja s rada koje radnik koristi na osnovu zakona, kolektivnog ugovora i pravilnika o
radu, ugovor o radu se ne prekida.
Ako se radnik, nakon prekida rada zbog isteka roka iz ugovora o radu, vie puta
zapoljava kod istog poslodavca na osnovu ugovora o radu na odreeno vrijeme, i na taj nain
ostvari 24 mjeseca rada u toku poslednje tri godine, smatrae se da je zasnovao radni odnos na
neodreeno vrijeme.
3. Forma i sadrina ugovora o radu
lan 19.
Ugovor o radu zakljuuje se u pismenom obliku, ako ovim zakonom nije drugaije
odreeno.
Ugovor o radu sadri naroito podatke o sljedeem:
1. nazivu i sjeditu poslodavca,
2. imenu, prezimenu, strunoj spremi i prebivalitu, odnosno boravitu radnika,
3. datumu stupanja radnika na rad,
4. radnom mjestu na kome se radnik zapoljava i mjestu rada, sa podacima o duini i
rasporedu radnog vremena,
5. plati, novanim naknadama i drugim primanjima radnika po osnovu rada,
6. duini godinjeg odmora,
7. trajanju ugovora, ako se zakljuuje ugovor o radu na odreeno vrijeme,
8. rokovima za otkazivanje ugovora o radu zakljuenog na neodreeno vrijeme,
9. poslovima sa posebnim uslovima rada na radnom mjestu, ako postoje,
10. drugim podacima koje poslodavac i radnik smatraju znaajnim za ureivanje
odnosa koji nastaju po osnovu rada radnika.
Umjesto podataka iz taaka 5. do 10. stava 2. ovog lana, u ugovoru o radu mogu se
navesti odredbe odgovarajuih zakona, kolektivnih ugovora ili pravilnika o radu kojima su ta
pitanja ureena.
Poslodavac je duan da primjerak ugovora o radu urui radniku prije stupanja radnika
na rad.
4. Podaci koji se ne mogu traiti niti koristiti
lan 20.
Prilikom zakljuivanja ugovora o radu, poslodavac ne moe traiti od radnika podatke
koji nisu u neposrednoj vezi sa poslovima koje radnik treba da obavlja.
Lini podaci o radniku mogu se prikupljati, koristiti i dostavljati nadlenim organima
i treim licima samo u sluajevima odreenim zakonom, ili ako je to potrebno radi
ostvarivanja prava i obaveza iz radnog odnosa.
Zabranjeno je od ene koja trai zaposlenje, kao i od ene u radnom odnosu, traiti da
obavi testiranje na trudnou.
5. Probni rad
lan 21.
Ugovorom o radu moe se predvidjeti probni rad radnika, koji moe iznositi najvie
do tri mjeseca (ugovor o probnom radu). Izuzetno, ovaj rok moe se sporazumno produiti jo
do tri mjeseca.
Poslodavac, kao i radnik, imaju pravo da otkau ugovor o probnom radu i prije isteka
roka na koji je ugovor zakljuen, uz otkazni rok od sedam dana.
Ugovorom o probnom radu, pored podataka iz lana 19. stav 2. ovog zakona, ureuje
se nain sprovoenja i ocjenjivanja rezultata probnog rada, u skladu sa kolektivnim ugovorom
i pravilnikom o radu.
lan 22.
Radnik za vrijeme probnog rada ima sva prava iz radnog odnosa, u skladu sa
poslovima radnog mjesta koje obavlja za vrijeme probnog rada.
Radniku koji ne zadovolji na poslovima radnog mjesta za vrijeme probnog rada,
prestaje radni odnos s danom isteka roka odreenog ugovorom o probnom radu.
6. Upuivanje radnika na rad u stranu zemlju

lan 23.
Poslodavac moe radnika uputiti na rad u stranu zemlju u kojoj poslodavac obavlja
dio svoje djelatnosti, pod uslovom da poslovi koje radnik treba da obalja odgovaraju
njegovim strunim i radnim sposobnostima i da se sa radnikom sporazumije o sledeem:
1. trajanju rada u stranoj zemlji,
2. uslovima smjetaja radnika za vrijeme boravka u stranoj zemlji, ako je to potrebno,
3. valuti u kojoj e se radniku isplaivati plata i druga primanja po osnovu rada u
stranoj zemlji, kao i rokovima i nainu isplate,
4. uslovima odlaska i povratka radnika sa rada u stranoj zemlji.
Poslodavac je duan da radnika, prije odlaska na rad u stranu zemlju, upozna o
propisima koji e se primjenjivati kod ostvarivanja njegovih prava i obaveza za vrijeme rada u
stranoj zemlji.
Stranom zemljom, u smislu stava 1. ovog lana, ne smatra se Federacija Bosne i
Hercegovine.
7. Provjeravanje osposobljenosti radnika za rukovanja sredstvima rada i
sredstvima zatite na radu
lan 24.
Prije zakljuivanja ugovora o radu, kao i za vrijeme rada radnika, poslodavac moe
odrediti da se izvri provjeravanje osposobljenosti lica koje trai zaposlenje, odnosno radnika
za rukovanje sredstvima rada, kao i sredstvima zatite na radu, koja radnik treba da koristi pri
radu ili koja su u neposrednoj vezi sa uslovima rada na radnom mjestu koje radnik treba da
obavlja.
8. Dopunsko osposobljavanje, struno obrazovanje i usavravanje
lan 25.
Poslodavac moe lice koje trai zaposlenje, uz njegovu saglasnost, kao i radnika u
radnom odnosu, uputiti na dopunsko osposobljavanje za rukovanje sredstvima rada i
sredstvima zatite na radu ako je to neophodno za bezbjedno rukovanje tim sredstvima i za
njihovo namjensko korienje.
O trajanju i nainu sprovoenja dopunskog osposobljavanja iz stava 1. ovog lana
odluuje poslodavac.
lan 26.
Poslodavac moe radnika uputiti na odreene oblike strunog osposobljavanja i
usavravanja, u skladu sa zahtjevima i potrebama radnog mjesta radnika, a posebno kada
doe do usvajanja i primjene novih metoda u organizaciji i tehnologiji rada.
lan 27.
Radnik je duan da postupi po zahtjevima poslodavca za dopunsko osposobljavanje i
za struno obrazovanje i usavravanje u smislu lanova 25. i 26. ovog zakona.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu blie se ureuje
dopunsko osposobljavanje za rukovanje sredstvima rada, kao i struno obrazovanje i
usavravanje radnika u smislu lanova 25. i 26. ovog zakona.
9. Rad pripravnika
lan 28.
Poslodavac moe zakljuiti ugovor o radu sa pripravnikom na onoliko vremena
koliko traje pripravniki sta propisan za zanimanje na koje se odnosi. Ugovor se zakljuuje u
pismenoj formi i jedna kopija se podnosi nadlenom zavodu za zapoljavanje u roku od pet
dana od njegovog zakljuivanja radi evidencije i kontrole.
Pripravnikom se smatra lice koje je zavrilo srednju kolu, viu kolu ili fakultet a
koje po prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, a koje treba, prema zakonu, poloiti
struni ispit i kojem je potrebno prethodno radno iskustvo u njegovom zanimanju ili profesiji.
lan 29.
Nakon isteka pripravnikog staa pripravnik polae struni ispit u svom strunom
zvanju, u skladu sa zakonom, drugim propisom ili pravilnikom o radu.
Za vrijeme obavljanja pripravnikog staa pripravnik ima pravo na 80% minimalne
zarade prije polaganja strunog ispita a to plaa poslodavac. Isto tako poslodavac
obezbjeuje invalidsko osiguranje u sluaju povrede na poslu. Pripravnik ima pravo na
zdravstveno osiguranje kako je to regulisano propisima u pogledu nezaposlenih lica. Ove
beneficije obezbjeuje nadleni zavod za zapoljavanje (u tom sluaju to nije dodatni troak
jer se pripravnik tretira kao nezaposleno lice).
Pripravnik ima pravo na dnevni odmor u toku rada, izmeu dva uzastopna radna dana.
10. Volonterski rad
lan 30.
Izuzetno od lana 28. stav 1. ovog zakona poslodavac moe pripravnika primiti na
obavljanje priravnikog staa i bez zakljuivanja
ugovora o radu (volonterski rad) ako su poloeni struni ispit ili radno iskustvo, prema
zakonu, uslov za zasnivanje radnog odnosa pripravnika (volonterski rad).
Volonterski rad moe trajati onoliko vremena koliko je, prema zakonu, za odreeno
struno zvanje propisano trajanje pripravnikog staa.
Trajanje volonterskog rada iz stava 2. ovog lana rauna se u pripravniki sta i u
radno iskustvo kao uslov za rad na odreenim poslovima. Ugovor se zakljuuje u pismenoj
formi i jedna kopija se podnosi nadlenom zavodu za zapoljavanje u roku od pet dana od
njegovog zakljuivanja radi evidencije i kontrole.
Volonterom se smatra lice koje je zavrilo srednju, viu kolu ili fakultet a koje po
prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju, koje je duno prema zakonu, poloiti struni
ispit i kome je potrebno prethodno radno iskustvo u njegovom zanimanju ili profesiji.
lan 31.
Volonter ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to regulisano propisima u
pogledu nezaposlenih lica. Ove beneficije obezbjeuje nadleni zavod za zapoljavanje.
Poslodavac plaa 35% minimalne zarade za svakog volontera Zavodu za zapoljavanje koji
pokriva osiguranje volontera u sluaju povrede na radu ili profesionalne bolesti.
Volonteri imaju pravo na dnevni odmor u toku rada kao i izmeu dva uzastopna radna
dana.
lan 32.
Obrasce ugovora iz lana 15. stav 1., lana 21. stav 1., lana 28. stav 1., lana 30. stav
1. i lana 34. stav 1. ovog zakona propisuje ministar nadlean za poslove rada.
11. Prenos ugovora o radu na novog poslodavca
lan 33.
Kad doe do promjene poslodavca (zbog prodaje preduzea, nasljea i dr.), prava i
obaveze iz ugovora o radu prenose se na novog poslodavca, ukoliko je radnik s tim saglasan.
Novi poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu na nain i u rokovima koji su
odreeni ugovorom o radu zakljuenim sa prethodnim poslodavcem.
12. Obavljanje povremenih i privremenih poslova

lan 34.
Za obavljanje privremenih i povremenih poslova moe se zakljuiti ugovor o
obavljanju privremenih i povremenih poslova, pod uslovom:
- da su privremeni i povremeni poslovi utvreni u kolektivnom ugovoru ili pravilniku
o radu;
- da ne predstavljaju poslove za koje se zakljuuje ugovor o radu na odreeno ili
neodreeno vrijeme, sa punim ili nepunim radnim vremenom;
- da ne traju due od 60 dana u toku kalendarske godine.
Ugovor iz stava 1. ovog lana sadri odredbe o poslu radi ijeg se izvrenja zakljuuje
ugovor, rokovima za otpoinjanje i izvrenje posla, uslovima i nainu njegovog izvrenja, kao
i visini, roku i nainu isplate nagrade za izvreni posao.
Pored prava na naknadu za izvreni posao, izvrilac posla po ugovoru, ukoliko posao
obavlja u radnim prostorijama poslodavca, ima pravo i na zdravstveno i penzijsko-invalidsko
osiguranje za sluaj povrede na radu ili profesionalnog oboljenja.
Obrazac ugovora iz stava 1. ovog lana propisuje ministarstvo nadleno za poslove
rada.
13. Obavljanje poslova van prostorija poslodavca

lan 35.
Ugovor o radu moe se zakljuiti radi obavljanja poslova van prostorija poslodavca.
Ugovor o radu koji se zakljuuje u smislu stava 1. ovog lana, pored podataka iz
lana 19. ovog zakona, sadri i:
- trajanje radnog vremena;
- vrstu poslova i nain organizovanja rada;
- uslove rada i nain vrenja nadzora nad radom radnika;
- visinu plate za obavljeni rad i rokove isplate;
- korienje i upotrebu sredstava za rad radnika i naknadu za njihovu upotrebu;
- naknadu drugih trokova rada i nain njihovog utvrivanja;
- druga prava i obaveze.
Poslodavac moe da ugovori poslove van svojih prostorija koji nisu opasni ili tetni
po zdravlje radnika i drugih lica i ne ugroavaju radnu sredinu.
lan 36.
Rad van prostorija poslodavaca,
porodice, u ime i za raun poslodavca.
radnik obavlja sam ili sa lanovima svoje ue
14. Obavljanje poslova kunog pomonog osoblja

lan 37.
Ugovor o radu moe se zakljuiti radi obavljanja poslova kunog pomonog osoblja.
Ugovorom o radu iz stava 1. ovog lana moe se ugovoriti isplata dijela plate i u
naturi, pod kojom se podrazumijeva obezbjeivanje stanovanja i ishrane, odnosno samo
obezbjeivanje stanovanja ili ishrane.
Vrijednost dijela davanja u naturi mora se obavezno izraziti u novcu.
Najmanji procenat plate koji se obavezno obraunava i isplauje u novcu utvruje se
ugovorom o radu i ne moe biti nii od 50% od plate zaposlenog.
Ako je plata ugovorena dijelom u novcu, a dijelom u naturi, za vrijeme odsustvovanja
sa rada uz naknadu plate, poslodavac je duan da radniku naknadu plate isplauje u novcu.
lan 38.
Ugovori iz lanova 35. i 37. ovog zakona registruju se kod nadlenog organa lokalne
uprave.
Nain i postupak registracije ugovora o radu za obavljanje poslova van prostorija
poslodavca i poslova kunog pomonog osoblja propisuje ministar rada i borako-invalidske
zatite (u daljem tekstu: ministar).
15. Obavljanje poslova direktora
lan 39.
Ugovor o radu moe se zakljuiti radi obavljanja poslova direktora kod poslodavca
radi zasnivanja radnog odnosa, ako posebnim zakonom nije drugaije ureeno.
Ugovor o radu iz stava 1. ovog lana moe se zakljuiti na neodreeno vrijeme i
odreeno vrijeme do isteka roka na koji je direktor izabran, odnosno postavljen.
Meusobna prava, obaveze i odgovornosti direktora koji nije zasnovao radni odnos i
poslodavca ureuju se posebnim ugovorom.
Lice koje obavlja poslove direktora iz stava 3. ovog lana ima pravo na naknadu za
rad koja ima karakter plate i druga prava, obaveze i odgovornosti u skladu sa ugovorom.
Ugovor iz stavova 1. i 3. ovog lana sa direktorom zakljuuje u ime poslodavca
organ upravljanja.
Odredbe ovog lana primjenjuju se i na direktore, predsjednike i rukovodioce
udruenja, fondacija i organizacija, ako posebnim propisima nije drugaije odreeno.
III - RADNO VRIJEME
1. Puno radno vrijeme radnika
lan 40.
Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 asova sedmino.
Radnik moe zakljuiti ugovor o radu s punim radnim vremenom samo sa jednim
poslodavcem.
Poslodavac je duan da izvri raspored radnog vremena radnika najmanje za 30
narednih dana i da to oglasi na nain koji je pristupaan svim radnicima, kao i da vodi dnevnu
evidenciju o prisutnosti radnika na radu.
Ako je kod poslodavca rad organizovan u smjenama, zamjena smjena vri se u
rokovima i na nain odreen kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
lan 41.
Radno vrijeme radnika koji rade na radnim mjestima i poslovima na kojima, i pored
primjene odgovarajuih mjera i sredstava zatite na radu, postoji poveano tetno dejstvo
uslova rada na zdravlje radnika, skrauje se srazmjerno tome tetnom dejstu, a najvie do 10
asova sedmino (radna mjesta s posebnim uslovima rada).
O skraenju radnog vremena u smislu stava 1. ovog lana odluuje ministarstvo
nadleno za poslove rada na zahtjev poslodavca, zainteresovanog radnika, inspektora rada ili
sindikata, a na osnovu strune analize izdate od ovlaene naune ili stune organizacije.
Radno vrijeme iz stava 2. ovog lana, u pogledu prava radnika, smatra se punim
radnim vremenom.
2. Nepuno radno vrijeme

lan 42.
Poslodavac moe s radnikom zakljuiti ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom.

Radnik moe zakljuiti ugovor o radu s nepunim radnim vremenom sa vie
poslodavaca i da na taj nain ostvaruje puno radno vrijeme iz lana 40. stav 1. ovog zakona.
Za rad s nepunim radnim vremenom radnik ostvaruje platu i druga prava iz radnog
odnosa srazmjerno radnom vremenu odreenom ugovorom o radu.
3. Prekovremeni rad radnika
lan 43.
U sluaju neplaniranog poveanja obima posla, otklanjanja posledica vremenskih
nepogoda, havarija na sredstvima rada, poara, zemljotresa, epidemija i drugih nesrea, radnik
je duan da, na zahtjev poslodavca, radi due od punog radnog vremena iz lana 40. stav 1.
ovog zakona (u daljem tekstu: prekovremeni rad).
lan 44.
Prekovremeni rad iz lana 43. ovog zakona ne moe trajati vie od 10 asova
sedmino. Izuzetno, radnik moe dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno jo
najvie do 10 asova sedmino.
Radnik u toku kalendarske godine ne moe raditi prekovremeno vie od 150 asova.
lan 45.
Ako potreba za prekovremenim radom traje vie od tri sedmice neprekidno, ili vie od
deset sedmica ukupno u toku kalendarske godine, poslodavac je duan da o tome obavijesti
nadlenog inspektora rada.
lan 46.
Za vrijeme prekovremenog rada, radniku se uveava plata, u skladu sa kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Uveanje plate za vrijeme prekovremenog rada ne moe iznositi manje od 30% u
odnosu na platu za isti broj asova rada u redovnom radnom vremenu.
lan 47.
Prekovremeni rad je zabranjen:
- radnicima mlaim od 18 godina ivota,
- trudnim enama i majkama sa djetetom do tri godine ivota,
- samohranom roditelju ili usvojiocu djeteta mlaeg od est godina ivota.
Izuzetno, radnicima iz stava 1. alineja 2. i 3. ovog lana moe se odobriti da rade

prekovremeno, uz njihovu pismenu saglasnost.
lan 48.
Nadleni inspektor rada e zabraniti prekovremeni rad koji je uveden suprotno
odredbama lanova 43. do 45. i lana 47. ovog zakona.
4. Preraspodjela radnog vremena
lan 49.
Ako priroda i potrebe posla zahtjevaju, puno radno vrijeme na pojedinim radnim
mjestima moe se preraspodjeliti, tako da u jednom dijelu godine bude due, a u drugom
dijelu srazmjerno krae, s tim da u toku kalendarske godine ne moe iznositi vie od 40
asova prosjeno sedmino.
Preraspodjelom punog radnog vremena moe se u jednom dijelu godine uvesti radno
vrijeme najdue do 52 asa, a na sezonskim poslovima najdue do 60 asova sedmino.
Due radno vrijeme iz jednog dijela godine u smislu stava 1. ovog lana ne smatra se
prekovremenim radom.
5. Noni rad
lan 50.
Nonim radom smatra se rad izmeu 22 asa i est asova narednog dana.
Za radnike mlae od 18 godina, nonim radom smatra se rad izmeu 20 asova i est
asova narednog dana, a ako su zaposleni u industriji od 19 asova do sedam asova
narednog dana.
lan 51.
Radnicima mlaim od 18 godina ivota zabranjen je noni rad.
Izuzetno, radnici mlai od 18 godina ivota mogu biti privremeno izuzeti od zabrane
nonog rada u sluaju otklanjanja posljedica vie sile, havarija i zatite interesa Republike, na
osnovu saglasnosti nadlenog inspektora rada.
lan 52.
Trudnim enama poev od estog mjeseca trudnoe, i majkama sa djetetom do jedne
godine ivota zabranjen je noni rad.
6. Dopunski rad
lan 53.
Radnik koji je zakljuio ugovor o radu s punim radnim vremenom u smislu lanova
40. i 41. ovog zakona, moe, bez saglasnosti poslodavca, zakljuiti ugovor o radu sa jo
jednim poslodavcem za rad do polovine punog radnog vremena, pod uslovom da se radno
vrijeme radnika kod tih poslodavaca vremenski ne podudara i da se ne radi o obavljanju
poslova iz lana 113. ovog zakona.
IV ODMORI I ODSUSTVA
1. Dnevni odmor u toku radnog vremena
lan 54.
Radnik koji radi s punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku radnog
vremena u trajanju od 30 minuta. Raspored korienja ovog odmora vri poslodavac.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, poslodavac moe radnicima, ija priroda posla to
omoguava, odobriti da na kraju radne sedmice iskoriste jo jedan as dnevnog odmora u toku
radnog vremena.
Vrijeme dnevnog odmora u toku radnog vremena uraunava se u puno radno vrijeme
radnika.
2. Dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana
lan 55.
Radnik ima pravo na dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana u trajanju od
najmanje 12 asova neprekidno, a radnici zaposleni u poljoprivredi i na sezonskim poslovima,
najmanje 10 asova neprekidno.
Maloljetni radnik ima pravo na dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana u
trajanju od 12 asova neprekidno.
3. Sedmini odmor
lan 56.
Radnik ima pravo na sedmini odmor u trajanju od najmanje 24 asa neprekidno,
prema unapred odreenom rasporedu, a ukoliko je neophodno da radnik radi na svoj sedmini
dan odmora, poslodavac je duan da naknadno, u dogovoru sa radnikom, odredi kad e radnik
iskoristiti dan odmora.
4. Godinji odmor
lan 57.
Radnik koji ima najmanje est mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na godinji
odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana, a maloljetni radnik u trajanju od najmanje 24
radna dana. Nee se smatrati prekidom rada odsustvovanja s rada za koja je radnik, u skladu
sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu, ostvario naknadu plate.
Radnik koji radi na poslovima sa posebnim uslovima rada iz lana 41. ovog zakona,
ima pravo na godinji odmor najmanje u trajanju od 30 radnih dana.
lan 58.
Radnik koji nema najmanje est mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na godinji
odmor u trajanju od najmanje jedan dan za svaki navreni mjesec rada.
lan 59.
U godinji odmor se ne uraunavaju periodi korienja odsustvovanja s rada po
drugim osnovima, pa se za to vrijeme korienje godinjeg odmora prekida.
U sluaju prekida korienja godinjeg odmora u smislu stava 1. ovog lana, radnik, u
sporazumu sa poslodavacem, koristi ostatak godinjeg odmora.
lan 60.
Ako je kod poslodavca rad organizovan u manje od est radnih dana u sedmici, kod
odreivanja visine godinjeg odmora smatrae se da je radno vrijeme rasporeeno na est
radnih dana u sedmici, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu
nije drugaije odreeno.
lan 61.
Radnik koristi godinji odmor bez prekidanja, ali poslodavac, polazei od potreba
procesa rada, moe odluiti da radnik godinji odmor iskoristi u dva dijela.
Poslodavac se moe sporazumjeti sa radnikom da radnik godinji odmor koristi i u
vie od dva dijela, s tim to jedan dio godinjeg odmora mora iznositi neprekidno najmanje
dvije sedmice.
lan 62.
Kod rasporeivanja korienja godinjih odmora zaposlenih radnika, poslodavac
moe uzeti u obzir i opravdane elje radnika.
Prema potrebi, poslodavac moe od savjeta radnika ili od sindikata zatraiti da daju
svoje prijedloge ili miljenja o rasporedu korienja godinjih odmora.
lan 63.
Radnik se ne moe odrei prava na godinji odmor.
Poslodavac ne moe radniku uskratiti pravo na godinji odmor, niti mu moe, na ime
neiskorienog godinjeg odmora, isplatiti naknadu.
Poslodavac je duan da radniku omogui da neiskorieni dio godinjeg odmora
iskoristi najdalje do kraja mjeseca juna naredne kalendarske godine.
lan 64.
Radnici koji rade na poslovima nastave u obrazovnim ustanovama, koriste godinji
odmor za vrijeme kolskih raspusta.
Duina i raspored korienja godinjeg odmora radnika iz stava 1. ovog lana mogu
biti ureeni drugim zakonom.
lan 65.
Radnik za vrijeme korienja godinjeg odmora ima pravo na naknadu plate u visini
pune plate, kao da je za to vrijeme bio na radu.
Radnik ostvaruje pravo na regres za korienje godinjeg odmora, u skladu sa
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu blie se ureuje
korienje godinjeg odmora i prava radnika po tom osnovu.
5. Plaeno odsustvo
lan 66.
Radnik ima pravo da, uz naknadu plate, odsustvuje s posla najmanje pet radnih dana u
kalendarskoj godini, u sluaju stupanja u brak, poroaja supruge, tee bolesti ili smrti lana
porodice i u drugim sluajevima, odreenim kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
lanom porodice, u smislu stava 1. ovog lana, smatraju se brani i vanbrani
suprunici, njihova djeca (brana, vanbrana i usvojena), pastorad, djeca uzeta pod
starateljstvo i druga djeca bez roditelja uzeta na izdravanje, majka, otac, ouh, maeha,
usvojilac, djed i baba po majci i po ocu, braa i sestre.
6. Neplaeno odsustvo
lan 67.
Poslodavac je duan da radniku, na njegov zahtjev, odobri odsustvo s rada do tri dana
u toku kalendarske godine radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno nacionalnotradicijskih potreba, bez prava na naknadu plate, ukoliko poslodavac drugaije ne odlui.
Poslodavac moe radniku, na njegov zahtjev, odobriti neplaeno odsustvo i u drugim
opravdanim sluajevima.
V ZATITA RADNIKA
1. Zatita na radu
lan 68.
Poslodavac je duan da omogui radniku da se, u roku od 30 dana od dana stupanja na
rad, upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima o zatiti na radu, ukljuujui i prava
i obaveze koji proizilaze iz kolektivnog ugovora i pravilnika o radu.
lan 69.
Ako radnik pri radu treba da rukuje sredstvima rada ije korienje moe ugroziti
ivot ili zdravlje ljudi i okolinu, poslodavac je duan da prije otpoinjanja rada radnika
provjeri da li je radnik osposobljen za rukovanje tim sredstvima i njihovim korienjem.
Prema potrebi, poslodavac moe radnika uputiti na dopunu znanja iz odreene oblasti
zatite na radu.
lan 70.
Poslodavac je odgovoran za posljedice nesree na radu koje mogu nastupiti zbog
neispravnosti objekata, maina, ureaja i drugih materijalnih sredstava koja se koriste u
procesu rada, kao i zbog neovlaenog i nestrunog rukovanja tim sredstvima.
Pod odgovornou u smislu stava 1. ovog lana podrazumijeva se, pored prekrajne
odgovornosti iz lana 180. ovog zakona, i materijalna odgovornost poslodavca prema radniku
koji pretrpi povredu na radu, u skladu sa optim pravilima o odgovornosti.
lan 71.
Radnik moe da odbije da radi ako mu, zbog neispravnosti na objektima i na
sredstvima rada, kao i zbog nepostojanja odgovarajuih mjera zatite na radu, neposredno
prijeti opasnost po ivot ili zdravlje, ili ako takva opasnost prijeti drugim licima.
Radnik je duan da odmah obavijesti poslodavca, a prema potrebi i nadlenog
inspektora rada, o postojanju uslova iz stava 1. ovog lana i o svom odbijanju da radi u tim
uslovima.
lan 72.
Radnik je duan da se pri radu koristi odgovarajuim sredstvima zatite na radu i da
sredstvima rada rukuje u skladu sa njihovom namjenom i osobinama.
Postupanjem suprotno obavezama iz stava 1. ovog lana, posebno ako je zbog
neodgovarajueg rukovanja sredstvima rada ili sredstvima zatite na radu dolo do nesree na
radu ili do materijalne tete, radnik odgovara za povredu radnih obaveza.
lan 73.
Zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o zatiti na radu i ugovorom o radu
blie se ureuju mjere i sredstva zatite na radu.
lan 74.
Poslodavac je duan da sve zaposlene radnike prijavi na zdravstveno osiguranje,
penzijsko-invalidsko osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, u skladu sa zakonom, kao i da
ih kolektivno osigura od nesree na poslu kod odgovarajue organizacije za osiguranje.
Poslodavac je duan da zaposlenom dostavi ovjerenu fotokopiju prijave na osiguranje
iz stava 1. ovog lana u roku osam dana od dana stupanja radnika na rad.
2. Posebna zatita maloljetnih radnika
lan 75.
Radnik mlai od 18 godina ne moe biti rasporeen da radi na naroito tekim
fizikim poslovima, na radovima koji se obavljaju pod zemljom ili pod vodom, kao ni na
drugim poslovima koji bi mogli da predstavljaju povean rizik po njegov ivot, zdravlje i
psihofiziki razvoj.
Poslovi iz stava 1. ovog lana utvruju se kolektivnim ugovorom, u skladu sa
zakonom.
3. Posebna zatita ene i materinstva
lan 76.
ena ne moe biti rasporeena na rad u podzemnim dijelovima rudnika, osim u
sluaju ako je zaposlena na rukovodeem radnom mjestu koje ne zahtjeva fiziki rad ili u
slubama zdravstvene i socijalne zatite. Od ove zabrane izuzimaju se i sluajevi kad
zaposlena ena mora povremeno boraviti u podzemnim dijelovima rudnika radi strune obuke
i osposobljavanja ili kada treba obaviti odreeni posao koji ne zahtjeva fiziki rad.
lan 77.
Poslodavac ne moe odbiti da primi u radni odnos enu zbog toga to je trudna, niti joj
moe otkazati ugovor o radu zbog trudnoe ili zbog toga to ena koristi porodiljsko odsustvo.
lan 78.
Na osnovu nalaza i preporuke nadlenog doktora medicine, ena za vrijeme trudnoe
i dok doji dijete moe biti privremeno rasporeena na druge poslove ako je to u interesu
ouvanja njenog zdravlja ili zdravlja djeteta.
Ako poslodavac nije u mogunosti da eni obezbjedi raspored na drugi posao u
smislu stava 1. ovog lana, ena ima pravo na odsustvo s rada, uz naknadu plate, u skladu sa
kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu. Ova naknada ne moe biti manja od naknade
koju bi ena ostvarivala da je ostala na svom radnom mjestu.
enu za vrijeme trudnoe i majku djeteta do dvije godine starosti, poslodavac moe
rasporediti na rad u drugo mjesto rada samo uz njen pristanak.
lan 79.
Za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta, ena ima pravo na porodiljsko odsustvo
u trajanju od jedne godine neprekidno, a za blizance i svako tree i naredno dijete, u trajanju
od 18 mjeseci neprekidno.
Na osnovu zahtjeva ene i preporuke ovlaenog doktora medicine, ena moe
otpoeti sa korienjem porodiljskog odsustva 28 dana prije dana poroaja.
Roditelji djeteta mogu se sporazumjeti da odsustvo iz stava 1. ovog lana, nakon
isteka 60 dana od dana roenja djeteta, umjesto majke nastavi da koristi otac djeteta.
lan 80.
ena moe, na sopstveni zahtjev, otpoeti s radom i prije isteka porodiljskog odsustva
iz lana 79. stav 1. ovog zakona, ali ne prije nego to protekne 60 dana od dana poroaja.
Ako ena otpone s radom prije isteka vremena porodiljskog odsustva iz lana 79.
stav 1. ovog zakona, ima pravo da za vrijeme radnog dana, pored dnevnog odmora, koristi jo
i 60 minuta odsustva s rada radi dojenja djeteta.
Ako ena rodi mrtvo dijete, ili ako dijete umre prije isteka porodiljskog odsustva,
ena ima pravo na porodiljsko odsustvo onoliko vremena koliko je, po ocjeni ovlaenog
doktora medicine, potrebno da se ena oporavi od poroaja i psihikog stanja izazvanog
gubitkom djeteta, a najmanje 45 dana od dana poroaja, odnosno od dana gubitka djeteta.
lan 81.
Ako majka djeteta umre, ili napusti dijete, ili iz drugih opravdanih razloga nije u
stanju da se brine o djetetu i da ga njeguje, pravo na odsustvo u trajanju iz lana 79. ovog
zakona ima zaposleni otac ili usvojilac djeteta, kao i drugo lice kome je nadleni organ
starateljstva povjerio dijete na njegu i staranje.
lan 82.
Nakon isteka porodiljskog odsustva, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo da radi
sa polovinom punog radnog vremena za vrijeme dok dijete ne navri dvije godine ivota,
ukoliko je djetetu, prema nalazu ovlaenog doktora medicine, potrebna pojaana njega.
Ako su roditelji djeteta umrli, ili su dijete napustili, ili su nepoznati, ili se iz drugih
opravdanih razloga ne mogu starati o djetetu, pravo na rad sa polovinom radnog vremena u
trajanju iz stava 1. ovog lana ima zaposleni usvojilac djeteta ili lice kome je nadleni organ
starateljstva povjerio dijete na staranje i njegu.
lan 83.
Jedan od roditelja djeteta sa psihofizikim smetnjama u razvoju, koje nije smjeteno u
odgovarajuu zdravstvenu ili socijalnu ustanovu, ima pravo da radi s polovinom punog
radnog vremena iz lana 40. stav 1. ovog zakona, sa pravom na naknadu plate za drugu
polovinu punog radnog vremena. O trajanju, odnosno poetku i prestanku korienja ovog
prava odluuje ovlaena zdravstvena ustanova, vodei rauna o potrebama djeteta za
pojaanom roditeljskom njegom i staranjem.
Naknadu plate roditelju djeteta iz stava 1. ovog lana obezbjeuje Fond za djeiju
zatitu Republike Srpske.
Roditelju djeteta iz stava 1. ovog lana ne moe se, bez njegove saglasnosti, odrediti
da radi prekovremeno ili nou, niti mu se, bez njegovog pristanka, moe promjeniti mjesto
rada.
lan 84.
Za vrijeme korienja porodiljskog odsustva, ena ima pravo na naknadu plate u
visini prosjene plate koju je ostvarila u toku poslednja tri mjeseca prije otpoinjanja
porodiljskog odsustva. Naknada se mjeseno usklauje sa rastom prosjenih plata u
Republici.
Ako ena nije ostvarila platu za svih poslednjih est mjeseci, naknada plate iznosi u
visini plate koja joj pripada u skladu s kolektivnim ugovorom u mjesecu koji predhodi
mjesecu otpoinjanja porodiljskog odsustva.
Odredbe stavova 1. i 2. ovog lana shodno se primjenjuju i na druga lica koja, u
skladu sa ovim zakonom, imaju pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja s posla
zbog njege i staranja o djetetu.
Naknada plate iz stava 1. ovog lana ostvaruje se na teret Javnog fonda za djeiju
zatitu Republike Srpske.
lan 85.
Odredbe lana 84. ovog zakona shodno e se primjeniti i kod utvrivanja visine i
naina ostvarivanja naknade plate za vrijeme rada sa polovinom punog radnog vremena iz
lana 82. ovog zakona od strane majke djeteta ili drugih lica koja, u smislu ovog zakona,
imaju pravo na skraeno radno vrijeme radi njege i staranja o djetetu, za onaj dio punog
radnog vremena u koje korisnik prava nije radio.
4. Posebna zatita bolesnih i invalidnih radnika
lan 86.
Radniku koji je povreen na poslu ili je obolio od profesionalne bolesti, poslodavac
ne moe otkazati ugovor o radu za vrijeme dok je zdravstveno nesposoban za rad, bez obzira
da li je radnik sa poslodavcem zakljuio ugovor o radu na neodreeno ili na odreeno
vrijeme.
Ako je radnik iz stava 1. ovog lana zakljuio ugovor o radu na odreeno vrijeme,
period zdravstvene sprijeenosti za rad ne uraunava se u vrijeme trajanja ugovora.
lan 87.
Radnik iz lana 86. ovog zakona koji je, nakon lijeenja i oporavka, osposobljen za
rad, ima pravo da se vrati na poslove koje je obavljao prije nastanka zdravstvene sprijeenosti
za rad, ili na druge poslove koji odgovaraju njegovim strunim i radnim sposobnostima.
Ako poslodavac nema mogunosti da radnika iz stava 1. ovog lana rasporedi na
drugi odgovarajui posao, radnik ostvaruje prava u skladu sa propisima o penzijskom i
invalidskom osiguranju.
Radnik kod koga, nakon lijeenja i oporavka od povrede na radu ili profesionalne
bolesti, ostanu posljedice po zdravlje, ima prednost u odnosu na ostale radnike kod
ostvarivanja prava na struno osposobljavanje i usavravanje.
lan 88.
Ako nadlena sluba Javnog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, nakon
okonanog lijeenja i oporavka radnika, kod njega utvrdi preostalu radnu sposobnost ili
opasnost od nastupanja invalidnosti, poslodavac je duan da ga rasporedi na drugi posao, koji
odgovara njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti, u skladu sa zakonom.
Preostala radna sposobnost radnika iz stava 1. ovog lana ne moe predstavljati razlog
za otkaz ugovora o radu.
5. Privremena sprijeenost za rad
lan 89.
Radnik je duan da najkasnije u roku tri dana od dana nastupanja privremene
sprijeenosti za rad u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju o tome dostavi poslodavcu
potvrdu nadlenog ljekara.
U sluaju tee bolesti, umjesto radnika, potvrdu poslodavcu dostavljaju lanovi ue
porodice ili druga lica sa kojima ivi u porodinom domainstvu.
Ako radnik ivi sam, potvrdu je duan da dostavi u roku od tri dana nakon prestanka
razloga zbog kojih nije mogao da dostavi potvrdu.
Ljekar je duan da izda potvrdu iz stava 1. ovog lana.
Ako poslodavac posumnja u opravdanost razloga za odsustvovanje sa rada u smislu
stava 1. ovog lana, moe da podnese zahtjev nadlenom organu ustanove radi utvrivanja
zdravstvene sposobnosti radnika, u skladu sa zakonom.
Nain izdavanja i sadraj potvrde o nastupanju privremene sprijeenosti za rad u
smislu propisa o zdravstvenom osiguranju sporazumno propisuje ministar u saradnji sa
ministrom zdravlja i socijalne zatite.
VI PLATE I NAKNADE
1. Plate
lan 90.
Radnik ostvaruje pravo na platu u skladu sa kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Radnicima se garantuje jednaka plata za isti rad ili rad iste vrijednosti koji ostvaruju
kod poslodavca.
Pod radom iste vrijednosti podrazumijeva se rad za koji se zahtijeva isti stepen strune
spreme, ista radna sposobnost, odgovornost i fiziki i intelektualni rad.
Odluka poslodavca ili sporazum sa radnikom koji nisu u skladu sa stavom 2. ovog
lana nitavni su.
U sluaju povrede prava iz stava 2. ovog lana, radnik ima pravo da pokrene postupak
za naknadu tete.
Poslodavac ne moe radniku isplatiti manju platu od one koja je utvrena u skladu sa
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
lan 91.
Kolektivnim ugovorom odreuje se najnia plata, kao i nain njenog ostvarivanja i
usklaivanja.
Najnia plata u Republici Srpskoj, kao osnov za potraivanje radnika u steajnom
postupku, utvruje se u visini od 45% od prosjene plate isplaene u Republici Srpskoj, u
mjesecu koji prethodi ostvarivanju steajnog postupka, a prema podacima Zavoda za
statistiku Republike Srpske.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu odreuju se periodi za
isplatu plata, koji ne mogu biti dui od 30 dana.
Poslodavac je duan da radniku urui pismeni obraun plate prilikom svake isplate.
lan 92.
U skladu sa kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, radnik
ima pravo na uveanje plate po osnovu oteanih uslova rada, radnog staa, prekovremenog
rada, rada nou, rada praznikom i drugim danima u koje se po zakonu ne radi.
2. Naknada plate
lan 93.
Radnik ima pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja s rada u sluajevima

predvienim ovim zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
lan 94.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu blie se ureuju
sluajevi i uslovi za ostvarivanje prava na naknadu plate, visina naknada, nain isplate i druga
pitanja u vezi sa ostvarivanjem prava radnika na naknadu plate.
Aktima iz stava 1. ovog lana ne moe se odrediti manji iznos naknade plate od 50%
prosjene plate koju je radnik ostvario u odreenom prethodnom periodu, ili od plate koju bi
radnik ostvario da je bio na radu.
lan 95.
Naknada plate za vrijeme korienja godinjeg odmora, dravnog praznika,
privremene sprijeenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, kao i za
vrijeme prekida rada zbog propusta poslodavca da preduzme odgovarajue mjere zatite na
radu, iznosi u visini od 100% prosjene plate koju je radnik ostvario u odgovarajuem
prethodnom periodu, ili od plate koju bi ostvario da je bio na radu.
Propisima o zdravstvenom osiguranju blie se ureuju uslovi za ostvarivanje prava na
naknadu plate za vrijeme privremene sprijeenosti za rad zbog bolesti i povreda, trajanje
prava na naknadu, kao i visina i nain ostvarivanja prava na naknadu plate.
Naknadu plate za vrijeme odmora i odsustvovanja s rada propisanih ovim zakonom,
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, isplauje poslodavac, ako
ovim ili drugim zakonom nije drugaije odreeno.
3. Zatita plate i naknada
lan 96.
Poslodavac ne moe, bez pristanka radnika ili bez pravosnane odluke nadlenog
suda, svoje ili tue potraivanje prema radniku naplatiti obustavljanjem od plate ili naknade
plate.
Na osnovu pravosnane odluke nadlenog suda, poslodavac moe od plate, odnosno
od naknade plate radnika, odbiti najvie do 50% na ime obaveze zakonskog izdravanja, a za
ostale obaveze radnika najvie do jedne treine plate, odnosno naknade plate.
Pojedinane isplate plata nisu javne.
VII ODGOVORNOST ZA POVREDU OBAVEZA IZ UGOVORA
O RADU I MATERIJALNA ODGOVORNOST
1. Povreda obaveza iz ugovora o radu od strane radnika
lan 97.
Radnik je duan da se na radu pridrava obaveza propisanih zakonom, kolektivnim

ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, i da svoje radne obaveze izvrava na nain
kojim nee onemoguavati ili ometati druge radnike u izvravanju njihovih radnih obaveza.
Za povredu radnih obaveza radnik je odgovoran poslodavcu, a ako je povredom
radnih obaveza priinjena materijalna teta poslodavcu ili treim licima, ili je uinjeno
krivino djelo ili prekraj, radnik je odgovoran materijalno, odnosno krivino i prekrajno.
lan 98.
Teom povredom radnih obaveza smatra se takvo ponaanje radnika na radu ili u vezi
sa radom kojim se nanosi ozbiljna teta interesima poslodavca, kao i ponaanje radnika iz
koga se osnovano moe zakljuiti da dalji rad radnika kod poslodavca ne bi bio mogu.
U skladu sa stavom 1. ovog lana, teom povredom radnih obaveza, zbog kojih
poslodavac moe da jednostrano raskine ugovor o radu sa radnikom, smatraju se:
1. odbijanje radnika da izvrava svoje radne obaveze odreene ugovorom o radu,
2. kraa, namjerno unitenje, oteenje ili nezakonito raspolaganje sredstvima
poslodavca, kao i nanoenje tete treim licima koju je poslodavac duan naknaditi,
3. zloupotreba poloaja, sa materijalnim ili drugim tetnim posledicama po
poslodavca,
4. odavanje poslovne ili slubene tajne,
5. namjerno onemoguavanje ili ometanje drugih radnika da izvravaju svoje radne
obaveze, ime se remeti proces rada kod poslodavca,
6. nasilniko ponaanje prema poslodavcu, drugim radnicima i treim licima za
vrijeme rada,
7. korienje alkoholnih pia ili droga za vrijeme radnog vremena,
8. neopravdan izostanak s posla u trajanju od tri dana u kalendarskoj godini,
9. davanje netanih podataka i dokaza o injenicama bitnim za zakljuivanje ugovora
o radu,
10. nasilje na osnovu pola, diskriminacija, uznemiravanje i seksualno uznemiravanje
radnika i mobinga,
11. svako drugo ponaanje radnika kojim se nanosi teta interesima poslodavca ili iz
koga se osnovano moe zakljuiti da dalji rad radnika kod poslodavca ne bi bio mogu.
Ako radnik uini propust u radu ili u vezi sa radom koji se ne smatra teom povredom
radnih obaveza u smislu stava 1. ovog lana, poslodavac e ga pismeno upozoriti na takvo
ponaanje, pa ukoliko radnik, i pored tog upozorenja, ponovi isti ili drugi propust, takvo
ponovljeno ponaanje smatrae se teom povredom radnih obaveza zbog koje poslodavac
moe otkazati ugovor o radu.
lan 99.
Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu blie se ureuje pokretanje, voenje i
zastarjelost postupka za utrivanje povrede radnih obaveza i druga pitanja od znaaja za
zatitu radne discipline.
Ako kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu nije drugaije odreeno, o
otkazivanju ugovora o radu zbog tee povrede radnih obaveza odluuje poslovodni organ
poslodavca (direktor) na prijedlog neposrednog rukovodioca radnika ili neposredno.
2. Naknada materijalne tete

lan 100.
Radnik koji na radu ili u vezi sa radom namjerno ili iz krajnje nepanje priini
materijalnu tetu poslodavcu, duan je da tu tetu naknadi.
Ako tetu prouzrokuje vie radnika, svaki od njih odgovara za dio tete koju je
prouzrokovao, a ako se ne moe utvrditi dio tete koju je prouzrokovao svaki pojedini radnik,
smatra se da su svi podjednako odgovorni i tetu naknauju u jednakim dijelovima.
Ako je vie radnika prouzrokovalo tetu krivinim djelom, za tetu odgovaraju
solidarno.
lan 101.
Ako se ne moe utvrditi taan iznos naknade tete, ili ako bi utvrivanje njene visine
prouzrokovalo nesrazmjerne trokove, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu moe se
predvidjeti da se visina naknade tete utvruje u paualnom iznosu, kao i da se uredi nain i
postupak paualnog utvrivanja naknade tete, odredi organ koji tu naknadu utvruje i druga
pitanja u vezi sa utvrivanjem naknade tete u paualnom iznosu.
Ukoliko je prouzrokovana teta znatno vea od utvrenog paualnog iznosa naknade
tete, poslodavac moe zahtjevati naknadu u visini punog iznosa prouzrokovane tete.
lan 102.
Za tetu koju radnik na radu ili u vezi sa radom priini treem licu, radnik i
poslodavac odgovaraju solidarno.
Poslodavac koji je, u skladu sa stavom 1. ovog lana, naknadio tetu treem licu, ima
pravo da zahtjeva da mu radnik naknadi isplaeni iznos.
lan 103.
Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu mogu se predvidjeti uslovi i sluajevi u
kojima se radnik moe osloboditi od obaveze da naknadi priinjenu tetu.
lan 104.
Radnik ima pravo na naknadu tete od poslodavca koju pretrpi na radu ili u vezi sa
radom, osim ako je teta nastala zbog njegove krivice ili nepanje.
lan 105.
Ako se izmeu poslodavca i radnika ne postigne saglasnost o visini i nainu naknade
tete, oteena strana svoje pravo na naknadu tete ostvaruje putem nadlenog suda, u skladu
sa zakonom.
lan 106.
Na pitanja naknade tete priinjene na radu ili u vezi sa radom koja nisu posebno
ureena ovim zakonom, primjenjuju se propisi o obligacionim odnosima.
VIII ZABRANA DISKRIMINACIJE
lan 107.
Diskriminacija lica iz lana 5. ovog zakona moe biti neposredna i posredna.
Neposredna diskriminacija, u smislu ovog zakona, jeste svako postupanje uzrokovano
nekim od osnova iz lana 5. ovog zakona kojim se lice koje trai zaposlenje, kao i radnik
stavlja u nepovoljniji poloaj u odnosu na druga lica u istoj ili slinoj situaciji.
Posredna diskriminacija, u smislu ovog zakona, postoji kada odreena naizgled
neutralna odredba, pravilo ili praksa stavlja ili bi stavila u nepovoljniji poloaj u odnosu na
druga lica lice koje trai zaposlenje, kao i radnika, zbog odreene osobine, statusa,
opredjeljenja ili ubjeenja iz lana 5. ovog zakona.
lan 108.
Ne smatra se diskriminacijom u smislu lana 5. ovog zakona pravljenje razlike u
odnosu na prirodu posla i uslove pod kojima se obavlja, kao i pruanje posebne zatite
odreenim kategorijama radnika u skladu sa ovim zakonom, Optim kolektivnim ugovorom i
ugovorom o radu.
lan 109.
Diskriminacija iz lana 5. ovog zakona nije dozvoljena u odnosu na:
- uslove za zapoljavanje i izbor kandidata za obavljanje odreenog posla;
- uslove rada i sva prava iz radnog odnosa;
- obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje;
- napredovanje u poslu;
- otkaz ugovora o radu.
Odredbe ugovora o radu kojima se utvruje diskriminacija po nekim od osnova iz
lana 5. ovog zakona nitavne su.
lan 110.
Sva lica su ravnopravna u postupku zapoljavanja po osnovu pola.
Nije dozvoljena diskriminacija zasnovana po osnovu pola u postupku zapoljavanja,
trajanja radnog odnosa i otkaza ugovora o radu, osim u sluajevima:
- ako je normama, pravilima ili praksom mogue opravdati postizanje zakonitog cilja
koji je proporcionalan preduzetim nunim i opravdanim mjerama;
- uspostavljanja specijalnih mjera radi postizanja jednakosti i ravnopravnosti polova i

eliminacije postojee neravnopravnosti, odnosno zatite polova po osnovu biolokog
odreenja.
lan 111.
Nije dozvoljeno uznemiravanje i seksualno uznemiravanje, nasilje po osnovu pola,
kao i sistematsko zlostavljanje radnika od poslodavca i drugih zaposlenih (u daljem tekstu:
mobing).
Uznemiravanje u smislu stava 1. ovog lana jeste svako neeljeno ponaanje
uzrokovano nekim od osnova iz lana 5. ovog zakona koje ima za cilj ili predstavlja povredu
dostojanstva lica koje trai zaposlenje, kao i radnika, a koje izaziva strah ili stvara
poniavajue ili uvredljivo okruenje.
Seksualno uznemiravanje, u smislu stava 1. ovog lana jeste svako verbalno ili
fiziko ponaanje koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva lica koje trai
zaposlenje, kao i radnika u sferi polnog ivota, a koje izaziva strah ili stvara poniavajue ili
uvredljivo okruenje.
Nasilje na osnovu pola predstavlja bilo koje djelo koje nanosi fiziku, psihiku,
seksualnu ili ekonomsku tetu ili patnju, kao i prijetnje takvim djelima koje ozbiljno sputavaju
lica da uivaju u svojim pravima i slobodama na principu ravnopravnosti polova, u radu i/ili u
vezi sa radom.
Mobing je specifian oblik ponaanja na radnom mjestu, kojim jedno ili vie lica
sistematski, u duem vremenskom periodu, psihiki zlostavalja ili poniava drugo lice s
ciljem ugroavanja njegovog ugleda, asti, ljudskog dostojanstva i integriteta.
Poslodavac je duan preduzeti efikasne mjere s ciljem spreavanja, nasilja na osnovu
pola, diskriminacije, uznemiravanja, seksualnog uznemiravanja u radu i/ili u vezi sa radom i
mobinga te ne smije preduzimati nikakve mjere prema radniku zbog injenice da se alio na
nasilje, diskriminaciju, uznemiravanje, seksualno uznemiravanje i mobing.
lan 112.
U sluajevima diskriminacije u smislu odredaba lanova 5., 109., 110. i 111. ovog
zakona lice koje trai zaposlenje, kao i radnik, moe da pokrene pred nadlenim sudom
postupak za naknadu tete u skladu sa zakonom.
U sluaju spora, teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije, odnosno da je
postupljeno u skladu sa zakonom, ukoliko lice koje trai zaposlenje, odnosno lice koje je
zaposleno iznese injenice koje opravdavaju sumnju da je poslodavac postupio protivno
odredbama lana 111. stav 1. ovog zakona, na poslodavcu je.
U sluajevima nasilja na osnovu pola, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja i
mobinga, nijedna odredba ovog zakona ne moe se tumaiti kao ograniavanje ili umanjivanje
prava na voenje krivinog ili graanskog postupka.
Ako sud utvrdi da je tuba iz stava 1. ovog lana osnovana, naloie poslodavcu da
tuiocu uspostavi i obezbijedi ostvarivanje prava koja su mu uskraena ili da plati
odgovarajuu novanu naknadu.
IX ZABRANA KONKURENCIJE POSLODAVCU
lan 113.
Radnik koji je zasnovao radni odnos s punim radnim vremenom ne moe, bez
saglasnosti poslodavca, da za svoj ili tui raun ugovara ili obavlja poslove iz djelatnosti koje
obavlja poslodavac.
lan 114.
Ako radnik na radu ostvari izum, inovaciju, tehniko unapreenje ili drugi pronalazak
iz djelatnosti koju obavlja poslodavac, duan je da o tome obavijesti poslodavca i da mu, po
pravu prvenstva, ponudi otkup pronalaska, ako ugovorom o radu nije drugaije odreeno.
Ako se poslodavac u roku od 60 dana ne odazove na ponudu za otkup pronalaska, ili
izjavi da nema interesa za pronalazak, radnik slobodno raspolae pronalaskom, s tim to je
duan da u tom roku i za vrijeme pregovora s poslodavcem pronalazak uva kao tajnu.
lan 115.
Poslodavac se moe sporazumjeti s radnikom da se radnik za odreeno vrijeme nakon
prestanka radnog odnosa, a najdue do jedne godine, ne moe zaposliti kod drugog
poslodavca na teritoriji Republike ili na uem podruju, odnosno da ne moe, za svoj ili tui
raun, na istoj teritoriji, odnosno podruju obavljati ili ugovarati poslove kojima se konkurie
poslodavcu.
Radnik se ne moe obavezati prema poslodavcu u smislu stava 1. ovog lana ako je
do prestanka radnog odnosa radnika dolo zbog povrede ugovora o radu od strane poslodavca.
Za vrijeme trajanja obaveza iz stava 1. ovog lana, radnik ima pravo na naknadu, koja
ne moe biti manja od 50% prosjene plate koju je radnik ostvario u toku poslednjih est
mjeseci rada kod poslodavca. Ako se poslodavac i radnik drugaije ne sporazumiju, ova
naknada isplauje se radniku u jednokratnom iznosu.
X ZATITA PRAVA RADNIKA
lan 116.
O pravima i obavezama radnika iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom, kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, odluuje poslovodni organ poslodavca
(direktor) ili drugo lice odreeno statutom ili aktom o osnivanju.
Ovlaeno lice iz stava 1. ovog lana moe, putem pismene punomoi, ovlastiti drugo
punoljetno i poslovno sposobno lice da odluuje o svim ili pojedinim pravima i obavezama iz
radnog odnosa.
lan 117.
Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa, moe
podnijeti zahtjev poslodavcu da mu obezbijedi ostvarivanje tog prava.
Zahtjev iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti u roku od 30 dana od dana saznanja
za povredu prava, a najdalje u roku od tri mjeseca od dana uinjene povrede.
Podnoenje zahtjeva za zatitu prava u smislu stava 1. ovog lana ne odlae izvrenje
rjeenja ili radnje protiv kojih je radnik podnio zahtjev za zatitu prava, osim ako se radi o
odbijanju radnika da radi na poslovima pri ijem obavljanju postoji neposredna opasnost po
ivot ili tee naruavanje zdravlja radnika ili treih lica.
Zahtjev za zatitu prava radnik moe podnijeti poslodavcu u pismenom obliku ili
usmeno.
Poslodavac je duan da odlui po zahtjevu radnika u roku od 30 dana od dana
postavljanja zahtjeva, a ako u tom roku ne odlui, smatrae se da je zahtjev prihvaen.
lan 118.
Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio pravo iz radnog odnosa, moe da
podnese tubu nadlenom sudu za zatitu tog prava. Pravo na podnoenje tube nije
uslovljeno prethodnim obraanjem radnika poslodavcu za zatitu prava.
Tubu za zatitu prava radnik moe podnijeti u roku od jedne godine od dana
saznanja za povredu prava, a najdalje u roku od tri godine od dana uinjene povrede.
lan 119.
Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu moe se predvidjeti postupak
sporazumnog rjeavanja spornih pitanja izmeu radnika i poslodavca.
Radnik i poslodavac mogu sporno pitanje da iznesu pred arbitrau.
Sastav arbitrae i postupak pred arbitraom ureuju se kolektivnim ugovorom i
pravilnikom o radu.
Odluka arbitrae o spornom pitanju konana je i obavezujua za radnika i poslodavca.
lan 120.
Nezavisno od postupka za zatitu prava koji je pokrenuo kod poslodavca, nadlenog
suda ili pred arbitraom, radnik moe traiti zatitu prava kod nadlenog inspektora rada.
Ako je radnik pokrenuo postupak za zatitu prava kod nadlenog suda, inspektor rada
moe obustaviti od izvrenja akt ili radnju poslodavca dok sud ne donese konanu odluku o
spornom pitanju.
Radnik se moe obratiti inspektoru rada radi zatite prava u roku od tri mjeseca od
dana saznanja za uinjenu povredu, a najdalje u roku od est mjeseci od dana uinjene
povrede.
lan 121.
Ako se istovremeno najmanje 10 radnika, ili najmanje 10% od ukupnog broja
zaposlenih radnika, obratilo poslodavcu za zatitu prava iz radnog odnosa, poslodavac je
duan da zatrai i razmotri miljenje savjeta radnika, ili sindikata, ako kod poslodavca nije
uspostavljen savjet radnika.
XI SAVJET RADNIKA
lan 122.
Kod poslodavca koji redovno zapoljava najmanje 15 radnika, radnici mogu da
uspostave savjet radnika, koji ih predstavlja i titi njihove interese i prava iz radnog odnosa
kod poslodavca.
Savjet radnika sastoji se od pet do 15 lanova.
lanove savjeta radnika radnici biraju linim izjanjavanjem.
lan 123.
O uspostavljanju savjeta radnika moe odluiti najmanje jedna treina ukupnog broja
radnika zaposlenih kod poslodavca.
Poslodavac se ne moe mijeati niti uticati na pravo radnika da uspostave savjet
radnika.
lan 124.
Savjet radnika daje miljenja i prijedloge poslodavcu u vezi sa donoenjem i
primjenom pravilnika o radu, rjeavanjem odreenih ekonomskih i socijalnih prava radnika,
strunim osposobljavanjem i usavravanjem radnika, organizovanjem odreenih vidova
drutvenog standarda radnika, planiranjem godinjih odmora i drugim pitanjima od znaaja za
ostvarivanje prava radnika, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilnikom o
radu.
Funkcija savjeta radnika je savjetodavna i ne moe uticati na pravo i poloaj sindikata
u zatiti kolektivnih i pojedinanih prava radnika lanova tog sindikata.
Zakonom se blie ureuje nain izbora, sastav, ovlaenja i druga pitanja u vezi sa
uspostavljanjem i radom savjeta radnika.
XII PRESTANAK RADNOG ODNOSA

1. Prestanak ugovora o radu
lan 125.
Ugovor o radu prestaje da vai:
1. smru radnika,
2. sporazumom poslodavca i radnika,
3. otkazom ugovora od strane poslodavca ili radnika,
4. kad radnik navri 40 godina penzijskog staa ili 65 godina ivota i najmanje 20
godina staa osiguranja.
5. sa danom dostavljanja poslodavcu pravosnanog rjeenja o potpunom gubitku radne
sposobnosti radnika,
6. istekom roka vaenja ugovora o radu na odreeno vrijeme,
7. ako radnik bude osuen na bezuslovnu kaznu zatvora ili na mjeru bezbjednosti,
vaspitnu ili zatitnu mjeru u trajanju due od tri mjeseca sa danom poetka izvrenja kazne,
odnosno mjere, ako zbog izvrenja mjere radnik mora odsustvovati s rada,
8. na osnovu odluke nadlenog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa
radnika sa danom utvrenim sudskom odlukom,
9. sa danom prestanka rada poslodavca, odnosno sa danom poetka primjene
privremene mjere zabrane rada poslodavcu izreene od strane nadlenog suda na period dui
od tri mjeseca.
Izuzetno od take 4. ovog lana, kod utvrivanja uslova za prestanak ugovora o radu
radniku koji je ostvario poseban sta u dvostrukom trajanju poslodavac je duan da taj dio
staa rauna u jednostrukom trajanju, ukoliko to radnik zahtijeva.
2. Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca
lan 126.
Poslodavac moe otkazati ugovor o radu radniku:
1. ako radnik izvri teu povredu radnih obaveza iz lana 98. ovog zakona,
2. ako se iz ekonomskih, organizacionih i tehnolokih razloga ukae potreba za
prestankom rada radnika,
3. ako radnik, s obzirom na svoje strune i radne sposobnosti, ne moe uspjeno
izvravati radne obaveze iz ugovora o radu,
4. ako se radnik, u roku od pet radnih dana od dana isteka neplaenog odsustva ili
mirovanja prava iz radnog odnosa, ne vrati na rad.
Otkaz ugovora o radu u sluajevima iz taaka 2. i 3. stava 1. ovog lana poslodavac
moe dati ako, s obzirom na svoje ekonomsko stanje, proizvodne i druge radne kapacitete i
organizaciju rada, kao i radne sposobnosti radnika, ne moe radniku obezbjediti drugi
odgovarajui posao.
lan 127.
Otkaz ugovora o radu poslodavac daje u pismenom obliku, uz navoenje razloga zbog
kojih otkazuje ugovor.
Primjerak akta kojim otkazuje ugovor o radu poslodavac je duan da dostavi radniku.
lan 128.
Ako poslodavac radniku daje otkaz ugovora o radu zbog tee povrede radnih obaveza,
duan je da radniku omogui da bude sasluan i da iznese svoju odbranu, ukoliko je to
mogue s obzirom na okolnosti, kao i da razmotri miljenje sindikata ili savjeta radnika, ako
mu je miljenje dostavljeno prije donoenja konane odluke.
Poslodavac moe dati otkaz ugovora o radu iz razloga navedenih u stavu 1. ovog
lana u roku od 30 dana od dana saznanja za povredu radnih obaveza i za uinioca povrede.
U sluaju spora pred nadlenim sudom, poslodavac je duan da dokae postojanje
razloga za otkaz ugovora o radu.
lan 129.
U toku trajanja sudskog spora o otkazu ugovora o radu, nadleni sud moe, na zahtjev
radnika, ako ocjeni da se oito radi o nezakonitom otkazu ugovora o radu, ili ako se radi o
otkazu ugovora o radu predstavniku radnika suprotno lanu 131. ovog zakona, odluiti da se
radnik privremeno vrati na posao, do okonanja spora.
lan 130.
Ako nadleni sud utvrdi da je otkaz ugovora o radu, koji je poslodavac dao radniku,
nezakonit, naloie poslodavcu da radnika vrati na rad i rasporedi na poslove koje je obavljao
prije otkaza ugovora ili na druge poslove koji odgovaraju strunim i radnim sposobnostima
radnika, kao i da mu isplati naknadu na ime izgubljene plate i drugih primanja na koje radnik
ima pravo prema kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu.
lan 131.
Poslodavac moe otkazati ugovor o radu izabranom predstavniku radnika u savjetu
radnika ili u organima sindikata za vrijeme obavljanja njihove funkcije i jednu godinu nakon
isteka funkcije samo uz prethodnu saglasnost ministra nadlenog za poslove rada.
Izabrani predstavnici radnika u smislu stava 1. su: predsjednik savjeta radnika,
predsjednik sindikalne organizacije veinskog sindikata organizovanog kod poslodavca,
izabrani predstavnik radnika u organima veinskog sindikata organizovanog na viem nivou.
lan 132.
Poslodavac ne moe radniku da otkae ugovor o radu u smislu lana 126. stav 1.
taka 2. za vrijeme trudnoe, porodiljskog odsustva, roditeljskog odsustva i skraenog rada
radi njege djeteta.
3. Udaljenje radnika sa rada

lan 133.
Ako je radnik zateen u vrenju radnji za koje se osnovano sumnja da predstavljaju
krivino djelo ili da ugroavaju imovinu vee vrijednosti, poslodavac ga moe udaljiti s rada i
prije otkazivanja ugovora o radu.
Udaljenje radnika sa rada moe trajati najdue do tri mjeseca, u kome je roku
poslodavac duan da odlui o odgovornosti radnika ili da ga oslobodi od odgovornosti. Ako je
protiv radnika pokrenut krivini postupak, udaljenje radnika traje do okonanja krivinog
postupka, ako poslodavac drugaije ne odlui.
Za vrijeme udaljenja s rada radnik ima pravo na naknadu plate u visini od 50%
prosjene plate koju je ostvario u poslednjih est mjeseci.
4. Otkaz ugovora o radu od strane radnika
lan 134.
Radnik ima pravo da poslodavcu otkae ugovor o radu ako poslodavac izvri povredu
svojih obaveza koje proizilaze iz ugovora o radu, ako su te povrede takve prirode da se s
osnovom ne moe oekivati da radnik nastavi rad kod poslodavca, kao i u sluaju kada radnik
eli da prekine radni odnos kod poslodavca. Otkaz ugovora o radu po ovom osnovu radnik
moe dati najdalje u roku od 15 dana od dana kada je saznao da je poslodavac izvrio povredu
obaveza iz ugovora o radu.
Otkaz ugovora o radu radnik dostavlja poslodavcu u pismenom obliku, u kome je
duan da iznese razloge zbog kojih daje otkaz ugovora.
U sluaju otkaza ugovora o radu iz razloga navedenih u stavu 1. ovog lana, radnik
ima sva prava po osnovu rada kao i u sluajevima kad je poslodavac nezakonito otkazao
ugovor o radu.
5. Otkazni rok
lan 135.
Kod prestanka radnog odnosa, radnik ima pravo na otkazni rok, osim ako mu prestaje
radni odnos u sluajevima iz lana 126. stav 1. taka 1. i 4. ovog zakona.
Otkazni rok ne moe biti krai od 15 kalendarskih dana ako otkaz ugovora o radu daje
radnik, niti krai od 30 kalendarskih dana ako otkaz ugovora o radu daje poslodavac. Otkazni
rok poinje tei od dana uruenja otkaza radniku, odnosno poslodavcu.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu blie se ureuju

sluajevi i uslovi za otkazni rok, trajanje otkaznog roka i druga pitanja u vezi sa pravima i
obavezama radnika i poslodavca za vrijeme otkaznog roka.
Ako otkaz ugovora o radu daje poslodavac, aktima iz stava 2. ovog lana odreuje se
dui otkazni rok za radnike sa duim radnim staom.
lan 136.
Ako radnik, na zahtjev poslodavca, prestane da radi prije isteka propisanog otkaznog
roka, poslodavac je duan da mu isplati naknadu plate i prizna sva prava po osnovu rada kao
da je radio do isteka otkaznog roka.
Za vrijeme za koje je ostvario naknadu plate u smislu stava 1. ovog lana, radnik
nema pravo na naknadu koja se obezbjeuje nezaposlenim licima prema propisima o
zapoljavanju.
Poslodavac je duan da radniku omogui da za vrijeme otkaznog roka koristi jedan
slobodan dan u sedmici radi traenja novog zaposlenja.
6. Otkazivanje ugovora o radu sa ponudom zakljuivanja ugovora
pod izmjenjenim uslovima
lan 137.
Poslodavac moe otkazati ugovor o radu radniku uz istovremenu ponudu za
zakljuivanje ugovora o radu pod izmjenjenim uslovima.
Odredbe ovog zakona koje ureuju otkazivanje ugovora o radu od strane poslodavca
shodno se primjenjuju i na otkazivanje ugovora u smislu stava 1. ovog lana.
Ako radnik prihvati ponudu poslodavca za zakljuivanje ugovora o radu pod
izmjenjenim uslovima, zadrava pravo da kod nadlenog suda osporava doputenost takve
izmjene ugovora.
Radnik koji odbije da zakljui ugovor o radu pod izmjenjenim uslovima, ima pravo na
otpremninu, u skladu sa lanom 141. ovog zakona.
7. Program zbrinjavanja vika radnika
lan 138.
Poslodavac koji zapoljava vie od 15 radnika, a koji u periodu od tri naredna mjeseca
ima namjeru da, zbog smanjenja obima posla i drugih ekonomskih, tehnolokih i
organizacionih razloga, otkae ugovor o radu najmanje 10% od ukupnog broja zaposlenih, ali
ne manje od pet radnika, duan je da se o tome konsultuje sa savjetom radnika, ili, ako kod
poslodavca nije uspostavljen savjet radnika, sa sindikatima koji predstavljaju najmanje 10%
zaposlenih radnika.
lan 139.
U cilju sprovoenja konsultacija u smislu lana 138. ovog zakona, poslodavac je

duan da u pismenoj formi, najkasnije na 30 dana prije namjeravanog otkazivanja ugovora o
radu radnicima, obavijesti savjet radnika, odnosno sindikat, o sledeem:
- razlozima za prestanak rada radnika,
- broju i kvalifikacijama radnika kojima treba da prestane radni odnos,
- mjerama kojima bi se moglo izbjei otkazivanje ugovora o radu svim ili odreenom
broju radnika (putem rasporeivanja odreenog broja radnika na druga radna mjesta,
prekvalifikacije, skraivanja radnog vremena i dr.),
- mjerama kojima bi se omoguilo zapoljavanje radnika kod drugih poslodavaca.
lan 140.
Ako poslodavac u roku od jedne godine od dana prestanka radnog odnosa radnika u
smislu lana 138. ovog zakona namjerava da zaposli odreeni broj radnika sa istim strunim
kvalifikacijama koje imaju radnici kojima je prestao radni odnos, duan je da, prije zasnivanja
radnog odnosa sa drugim licima, ponudi zaposlenje radnicima kojima je otkazan ugovor o
radu.
8. Otpremnina
lan 141.
Radniku koji je zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a kojem radni odnos
prestaje otkazom ugovora o radu od strane poslodavca, nakon najmanje dvije godine
neprekidnog rada kod poslodavca, poslodavac je duan da isplati otpremninu, osim ako mu
radni odnos prestaje otkazom ugovora u sluajevima iz lana 126. stav 1. taka 1. i 4. ovog
zakona.
Visina otpremnine iz stava 1. ovog lana utvruje se kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu i ugovorom o radu, a zavisi od duine rada radnika kod poslodavca, i
iznosi najmanje u visini jedne treine prosjene mjesene plate radnika isplaene u poslednja
tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navrenu godinu rada kod poslodavca.
Izuzetno od stava 2. ovog lana, poslodavac i radnik se mogu sporazumjeti da se
radniku obezbjedi neki drugi vid naknade umjesto otpremnine.
Pravo na otpremninu ili novanu naknadu radnika u drugim sluajevima prestanka
radnog odnosa utvruje se kolektivnim ugovorom.
O nainu i rokovima isplate otpremnine poslodavac i radnik mogu zakljuiti poseban
sporazum.
9. Reprezentativnost sindikata
lan 142.
Sindikat se smatra reprezentativnim:

- ako je osnovan i djeluje na naelima sindikalnog organizovanja i
djelovanja;
- ako je nezavisan od dravnih organa i poslodavaca;
- ako se finansira preteno iz lanarine i drugih sopstvenih izvora;
- ako ima potreban broj lanova na osnovu pristupnica u skladu sa lanovima 143. i 144.
ovog zakona;
- ako je upisan u registar u skladu sa zakonom i drugim propisima.
lan 143.
Reprezentativnim sindikatom kod poslodavca smatra se veinski sindikat koji
ispunjava uslove iz lana 142. ovog zakona i u koji je ulanjeno ne manje od 20% zaposlenih
od ukupnog broja zaposlenih kod poslodavca.
lan 144.
Reprezentativnim sindikatom u grani ili djelatnosti smatra se veinski sindikat koji
ispunjava uslove iz lana 142. ovog zakona i u koji je ulanjeno ne manje od 20% od ukupno
zaposlenih u toj grani ili djelatnosti.
Reprezentativnim sindikatom na nivou Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika)
smatra se veinski sindikat koji ispunjava uslove iz lana 142. alineja 1., 2., 3. i 5., ovog
zakona i u koji je ulanjeno ne manje od 20% od ukupno zaposlenih u Republici, prema
podacima Republikog zavoda za statistiku.
10. Reprezentativnost udruenja poslodavaca

lan 145.
Udruenje poslodavaca smatra se reprezentativnim:
- ako je upisano u registar u skladu sa zakonom;
- ako ima potreban broj zaposlenih kod poslodavaca lanova udruenja
poslodavaca u skladu sa lanom 146. ovog zakona.
lan 146.
Reprezentativnim udruenjem poslodavaca u smislu ovog zakona smatra se
udruenje poslodavaca u koje je ulanjeno ne manje od 20% poslodavaca od ukupnog broja
poslodavaca u privrednim granama ili djelatnostima, na nivou Republike, pod uslovom da ti
poslodavci zapoljavaju ne manje od 20% zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih u
privrednim granama ili djelatnostima na nivou Republike.
11. Utvrivanje reprezentativnosti sindikata i poslodavaca.
lan 147.
Reprezentativnost sindikata kod poslodavaca utvruje poslodavac u prisustvu
predstavnika zainteresovanih sindikata u skladu sa ovim zakonom.
Sindikat moe da podnese zahtjev za utvrivanje reprezentativnosti Odboru za

utvrivanje reprezentativnosti sindikata i udruenja poslodavaca
(u daljem tekstu: Odbor):
- ako mu nije utvrena reprezentativnost u smislu stava 1. ovog lana u roku od 15
dana od dana podnoenja zahtjeva;
- ako smatra da reprezentativnost sindikata nije utvrena u skladu sa ovim zakonom.
Reprezentativnost iz stava 2. ovog lana na prijedlog Odbora utvruje ministar.
lan 148.
Reprezentativnost sindikata na nivou Republike, odnosno u grani ili djelatnosti i
reprezentativnost udruenja poslodavaca na nivou Republike, odnosno u grani ili djelatnosti,
utvruje ministar na prijedlog Odbora, u skladu sa ovim zakonom.
lan 149.
Odbor ine po tri predstavnika Vlade Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada),
reprezentativnog sindikata i reprezentativnog udruenja poslodavaca, koji se imenuju na
etiri godine.
Predstavnike Vlade imenuje Vlada na prijedlog ministra, a predstavnike sindikata i
udruenja poslodavaca imenuju reprezentativni sindikati i udruenja poslodavaca.
Administrativno strune poslove za Odbor obavlja ministarstvo nadleno za poslove
rada, koje snosi i trokove rada Odbora.
lanstvo u Odboru po pravilu e odraavati ravnopravnu zastupljenost polova.
lan 150.
Zahtjev za utvrivanje reprezentativnosti u smislu lana 147. stav 1. ovog zakona
sindikat podnosi poslodavcu.
Uz zahtjev se podnosi dokaz o ispunjavanju uslova reprezentativnosti iz lana 142.
alineja 4. i 5.
U postupku utvrivanja reprezentativnosti sindikata kod poslodavca uestvuju
predstavnici sindikata osnovanih kod poslodavca.
O zahtjevu poslodavac odluuje rjeenjem na osnovu podnesenih dokaza o

ispunjavanju uslova reprezentativnosti, u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva.
lan 151.
Zahtjev za utvrivanje reprezentativnosti u smislu lanova 144. i 146. ovog zakona
sindikat, odnosno udruenje poslodavaca, podnosi Odboru.
Uz zahtjev se podnosi dokaz o ispunjavanju uslova reprezentativnosti iz lanova 142.,

144., 145. i 146., te izjava lica ovlaenog za zastupanje sindikata, odnosno poslodavca, o
broju lanova.
Ukupan broj zaposlenih i poslodavaca na teritoriji Republike, odnosno u grani ili
djelatnosti utvruje se na osnovu podataka Republikog zavoda za statistiku, odnosno drugog
organa koji vodi odgovarajuu evidenciju.
Ukupan broj zaposlenih kod poslodavca utvruje se na osnovu potvrde poslodavca.
Poslodavac je duan da na zahtjev sindikata izda potvrdu o broju zaposlenih.
lan 152.
Postupak za utvrivanje reprezentativnosti sindikata i udruenja poslodavaca sprovodi
se u skladu sa odredbama Zakona o optem upravnom postupku (Slubeni glasnik Republike
Srpske, broj 13/02).
12. Preispitivanje utvrene reprezentativnosti
lan 153.
Sindikat, poslodavci i udruenje poslodavaca, mogu podnijeti nakon godinu dana
zahtjev za preispitivanje utvrene reprezentativnosti, ukoliko smatraju da su promjenjene
injenice na osnovu kojih je utvrena reprezentativnost.
Preispitivanje reprezentativnosti sindikata kod poslodavca, utvrene rjeenjem
poslodavca, odnosno ministra, pokree se na zahtjev poslodavca ili na zahtjev drugog
sindikata kod tog poslodavca. Zahtjev za preispitivanje moe podnijeti i granski sindikat u
koji je ulanjen sindikat kod poslodavca.
Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata na nivou Republike, grane ili
djelatnosti, moe da podnese sindikat osnovan na istom nivou sindikata ija reprezentativnost
se preispituje.
Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti udruenja poslodavaca na nivou
Republike, grane ili djelatnosti moe da podnese udruenje poslodavaca osnovano na nivou
udruenja poslodavaca ija reprezentativnost se preispituje.
lan 154.
Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata osnovanog na nivou poslodavca,
podnosi se poslodavcu kod kojeg je osnovan sindikat.
U zahtjevu se navodi naziv sindikata, broj akta o registraciji, razlozi zbog kojih se
zahtijeva preispitivanje reprezentativnosti i dokazi koji na to ukazuju.
Poslodavac je duan da u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva isti dostavi
sindikatu ija reprezentativnost se preispituje radi dokazivanja postojee reprezentativnosti u
skladu sa ovim zakonom.
Sindikat je duan da u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 3. ovog
lana dostavi poslodavcu dokaze o ispunjavanju uslova reprezentativnosti.
lan 155.
Zahtjev za preispitivanje reprezentativnosti sindikata, odnosno udruenja poslodavaca
na nivou Republike, grane ili djelatnosti podnosi se Odboru i sadri nivo osnivanja, broj akta
o registraciji i dokaze koji na to ukazuju.
Odbor je duan u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva isti dostaviti sindikatu,
odnosno udruenju poslodavaca ija reprezentativnost se preispituje radi dokazivanja
postojee reprezentativnosti u skladu sa ovim zakonom.
Sindikat, odnosno udruenje poslodavaca duni su da u roku od 30 dana od dana
prijema zahtjeva od strane Odbora dostave dokaze o ispunjavanju uslova reprezentativnosti.
O osnovanosti zahtjeva iz lana 154. i ovog lana, na prijedlog Odbora odluuje
ministar.
lan 156.
Reprezentativni sindikat i reprezentativno udruenje poslodavaca uestvuje u procesu
kolektivnog pregovaranja, socijalnom dijalogu i konsultacijama sa partnerima na nivou svog
organizovanja i djelovanja.
lan 157.
Rjeenje o reprezentativnosti i o gubitku reprezentativnosti sindikata na nivou
Republike, grane ili djelatnosti, kao i rjeenje o reprezentativnosti i o gubitku
reprezentativnosti udruenja poslodavaca objavljuje se u Slubenom glasniku Republike
Srpske .
XIII KOLEKTIVNI UGOVORI
1. Sadrina kolektivnih ugovora
lan 158.
Kolektivnim ugovorima blie se ureuju obim i nain ostvarivanja prava i obaveze iz
radnog odnosa, u skladu sa zakonom i drugim propisima, postupak kolektivnog ugovaranja,
sastav i nain rada tijela ovlaenih za mirno rjeavanje kolektivnih sporova izmeu radnika i
poslodavaca, meusobni odnosi uesnika u zakljuivanju kolektivnih ugovora i druga pitanja
od znaaja za ureivanje odnosa izmeu radnika i poslodavaca.
2. Obaveznost primjene kolektivnog ugovora

lan 159.
Kolektivni ugovor obavezan je za strane koje su neposredno uestvovale u
zakljuivanju kolektivnog ugovora ili koje su bile predstavljene u zakljuivanju kolektivnog
ugovora na osnovu njihove punomoi, kao i za one pravne subjekte koji su naknadno
pristupili kolektivnom ugovoru.
Ako ministarstvo nadleno za poslove rada ocijeni da postoji interes Republike i da je
to opravdano radi ostvarivanja ciljeva ekonomske i socijalne politike u Republici, moe
odluiti da se kolektivni ugovor, ili samo odreene odredbe toga ugovora, proire i na pravne
subjekte koji nisu uestvovali u zakljuivanju kolektivnog ugovora, niti su mu naknadno
pristupili.
Prije odluivanja o proirenju primjene kolektivnog ugovora u smislu stava 1. ovog
lana, ministarstvo e obavezno zatraiti miljenje odgovarajueg sindikata poslodavca,
odnosno poslodavaca ili udruenja poslodavaca na koje se kolektivni ugovor proiruje.
Ako ministarstvo nadleno za poslove rada opozove odluku o proirenju kolektivnog
ugovora u smislu stava 1. ovog lana, primjenie isti postupak koji vai za donoenje i
objavljivanje te odluke.
Ministarstvo nadleno za poslove rada moe, na inicijativu uesnika u zakljuivanju
kolektivnog ugovora ili kad ocijeni da je to od interesa za Republiku, odluiti da se odreeni
subjekti izuzmu od primjene kolektivnog ugovora.
3. Teritorijalno i personalno vaenje kolektivnih ugovora
lan 160.
Kolektivni ugovor se moe zakljuiti za teritoriju Republike, za odreenu grupaciju ili
granu djelatnosti i za jednog ili vie poslodavaca.
Kolektivnim ugovorom ne moe se odrediti manji obim prava od onog koji je odreen
zakonom.
Granskim kolektivnim ugovorom ne moe se odrediti manji obim prava radnika od
onog koji je odreen optim kolektivnim ugovorom, niti se pojedinanim kolektivnim
ugovorom i pravilnikom o radu moe odrediti manji obim prava radnika od onog koji je
odreen granskim kolektivnim ugovorom.
Kod zakljuivanja kolektivnog ugovora, na strani radnika moe biti sindikat koji ima
najvei broj lanova (reprezentativni sindikat), ili vie sindikata istovremeno, a na strani
poslodavca moe biti poslodavac, vie poslodavaca ili udruenje poslodavaca na
odgovarajuem nivou organizovanja.
lan 161.
Uesnici u zakljuivanju kolektivnog ugovora na nivou Republike, kojim se utvruju
osnovi za blie ureivanje prava i obaveza radnika po osnovu rada, su:
- Vlada Republike Srpske,

- asocijacija sindikata organizovana na nivou Republike koja okuplja najvei broj
lanova sindikata (u daljem tekstu: veinski sindikat),
- udruenje poslodavaca organizovano na nivou Republike iji poslodavci
zapoljavaju najvei broj radnika (u daljem tekstu: veinsko udruenje poslodavaca).
Veinski sindikat i veinsko udruenje poslodavaca duni su da prije zakljuivanja
kolektivnog ugovora iz stava 1. ovog lana obezbijede saglasnost svih sindikata, odnosno
svih udruenja poslodavaca organizovanih na nivou Republike koji okupljaju najmanje 10%
lanova sindikata, odnosno najmanje 10% zaposlenih radnika u Republici.
Uesnici u zakljuivanju kolektivnog ugovora na nivou grupacije ili grane djelatnosti,
kad ocijene da je to potrebno radi ostvarivanja zajednikih ciljeva u oblasti ekonomske i
socijalne politike u Republici, mogu odluiti da u zakljuivanju kolektivnog ugovora
uestvuje i ministarstvo nadleno za poslove rada.
lan 162.
Ako je u pregovaranju o zakljuivanju kolektivnog ugovora uestvovalo vie
sindikata ili vie poslodavaca, o zakljuivanju kolektivnog ugovora mogu odluivati samo oni
sindikati, odnosno poslodavci koji za to imaju punomo od strane svakog pojedinog sindikata,
odnosno poslodavca, u skladu sa njihovim statutima.
Ako uesnici u zakljuivanju kolektivnog ugovora na nivou grupacije ili grane
djelatnosti to smatraju potrebnim i opravdanim, mogu zatraiti da u zakljuivanju kolektivnog
ugovora kojim se na zajednikim osnovama ureuju prava i obaveze radnika i poslodavaca
uestvuje i Vlada Republike ili drugi odgovarajui dravni organ.
Izmjene i dopune kolektivnog ugovora vre se na isti nain i po istom postupku koji
vai za njegovo zakljuivanje.
4. Forma i vremensko vaenje kolektivnih ugovora
lan 163.
Kolektivni ugovor zakljuuje se u pismenom obliku.
Kolektivni ugovor moe se zakljuiti na neodreeno ili odreeno vrijeme. Ako u
kolektivnom ugovoru nije naznaeno vrijeme trajanja, smatrae se da je zakljuen na
neodreeno vrijeme.
Svaka strana u zakljuivanju kolektivnog ugovora moe otkazati kolektivni ugovor.
Ako kolektivnim ugovorom nije drugaije odreeno, otkazni rok ne moe biti krai od 30
dana.
5. Javno objavljivanje kolektivnih ugovora
lan 164.
Kolektivni ugovor zakljuen za teritoriju Republike, granski kolektivni ugovori i

odluka ministarstva nadlenog za poslove rada o proirenju primjene kolektivnog ugovora iz
lana 159. ovog zakona, objavljuje se u Slubenom glasniku Republike Srpske.
Kolektivni ugovori iz stava 1. ovog lana upisuju se u registar koji propisuje i vodi
ministarstvo nadleno za poslove rada.
Pojedinani kolektivni ugovori objavljuju se na nain kako se dogovore uesnici u
zakljuivanju tih ugovora.
6. Rjeavanje sporova
lan 165.
U sluaju spora u zakljuivanju i primjeni kolektivnog ugovora, njegovog otkazivanja
od strane jednog ili vie uesnika u njegovom zakljuivanju, kao i potrebe za njegovom
izmjenom ili dopunom, uesnici u zakljuivanju kolektivnog ugovora sporazumno rjeavaju
sporno pitanje, a ako do toga ne doe, spor se iznosi pred mirovno vijee.
Mirovno vijee iz stava 1. ovog lana sastoji se od tri lana, od kojih po jednog lana
imenuju ministarstvo nadleno za poslove rada, veinski sindikat organizovan na nivou
Republike i asocijacija poslodavaca koja okuplja veinu poslodavaca na teritoriji Republike.
lan 166.
Ako strane u sporu prihvate usaglaen prijedlog mirovnog vijea o spornom pitanju u
vezi sa primjenom kolektivnog ugovora, prijedlog ima pravnu snagu i obavezuje uesnike o
zakljuivanju kolektivnog ugovora.
Ako mirovno vijee ne postigne saglasnost o prijedlogu za rjeenje spornog pitanja,
ili ako strane u sporu ne prihvate usaglaen prijedlog mirovnog vijea, smatrae se da mirenje
nije uspjelo.
Ministarstvo nadleno za poslove rada propisuje pravila o postupku pred mirovnim
vijeem.
lan 167.
Uesnici u zakljuivanju kolektivnog ugovora mogu sporno pitanje povjeriti arbitrai.
Sastav arbitrae, njena ovlaenja i nain rada i odluivanja ureuju se kolektivnim
ugovorom ili posebnim sporazumom strana u sporu.
lan 168.
Arbitraa odluuje u okviru predmeta spora, a u skladu sa zakonom i kolektivnim
ugovorom.
Arbitraa je duna da svoju odluku obrazloi.
Odluka arbitrae o spornom pitanju je konana i protiv iste nije doputena alba.
lan 169.
Uesnici u zakljuivanju kolektivnog ugovora mogu pred nadlenim sudom ostvarivati
zatitu svojih prava koja proizilaze iz kolektivnog ugovora, osim onih pitanja u kojima, u
skladu sa lanom 167. ovog zakona, postoji konana odluka arbitrae.
XIV POSEBNE ODREDBE
1. Ekonomsko-socijalni savjet
lan 170.
Radi podsticanja kolektivnog dogovaranja i usklaivanja interesa radnika i
poslodavaca sa ciljevima i mjerama ekonomske i socijalne politike u Republici, osniva se
Ekonomsko-socijalni savjet.
Ekonomsko-socijalni savjet sastoji se od devet lanova, od kojih po tri lana imenuje
Vlada Republike, sindikat koji okuplja najvei broj lanova u Republici i asocijacija
poslodavaca koja okuplja najvei broj poslodavaca u Republici.
Kolektivnim ugovorom blie se ureuje nain imenovanja lanova Ekonomskosocijalnog savjeta i njegova ovlaenja.
Ekonomsko-socijalni savjet donosti pravila o svom radu.
2. Ostvarivanje prava na trajk
lan 171.
Radnik ostvaruje pravo na trajk u skladu sa odredbama vaeeg Zakona o trajku.
3. Mirovanje prava iz radnog odnosa
lan 172.
Radniku koji je zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, prava i obaveze iz
radnog odnosa za vrijeme sluenja vojnog roka miruju.
Radniku koji je zakljuio ugovor o radu na neodreeno vrijeme, prava i obaveze iz
radnog odnosa miruju za vrijeme obavljanja javne funkcije u dravnom organu ili
organizaciji, javnoj slubi, sindikatu ili politikoj organizaciji.
lan 173.
Javnom funkcijom u smislu lana 172. stav 2. ovog lana smatra se reizborna funkcija
na koju je radnik neposredno izabran od strane graana ili na koju je imenovan ili postavljen
od strane nadlenog organa Republike, grada ili optine, ako tu funkciju obavlja profesionalno
i za istu ostvaruje platu.
lan 174.
Radnik kome su prava i obaveze po osnovu sluenja vojnog roka mirovala, moe da
se, u roku od 30 dana od dana odsluenja vojnog roka, vrati na rad kod poslodavca na svoj
raniji ili drugi odgovarajui posao.
Mirovanje prava i obaveza po osnovu vrenja reizborne javne funkcije moe trajati
najdue dva mandata, nakon ega radnik moe da se vrati na rad kod poslodavca na svoj raniji
ili drugi odgovarajui posao.
Ako poslodavac, zbog ekonomskih razloga, promjenjene organizacije i tehnologije
rada i poslovanja, radnika iz stavova 1. i 2. ovog lana ne moe vratiti na raniji ili na drugi
odgovarajui posao, otkazuje ugovor o radu radnika, sa pravom radnika na otpremninu, u
skladu sa lanom 141. ovog zakona.
4. Radna knjiica
lan 175.
Radnik mora posjedovati radnu knjiicu.
Radna knjiica je javna isprava kojom se dokazuje sta osiguranja i drugi vidovi
penzijskog staa radnika.
lan 176.
Obrazac radne knjiice propisuje ministarstvo nadleno za poslove rada.
Radnu knjiicu izdaje nadleni optinski organ uprave.
lan 177.
Za vrijeme radnog odnosa radnika, radna knjiica se nalazi na uvanju kod
poslodavca, o emu poslodavac radniku izdaje potvrdu.
Na zahtjev radnika, poslodavac je duan da radniku, uz potvrdu vrati radnu knjiicu.
lan 178.
Prilikom prestanka radnog odnosa radnika, poslodavac je duan da u radnu knjiicu
upie vrijeme koje je radnik proveo u radnom odnosu i da to ovjeri svojim potpisom i
peatom, i da mu preda radnu knjiicu, uz potvrdu.
Poslodavac ne moe zadrati radnu knjiicu radnika ni u sluaju ako prema radniku
ima bilo kakvo potraivanje, niti moe u radnu knjiicu upisivati bilo kakve druge podatke
osim vremena koje je radnik proveo u radnom odnosu kod njega.
5. Nadzor nad primjenom propisa
lan 179.
Nadzor nad primjenom odredaba ovog zakona, propisa donesenih na osnovu ovog
zakona, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu, vri inspekcija rada, u skladu sa zakonom.
XV KAZNENE ODREDBE
lan 180.
Novanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 konvertibilnih maraka kaznie se za
prekraj poslodavac :
1. ako ne obezbjedi ravnopravnost radnika na radu, kao i ravnopravnost nezaposlenih
lica koja konkuriu na zaposlenje (lan 5. ovog zakona);
2. ako onemoguava ili ometa organizovanje sindikata (lan 8. stav 1. ovog zakona);
3. ako ne donese i ne objavi pravilnik o radnim odnosima u smislu lanova 11. i 12.
ovog zakona;
4. ako radniku odredi manji obim prava, suprotno lanu 13. ovog zakona;
5. ako kod zakljuivanja i primjene ugovora o radu postupi suprotno lanovima 14. do
23. ovog zakona;
6. ako pripravniku ne obezbjedi uslove propisane u lanu 29. stav 2. ovog zakona;
7. ako pripravniku volonteru ne obezbjedi minimum prava propisanih u lanu 31.
ovog zakona;
8. ako zakljui ugovor suprotno lanu 34. ovog zakona;
9. ako radniku odredi due puno radno vrijeme od radnog vremena propisanog lanom
40. stav 1. ovog zakona;
10. ako ne izvri raspored radnog vremena radnika i ne vodi evidenciju o dnevnoj
prisutnosti radnika na radu u smislu lana 40. stav 3. ovog zakona;
11. ako radniku odredi da radi prekovremeno due od vremena propisanog u
lanovima 44. i 45. ovog zakona;
12. ako odredi da radi prekovremeno radnik iz lana 47. ovog zakona;
13. ako izvri preraspodjelu radnog vremena suprotno lanu 49. ovog zakona;
14. ako eni odredi da radi nou suprotno lanu 52. ovog zakona;
15. ako radniku ne omogui da koristi dnevni odmor (lan 54. ovog zakona);
16. ako radniku ne omogui da koristi sedmini odmor (lan 56. ovog zakona);
17. ako radniku ne omogui da koristi godinji odmor (lan 63. ovog zakona);
18. ako radniku ne omogui korienje plaenog odsustva u sluajevima iz lana 66.
ovog zakona;
19. ako radniku ne omogui da koristi neplaeno odsustvo u sluajevima iz lana 67.
ovog zakona;
20. ako radniku ne omogui da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima
o zatiti na radu, u smislu lanova 68. i 69. ovog zakona;
21. ako, prije otpoinjanja rada radnika, ne provjeri njegovu osposobljenost za
rukovanje i korienje sredstava rada i sredstava zatite na radu (lan 69. ovog zakona);
22. ako naredi, dopusti ili omogui da maloljetni radnik obavlja poslove na kojima mu
je zabranjen rad u smislu lana 75. ovog zakona;
23. ako zaposlenu enu rasporedi na rad u podzemni dio rudnika, suprotno lanu 76.
ovog zakona;
24. ako prema trudnoj zaposlenoj eni ili porodilji postupi suprotno lanu 77. ovog
zakona;
25. ako zaposlenoj eni ne omogui raspored ili naknadu plate u smislu lana 78. ovog
zakona;
26. ako drugim ovlaenim licima ne omogui ostvarivanje prava u vezi sa zatitom
djeteta (lanovi 81. i 85. ovog zakona);
27. ako radniku ne omogui korienje skraenog radnog vremena u smislu lanova
82. i 83. stav 1. ovog zakona;
28. ako bolesnom ili invalidnom radniku ne omogui korienje prava propisanih
lanova 86. do 88. ovog zakona;
29. ako radniku uskrati ili smanji platu ili naknadu plate koja mu pripada po zakonu,
kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu, ili ih ne isplati u propisanim
rokovima (lanovi 90. do 96. ovog zakona);
30. ako onemoguava ili ometa uspostavljanje i rad savjeta radnika (lan 123. ovog
zakona);
31. ako zadri radnika na radu nakon prestanka ugovora o radu u smislu lana 125.
stav 1. taka 4. ovog zakona;
32. ako u postupku utvrivanja disciplinske odgovornosti radniku ne omogui
odbranu, u smislu lana 128. stav 1. ovog zakona;
33. ako otkae ugovor o radu izabranom predstavniku radnika suprotno lanu 131.
ovog zakona;
34. ako radniku za vrijeme otkaznog roka ne omogui da radi ili mu ne isplati naknadu
plate, ili da radniku onemogui da koristi jedan slobodan dan sedmino radi traenja novog
zaposlenja (lan 136. ovog zakona);
35. ako otkae ugovor o radu radnicima suprotno lanovima 138. i 139. ovog zakona;
36. ako ne ponudi zaposlenje radniku po pravu prvenstva u smislu lana 140. ovog
zakona;
37. ako radniku ne obezbjedi pravo na otpremninu u smislu lana 141. ovog zakona;
38. ako radniku ne omogui vraanje na rad nakon isteka mirovanja prava iz radnog
odnosa ili mu ne prizna pravo na otpremninu u smislu lana 174. stav 3. ovog zakona;
39. ako odbije da radniku vrati radnu knjiicu i da u radnu knjiicu upie radni sta
(lan 177. stav 2. i lan 178. ovog zakona);
40. ako ne donese i ne objavi pravilnik o radu na nain i u roku propisanom u lanu
192. stav 1. ovog zakona;
41. ako radniku ne ponudi zakljuivanje ugovora o radu u smislu lana 193. stav 1.
ovog zakona, ili ako mu ne prizna otkazni rok i ne isplati otpremninu u smislu lana 194.
ovog zakona.
Novanom kaznom u iznosu od 2.000 do 15.000 konvertibilnih maraka kaznie se za
prekraj poslodavac :
1. ako maloljetnom radniku odredi da radi nou, suprotno lanu 51. ovog zakona;
2. ako njegovom krivicom doe do nesree na poslu u smislu lanova 70. i 71. ovog
zakona;
3. ako sa radnikom primljenim na rad ne zakljui ugovor o radu ili ako radnika
primljenog na rad ne prijavi na osiguranje u smislu lana 74. ovog zakona;
4. ako ne omogui zaposlenoj eni da koristi prava u vezi sa trudnoom, poroajem i
materinstvom, u smislu lanova 79., 80., 82., 83. i 84. ovog zakona;
5. ako u odreenom roku ne obustavi od izvrenja odreeni akt ili radnju po nalogu
inspektora rada (lan 120. stav 2. ovog zakona);
6. ako ne izvri odluku suda o privremenom vraanju radnika na posao u smislu lana
129. ovog zakona;
7. ako ne izvri pravosnanu odluku suda u smislu lana 130. ovog zakona.
Inspektor rada, kada u vrenju inspekcijskog nadzora utvrdi da je poslodavac uinio
prekraj iz stava 2. taka 3. ovog lana izrei e, mjeru zabrane rada dok se ne zavri postupak
po prijavi za prekraj.
Poslodavac koji ponovi prekraj iz stavova 1. i 2. ovog lana kaznie se novanom

kaznom najmanje u iznosu od 5.000 konvertibilnih maraka.
Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se odgovorno lice kod poslodavca
novanom kaznom u iznosu od 100 do 500 konvertibilnih maraka, a za prekraj iz stava 2.
ovog lana novanom kaznom u iznosu od 200 do 1.000 konvertibilnih maraka.
Ako je prekraj iz stava 1. ovog lana uinjen prema maloljetnom licu, eni u vezi sa
trudnoom, poroajem i materinstvom, ili prema invalidnom radniku, novana kazna za
pravno lice ne moe biti manja od 3.000 konvertibilnih maraka, a za odgovorno lice od 500
konvertibilnih maraka.
Novanom kaznom u iznosu od 50 konvertibilnih maraka kaznie se za prekraj lice
zateeno na radu kod poslodavca koje odbije da na zahtjev inspektora rada prui podatke o
svom identitetu.
XVI PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 181.
Odredbe lana 141. ovog zakona o pravu radnika na otpremninu shodno e se
primjeniti i na radnike koji se, na dan stupanja na snagu ovog zakona, zateknu na ekanju, na
koje su upueni u skladu sa lanom 64. Zakona o radnim odnosima (Slubeni glasnik
Republike Srpske, br. 25/93, 14/94, 15/96, 21/96, 3/97 i 10/98), ukoliko ih poslodavac, u
roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, ne pozove na rad.
Otpremnina iz stava 1. ovog lana moe iznositi najvie u visini etiri prosjene
mjesene plate ostvarene u Republici Srpskoj u poslednja tri mjeseca prije mjeseca u kome
radniku prestaje radni odnos.
Radniku iz stava 1. ovog lana prestaje radni odnos istekom tri mjeseca od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
lan 182.
Radnik koji se na dan 31. decembra 1991. godine nalazio u radnom odnosu kod
poslodavca ije je sjedite bilo na sadanjoj teritoriji Republike Srpske, a koji smatra da mu je
radni odnos nezakonito prestao kod tog poslodavca poev od tog datuma pa do dana stupanja
na snagu ovog zakona, ima pravo da u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog
zakona podnese zahtjev za ostvarivanje prava na otpremninu. Zahtjev se podnosi ministarstvu
nadlenom za poslove rada, u pismenom obliku (lino ili preporuenom potom).
Pravo na podnoenje zahtjeva u smislu stava 1. ovog lana nemaju lica:
- koja su ostvarila pravo na naknadu za otkazni rok ili na naknadu za vrijeme ekanja
na posao u smislu lanova 54. i 64. Zakona o radnim odnosima (Slubeni glasnik Republike
Srpske, br. 25/93, 14/94, 15/96, 21/96, 3/97 i 10/98);
- koja su vodila radni spor pred nadlenim sudom protiv odluke o prestanku radnog
odnosa, ako je spor okonan pravosnanom sudskom odlukom.
lan 183.
Visina otpremnine iz lana 182. stav 1. ovog zakona zavisi od duine radnog staa
radnika kod poslodavca, i iznosi:
- za radni sta do pet godina u visini 1,33 prosjene plate u Republici u posljednja tri
mjeseca prije mjeseca u kome se radniku priznaje pravo na otpremninu, prema podacima
Republikog zavoda za statistiku;
- za radni sta od 5 do 10 godina u visini 2,00 prosjene plate iz alineje 1. ovog
lana;
- za radni sta od 10 do 20 godina u visini 2,66 plate iz alineje 1. ovog lana;
- za radni sta preko 20 godina u visini 3,00 prosjene plate iz alineje 1. ovog lana.
lan 184.
Otpremnina iz lana 183. ovog zakona isplauje se radniku na teret fonda formiranog
za ovu svrhu iz sredstava obezbjeenih od prodaje dravnog kapitala i drugih izvora, u skladu
sa zakonom.
lan 185.
O zahtjevu za ostvarivanje prava na otpremninu odluuje komisija koju obrazuje
ministar nadlean za poslove rada (u daljem tekstu: komisija).
Komisija se sastoji od predsjednika i etiri lana.
Predsjednik i lanovi komisije imenuju se iz reda pravnih strunjaka koji imaju
iskustvo u primjeni propisa o radnim odnosima i koji ne vre nikakve politike niti dravne
funkcije u Republici, Federaciji Bosne i Hercegovine i zajednikim organima Bosne i
Hercegovine.
lan 186.
Ako je radnik pokrenuo radni spor pred nadlenim sudom radi ostvarivanja prava iz
lana 182. stav 1. ovog zakona koji nije okonan do dana stupanja na snagu ovog zakona, sud
e obustaviti postupak i predmet ustupiti komisiji.
Ako je radnik pokrenuo postupak za ostvarivanje prava iz lana 182. stav 1. ovog
zakona kod inspekcije rada koji nije okonan do dana stupanja na snagu ovog zakona,
inspekcija rada e obustaviti postupak s danom stupanja na snagu ovog zakona i predmet
ustupiti komisiji.
lan 187.
Komisija je nezavisna i samostalna u svom radu.
Komisija odluuje veinom glasova ukupnog broja lanova.
lan 188.
Protiv rjeenja komisije radnik ima pravo albe ministru nadlenom za poslove rada u
roku od 15 dana od dana dostavljanja rjeenja.
lan 189.
U postupku rjeavanja o zahtjevu za ostvarivanje prava na otpremninu, komisija moe
traiti sve neophodne podatke i informacije od radnika i poslodavaca o radu radnika, uzimati
izjave od fizikih lica, vriti uvid u poslovne knjige i evidencije poslodavaca i preduzimati
druge radnje koje su neophodne za utvrivanje injenikog stanja i prava radnika na
otpremninu.
U cilju to potpunijeg utvrivanja injeninog stanja, komisija moe, na osnovu
punomoi predsjednika komisije, angaovati radnike ministarstva nadlenog za poslove rada,
koji e vriti uvid u odgovarajuu dokumentaciju i poslovne knjige poslodavca i o utvrenom
stanju obavjestiti komisiju.
Trokovi rada komisije padaju na teret ministarstva nadlenog za poslove rada.
lan 190.
Ministarstvo nadleno za poslove rada donijee blie propise predviene ovim
zakonom u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, ili e, u istom roku,
izvriti odgovarajue izmjene i dopune odgovarajuih propisa koji su bili na snazi na dan
stupanja na snagu ovog zakona.
Propise iz lanova 38. i 89. ovog zakona donijee ministar u roku od tri mjeseca od
dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 191.
Uesnici u zakljuivanju kolektivnih ugovora iz lanova 160. i 161. ovog zakona e, u
roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, pristupiti pregovaranju radi
zakljuivanja kolektivnih ugovora u skladu sa odredbama ovog zakona.
Do zakljuivanja kolektivnih ugovora u skladu sa odredbama ovog zakona,
primjenjivae se postojei kolektivni ugovori.
Svaka strana u zakljuivanju kolektivnog ugovora se moe odrei kolektivnog
ugovora u skladu sa lanom 163. stav 3. ovog zakona u bilo koje vrijeme po isteku roka iz
stava 1. ovog lana.
lan 192.
Poslodavac koji ima u radnom odnosu vie od 15 stalno zaposlenih radnika duan je
da, u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, donese i na prikladan
nain objavi pravilnik o radu, kojim se blie ureuje organizacija rada, plate i druga prava i
obaveze po osnovu rada, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.
Do donoenja pravilnika o radu iz stava 1. ovog lana, kod ostvarivanja prava i
obaveza radnika neposredno e se primjenjivati odredbe ovog zakona, kao i kolektivnih
ugovora i optih akata poslodavca koji su bili na snazi na dan stupanja na snagu ovog zakona.
lan 193.
Poslodavac je duan da u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona
ponudi zaposlenim radnicima zakljuivanje Ugovora o radu u skladu sa ovim zakonom,
kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Ugovor iz stava 1. ovog lana ne moe biti nepovoljniji u pogledu vremena njegovog
trajanja u odnosu na vrijeme na koje je bio zasnovan radni odnos izmeu radnika i poslodavca
prije zakljuivanja ugovora.
Ministarstvo nadleno za poslove rada moe, na zahtjev poslodavca kod koga nije
okonan postupak privatizacije dravnog kapitala, rok iz stava 1. ovog lana produiti najvie
jo za tri mjeseca.
lan 194.
Ako radnik odbije ponudu za zakljuivanje ugovora o radu, u smislu lana 193. stav
1. ovog zakona, moe poslodavcu podnijeti prigovor za zatitu prava.
Ako poslodavac odbije zahtjev radnika za zatitu prava, prestaje mu radni odnos
istekom roka od 30 dana od dana ponude poslodavca za zakljuivanje ugovora o radu.
Radnik kome prestane radni odnos u smislu stava 1. ovog lana ima pravo na otkazni
rok i na otpremninu, u skladu sa lanovima 134. do 136. i lanom 141. ovog zakona.
Radnik koji smatra da ponuda poslodavca za zakljuivanje ugovora o radu nije u
skladu sa ovim zakonom, moe da u roku od 15 dana od dana odbijanja ponude poslodavca
pokrene postupak za zatitu prava kod nadlenog suda.
lan 195.
Postupci za ostvarivanje i zatitu prava radnika koji su zapoeti prije stupanja na
snagu ovog zakona, okonae se prema propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu
ovog zakona, osim kod ostvarivanja i zatite prava iz lana 182. stav 1. i lana 183. ovog
zakona.
Ministar nadlean za poslove rada donijee blie uputstvo za primjenu lana 182. stav
1. i lana 183. ovog zakona.
lan 196.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o radnim odnosima
(Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 25/93, 14/94, 15/96, 21/96, 3/97 i 10/98).
lan 197.
Reprezentativnost sindikata i udruenja poslodavaca na nivou Republike, nakon
stupanja na snagu ovog zakona utvrdie posebna komisija, sastavljena od po tri predstavnika
Vlade, sindikata i udruenja poslodavaca organizovanih na nivou Republike, koju imenuje
Vlada na prijedlog Ekonomsko-socijalnog savjeta.
lan 198.
Ovaj zakon stupio je na snagu 16. novembra 2000. godine, odnosno 20. novembra
2000. godine, 13. avgusta 2002. godine, 07. juna 2003. godine, 21. avgusta 2003. i 30. marta
2007. godine.

Zakon o Rad Rs

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Rad Rs

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Na osnovu lana 53. alineja 8.

Poslovnika Narodne Skuptine Republike Srpske

zakljuivanju poslodavac neposredno uestvovao, ili je ovlastio drugog poslodavca da to uini

6. Upuivanje radnika na rad u stranu zemlju

11. Prenos ugovora o radu na novog poslodavca

12. Obavljanje povremenih i privremenih poslova

13. Obavljanje poslova van prostorija poslodavca

radnik obavlja sam ili sa lanovima svoje ue

14. Obavljanje poslova kunog pomonog osoblja

2. Nepuno radno vrijeme

Poslodavac moe s radnikom zakljuiti ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom.

Izuzetno, radnicima iz stava 1. alineja 2. i 3. ovog lana moe se odobriti da rade

Radnik ima pravo na naknadu plate za vrijeme odsustvovanja s rada u sluajevima

Radnik je duan da se na radu pridrava obaveza propisanih zakonom, kolektivnim

2. Naknada materijalne tete

- uspostavljanja specijalnih mjera radi postizanja jednakosti i ravnopravnosti polova i

XII PRESTANAK RADNOG ODNOSA

3. Udaljenje radnika sa rada

Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu blie se ureuju

U cilju sprovoenja konsultacija u smislu lana 138. ovog zakona, poslodavac je

Sindikat se smatra reprezentativnim:

10. Reprezentativnost udruenja poslodavaca

Sindikat moe da podnese zahtjev za utvrivanje reprezentativnosti Odboru za

O zahtjevu poslodavac odluuje rjeenjem na osnovu podnesenih dokaza o

Uz zahtjev se podnosi dokaz o ispunjavanju uslova reprezentativnosti iz lanova 142.,

2. Obaveznost primjene kolektivnog ugovora

- Vlada Republike Srpske,

Kolektivni ugovor zakljuen za teritoriju Republike, granski kolektivni ugovori i

Poslodavac koji ponovi prekraj iz stavova 1. i 2. ovog lana kaznie se novanom

You might also like