Professional Documents
Culture Documents
Aleksandar Dakić - Tajne Ribolova 2
Aleksandar Dakić - Tajne Ribolova 2
priredio
Aleksandar Daki
u Vrcu
novembra 2002.
Naznaka itaocu:
Materijal objavljen u knjizi Tajne ribolova podlee copyright-u i nesme se reprodukovati u bilo
kojoj formi bez posebnog pismenog odobrenja izdatog od strane autora.
Adresa za kontakte:
Aleksandar Daki
Svetosavski Trg 6/b
26300 Vrac
tel: 013/821-641
e-mail: quercus@hemo.net
Internet: http://users.hemo.net/quercus
Uvod 3
Moderan
aranski ribolov
Pribor
6 Ribolovne tehnike
Ribolovne tehnike 7
8 Ribolovne tehnike
Preporuka je da uzimate hemijski otrene udice kao i udice sa mikro jezikom ili bez njega, jer manje povreuju ribu. Stare klasine aranske
udice kratkog vrata i velikog raspona dobre su u sluaju da na nju direktno kaite kukuruz ili valjak, meutim ukoliko pecate "na dlaku", ipak su
bolje u e udice, koje riba lake proguta uz mamac na dlaci.
Boja udice mo e biti crna, srebrna, zlatna ili crvena. Imajte na
umu da ribe ne razlikuju boju, ali razlikuju sjajnost materijala. Uobiajeno
je da se uparuje boja udice sa bojom mamca. U uslovima nonog
pecanja, kao i kada se peca na veim dubinama, boja udice i mamca je
potpuno irelevantna.
Indikatori trzaja
Indikatori trzaja su savremena pomagala, koja omoguavaju pecarou
da pravovremeno uoi trenutak kada riba uzima mamac kako bi adekvatno kontrirao. aranski ribolov je specifian po tome, to je broj ugriza
u jedinici vremena relativno mali (mnogo manji nego pri ribolovu bele
ribe), pa je neprekidno posmatranje vrha tapa izuzetno zamorno. Za tu
svrhu konstruisani su specijalni elektronski indikatori trzaja, koji reaguju
zvunim i svetlosnim efektom na izvlaenje najlona od strane ribe sa
pulne. Kod boljih modela mogue je menjati uestanost zvunog signala, kako bi se lake razlikovao trzaj ukoliko se peca na veem broju
tapova. Svetlosni indikatori se obino izrauju sa LED diodama koje
imaju le kola to im omoguava da jednom upaljena dioda svetli i
nakon prestanka izvlaenja najlona. Svetlosni signali su izuzetno korisni
u sluaju nonog ribolova. U ranijem izlaganju, reeno je da mainica
treba da ima "Baitrunner", kako riba ne bi osetila otpor prilikom uzimanja mamca. Svaki drugi indikator trzaja, sem elektronski, bi pru io dodatni otpor ribi, to je u ovom sluaju nepo eljno.
Neki elektronski indikatori imaju mogunost podeavanja
osetljivosti, to eliminie pojavu la nih bipova prouzrokovanih tokom
vode ili vetrom.
Njavea mana elektronskih indikatora trzaja je to je indikacija
trzaja u sluaju da riba nakon uzimanja mamca krene ka tapu slaba ili
nikakva. Naime, u tom sluaju nee doi do izvlaenja najlona, ve do
njegovog labavljenja i oputanja. U tom sluaju elektronski indikator
Ribolovne tehnike 9
najee ni ne reaguje. Da bi se ovo eliminisalo, potrebno je najlon stalno dr ati blago zategnutim, to je mogue ako se koristi kombinacija
elektronskog indikatora i indikatora koji se kae na najlon.
Umesto elektronskih indikatora ili u sprezi sa njima mogue je,
dakle, koristiti i druge tipove pomagala, kao to su razni indikatori iz
kune radinosti, indikatori koji se kae na najlon (majmuni), indikatori na
vrhu tapa (quivertip, swingertip i springtip).
Prake
Da bi se precizno prihranilo mesto ribolova, ukoliko se peca na veoj
udaljenosti danas se koristi vei broj razliitih naprava.
Praka je najklasinije i najstarije pomagalo. Dobra je za krupne
komade primame, ali se njom teko precizno na veoj udaljenosti baca
sitnija granularna primama, zbog velikog rasipanja. Mo e biti prilino
efikasna na manjim udaljenostima.
Specijalno dizajnirani tapovi za bacanje granulirane primame
(kao Cobra), su se pokazali odlinim za primamljivanje na veim udaljenostima. Esecijalno je da primama bude pravilnog kru nog oblika.
Najzad, na vodama na kojima je to dozvoljeno, primamljivanje
dalekog mesta mo e se vriti iz amca. Moderna tehnika omoguava
izgradnju malih (do 50 cm dugih) amaca sa daljinskim upravljanjem.
Ovakav brodi se mo e dovesti do eljenog mesta na kojem se brodi
automatski istovari i nakon toga vrati na obalu.
Dr ai za tapove (pod-ovi)
Zbog specifinog polo aja tapova prilikom ribolova, (paralelni sa
zemljitem ili blago nagnuti unapred), kontruisani su specijalni dr ai za
vei broj tapova. Obino dr e 3 do 4 tapa. Ovi dr ai tapova (engl.
Rod-tap, pod-dr a) omoguavaju da se na njih postave i elektronski
indikatori trzaja.
PVA - polivinil alkohol - vlakno
Polivinil alkohol ima osobinu da se, ako se od njega izradi vlakno, ono
se za oko 30 sekundi potpuno rastopi u vodi. Ova njegova osobina je
nala primenu u modernom aranskom ribolovu. Naime, sada je mogue
10 Ribolovne tehnike
na kratak komad PVA vlakna nanizati eljeni broj komada zrnaste hrane
koju elimo da koristima kao primamu. Ovako nanizane partikle,
prive emo za glavni najlon blizu udice. Nakon zabacivanja, PVA e se
otopiti i partikli e ostati slobodni, pored udice kao primama. U skorije
vreme, pored PVA vlakna, mo e se kupiti i PVA vreica, u koju je mogue
ubaciti vei broj sitnih partikala, ali i sve druge tipove primama.
Anti-tangle
Specifian nain vezivanja - sistem, koji omoguava da se na velike
daljine zabaci mamac, a pri tom ne doe do mrenja sistema. Sa antitangle, helikopter i ostalim sistemima upoznajte se u odeljku "Ribolovni
sistemi" u ovoj knjizi.
Ampule za nono pecanje
Ovo se veoma korisni dodaci u vidu kratke plastine ampule ispunjene
dvema tenostima. Ampule mogu biti razliitih prenika, mada su najuobiajniji 1,5mm , 2mm i 3mm. Da bi se aktivirala potrebno je par puta
blago prelomiti ampulu da bi dolo do meanja tenosti, nakon ega
ona poinje da sija. Uobiajene su fluorescentno crvene i uto-zelene
boje. Jednom prelomljena ampula sija maksimalno 12 sati i nakon
upotrebe se baca. Obino se montira na vrh tapa kod dubinskog
ribolova, odnosno na vrh plovka umesto antene kod lova sa plovkom. U
nekim primenama, mo e se montirati i na varalicu koja se vue nou kroz
vodu. Kako aran vrlo esto radi i nou, ove ampule su izuzetno korisno
pomagalo.
Dodaci mamcima i primami
U knjizi "Tajne ribolova 1" detaljno su data uputstva i objanjenja za veliki broj primama i mamaca koje se koriste u ribolovu arana, gde je dato
preko 40 proverenih recepata za boilije. Desetak recepata za boile dato
je i u ovoj knjizi u delu o sistemima koji su namenjeni modernom aranskom ribolovu. Ovde u se osvrnuti samo na one materije koje su specifine za moderan aranski takmiarski ribolov, a nisu detaljno objanjenje u prethodnoj knjizi.
Atraktori - su generalno gledano, materije koje privlae ribe. U
Ribolovne tehnike 11
12 Ribolovne tehnike
Ribolovne tehnike 13
Vetina
Kao kruna cele vetine, potrebno je savladati tehniku modernog aranskog ribolova. Tehnika pecanja se zasniva na poznavanju tehnike primamljivanja, tehnike izrade i postavljanja mamaca i tehnike plasiranja
mamca i izvlaenja zakaene ribe. Veliki broj arand ija potuje svoj ulov
i prilikom izvlaenja posebnu pa nju poklanja brizi da se riba ne povredi, kako bi nakon merenja i slikanja, mogla da se vrati u vodu bez posledica. Ovaj postupak naziva se tehnikom uhvati i pusti i o njoj e biti vie
rei na kraju ovog poglavlja.
Tehnika primamljivanja
Tehnika primamljivanja arana mo e biti loosefeeding ili grounbaiting.
Kada se ka e loosefeeding, podrazumeva se rasipanje zrnaste primame
i mamaca na mesto pecanja. Detaljan opis ove tehnike bie objanjene
kasnije u ovom tekstu. Groundbaiting, je termin koji oznaava hranjenje
mesta kuglama primame na bazi brana. Veina standardnih kupovnih i
domae pravljenih primama upravo je na bazi razliitih vrsta brana.
Vie recepata i opise tehnika njihovog korienja daje se u knjizi Tajne
ribolova 1, a ovde u se skoncentrisati samo na neke specifine vrste
prihrana koje do sada nisu obraivane.
Kukuruzne pahulje (cornflake) su vrlo jeftina i kod nas retko
koriena primama. Najbolje su se pokazale kada je mamac boili, kukuruz eerac ili kukuruz zuban (obini kukuruz). Ove pahulje izuzetno
lako upijaju boje i mirise. Priprema je vrlo jednostavna. U plastinu
posudu ili erpu stavite eljenu koliinu pahulja i sipajte vrelu vodu.
Ostavite oko jedan as i napravie se vrlo gusta i gipka pasta. Ova pasta
je idealna primama. Pravi odnos vode i pahulja, zavisi od proizvoaa i
14 Ribolovne tehnike
Ribolovne tehnike 15
16 Ribolovne tehnike
Ribolovne tehnike 17
18 Ribolovne tehnike
rastvarau. Poznato je da se slino u slinom rastvara, pa i rastvor u rastvara moraju biti sline koezistencije. Naime aroma mo e biti uljana ili
alkoholna. Ukoliko je alkoholna, ona e se dobro rastvarati u vodi i boili
treba umakati u vodeni rastvor arome. Meutim, ukoliko je aroma uljana,
ona e se u vidu kapljica nai na povrini vode i efekat umakanja boila
bie kao da ste ih umoili u istu vodu. Za uljane arome, koristite
slabomirisna rafinisana biljna ulja. Ukoliko elite mo ete koristiti meavinu
aroma, meutim obratite pa nju da su ili sve arome uljane ili da se sve
rastvaraju u vodi. U suprotnom efekat nee biti oekivan.
Boili treba u aromi da stoji bar 24 asa, mada je prava mera
nedelju dana i vie. to bude du e stojao aroma e se bolje upiti.
za Crveni recept pomeati: 40 ml glicerina, 1/4 olje eera,
30ml crvene boje, 30ml arome badema, 2 kaike meda.
za Zimski recept pomeati: 30 ml arome ruma, 30 ml arome
badema, 30 ml arome meda, 20 ml glicerin, na vrh kaike neke fluorescentne boje.
za Voni recept napraviti rastvor fruktoze u vodi. Uzeti oko
25 ml ovog rastvora i dodati mu 50 ml glicerina, 5 ml neke arome.
I na kraju ovog dela o boilima ostaje jo par preporuka o tome
koje boile kada koristiti. Dva su osnovna pristupa:
Biti drugaiji - ovaj prilaz se zasniva na ideji da ribe vremenom postaju sve odbojnije prema boilijima. Razlog je taj to se nakon
hvatanja i izvlaenja riba ponovo puta. Nekoliko puta uhvaena riba na
boile poinje da povezuje boili sa onim to joj se kasnije dogaa i poinje da ga izbegava.
Biti isti - ovaj prilaz poiva na injenici da se aran u prirodi
ne hrani boilijima i da je potrebno odreeno vreme da se navikne na
novu hranu. Pecati na hranu na koju svi pecaju znai eliminisati vreme
navikavanja.
Najzad, kada pecate prvi put na nekoj vodi, proverite kakvo je
dno. Ukoliko je isto svaki boili mo e doi u obzir. Meutim, ukoliko je
dno puno organskog otpada, a to ete primetiti po mirisu boila, potrebno je koristiti jako mirisne smee, kao to su one sa mirisom ribe.
Ribolovne tehnike 19
20 Ribolovne tehnike
ka vama, pratite njeno pribli avanje namotavajui najlon. Kada riba krene
od vas, podignite vrh tapa nagore. Na taj nain ete rasporediti silu po
tapu i on e pored konice na mainici izmarati ribu.
Kada krene ka travi, ne dozvolite mu. Kada riba odluno krene
u ne eljenom pravcu, postoji jedan dobar manevar. U prvom trenutku
blago popustite tenziju najlona, ali nikako ne isputajui kontakt sa
ribom, a onda nakon par sekundi povucite ribu u eljenom pravcu. U
velikom broju sluajeva, riba e se okrenuti tamo gde vi elite. Ukoliko
zaplete najlon u travu i ukoliko ne mo ete da je odatle izvuete, a da ne
pokidate sistem, pokuajte da otpustite najlon i ostavite tap u dr a.
esto e riba izai iz trave ka dubini i na taj nain sama se odmrsiti.
Kada ribu uspete da dovedete do obale, potrebno ju je prihvatiti meredovom. Pravilno je da se meredov postavi u vodu, a onda da
se riba tapom polako uvede u njega. Jurenje ribe meredovom po
pliaku, esto dovodi do gubitka ulova.
Ukoliko ste pobornik "Uhvati i pusti" pokreta, pogledajte u
dodatku tekst o tome kako da ribi nanesete minimalna oteenja prilikom izvlaenja i kako da je vratite u vodu a da ne do ivi ok.
Najjednostavni nain postavljanja boila na dlaku
Ribolovne tehnike 21
www.carp-yu.co.yu
Me tehnike
22
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 23
doe. Ovo ekanje mo e biti i mnogo krae, ali je prosek oko sat vremena. Nakon tri do etiri sata broj ugriza po minutu je najvei, a nakon
toga se polako smanjuje. U zavisnosti od nae vetine, ovo smanjivanje
mo e biti vee ili manje. Iskusan pecaro mo e upecati po jednu beovicu
svakih 10-15 sekundi.
Pripreme
Kada se ispred vas nae jato gladnih beovica, nije teko i uhvatiti ih.
Idealna udica je veliina 20 ili 18, a najlon mo e biti i vee nosivosti nego
to su one. Idite na najtanje najlone koji e vam omoguiti lagodno
pecanje. Dakle da se ne mrse i ne uvijaju. Nosivost od 1,4 kg je sasvim
dovoljna da izvue i mnogo vee ribe od beovice. U ovom sluaje nema
predveza ve se isti najlon ve e za vrh tapa, na njega se postavi plovak,
minimalna kolilina olovaca i na kraju udica. Ukoliko pecate ribe sa dna,
olovo postavite to bli e udici jer u tom sluaju prirodna prezentacija
mamca nije bitna. Ukoliko pecate pri povrini ili u srednjem delu, olovo
podignite koliko mo ete, a da vam kontra ostane dovoljno brza i da uticaj strujanja vode ne bude prevelik. Bodorka pri uzimanju ne vae
mamac, ve ga ne nim ustima obuhvata i guta. To vam omoguava da na
istog crvia ili glistu, mo ete uhvatiti i desetak riba.
Mestu pecanja treba maksimalno prii, kako bi mamac mogli
lako da plasirate na eljeno mesto, a da vam pri tome polo aj ruke bude
ugodan. Naime, kod ovog metoda, tap neprekidno dr ite u ruci. tap
uhvatite oko 50 cm od kraja. Dr ite ga akom sa strane, tako da vam
lagodno ulegne u ruci. Da bi dodatno olakali dr anje, oslonite kraj tapa
na donji deo podlaktice, sve do lakta. Idealan, balansiran tap, bi trebalo da blago prete e unapred, inei minimalan pritisak na vau podlakticu i zglob. Meutim, veina tapova nije balansirana, to ote ava njihovo dugotrajno dr anje. tap se balansira dodavanjem adekvatnog
ote anja ispod kapice na zadnjem kraju.
Mre asta, pletena uvarka sa irokim otvorom (bar 60 cm) je
idealna za ovu vrstu ribolova. Postavite je pored vas, tako da lako ubacujete upecanu ribu. Svaka sekunda koju utedite prilikom skidanja ribe sa
udice, je dragocena, jer ete u ukupnom skoru imati vie riba i u sluaju
da ste na takmienju, vee anse za pobedu.
24 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 25
Strategije
Prva strategija je ona kojom se pecaju bodorke i ostala krupnija bela
riba. Primama je konoplja koja se baca loosefeeding tehnikom koja je
objanjena u knjizi Tajne ribolova 1, a udica se mami jednim zrnom
konoplje. Na samom poetku bacite malo primame i zabacite mamac na
samo dno. Kada ponu trzaji, polako smanjite dubinu sa svakim zabaa-
26
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 27
28 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Pecanje diberom
iber je plovak koji se skoro sam
ispravlja u vodi bez potrebe
dodavanja ote anja ili uz dodatak
vrlo malog ote anja. Ovaj plovak ima kupast vrh bez antene. Mogu biti
dugaki od 2 do 10 cm i iroki na vrhu od 5 do 7 mm. Po pravilu se
optereuju sa dva olova br 12 ili etiri br 6. Kada se dodatno optereti,
on mo e skoro savim utonuti u vodu i tada je izuzetno otporan na vetar.
Ova osobina ga ini idealnim za prezentovanje potpuno nepominih
mamaca na samom dnu to ga ini idealnim za pecanje bodorki, ali i
arana. U ovom tekstu emo se skoncentrisati na varjantu pecanja
bodorki, jer je mnogo dinaminija od aranske verzije.
29
30 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Sistem
Potreban vam je onaj vagler sistem koji e vam omoguiti da lako i precizno zabacite u hranjeno podruje i koji e omoguiti da mamac
prirodno pada. Klasian vagler sistem, kod koga je kompletno ote anje
skoncentrisano oko samog dna plovka sa obe strane i bez ijednog olova
dalje od plovka ka mamcu se namee kao idealno reenje. Meutim,
sledea reenica e verovatno okirati mnoge ribolovce. Udica na treba
da bude udaljena od plovka vie od 35 do 45 cm. Dakle. kompletan
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
31
32 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
ribolov se oekuje na dubinama do 50 cm. Svaki zabaaj na veim dubinama, na mestima koja su prihranom pripremljena, verovatno vode ka
promaaju.
Kako mamac pada, praktino bez ikakvog ote anja, prirodnim
padom, riba nee posumnjati u njega i rado e ga i neoprezno zgrabiti.
Svako propadanje mamca dublje, riba nee registrovati kao prirodni
mamac i verovatno mu se nee ni okrenuti. Odmah nakon uzimanja
mamca, riba e pokuati da se vrati u sredinu vode, odakle je vrebala i
dotada. Meutim, zbog du ine najlona, tap e sam dati kontru i riba e
u 90% sluajeva biti zakaena.
Sada postaje jasno da je u ovoj tehnici plovak samo marker koji
pokazuje gde treba bacati prihranu, a da se trzaji ogledaju na vrhu
tapa.
Pitanje kontre kod ove tehnike zavisi sa kojim tapom pecate.
Ukoliko radite sa klasinom dugakom dubinkom ili teleskopom namenjenom dubinskom ribolovu, kontriranje treba da je uobiajeno i sledi
uobiajena borba sa ribom. Meutim, ukoliko pecate tekom ili dugim
pec-pec tapom, svaka kontra bi dovela do loma opreme, posebno ako
je riba velika i ako krene od vas. U tom sluaju najva nije je da ne paniite
- oekujte jak prvi trzaj. Ukoliko riba ne krene odmah ka trsci ili podvodnim preprekama, ne pokuavajte da je zaustavite na silu. Dr ite najlon
zategnutim i probajte da procenite kolika je riba u pitanju. Kod arana je
najbitnije da mu ne dozvolite da bude glavni, da vas zbrza i prevari. Ceo
sistem dr ite maksimalno nategnutim, ali ne dozvolite da doe do loma
ili pucanja najlona. Polako i uporno vodite ribu ka vama. Ne dozvolite
da vas riba eta po obali i da se zbog toga uspaniite. Cilj je da nikada
neotpustite najlon i time dozvolite da aran naini brzi pokuaj bega u
neku stranu. Ovakav cim e u veini sluajeva znaiti i gubitak ribe.
Ukoliko je riba izuzetno jaka i ukoliko je uspela i pored vaih
napora da se domogne trave ili podvodnih prepreka postoji vie scenarija koje je mogue realizovati da bi se ona oslobodila i izvukla.
Kada oseate vibraciju ribe na tapu, a trava u koju je riba
poblega , je meka, dovoljno je da i dalje najlon dr ite blago nategnutim.
Riba e sama da polomi ne ne stabljike trave i da izae na istinu.
Drugi metod je da tap spustite na zemlju i olabavite najlon.
Ribolovne tehnike 33
[
Sirna pasta - mamac
ada reke, nakon obilnih kia nabujaju, veliki broj pecaroa ne odlazi
na vodu, sa obrazlo enjem da su
mutne i hladne i da ribe ne radi. To je zato to ne poznaju straight lead
tehniku.
U danima kada je reka nadola, ribe naputaju maticu i najjaa
stujanja i prilaze obalama ulazei u svaki revir i mrtvaju. Pri tome
priljubljuju se do dna, jer je tamo snaga struje manja. Sem u ovom sluaju, straight lead tehniku treba koristiti i u bistrim vodama, kada su one
prehladne i kada ribe ne ele da se pokrenu da bi se hranile.
Krenimo prvo od objanjenja pojma straight lead - oznaava
ribolov sistemom kod koga je eliminisan plovak, pa se sastoji od udice i
olova. Meutim ova tehnika se razlikuje i od klasine dubinske tehnike i
od tehnike zvane muvanje. Ova tehnika omoguava da se mamac u
brzoj vodi brzo spusti na dno i da se njime istra i u daljinu do tri du ine
tapa.
Ovom tehnikom treba oekivati dva do tri udarca na svakih 20
minuta, to znai da ovo nije brzinska tehnika, kao ona pri lovu beovice,
ali su ovde uslovi ribolova veoma nepovoljni, a oekivane ribe vrlo esto
mnogo krupnije.
Tehnika
Kada izaete na ovakvu vodu, prvo ete pomisliti da u njoj i nema riba.
Naravno da to nije tano. Meutim, u ovim uslovima riba je nepokretna
i nee krenuti u potragu za hranom. Dakle, morate prvo nai ribu. Svaki
udarac, makar i promaaj, signal je da ste naili na skrivenu ribu i tu se
treba usredsrediti.
34
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 35
36 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
kako bi skupili to vie riba oko vae udice. Raunajte na veliki rastur primame.
Prihrana ne mora obavezno da ide putanjom pored vaeg
najlona, ali je neophodno da na kraju padne na mesto gde je i va
mamac.
Va najlon trpi uticaj jake struje. to je tanji to je i uticaj manji
i pa mo ete imati i tap sa mekim vrhom. Dakle idite na najtanji mogui
najlon. (U veini sluajeva najlon nosivosti 0,9 kg je dovoljan.)
gh
AKTUELNO
mali oglasi
liga trofeja
ribolovaka
torba
izbor izt ampe
ASOPISI
bistro
ribolovaki
magazin
ribolov
ribolovaki trofej
port ski ribolov
ribii & ribe
ribe & vode
udica
KNJIGE
tajne ribolova 1
INFO
tereni
vrste riba
takmienja
oprema
mamci
AKTUELNO
mali oglasi
liga trofeja
ribolovaka
torba
izbor izt ampe
ZANIMLJIVOSTI
ribolovaki
klubovi
sajt meseca
recepti
riboskop
riba nedelje
n
n
n
n
n
n
w w w.ribar.co.yu
Pecanje na hlebnu ru u
Sistem
Kada je voda ista, bistra i sporija, koristite tanke plovke nosivosti 0,2 do
0,3 g i opteretite sa olovcima broj 10, 12 i 13 ravnomerno po najlonu.
Ovde vam nije cilj da pecate dok mamac pada, ve je cilj da mamac
prirodno padne, kako riba ne bi posumljana u njega.
Kada je voda sa primesama algi ili trave i kada voda tee, potreban vam je stabilniji sistem. Najbolje je koristiti 0,3 do 0,5 g plovke oblika ragbi lopte, postavite jedno olovce broj 10 ispod polovine dubine i
potom jednu 12-icu i jednu 13-icu.
Bez obzira koji plovak koristite, on treba da ima tanku ianu
antenu i mora biti tako nameten da ne pru a gotovo nikakav otpor.
Bodorke e, osete li i najmanji otpor ispljunuti mamac i udicu. Kara e
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
37
38 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 39
f
Sirna pasta - mamac
50 g custard powder
50 g griza
1 kaiica scopex zaslaivaa
1 jaje
100g mekog testa (brano+voda+ulje)
boja po elji
Plovkaroke
tehnike
Ribolov klizeim plovkom
lizei plovak omoguava da se
peca na onim mestima gde je
dubina vea od du ine tapa. Na
zapadu je zbog njihovog boljeg standarda ovaj nain ribolova sve vie
potisnut tehnikama u kojima se koriste izuzetno dugi pole tapovi.
Meutim, na onim vodama, gde se ribe hrane jako daleko od obale,
dalje nego to je pole tap dug, jedino reenje je ii ili na dubinski lov
(koji ima svoje prednosti, posebno ako je voda tekua) ili ii na metode
sa klizeim plovkom.
Klizei plovci za razliku od fiksnih imaju jednu ili dve male metalne omice sa bone strane. Ukoliko su namenjeni ribolovu na mirnim
vodama, postoji samo jedno okce koje se nalazi na dnu plovka, a ukoliko je namenjen lovu na tekuim vodama, onda ima dva okca, jedno na
dnu i jedno na sredini tela. Kroz okca se provlai struna, a iznad plovka,
ka vrhu tapa vezuje se stoper ili klizei vor, na onom mestu na koje
elimo da se plovak zaustavi nakon pozicioniranja u vodi.
II
III
IV
40
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 41
42
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 43
44 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Trotting
roting ili vo nja kako je kod nas
uobiajeno da se naziva ova tehnika, je metod kojim se uspeno lovi
na tekuim vodama. Osnova ovog metoda je da se mamac slobodno
puta niz vodenu struju. Dubina na koju se podeava sistem zavisi od
dubine na kojoj se riba nalazi i hrani. Generalno, sistem se zabacuje
malo uzvodno u odnosu na ribolovca i puta da ga voda odnese
nizvodno sve dok ga je mogue kontrolisati. Nakon toga ceo postupak
se ponavlja.
Ovaj metod je mogue koristiti samo onda kada se riba hrani u
srednoj ili gornjoj polovini vode. Leti, se na primer, klen i bodorka rado
zadr avaju pri povrini gde napadaju insekte koji padaju u vodu. Ove
dve riblje vrste radije napadaju pokretne nego stacionarne mamce.
Imajte u vidu da riba ovde napada mamac nakon to ga ugleda,
pa je bistrina vode od presudnog znaaja. to je voda bistija, riba sa
vee daljine mo e videti mamac i odluiti da ga napadne. U mutnim
vodama, ovaj metod se vrlo retko koristi.
Vrlo je bitno primetiti ta se dogaa kada struna doe do svog
kraja. Usled uticaja vodenog toka, dolazi do isplivavanja mamca ka
povrini. Ovaj efekat se mo e ponoviti kad-god, jednostavnim zaustavljanjem odmotavanja strune. Kada pecate sa kasterima kao mamcem
pokuajte da mamac nekoliko puta u toku vo nje izvedete do povrine.
Ovaj manevar je izuzetno atraktivan pri lovu mrene i klena.
Ne morate plovak bacati samo na svoju stranu reke. Mo ete ga
baciti i na suprotnu. U ovom sluaju bacite to mo ete uzvodnije. Plovak
e noen strujom sam krenuti nizvodno. Jedino na ta treba da pazite je
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
45
46 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Bolonjez tehnika
olonjez tehnika je vrlo slina tehnici trotinga i waggler tehnici koje su
objanjenje
u
prethodnim
poglavljima. Ovaj stil ribolova je poreklom iz Italije, te ga mnogi nazivaju i italijanskom tehnikom. Originalni bolonjez italijanski tapovi su imali
relativno mali broj sprovodnika, jer se pojava lepljenja najlona nije manifestovala u suvoj i toploj klimi Italije. Italijanski tapovi su du ine 5 do 8
m. U uslovima vee vla nosti, kao to je recimo engleska klima, tapovi su
modifikovani i sa velikim su brojem uskih sprovodnika (i do 20 komada).
Ovi sprovodnici onemoguavaju da se izuzetno tanak najlon ulepi za
sam tap. Engleski tapovi su du ine od 5,5 do 6,2 m i esto nisu
teleskopi ve dvodelne i trodelne teke. Bez obzira na tip tapa izuzetno
je bitno da je uraen od lakog i ilavog materijala (karbon), jer se tap pri
ovoj tehnici neprekidno dr i u ruci. Na tap se postavlja mainica, koja
omoguava da se plovak sa sistemom baci na vee daljine. Plovak se
uvek baca nizvodno i na odreenom mestu zadr ava. U toku plivanja
plovka nizvodno podizanjem vrha tapa i otputanjem i namotavanjem
strune, mogue je usporavati brzinu plovka i na taj nain ga zadr avati
ga du e vreme u hranjenoj zoni.
Na mainicu se namotava plivajua struna, to je jedna od razlika u odnosu na waggler metod. Idealna debljina strune je 0,20 do 0,22
mm, a ne treba da je deblja od 0,35 mm jer e ote avati zabacivanje.
Podvez treba da je od 0,15 do 0,18 mm, a za krupnije primerke 0,20 do
0,22 mm. Nameta se u du ini od oko 40 cm i kai za glavni najlon
pomou vrtilice. Plovci za ovaj metod su specifini sa obaveznom
kuglom na vrhu antene, koja doprinosi stabilnosti plovka i poveava nje-
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
47
48 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
de
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
49
50 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 51
Dubinski ribolov
Pribor
Za pecanje na kratkim i srednjim razdaljinama potrebni su vam tapovi
dugi 3-3.3m. Za vee udaljenosti izaberite du e tapove 3.6-3.9m Ukoliko
je vreme vetrovito, koristite neto tvre tapove. Svaka kvalitetnija
mainica je dobra za ovaj ribolov, ali bi mainica sa long-cast pulnom
bila za nijansu podesnija.
Birajte tonui najlon, nosivosti oko 1,4 kg. Ukoliko nikako ne
mo ete da zabacite dovoljno daleko, jedino vam preostaje da uzmete
tanji najlon. U tom sluaju nikako nemojte ii ispod najlona nosivosti 0,9
kg.
Koristite open-end hranilice srednje veliine. One su odline za
zabacivanje raznih meavina prihrana u koje mo ete dodati kastere i
52
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 53
crvie, a takoe pri kontri pru aju mali otpor. Klasine spiralne hranilice
su odline za daleka zabacivanja, jer imaju pogodno skoncentrisanu
masu. Meutim, ove hranilice nisu namenjene za prihranu zrnastom hranom niti hranom u koju su dodati crvii ili kasteri.
Kao sistem vezivanja treba koristiti klasian paternoster.
(Detaljni opis ovog naina monta e, kao i njegovu sliku potra ite u delu
Ribolovaki sistemi u ovoj knjizi). Bitno je da se sistem tako podesi da
se najlon sa udicom nikako ne zamrsi sa hranilicom. Na poetku probajte sa podvezom dugim i 90 cm, ali ako vidite da gubite mnogo udaraca, produ ite podvez na 1,8 m. Ovako dug podvez e dati vie slobode
ribi, ona e vie poneti mamac i vie ga progutati, tako da e i kaenje
biti verovatnije. Udice treba da budu u rasponu veliina 16 do 22 u zavisnosti na koji mamac pecate.
Tehnika
Na samom poetku ribolova, skoro kod svih tehnika je bolje prihraniti
mesto. Izuzetak je ova tehnika. Naime, ukoliko na mesto bacite nekoliko
kugli prihrane, a riba je ve tu, sigurno ete rasterati jato. Zato je bolje
prvo zabaciti i ukoliko nema udaraca, tek onda primamiti.
Drugi daleko vei problem je preciznost bacanje kako primame
tako i mamca kasnije. Naime, ovde je od esencijalnog znaaja da se sve
vreme ribolova na isto mesto baca i mamac i primama. Kako se to mesto
nalazi i do 30 m daleko, problem kod neiskusnih pecaroa je jo vei.
Preciznost bacanja primame se stie ve banjem uz upotrebu
prake i tu nema neke tehnike pomoi. Meutim, kod zabacivanja
mamca postoji jedna mala pomo - line clip. Naime, kada prvi put
zabacite na eljeno mesto, na najlon kod mainice postavite marker i
provucite najlon kroz line clip na mainici. Svaki naredni zabaaj bie
iste daljine, samo je potrebno da vi svaki put bacate u istom pravcu.
Dva mogua scenarija
Prvi scenario - U prvih 10 minuta pecanja zabacili ste 5 puta, sa ciljem
da raspete to vie primame hranilicom. Ne elite da koristite praku
kako ne bi rasterali ribu. Hranilicu ste svaki put prizemljili meko na vodu.
Nite se ne deava i vi nastavljate da zabacujete na svakih 5 minuta.
54 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Zabacili ste jo tri puta i nije bilo trzaja. Takoe niko oko vas nije imao
trzaj. Vrlo je verovatno da u vodi ni nema deverika i treba promeniti taktiku. Prihranite mesto prakom. Zabacite i ekajte. Deverikama je potrebno da se okupe u prostor koji ste bogato nahranili.
Alternativni scenario - Poeli ste sa pecanjem bez bacanja primame i u prvih pola sata upecali jednu ribu. I oko vas je par pecaroa
upecalo po jednu ili dve ribe. Jasno je da se deverika hrani i potrebno
je da to pre bacite primamu, kako vas neko ne bi preduhitrio. Meutim
i ostali pecaroi su primetili da vi hranite mesto pa su poeli i oni da
bacaju primamu. Kako su mnogo nestrpljiviji od vas, a i manje iskusni, i
kako riba odmah i ne mo e da proradi na svakih 20 minuta bacaju po
kuglu primame. Uskoro, zbog stalnog bukanja riba potpuno prestaje
da radi na njihovim mestima i naseljava se na vae mesto, koje ste vi u
tiini, dobro nahranjeno uvali.
Napomene
Povlaenje mamca u nekim sluajevima mo e biti jedini nain
da uhvatite deveriku. Naime, kako je podvez jako dug, deverika e uzeti
mamac u usta i nakon odreenog zadr avanja ga ispljunuti. Pri tome se
nee kretati, pa vi neete ni primetiti trzaj. Da bi se to spreilo, probajte
sa vremena na vreme da blago podignete vrh tapa. To e pokrenuti i
mamac i hranilicu i mo ete zakaiti ribu ukoliko joj je mamac u ustima ili
je uplaiti i nagnati u beg na neku stranu te e se sama upecati.
Da biste bili sigurni da e primama ispasti iz hranilice, zamesite je da bude malo suvlja od one primame koju koristite prakom.
Obratite pa nju da vam se sistem ne umrsi. Izuzetno je bitno
da on legne na dno na onom mestu gde se primama i rasula. Da bi ovo
postigli, nekoliko minuta nakon zabaaja privucite ceo sistem za onoliko
koliko vam je dugaak podvez. Ovim manevrom ete uneti mamac na
hranjeno mesto.
Pribor
Kod ove tehnike potrebno je baciti teret te ak od 50 do 90g na suprotnu stranu reke ili kanala. Kod u ih voda to i nije preteran problem, meutim kod voda irokih i do 70m potreban vam je adekvatan pribor.
Za poetak tap mora biti dug od 3,6 do 3,9m. to je tap du i
to ete lake dalje baciti. Sa druge strane, du im tapom mo ete vei deo
najlona dr ati van vode.(tap kod ove tehnike treba dr ati sa vrhom
nagore.) Manje najlona pod vodom, znai manji uticaj vode na sistem,
pa e vam trebati laka hranilica da bi mamac sve vreme u tekuoj vodi
ostao na istom mestu. Poto su potrebni daleki zabaaji, nije loe da
tap ima drku dugu i do 70cm kako bi mogli obema rukama da uhvatite
tap prilikom zamaha. Idealan tap za ovu vrstu ribolova je malo tvri
parabolik. Vrh tapa ne mora biti premek, jer je trzaj klena odluan i
primetiete ga na svakom i fiber i karbonskom vrhu.
Mainica mora da ima i pulnu dovoljnog kapaciteta da primi
adekvatnu koliinu najlona, a mora i da osigurava daleke zabaaje. (long
cast pulna). Takoe, ukoliko pecate na jakoj reci, mora biti i dovoljno
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
55
56 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 57
Napomene
Prednost ovog metoda je to podvez vezujete ispod hranilice,
tako da je mrenje vrlo retko. Nije loa ideja da hranilicu ve ete Power
Gum-om (u bolje opremljenim ribolovakim radnjama mo ete nai ovaj
komad izuzetno jakog, ali istegljivog materijala) tako da prilikom zabacivanja skoro i ne postoji mogunost da najlon pukne.
Koristite jake i sitne udice. ak ni veliine 18 i 20 nisu premale.
Obojeni crvii i adekvatna hranilica koja omoguava da ih
umeane u prihranu bacite, kao i kombinacija kastera i konopljinog
semena su se do sada pokaze najlovnijima. U ovom drugom sluaju,
potrebno je rupe na hranilici malo poveati.
Ukoliko imate udarce, ali nita ne uspevate da zakaite, probajte da zabacite sistem sa praznom udicom i punom hranilicom. Ako se
udarci nastave, riba napada hranilicu a ne mamac. Reenje je da skratite
podvez.
DE
Riblji boili
140 g ribljeg brana
115 g griza
85 g kazeina
1 kaiica extrakta lignje
4 komada jaja
Pribor
Za ovu tehniku potrebna su vam dva tapa, dve mainice i dva najlona.
Glavni tap kojim ete pecati treba biti parabolik, TC 2,75 do 3
lb. Koristi se deblji najlon nosivosti i preko 10 kg, jer oekujete krupne
primerke. Na kraj najlona postavite olovo u obliku kruke sa alkicom na
vrhu kroz koju se provlai najlon. Ovakvo olovo se zbog oblika najbolje
zabija u dno. Olovo treba da je teko oko 100g, ali mo e biti i te e. Idite
do one te ine koja vam jo doputa dovoljnu daljinu zabaaja, bez
pucanja najlona. Monta a olova treba da je klizea i na kraj najlona
postavite vrtilicu sa kopom. Ovako postavljeno olovo dozvoljava da se
58
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 59
najlon slobodno kree bez otpora. Nije loe da na najlon pre vezivanja
vrtilice navuete malo pare silikonskog creva. Nakon montiranja vrtilice,
navucite crevo na prvu alku vrtilice. Na taj nain ete zatititi najlon i
vrtilicu pri zabacivanju od udarca olova.
Pomoni tap mo e biti bilo koji tap koji je namenjem bilo varaliarskom bilo klasinom dubinskom metodu ribolova. Na mainicu
ovog tapa stavite najlon nosivosti oko 3 kg. Deblji najlon bi samo koio
zabacivanje, a tanji bi se sam kidao. Kraj ovog najlona pove ite na kopu
vrtilice na glavnom tapu.
Pre zabacivanja napravite i podvez. Udicu nave ite na najlon
du ine oko 30 cm, ali nemojte odsecati komadi najlona koji vam ostaje
pri vezivanju udice. Iskoristite ga kao zamenu za dlaku. Na tu dlaku
postavite komad stiropora.
Tehnika
Prvo to treba uraditi je da namamite udicu na predvezu, koji u ovom
trenutku nije na tapu. Ukoliko kaite ribu kao mamac, nain monta e je
izuzetno bitan. Prvo na udicu navucite gumenu ili silikonsku ploicu
povrine oko 0,5 cm2 i pomerite ploicu na vrat udice. Kada budete
zabacili sistem, udica e u vodi stojati naopako, pa je bitno da vam
mamac stoji pravilno na udici. Sada na udicu navucite ribu, tako to joj
prvo probodete donju pa gornju usnu. Nakon toga opet navucite
komad iste gume ili silikona. Ovako nametena riba treba da stoji na sredini vrata udice. Okrenite udicu naopako, otvorom nadole, kako e i stojati u vodi i videete da mamac sada stoji idealno. Kao prava iva riba.
Ukoliko pecate nou, a nemate dovoljno svetla, ovaj pipavi posao
nametanja mamaca mo ete obaviti i dan ranije i gotove podveze spakovati u neku kutiju ili kesu.
Sada sledi zabacivanje. Pomoni tap postavite u dr a pod
uglom od 45 stepeni i otvorite preklopnik na mainici. Drugi tap uzmite
u ruke i zabacite. Teko olovo e izvlaiti i najlon iz glavnog i pomonog
tapa. Saekajte da olovo padne na dno i da se smiri. Zamenite tapove.
Pomoni uzmite u ruke, a glavni postavite u dr a. Namotavajte najlon
polako, pazei da ne pomerite olovo na dnu. Cilj vam je da izvuete van
vode kraj najlona na glavnom tapu, a da olovo ne pomerite. Ako vam
60 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 61
62
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 63
64
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 65
66 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
67
68 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
duh. Ako koristite normalne mamce, oni e tonuti i na dnu e se nalaziti ispod hranilice. Kada koristite pop-up oni e se izdii i biti negde oko
hranilice. Ukoliko ima sitne ribe, probajte da mamac utisnete u smesu u
hranilici. U danima kada riba jede, bilo koji od ovih prezentacija e
poslu iti. Kada je riba slabo aktivna, ostaje vam samo da metodom
probanja odredite koja je najlovnija.
Lov zaponite bacanjem est kugli veliine pomorand e na
ciljno mesto. Odmah nakon njih zabacite sistem sa hranilicom u koju
treba staviti sedmu kuglu prihrane. Ovde ne treba voditi rauna o tome
da ete jato rasterati bunim ubacivanjem kugli hrane u vodu, kao kod
lova deverike. Cilj je upecati jednu ili par velikih riba, koje je neophodno
privui velikom koliinom primame. Nakon zabacivanja i smirivanja sistema zategnite najlon, a vrh tapa podignite toliko da ugao koji zaklapaju pravac tapa i pravac strune bude prav.
Po onome to je do sada reeno, pravilan izbor prihrane i njeno
ispravno pripremanje su od esencijalnog znaaja za uspeh. Ukoliko vas
mrzi ili nemate vremena da pripremite adekvatan miks, mo ete otii do
ribolovake radnje i kupite gotov miks na kome obino pie Method
Mix. Sa vremenom postaete iskusniji i mo ete poeti da pravite poludomae meavine. Ove meavine u svom sastavu treba da imaju:
Neku kupovnu primamu za arana (recimo Sansas Carp
3000), koja e mu dati ukus, boju i atraktivnost,
Neki lepak koji e povezati i otvrdnuti miks, kao to su PV1 ili
melasa,
Hlebne mrvice - prezlu, koja e dati koliinu i slu iti da se dobije odgovarajua vla nost i lepljivost,
Izmrvljena zrna konoplje, koja e poveati atraktivnost
Tene arome, koje e dati posebnost svakom miksu.
Konoplja, mesni crvii i kukuruz eerac mogu se dodati u primamu i cilj
ovih dodataka je da krupna riba nakon to pronae primamu i rasturi je
pronae i odreenu koliinu hrane koju mo e da pojede. Nikako nemojte dodavati bilo kakve plutajue mamce u primamu, jer e oni povui
ribu ka povrini. Dodavanje mamaca je dobro, jer e dodatno naterati
ribu da pretra uje po dnu kako bi se dohranila i na taj nain e br e pronai i va mamac. Nije loe mamace staviti u sredinu lopte od primame.
Kako su zabaaji daleki, a lopte sa primamom u sredini treba da
Ribolovne tehnike 69
glavna struna
hranilica
gumica
gumena cevica
navuena preko
pola vrtilice i
kraja hranilice
podvez
Method
hranilica
vrtilica
podvez od meke
upredene strune
Muvanje
70
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 71
podveza zavisi od oblanosti i zatamljenja vode. Ukoliko je voda tamnija i vreme vie oblano, podvez treba da vam je du i. Minimalna du ina
podveza je 25 cm, a maksimalna oko 1,3 m. Ukoliko elite da odignete
mamac sa dna, umesto klasine vrtilice postavite model sa tri okna. Levo
okno ve ite za glavni najlon, za desni vor privrstite podvez, a za gornji vor prive ite manji komad plute ili stiropora. Na udicu postavite
mamac. Najee korieni mamci su keder, pare ribe, nekoliko glisti ili
jedna velika crna glista, pijavica ili durbak.
Prilikom izbora mesta ka kojem ete plasirati mamac, potrebno
je da imate u vidu par injenica.
Smuevi se obino nalaze na dnu. Ukoliko je vreme oblano
ili u sutom i u ranu zoru, smuevi kreu ka povrini.
Smuevi odlino vide i oseaju svaki pomeraj u svojoj okolini.
Smuevi vole kamenito dno, mada mogu da se okupljaju i u
vodama sa peskovitim dnom. Sa druge strane, nemojte misliti da tamo
gde je dno muljevito nema smueva. Mnoge su bare i mrtvaci naseljene
smuevima. Jedini je uslov, da u vodi ima dovoljno kiseonika, jer je
smu veoma osetljiv na njegov nedostatak.
Smuevi vole da se okupljaju na mestima gde se voda kovitla i peni. Tada ih mo ete nai i vrlo blizu povrine. U dubinama tra e
mesta blizu vodenih prepreka.
Smuevi su vrlo osetljive ribe. Pa ljivo rukujte njima, posebno
ako elite da ih pustite nakon merenja i slikanja. Ukoliko riba ugine, koja
je svrha putanja.
Nakon to ste namestili sistem i izabrali lokaciju potrebno je da
zabacite sistem. Pustite ga da padne na dno, to ete osetite po ponaanju tapa i oputanju najlona. Upravo zbog neophodnosti da se oseti
svaki, pa i najmanji pomeraj olova i sistema pod vodom, tap mora biti
izuzetno fin. Kada se sistem smiri, postavite tap u dr a i nategnite
blago najlon. Saekajte odreeno vreme. Ovo vreme ekanja, je od 15
sekundi, pa sve do nekoliko minuta. Iskustvo na svakoj lokacij je drugaije pa treba probati. Nakon ekanja, uzmite tap u ruke i blago kontrirajte, pa ponovo vratite tap u prvobitan polo aj. Ovaj manevar ponavljajte nekoliko puta. Cilj je da skrenete pa nju ribi, ukoliko je u blizini,
72 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 73
74 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
prvi trzaj je signal da treba kontrirati. Smu rado uzima mamac sa dna,
dok tuka voli ive ribe koje plivaju uz obalu. Mali trik ovde mo e
poslu iti. Na sajlicu du ine oko 40 cm prvo navucite komad plute ili
stiropora, pa tek onda provucite najlon kroz kedera. Najbolja je varjanta
da najlon provuete kroz celu ribu, od podrepnog peraja, kroz stomak i
usta. Na kraj strune postavite trokraku udicu (veliina 2 je sasvim dovoljna) i jedan njen kraj ubodite u zadnji deo ribe. Plutani ili stiroporni
komad ugurajte ribi kroz usta. Ovako postavljena mrtva riba e plutati i
samim tim biti mnogo atraktivnija tuki od kedera koji le i na dnu. Mo ete
koristiti i ivog kedera, meutim, tada morate da ga kaite za usta ili za
lea i postoji velika mogunost spadanja prilikom zabacivanja ili
provlaenja po dnu. Opet, ivi keder voli da se kree nekontrolisano i
mo e umrsiti podvez, pa je neophodno korienje paternoster sistema.
Pored ovih metoda lova sa obale, tehnika muvanja mo e se
koristiti i u lovu iz amca. Mo ete bacati dalje od amca i polako privlaiti sistem ka vama istom tehnikom, kao i da pecate sa obale. Meutim
mo ete koristiti i jedan stil koji nije mogu sa obale. Koristite krae
tapove i spustite sistem bli e amcu. U pravilnim razmacima, podi ite
vrh tapa, to e pomerati mamac nagore, pa ga polako spustite na dno.
Ovaj manevar ponavljajte. Smu u blizini e biti privuem ovim
skokovitim ponaanjem na dnu. Ovu tehniku mo ete koristiti i sa mostova ili brana.
VU
ivi mamci
pijavica
keder
glista
vetaki mamci
tube
twister
ed
Varaliarenje
D igovanje
ov grabljivica, posebno smua
silikonskim varalicama (twisteri,
edovi, peevi i vormovi) vuenjem
po dnu. Ova tehnika je vrlo slina muvanju. Dve osnovne razlike kod ova
dva ribolova je to su kod muvanja mamci prirodni, a kod d igovanja
silikonski i to pri d igovanju nema dugih pauza u voenju sistema.
Ribe dna se mogu loviti i svim tipovima voblera i varalica koje
tonu. Meutim, kako je dno po pravilu puno prepreka za koje se
trokrake udice lako kae, ovi metodi dovode do relativno velikih gubitaka opreme. Uzme li se u obzir i cena metalnih i drvenih varalica, postaje nam jasno to je upotreba silikonskih varalica sve vea. Dve osnovne
prednosti su vrlo niska cena i mogunost kaenja na jednokraku udicu
uz korienje specifinih olovnih glava, koje skoro onemoguavaju bilo
kakvo kaenje za dno.
Silikon je mek i elastian i prilikom vuenja kroz vodu proizvodi
veoma jake vibracije, koje privlae ribu. Boja silikona mo e se menjati pri
samoj proizvodnji. Pored standardnih neprozirnih modela (u beloj, utoj,
narand astoj, rozoj, zelenoj, sivoj i crnoj boji), mogu se nai i transparentni modeli (prozirni) koji u svom telu mogu imati sitne metalnosvetlee takice koje pojaavaju vidljivost mamca. Silikon se takoe
mo e spolja farbati i to se najee i radi kod edova, kod kojih se farbaju lea u crno kako bi vie liili na sitne ribe. Oblikovanje silikona zavisi od samog kalupa, te se ovi mamci izrauju u obliku ribica (edovi i
peevi), crva i glista (vormovi i tvisteri). Od ove mase mogu se izraivati
i druge imitacije ivih mamaca i najee su to mesni crvii u svim bojama (koje treba pre ribolova aromatizovati) i razne vrste sitnih ivotinja i
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
75
76 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 77
78
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 79
80 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 81
82 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
mo emo pomerati blago gore ili dole, jer na taj nain menjamo dubinu
voenja varalice. Ni e sputen vrh dozvoljava joj da zaroni dublje. Neka
idealna putanja bi bila talasasta. Ukoliko elimo mo emo vrh tapa
pomerati levo desno i na taj nain arati varalicom po vodi. Ono to je
bitno je da nikakvih naglih trzaja ne sme biti jer se rad varalice momentalno prekida i riba odustaje od udarca.
Metalne varalice treba koristiti na onim terenima gde je dno
isto i bez trave, jer su u suprotnom gubici veoma veliki. Ukoliko lovite u
vodi gde je struja izuzetno jaka i sve vreme izbacuje varalicu van vode,
dodajte ote anje na oko 50 cm ispred varalice ka vrhu tapa kako bi je
potopili.
Brzinu treba uskladiti sa vrstom ribe koju lovite i to tako to za
bucova treba vui najbr e, a za bandara najsporije.
YX
Ribolovne tehnike 83
Varaliarenje iz amca
Bandar
Ribolovne tehnike 85
86 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
tuka napada iz dubine, obino po sredini varalice, tako da nema smetnje ako varalice ide plie.
Dve osnovne tehnike varaliarenja iz amca su:
Prva je kada je amac nepokretan ili noen strujom. U tom
sluaju je tehnika identina varaliarenju sa obale, sa tim da je
pretra ivanje pojednostavljeno. Uobiajeno je da se na jezerima amac
dovodi bli e obali gde se varalica zabacuje uz obalno rastinje. Na u im
vodama (kanali), amac se vodi sredinom toka i naizmenino se zabacuje paralelno sa obe strane toka.
Druga tehnika (troling) se koristi kada je amac u pokretu. Ova
tehnika se koristi na veim vodama, gde je potrebno pretra iti to veu
povrinu. Varalica se zabacuje iza amca. Dubina voenja varalice zavisi od visine vrha tapa, brzine amca i vrste varalice. Kada je voda
izuzetno plitka ili je podvodno rastinje visoko, varalicu treba voditi na
oko 2 m iza amca. Da bi odredili prava mesta za varaliarenje, dobro je
imati sonar. Njime se mo e vrlo brzo i efikasno sagledati podvodni reljef
vode na kojoj se lovi.
)
Vertikalno varaliarenje
poslednih par decenija vetikalno
varaliarenje se rairilo iz zemalja
Beneluksa po celom svetu. Ova
tehnika je kod nas vrlo retka iz dva razloga. Prvi je to ribolovci nemaju
informacije o ovom nainu ribolova, a drugi je to se za ovu tehniku
koristi specijalizovan pribor koga je teko kod nas nai. Meutim, kako
je na narod izuzetno kreativan, nije teko i klasinim varaliarskim priborom savladati ovu tehniku. Ono to ovu tehniku ini posebno atraktivnom jeste mogunost varaliarenja zimi, kada je povrina vode
zaleena i kada klasine tehnike varaliarenja nisu primenljive. Kada
lovite na zaleenoj vodi, obratite pa nju na debljinu leda. Nikada nemojte ii na tanak led, jer bi vas njegovo pucanje dovelo u smrtnu opasnost. U zemljama u kojima je lov na zaleenim vodama uobiajen,
ribolovci sa sobom nose metalne kuke u rukama. Naime, ukoliko ovek
upadne u vodu, gotovo da nema naina da se ponovo popne na santu
leda samo snagom svojih ruku, jer one klize po povrini leda. Za tu svrhu
se koriste metalne kuke, koje se lako zabijaju u povrinu leda i njima je
mnogo lake izvui se na suvo. Ukoliko se naete na ledu i ujete kako
on poinje da pucka, najbolje je da to pre zalegnete potrbuke i klizajui se na stomaku krenete ka obali. U naredna tri primera pokuno je da
se ilustruje tehnika lova vertikalnom metodom.
Bandar
Tehnika se svodi na sputanje varalice na dno i njeno povlaenje dole gore. U osnovi ista tehnika se koristi i u lovu mnogih morskih riba.
Za ovu svrhu koriste se dubokotonui vobleri i sitne kaike kao i maksiSponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
87
88 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 89
tuka
Kao bandara i smua i tuku je mogue loviti vertikalnim varaliarenjem. Meutim, tuka u dublje vode odlazi tek kada temperatura
vode opadne. Dakle, zima je pravo vreme za lov i tada treba tra iti najdublje vode u kojima tuka ivi, da bi ova tehnika mogla da se koristi.
Kao varalica se mo e upotrebiti svaki tip dubokoroneih voblera, kaika
i silikonskih varalica sa d ig glavama. Ukoliko koristite voblere, dobro je
da su sa zvekom. esto se na istom mestu mogu nai i smuevi, pa je
bolje koristiti secijalne sajlice. Nikada nemojte loviti tuku bez sajlice,
posebno ako postavljate trokraku udicu. Riba sa trokrakom udicom u
ustima, ukoliko prere e najlon, osigurana je na smrt od gladi. Tehnika vertikalnog ribolova se mo e koristit kako iz amca, tako i kroz rupu
iskopanu u ledu.
Monta e sa specijalnom glavom za vertikalno varaliarenje
Monta a vorma
Monta a tvistera
Monta a eda
Monta a vorma sa suknjicom
Monta a kedera
Monta a gliste
Beovice
90
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
Ribolovne tehnike 91
0,22 mm. Kako lovite sitnu ribu, muice treba da su navezane na udice
broj 14, 12 ili 10. Odluku da li koristiti vla ne ili suve muice, kao i koji
oblik koristiti treba doneti na samoj vodi u zavisnosti od vremena i
lokacije i trenutno prisutnih insekata kojima se riba hrani.
Dva osnovna sistema vezivanja su:
Prvi je kada se na kraj osnovnog najlona ve e vrtilica na koju
se kai vaser kugla. Za drugi kraj vaser kugle, postavlja se podvez du ine
tapa, jer du i podvez ne bi omoguavao pravilno zabacivanje. Na podvez treba ravnomerno postaviti dve do tri muice, sa tim da se poslednja muica nalazi na samom kraju podveza. Vodite rauna da poslednja
muice bude ili vla na ili ote ana, kako bi sistem pravilno le ao u vodi.
Ovaj sistem se koristi na mirnim vodama.
Drugi sistem je da se na kraj najlona ve e vrtilica, a na nju se
postavlja podvez du ine tapa. Na kraj podveza postavlja se vaser kugla.
Izmeu vrtilice i vaser kugle, pravilno po podvezu, rasporeuju se dve
do tri muice. Ovaj sistem je bolji na brzotekuim vodama.
Zabacivanje se vri trzajem iz ruke i neposredno pre udara
kugle u vodu, vrhom prsta treba zaustaviti odmotavanje najlona.
Inercijom e se muice pravilno rasporediti. Ukoliko vam se i desi da sistem padne na vodu, a nije dolo do njegovog pravilnog razvijanja, jedan
otriji trzaj vrhom tapa, obino postavlja sve na svoje mesto.
Namotavanje treba da je lagano. Pazite da vam muice na izau na samu
povrini vode, ve ih vodite u gornjih 20 cm. Beovice ete retko uhvatiti na velikoj udaljenosti od obale. Najei su udarci u priobalnih 10 m.
Kada uete u ovu zonu, posmatrajte ribe koje se zaleu na muicu.
Nekada je od presudnog znaaja da stanete sa namotavanjem. Muica
e u tom trenutku krenuti unazad i ka dole i uleteti ribi direktno u usta.
Pecanje beovica ovom metodom mo e biti izuzetno efikasno,
meutim ono to ovu metodu izdvaja je specifian oseaj. Upecana
beovica, esto iskae iz vode i pru a mnogo vei otpor nego pri lovu
drugim metodama.
Klen
I klen se mo e loviti ovom tehnikom. Za sitnije primerke koristite isti pribor kao i za lov beovica, dok za krupnije komade treba uneti neke mod-
92 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
ifikacije, najvie u samom sistemu koji se montira iza vaser kugle. Bez
obzira na veliinu klenova koji naseljavaju vodu u kojoj pecate ima nekih
stvari na koje treba obratiti pa nju.
Pre svega, klen je izuzetno oprezna riba koja se u toku toplih i
sunanih dana nalazi u gornjoj treini vode, odakle lovi muice koje
padaju u vodu. Prilaz vodi dakle mora biti izuzetno pa ljiv. Obratite
pa nju na injenicu da vas klen mo e i videti, pa je uvek dobro ostati
koliko je mogue zaklonjen. Ipak, veina ribolovaca smatra da je
neopa en prilaz mestu gde se klenovi okupljaju nemogu. Ova injenica
uslovljava jednu specifinost lova. Kod beovica veina udara dolazi u
poslednjih 10 m voenja sistema, dok je kod klena upravo obrnuto.
Veina udaraca dolazi u odmah nakon zabacivanja i u prvih 20 m
voenja. Vrlo retko se desi da klen na muicu udara u zavrnoj fazi.
esto se deava da klen u daljem delu primeti muicu i krene da je prati
i odustane neposredno pred pecaroem kada ga spazi na obali.
Zabacivanje kod lova klena treba da je precizno, to bli e suprotnoj obali
i to meke.
Preporuena tehnika voenja je identina kao i kod beovica, sa
tim da sa zastajkivanjem treba poeti odmah nakon zabacivanja. Ono
to je interesantno kod ovog naina ribolova je da kontra gotovo da i nije
potrebna. U veini sluajeva jaa kontra mo e iupati muicu ribi iz usta
i dovesti do promaaja. Dakle, sistem vodite polako i kada na tapu
osetite trzaj malo prikoite ili nastavite istom brzinom. Klen e se sam
upecati silinom svog udara. U vodama u kojima ima dosta ribe, mo e se
desiti da jednim provlaenjem ulovite vei broj klenova. Ukoliko bi kontra bila neophodna ovo sigurno ne bi mogli da uinite.
Kada se u vodi pored sitnijih klenova nalaze i krupniji komadi,
sistem treba malo modifikovati. U ovom sluaju koristi se varijanta kod
koje se muice nalaze iza vaser kugle. Umesto poslednje muice, koja se
kod ovog sistema nalazi na kraju najlona potrebno je postaviti najmanji
plutajui plitkoronei vobler. Nakon zabacivanja vobler e svojom
masom rastegnuti najlon sa muicama i sve e doi na svoje mesto na
povrini vode. Kada zaponete sa vuenjem, vobler e krenuti ka dnu.
Idealno bi bilo da se podesi njegova radna dubina na oko 50 do 70 cm.
Muice e se u tom sluaju nai na dubinama od oko 30 cm to je ide-
Ribolovne tehnike 93
94 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
tuka
Muica
Vrtilica
Vaser kugla
Gumeni stoper
Uhvati i pusti
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
95
96 Ribolovne tehnike
Sponzor poglavlja:www.ribar.co.yu
ulova nema, sem par sitnih riba ispod mere koje on pakuje u svoju
uvarku. Nakon samo par sati, koje ste proveli u sluanju njegovih pria
i do ivljaja, cupkanja i neprekidnog zabacivanja i primamljivanja, on
zakljuuje da ribe nema i odluuje da neto pojede. Poneo je par nicli
da ispee na rotilju. Na brzinu na obali cepa drva, plaei i ono malo
riba u okolini. Nakon to je pojeo ono to je doneo i popio pie (iju je
flau ostavio na obali) ostavlja i vas, na brzinu pakujui stvari i odlazi.
Koliko god ovaj prikaz izgledao smean on se svima mo e
dogoditi. Da vi ne bi bili lo momak u ovoj prii dobro je da se
pridr avate nekih pravila:
Nemojte bez potrebe kriti nove staze i prilaze kroz viegodinje rastinje.
Nemojte pecati na manjem rastojanju od 20 m od prvog
ribolovca do vas. Uvek zatra i doputenje od starijeg ribara za ribolov u
njegovoj blizini.
Ribu prihvatajte i sa njom se ophodite sa posebnom pa njom.
Ukoliko elite da ribu nakon pecanja pustite obratite posebnu pa nu.
Povreena riba e ubrzo uginuti od bolesti ili iznemoglosti.
Nikada ne ostavljate olova, najlon ili udice na obali. Oni mogu
biti smrtonosni za veliki broj divljih ivotinja koje se tuda kreu.
Obalu ostavite uvek istu. Ne ostavljajte iza sebe smee,
papire i druge otpatke. Poistite otpatke koje ste zatekli. Sve spremite u
kesu i kod kue bacite smee ili oprezno spalite na obali.
Ne stvarajte buku na ribolovnom mestu.
Pa ljivo rukujte priborom i ne prebacujte svojim preko tueg.
Ne postoje moja i tvoja ribolovna mesta. Potrudite se da rano
ustanete i doete pre drugih na mesto koje ste sami pripremili primamljivanjem za ribolov ili na koje nejee dolazite.
Ukoliko vas neko preduhitri, smestite se na drugu ribolovnu
poziciju.
U prolazu do ribolovnog mesta uvek pozdravite ribare na
koje nailazite.
Ne lupajte po vodi i obali.
Ne uznemiravajte ivi svet uz obalu.
Ne stvarajte nepotrebnu buku.
Ribolovne tehnike 97
Ukoliko pecate dubinskom metodom obavezno koristite saferig, koji e u sluaju kidanja potpuno osloboditi ribu.
Riba koja se upecala na trokraku udicu i pritom pokidala
strunu skoro sigurno umire od gladi. Isto se deava i sa ribom koja je
pokidala strunu i sa sobom nosi pare sa kompletnim ote anjem.
Znajte da riba koja je otila u trsku ili granje i tu se zapetljala
verovatno umire od iznemoglosti.
Udice bez jeziaka skoro ne oteuju ribu, ali mamac sa njih
lako spada. Kompormis je korienja udica sa mikro jezicima. Ukoliko
riba proguta udicu, ona e je povrediti, bez obzira na oblik i tip udice.
Sledei ilustrativni primeri preuzeti su u potpunosti sa sajta
www.ribarska.com:
ako pustite nazad u vodu smua od 4.5kg u sutini ste pustili
nazad u vodu 525 smua te ine 0.9 kg za svaku godinu za koju se taj isti
smu izmresti.
ako pustite nazad u vodu tuku teku 9 kg, pustili ste ribu koja
je stara izmedju 14 i 18 godina. Ovako odrasla enka je "vredna" preko
1000 tuka izmeu 1.3kg i 2.2 kg za svaku godinu koje se izmresti.
enka tuke i smua izle e oko 35.000 komada ikre po jednom
paundu (450g) sopstvene te ine. Od ovih 35.000 komada samo 15
primeraka ce pre iveti i dostii punu zrelost.
smuu treba izmeu 5 i 7 godina da dostigne te inu od samo
900 gr.
tuki treba izmeu 5 i 7 godina da dostigne te inu od 1.3kg do
2.2kg.
L
Za ovaj tekst korieni su informacije sa sledeih sajtova:
http://www.ribar.co.yu
http://www.ribarska.com
http://www.floatsgone.btinternet.co.uk/index.html
Cena knjige
Tajne ribolova 1
Knjiga :
300din + ptt(130din)
CD-ROM :
150din + ptt(110din)
Kontakt za nabavku :
tel:013/821-641
e-mail:quercus@hemo.net
www:http://users.hemo.net/quercus
w w w.dragstor.c
o m
Mesto za
kupovinu
knjiga,
DVD- movies
&
muzike
na internetu
II deo:
Ribolovni sistemi
Predgovor II delu
ilj ovog poglavlja je da kombinacijom slika i teksta objasni vei
broj karakteristinih vezova i sistema koji su specifini u tehnikama ribolova objanjenim u prethodnom poglavlju.
Kako je ova knjiga hrestomatija u svojoj biti, i slike su morale
zadr ati svojstva i obele ja izvora.
Imena monta a ostala su u originalnom uglavnom engleskom
obliku. Razlog ovome je da se to manje unosi zabuna u naoj ribolovakoj javnosti. Takoe, veina monta a je meunarodno poznata po
svojim engleskim nazivima, tako da e ova imena biti univerzalno poznata. Takoe, dobro je da se nai ribolovci upoznaju i sa stranom terminologijom, kako bi lake pratili savremena dogaanja u ovoj oblasti.
Obratite pa nju na sliice u gornjem desnom uglu na poetku
svakog teksta. Tu su postavljene neke specifine monta e, koje mogu, a
ne moraju da imaju veze sa samim tekstom na toj strani. Za ovaj potez
sam se oluio kako bih poveao informativnost knjige.
Moderan
aranski ribolov
Anchor rig
A
Za kraj 35
cm dugog
Silka ve ite
1,5mm
alkicu.
Nakon
8-10 obmotavanja
provucite
opet silk
kroz alkicu
na udici.
Sponzor poglavlja:Ribolovaki magazin
Odmerite
eljenu du inu
gumene
cevice.
103
Iglom
probuite
gumenu
cevicu pod
pravim
uglom.
Kroz
izbuene
rupe
provucite 2
cm dug
komad tvrdog najlona
(formirate
sidro).
Super lepkom
prema ite
najlon,
kako bi
zadr ao
oblik.
Zave ite
pop-up
boili za
alkicu.
Na slici dole prikazan je nain vezivanja knotless vora. Dve su varijante ovog vora. Jedna je data na slici i kod nje se prvo vezuje oma
na kraju najlona. Za tu
omu se kasnije vezuje dlaka.
Druga je bez
ome i ona se koristi
kod D riga i drugih
slo enijih sistema.
Stif rig
vo je najstariji nain postavljanja
boilia na udicu. Na vodama gde
aran jo nije navikao na dlaku
daje izuzetne rezultate. Osnova ovog veza je da se na udicu, pored
osnovnog najlona, nave e i komad meke dlake na koju se postavlja boili.
Kada riba pronae ovako postavljen
mamac, usisava ga u usta. Ve nakon
par trenutaka, riba e osetiti da je
pored mamca usisala i udicu i
pokuae da je ispljune. Meutim,
kako je dlaka vrlo meka i savitljiva,
udica e slobodno da krene
unapred i postoji velika verovatnoa
da e se zakaiti za usta ribe.
Vezivanje ovog sistema je
vrlo jednostavno. Prvo odsecite
onoliko najlona koliki elite da vam je
podvez. Nakon toga na vrat udice
ve ite knotless vor. Vratite krai kraj
najlona kroz alkicu na udici i formirajte slovo D. Da se najlon ne bi
izvlaio iz alkice, pa ljivo istopite njegov kraj. I sistem je gotov.
Namenjen je za vezivanje svih vrsta mamaca o dlaku: boilia,
kukuruza kao i paste.
105
D rig
vo je jedan od najpoznatijih
vezova namenjen prvenstveno
pop-up boilima.
Vezuje se jednostavno. Prvo provucite strunu kroz alkicu i
nave ite knotles vor. Obratite pa nju da se namotaji prilikom vezivanja
vora zaustave najvie na 1/2 vrata udice.
Na krai kraj strune nani ite jednu alkicu prenika 1,5 mm, pa
vrh najlona provucite kroz alkicu na
udici. Pa ljivo upaljaem, sagorite vrh
najlona, kako se D rig sam ne bi
razvezao.
Kada ste vezali sam D sistem, postavite boili na dlaku du ine
oko 5 cm. Provucite dlaku kroz alkicu
koju ste postavili na D rig. Zave ite
dlaku i dodatno superlepkom ojaajte vez, kako se ne bi desilo da boili
spadne. Viak dlake odsecite. Boili
treba da bude na udaljenosti od oko
0,5 cm od vrata udice.
Drugi kraj strune, kojom ste
vezali udicu, odsecite na du inu od oko 8 cm i na njenom kraju namestite
klasinu petlju.
Uzmite drugi komad strune du ine od oko 25 cm i njen jedan
kraj provucite kroz alkicu. Tim krajem ve ite petlju, tako da se alkica slobodno kree po njoj.
106
Helikopter rig
elikopter sistem je poznat ne
samo meu arand ijama, ve i
mnogo iroj ribolovakoj publici.
Ovo i nije samo jedan vez, ve je to itava serija podvarijanti. Zajednika
osobina im je da se podvez mo e slobodno okretati oko glavne strune,
dok mu je hod uz i niz strunu ogranien. Ovako postavljen podvez se
prilikom zabacivanja slabo mrsi, jer zbog dejstva centripetalnih sila
mamac dr i daleko od glavne
strune.
Osnovna varijanta ovog
naina vezivanja data je na slikama
levo. Treba primetiti da se vrtilica,
koja se postavlja izmeu dve perlice, mo e slobodno okretati oko
glavne strune. Za tu vrtilicu se vezuje podvez u du ini od 20 do 30 cm.
Ovaj nain vezivanja se nije
pokazao dobrim u vodama
obraslim travom, jer su kaenja
olova vrlo esta.
Sa druge strane, mogue je
koristiti i pop-up i klasine boilie i
druge mamce, to je prednost ovog
sistema.
Na slikama su date druge
varijante helikopter riga.
108
gh
Safety rig
igurnosni vez je posebno postao
popularan sa omasovljenjem
pokreta Uhvati i pusti. Prednost
ovog veza je da riba, u sluaju da se struna prekine, sa velikom verovatnoom pre ivljava. Razlog ovome je taj to kompletno ote anje spada sa
strune i omoguava ribi da nesmetano pliva. Udica, sama ispada iz usta
najvie za par dana.
Osnovni najlon se prvo
provlai redom kroz: alkicu, perlicu, komad silikonske cevice na
koju je postavljena vrtilica sa virblom za koju se kai olovo ili hranilica i najzad opet kroz jednu perlicu. Nakon toga se vezuje oma za
koju e se vezati podvez. Krai kraj
strune se vraa nazad ka alkici i
vezuje za nju. Ceo sistem se nate e
u obliku luka, to je pokazano na
treoj slici.
Na etvrtoj slici se vidi da
sistem mo e pui na tri mesta.
Ukoliko pukne podvez, ote anje
ostaje na glavnoj struni, dok u
druga dva sluaja slobodno spada
sa nje.
f
110
Hook-hair rig
DE
Sponzor poglavlja:Ribolovaki magazin
111
acid kazein
natrijum kazein
mleko u prahu
hrana za arana
ptiija hrana
sojino brano
pire u prahu
griz
eer
Bolt rig
I
112
Proteinski boili
110gr
30gr
30gr
30gr
200gr
50gr
50gr
acid Kazein
laktalbumin
natrijum kazein
kalcijum kazein
sojino brano
griz
sojini proteini
+ 3 jaja
Gravel rig
Silikonska cevica
kao zatita
Ote anje od 50 do
100 grama
G
Sponzor poglavlja:Ribolovaki magazin
113
acid ka ein
laktalbumin
natrijum kazein
sojino brano
penine klice
eer
griz
+ 3 jaja
Antitangle rig
olova.
DE
114
penini gluten
griz
hrana za pse
pastrmke
sardina
sojino brano
kukuruzni skrob
+ 3 jaja
Running rig
UV
115
Boili sa slagom
125 gr
150 gr
200 gr
100 gr
200 gr
175 gr
slag u prahu
pirinano brano
kazein
sojino brano
hrana za ptice
griz
+ 3 jaja
Shocker rig
va interesantna monta a se koristi
na vodama gde je dno isto i gde
nema mogunosti da se riba
upetlja u panjeve ili travu. Nakon zabacivanja i smirivanja sistema, strunu
treba opustiti, kako bi riba nesmetano mogla, bez ikakvog otpora da
ponese mamac. Specifina konstrukcija monta e, sama daje kontru,
kada riba povue mamac, a sa njim i cevicu u sredini olova. Pri tome,
zadnja perla udara u olovo i koi ceo sistem.
M
116
Boili sa sardinom
300 gr
200 gr
150 gr
350 gr
sardina
hrana za ptice
krvna plazma
sojino brano
+ 3 jaja
A
Sponzor poglavlja:Ribolovaki magazin
117
Dubinski ribolov
118
Link rig
va monta a je varijacija na temu
running riga. Namenjen je lovu
grabljivih riba na vodama sa
izuzetno mekim dnom. Glavna modifikacija je oznaena strelicom. Na
kraj strune postavlja se stiroporna kuglica, a nakon nje gumena ili silikonska cevica. Na kraju se postavlja udica.
Stiroporna kuglica podi e mamac i ini ga plutajuim. Silikonska
ili plastina cevica se postavlja unutar mamca. Na taj nain se mogu
kaiti vrlo meki mamci, koji bi se raspali ukoliko bi se koristile druge
monta e.
Vrlo je bitno da izmeu vrtilice i olova postavite perlicu (bli e
olovu) i komad silikonske ili gumene cevice (ka vrtilici). Ova dva elementa imaju zadatak da sauvaju od oteenja vrtilicu i strunu prilikom
zabacivanja.
Podvez mo e biti monofilament, ali i upredena struna. Udicu
treba prilagoditi mamcu koji se koristi.
Te ina olova je od 50 do 100 g.
J
Sponzor poglavlja:Ribolovaki magazin
119
Uptide rig
O
120
0
Sponzor poglavlja:Ribolovaki magazin
121
rsley rig se koristi na rekama i jezerima, na mestima gde se prethodno i u toku ribolova dodatno
prihranjuje.
Pogodno je da olovo (arsley bomb) ima na sebi kopu kako bi
se na licu mesta moglo menjati, a da se ne prekida ve postojei sistem.
Ukoliko elite dalje zabaaje, treba postaviti te e olovo i obrnuto.
Ova monta a je slina drugoj varijanti running riga, kod koga se
ne postavlja kopa na olovu.
Umesto olova mogue je postaviti hranilicu i onda se ta
monta a naziva feeder rig.
Kada se struna provlai
kroz hranilicu, kao to je sluaj
na slici tri, monta a se naziva In-line feeder rig.
89
122
Paternoster rig
Iako je izuzetna u onim sluajevima kada je dno reke ili jezera obraslo
travom, ipak treba upoznati i ostale naine monta e.
Pored monta e prikazane na slici, mogua je i varijanta sa hranilicom.
123
de
124
Barbel rig
arbel rig je specijalno razvijen za
lov mrene. Na osnovnu strunu
nosivosti od oko 2,7 kg, postavlja
se udica. Prilikom monta e udice potrebno je postaviti i dlaku, kako bi se
na nju postavio komad mesnog nareska ili sira. Na oko 40 cm iznad,
potrebno je postaviti predvez du ine 30 cm i na njega treba postaviti
hranilici namenjenu zrnastoj primami. Hranilicu treba napuniti konopljinim semenom.
Prvih 5 do 10 zabaaja vri se u kontinuitetu, kako bi se
napravio tepih od konoplje, a nakon toga se zabacuje namamena
udica.
]
Sponzor poglavlja:Ribolovaki magazin
125
126
Zender rig
ender ili smuaroka monta a je
prvenstveno namenjn lovu ove
vrste ribe. Meutim, nije retkost da
se na nju uhvate i bandar, tuka ili som.
Kod pravilne mota e na kraj strune postavlja se alkica, gumena
ili plastina perlica i vrtilica. O alkicu se kai tanak najlon du ine oko 1 m
nosivosti od 9 kg. Za kraj tog najlona pove e se olovo te ine 50 do 100
g. Na vrtilicu na glavnoj struni postavlja se struna, a ukoliko se oekuje
tuka sajlica, nosivosti 7 kg, na ijem se kraju vezuju dve trokrake udice
br 12. Rastojanje meu udicama zavisi od veliine kedera koji se koristi.
U ovoj metodi mo e se koristiti iv ili mrtav keder, kao i pare.
l
Sponzor poglavlja:Ribolovaki magazin
127
I
128
Bottle rig
koliko sa obale elite da lovite
krupne somove, ovaj metod je
dobar. Kamen kojim optereujete
plastinu bocu treba da je dovoljno te ak, kako bi meki najlon izmeu
glavne strune i kanapa kojim je on vezan za bocu, pukao kada riba uzme
mamac. Ne urite sa kontriranjem. Obratite pa nju da mamac uvek bude
iv i atraktivan.
W
Sponzor poglavlja:Ribolovaki magazin
129
+
130
Monta a sa odstojnicima
dstojnici su iani elementi, koji
onemoguavaju mrenje predveza i podveza za glavnu strunu,
pri emu dr e konstantno odstojanje. Mana odstojnika je to je
nemogue napraviti klizni sistem, koji bi pru ao mali otpor pri uzimanju
mamca. Takoe, odstojnici umeju da prave probleme prilikom izvlaenja, kaei se za strukture i travu na dnu. Nekoliko varijanti monta a sa
odstojnicima dato je ispod.
K
Sponzor poglavlja:Ribolovaki magazin
131
Mach ribolov
132
gh
Lake rigs
ezerska voda je mirna, pa je
plovkarenje na njoj mnogo jednostavnije. U ovom tekstu date su neke
karakteristine monta e za ovu vodu.
134
Plovkaroke
tehnike
Stret-pegging rig
va plovkaroka monta a se koristi
u tekuim vodama. Bitno je da je
plovak nameten na duplu
dubinu vode. Na oko 20 cm od udice, postavlja se niz olovaca te ine
0,40 g. Ova niska sigurno dr i mamac priljubljen na dnu i ukupna te ina
treba da je dupla nosivost plovka. Kako plovak ne bi tonuo ispod
povrine, najlon od vrha tapa do plovka mora biti nategnut svo vreme.
M
136
Lay-on rig
imi, kada je tok vode br i i uopte u
tekuim vodama, ovaj metod je
dosta uspean. Sistem zabacite
nizvodno i pustite da se smiri. Nakon toga podizanjem vrha tapa
postavite ga u polo aj prikazan na slici.
Na maloj slici je data druga varijanta ove monta e, kod koje je
vrlo bitno da je ceo sistem malo jae optereen od nosivosti samog
plovka, kako bi se formiralo koleno na najlonu.
Kada riba uzme mamac, jasno e se videti indikacija na plovku.
Ova metoda je dobra za sve ribe dna.
A
Sponzor poglavlja:Ribolovaki magazin
137
Pec-pec rig
ada se lovi bela riba dugim
teleskopskim tapom, kod nas
poznatim kao pec-pec, pravilan
raspored olovaca je od presudnog znaaja za uspenost. Varijante date
ispod sa leva na desno imaju sledee karakteristike: 1. dobro reaguje na
horizontalno vuenje, 2. jo bolje uraeno progresivno optereenje, 3.
tamo gde je dubina vrlo mala da bi se upotebio prethodni sistem, koristi
se ovaj, 4. kao i prethodno kada je vodena struja jaka, 5. kao prethodno
samo osetljivije, 6. kada je potrebno brzo spustiti mamac na dno, 7.
manje osetljiva varijanta prethodnog veza, 8. kada se lovi na dnu u
brzim vodama, 9. brzo tone i dobro reaguje na trzaj, ali daje jak otpor
ribi i 10. osetljivija varijanta prethodnog veza.
1.
138
2.
3.
4.
5.
N 6.
7.
8.
9.
10.
Drift-float rig
vo je vrlo interesantna monta a,
koja je u sutini poboljanje balerine koja je namenjena vetrovitim
uslovima. Obratite pa nju na malo jedro, koje mo ete nainiti od papira
ili komada lake plastike, na plovku. Nakon zabacivanja sistema, sistem e
se pod uticajem vetra polako kretati u jednom pravcu. Najlon treba da
je poputen, kako bi plovak
doplovio do eljenog mesta. Kada
se on pozicionira, zategnite najlon
to e zaustaviti sistem.
Ovim sistemom se mo e
loviti u gornjih 1 m vode, na sve
vrste ivih i mrtvih kedera, kao i na
pare.
de
139
Surface rig
od nas se aran vrlo retko lovi na
samoj povrini. Meutim, ova
metoda je izuzetno esta i uspena i potrebno joj je posvetiti pa nju. Kao mamac se obino koristi hlebna pahulja ili korica hleba. Izuzetnu pa nju treba posvetiti prilasku vodi i
maskiranju kako vas riba ne bi uoila. Primamljivanje treba da bude
prisutno i to samo plutajuim mamcima.
U trenutku uzimanja mamca, riba ini izuzetno jak udarac pa je
potrebno da budete spremni. Kompletna oprema mora biti zadovoljavajueg kvaliteta, ilava i vrsta.
Obratite pa nju na plovak. On sam bez dodatnog optereenja
zauzima pravilan polo aj. Struna se provlai sa gornje strane. Indikacija
trzaja je potapanje plovka.
J
140
Beachaster rig
koliko elite da lovite na povrini
sa klasinim priborom, ovo je
monta a koja vam to mo e
omoguiti. Umesto specijalnog plovka, ovde se koristi klasini tukaroki plovak. Vrh tapa tako treba podesiti, da struna sve vreme stoji van
vode, a da se mamac nae na samoj povrini vode.
Olovo treba da je oko 60 g, kako bi osiguralo da ceo sistem
miruje i pod uticajem vodene struje. Ipak, lov na povrini je najefikasniji
na mirnim vodama. Razlog je to je gotovo nemogue prihraniti mesto
na povrini ukoliko je voda tekua.
C
Sponzor poglavlja:Ribolovaki magazin
141
Balerina rig
W
142
ao to je balerina najkorieniji
pokretni sistem, tako je fixed float
(sistem sa fiksnim plovkom)
0
Sponzor poglavlja:Ribolovaki magazin
143
W
144
plutajua-neutralna
perlica
Bolognaese rig
olognaese tehnika se koristi na
brzim tekuim vodama. Odve su
date dve monta e, prva je a fiksnim, a druga je sa klizeim plovkom.
M
Sponzor poglavlja:Ribolovaki magazin
145
Waggler rig
ri waggler monta e prikazane ovde
pokrivaju sledee sluajeve: prva
lov na kanalima i jezerima bez
vetra, druga kada je potrebno zabaciti daleko, a trea je posebno
osetljiva na trzaj i pogodna kada ribe stidljivo grizu.
B
146
Muvanje
Q
Sponzor poglavlja:Ribolovaki magazin
147
Varaliarenje
Jig rig
a montiranje silikonskih varalica na
udicu mo e se koristiti vei broj
metoda. Sve su ovde nazvane jednim imenom jig rig, meutim svaki ima svoje ime i svoje specifinosti.
Texas rig - pogodan za teke i travnate terene.
Tex-posed rig - poboljani prethodni, bolje kai ribu.
Florida rig - odlian za lov u travnatim d epovima.
Doodle rig - odlian za vertikalno pecanje. Kuglica izmeu
olovne glave i silikonske varalice pri pomeranju mora da slobodno
osciluje, kako bi proizvodila zvuk i izazivala ribu. Ovaj razmak treba da
je 30 cm.
Carolina rig - koristi se za lov na dnu. Struna od glave do udice
je od 30 cm do 1 m. Ribu izaziva vibracija silikonske varalice.
A
B
C
Texas rig
148
Florida rig
Doodle rig
Tex-posed rig
Carolina rig
Tandem rig
Sponzor poglavlja:Ribolovaki magazin
Mojo rig
Wacky rig
UV
Ribolovaki
magazin
Revija za sportski ribolov,
ekologiju i turizam na vodi
email:
w w w.ribolovacki-magazin.co.yu
Radio Televizija "LASTAVICA" emituje radio program od 1992. godine, a televizijski od 1997.
godine i to na frekvenciji FM 107.2 MHz,
odnosno na 51 UHF kanalu.
http://www.lastavica.com
Emisija namenjena svim ljubiteljima prirode i ribolova; ako vas interesuje koja riba "radi", koji
mamac upotrebiti, kakav pribor izabrati dru ite se sa nama i sigurno ete ui u zanimljiv svet
ribolova.
priprema i vodi Zoran Stankovi
III deo:
Ribolovni pribor 2
tel/fax: 035/321-064
mob. 063/73 00 78
mob. 063/615 860
e-mail:
doo"MIKS-SAL"
Svetog Save
b.r.55
L O V----RIBOLOV----SPORT
prodavnica
LASER
Revija za
ljubitelje
prirode
http://www.zov.co.yu
e-mail: zov@eunet.yu
Olovo
153
No1
0,29
No2
0,27
No3
0,22
No4
0,18
No5
0,15
No6
0,13
Oznaka No7
Te ina 0,39
No8
0,29
No9
0,27
No10
0,22
BB
0,18
AAA
0,15
SG
0,13
(u gramima)
(u gramima)
DE
Mainice
155
XY
tapovi
157
Radio 021
IV deo:
Predgovor IV delu
potreba ribolovnih tehnika i sistema zavisi od tipa vode na kojima se lovi. U ovom delu bie objanjene neke specifinosti
vezane za lov na jezerima, rekama i kanalima u zavisnosti od njihove veliine i doba godine.
U engleskoj literaturi ova tematika se naziva jedinstvenim
imenom watercraft. Ovaj termin u sutini oznaava poznavanje karakteristika voda i ivota u njoj.
Kada krenete na neku vodu treba imati na umu oje ribe u njoj
uopte ive. Skoncentriite se na one vrste kojih ima najvie. Ako idete na
slepo, probajte sa nekim opte prihvaenim mamcem ( mesni crvii ili
gliste), pa po ulovu se skoncentriite na dalje pecanje. Ukoliko se na
vodi naete predvee ili rano ujutro, lako ete primetiti mesta gde ribe
dolaze do povrine, to su obino i dobra mesta za lov.
PRVI HRVATSKI
MJESENIK ZA
SPORTSKI
RIBOLOV
Jezera
Lov na jezerima
Male bare
161
pomera, potiu od ribe koja rije dno. Sitni mehurovi potiu od linjaka, a
krupniji od deverike i arana
pokrete priobalnog evara koga pomeraju aran, deverika i
linjak u potrazi za hranom
pomeranje listova lokvanja koga gurkaju crvenperke u potrazi
za pu evima
zamuenje vode koje u plitkoj vodi mogu praviti aran, deverika i linjak u potrazi za hranom na dnu
prstene na povrini vode koje ostavljaju crvenperke lovei
insekte sa povrine vode
Zimi ribe tra ite u najdubljim delovima, sa prolea uz travu gde
se mresti, a leti kada je sunano u senkama koje baca drvee, a kada
duva vetar bli e obali na koju vetar naduvava talase i hranu.
Pribli avanju mestu ribolova treba dati posebnu pa nju. Uradite
to to tie i pa ljivije, jer e vas ribe osetiti, budui na male dimenzije
vode i njene male dubine. Bare su retko dublje od 2 m i obino imaju
meko dno obraslo biljkama. Samo najdublji delovi mogu biti bez rastinja.
Mamci za ove vode su: hleb (u svim oblicima), mesni crvii,
kukuruz eerac i gliste.
Od tehnika treba koristiti:
U vrlo plitkim barama, u kojima ima arana i linjaka, treba koristit freeline metod. Ovo je varijanta dubinskog metoda, kod koga se ne
kai olovo niti hranilica, ve se umesto ote anja uzima odreena koliina
primame u rukci se stisne oko glavnog najlona i mamca. Ovako okaena primama e poslu iti i da se sistem zabaci i da se riba primami.
Mainicu treba ostaviti nepreklopljenu ili koristiti onu sa baitrunner-om
kako bi riba slobodno uzela mamac.
Ukoliko pecate na samoj sredini svi waggler, pole i pec-pec
sistemi se mogu koristiti. Dohranjujte esto i pomalo.
Na ivicama trave treba loviti na samom dnu i za tu svrhu je
najbolji lift-float metod.
Generalno gledano, budite oprezni sa primamom, jer je u ovim
vodama ribu najlake prehraniti.
Kod nas ima dosta gradskih jezera, koja su veinom nastala vetakim
putem, obino gradnjom zatitnih brana ili ispunjavanjem pogodnih
udolina vodom. U letnjim su mesecima namenjena rekreaciji graana.
Oko ovih jezera obino nema nikakvog visokog rastinja koje bi bacalo
senku na vodu. Obale su ureene i mogu biti ljunkovite u obliku pla a
ili betonske sa otrom promenom dubine u priobalju. Dubina im se
postepeno poveava i u najdubljem delu ne prelazi 4 m.
Na ovakvim vodama, ribolov je ogranien u periodu van
sezone kupanja, pa se tada i ostvaruju najvei ulovi. U smiraj dana i
nou, kako nema ljudi na obali, ribe postaju manje oprezne i treba ih
tra iti u pliim delovima. Kada birate mesto, obratite pa nju na ostale
ribolovce. Na ovim jezerima obino ima dosta pecaroa i posmatrajui
njih, lako ete nai dobre pozicije.
Somovi, karai, arani i klenovi obino ine ribolovno vredne
ribe. U nekim od ovih voda ima i tuka, meutim brojnost njihove populacije je u direktnoj srazmeri sa koliinom priobalnog rastinja.
arana u ovim vodama treba tra iti u svim dubinama. esto prilazi obali i hrani se u samom pliaku. Voli sunane intervale dana i dane
kada duva blagi povetarac i obino se zad ava na mestima gde je dno
isto i prekriveno muljem. Karaa tra ite u samom priobalju kao i na mestima gde se dubina naglo menja. Pecajte sa one strane ka kojoj duva
vetar. Klen se kree u jatima i to sitniji pri povrini, a krupniji bli e dnu.
Voli sunane intervale dana. Soma danju treba tra iti u najdubljim delovima, i u senci, ispod svake strukture koja se nadvisuje nad povrinu, kao
i kod svake prepreke na dnu. Nou som kree u potragu za hranom i
dolazi u pliake.
Ukoliko lovite karae ili sitnu belu ribu pri obali koristite najlake
mogue sisteme i duge pec-pec tapove i sisteme. Kao mamac koristite
ito, hleb i mesne crvie. Klen se mo e loviti svim dubinskim sistemima i
varaliarskom tehnikom. Za arana mo ete koristite sve dubinske i moderne sisteme, a kao mamac dobro su se pokazali boili, kukuruz, mesni
crvii, kasteri, glista i konoplja. Ukoliko lovite soma, odluite se za adekvatan dubinski pribor, a kao mamac koristite d igericu, crnu glistu, durbaka ili ikova. Mo ete probati i varaliarenje. Kada u vodi ive i tuke,
mali plavac, crvenperka ili kara kao ivi keder, odnosno beovica ili sitna
sunica kao pare mogu dati izuzetne rezultate.
Akumulaciona jezera
Ova jezera su delo ljudskih ruku i nastala su podizanjem brana na rekama. Uzvodno od brana dolazi do nagomilavanja vode i stvaranja jezera.
Ova jezera imaju blagi tok u smeru kretanja osnovne matice i pru aju
velike mogunosti za lov kapitalnih primeraka.
Na ovakvim vodama tra ite sledee detalje:
priobalni pojas obrastao u travu - privlai ribe sa prolea da
se u njemu pari, a grabljivice u toku cele godine da iz nje napada sitnu
ribu
pumpne stanice i prelivnice - dodaju novu sve u vodu u
glavnu masu i stvaraju mesta sa najbr im tokom. Izuzetno su privlana za
sve vrste riba, sa obzirom da se u tim delovima nagomilava hrana, a
voda ima najvie kiseonika.
potopljene strukture - nastale akumulaciom vode, mesta su
gde se krupniji primerci riba rado zadr avaju. Ovde se misli kako na
eventualne potpoljene graevine, tako i na mala uzvienja i ostale interesantne strukture.
originalan tok matice - je obino najdublji deo akumulacije po
kome ribe dna patroliraju u potrazi za hranom.
zid brane ili prelivnice - je mesto sa koga se lako mo e zabaciti u samu maticu. Raunajte da je u tom delu strujanje najjae, a dubina
najvea.
Na ovim vodama mo ete nai sve vrste riba koji ive u slatkim
vodama vaeg regiona. Nakon dolaska na vodu treba locirati aktivnost
ribe. Leti, za vreme najveih vruina, deverika, tuka, bandar i bodorka
odlaze u najdublje delove ovih voda, dok aran, linjak i crvenperka rado
ostaju u pliaku. Kada duva blagi vetar, ribu tra ite na mestima gde on
najsna nije kovitla vodu i na strani obale ka kojoj duva. Takoe, ukoliko
je izuzetno toplo u toku dana, riba se vie hrani predvee i u toku noi.
Za deveriku na dnu koristite klasine metode dubinskog ribolova uz hranilicu, tra ite je u starom toku i na najveim dubinama. Lovite je
na mesne crvie i gliste. U priobalju, belu ribu lovite finim pec-pec alati-
Lov iz amca
Lov iz amca nudi niz prednosti, od kojih su najva nije: mogunost preciznog pronala enja mesta gde se riba okuplja i mogunost korienja
svih poznatih tehnika ribolova.
Pre svega treba upoznati dno i strukture na njemu. To je iz
amca lako, jer ste mobilni. Pretra ite to vei prostor, a ukoliko planirate
da vie puta izaete na vodu, dobro bi bilo da napravite prirunu kartu
dna. Ona bi kao osnovu trebala da ima ucrtan oblik jezera i veih
nepominih struktura na obali, koji slu e kao orijentiri. Svakom mestu
kome odredite dubinu, dodelite taku na karti i kraj nje upiite dubinu.
Verovatno ete pored manjih struktura na dnu, pronai i vie taaka koje
su na istoj dubini i mogu se spojiti linijom. Te linije oznaavaju terase na
dnu i obino se u njihovoj blizini nalaze jata riba u potrazi za hranom.
Po vodi se kreite to tie, kako bi minimalno uznemirili ribu.
Kada naete pogodno mesto, potrebno je da se tu i usidrite.
Iako vam se mo da ini da jezerska voda ne tee, ona e ipak vremenom,
uz uticaj strujanja vazduha nad povrinom, pomeriti va amac.
Iako iz amca mo ete koristiti sve metode ribolova, dve tehnike
daju najbolje rezultate: varaliarenje grabljivica i plovkarenje uz loosefeeding tehniku primamljivanja svih vrsta riba.
Lov sa jeseni
Lov zimi
Bandara lovite na istim mestima gde i tuku. Zimi su uvek u jatima. Varaliarenje sitnijim varalicama i dubinske i plovkaroke metode sa
mrtvom (slatkovodnom) ili ivom ribom, durbakom ili glistom daju
odline rezultate.
Bodorku, deveriku i ploticu tra ite u najdaljim i najdubljim
delovima vode. U starom toku i uz prepreke na dnu. Ove ribe se i zimi
hrane kao i leti, ali pretra uju mnogo manji areal. Uvek su u jatu. Ne vole
preterano hladne dane, kada potpuno miruju. Dobro vreme za lov je
nakon obilne kie koja ume da zamuti vodu jezera. Kako je griz zimi
slabiji nego leti, plovkaroke i mach tehnike su pokazale najvie uspeha.
Ukoliko lovite dubinskim metodama, olovno ote anje smanjite na minimum. Mamac mo e biti hleb, kukuruz eerac, ito, durbak i kasteri.
Primama treba da je vrlo laka i retka, jer se ribe zimi brzo zasite.
gh
http://www.drina-lo.org.yu
Reke
Lov na rekama
U ovim vodama mo ete nai mrenu, klena, klenia, bodorku, tuku, bandara i ree deveriku. Mrenu, klena i klenia tra ite na mestima gde se priobalno rastinje naginje nad vodom, na nizvodnim stranama ostrvaca,
stopa mosta ili krupnijeg kamenja ili panjeva koji izviruju iz toka, u depresijama dna (koje jedino mo ete otkriti merenjem dubine olovom), na
mestima gde glavni tok potkopava obalu, u pliim delovima kod kojih je
dno obraslo travom i na mestima gde se ukrta brz sa sporim tokom.
Bodorku, tuku i bandara tra ite u delovima sa najsporijim tokom vode,
posebno u malim zalivima u koje glavni tok ne ulazi. Da bi saznali kakvo
je dno na mestima sa dubokom vodom, posmatrajte povrinu vode.
Ukoliko je glatka i dno je peskovito i glatko na tom mestu , leti i sa jeseni,
predvee mo ete oekivati mrenu i klena.
Leti je najbolje ii u potragu za klenom i mrenom i to u najbr im
delovima toka, koristei tehnike freelining, troting, kotrljajueg olova i sve
tehnike sa hranilicom. Sa jeseni mo ete loviti sve vrste ribe u glavnoj struji koristei sve raspolo ive tehnike. Zimi se treba odluiti za klena,
Sponzor poglavlja:Riibici i ribe
169
klenia, bodorku i tuku. Tra ite ih u mirnijim tokovima, a od tehnika koristite troting, tehnike sa hranilicom, sve dubinske tehnike, laying on tehniku
i lov mrtvim i ivim kederom za tuku. Nemojte podceniti snagu renog
toka. Uvek koristite ote anja vee mase i krupnije plovke. Jai tapovi i
struna samo mogu biti od pomoi kada vam se udica zakai za predmete na dnu. Ovakva kaenja su najea ba kod ovih voda. Nosivost
strune mora biti bar 2,3 kg ukoliko lovite mrenu ili klena, a 1,4 kg za
ostale sitnije vrste. Kada plovkarite, koristite Avon plovke nosivosti od
0,45 g do 0,8 g, koji su upravo dizajnirani za ovu svrhu. Olovca postavite
bli e udici. Kada lovite dubinskom metodom kompletan sistem ne bi
smeo da bude te i od 60 g.
polako poveava (pla e i mesta gde stoka rado pije vodu) i mesta gde
se priobalno rastinje naginje nad vodom. Lovite ispod mostova. Koristite
sve vrste plovkarokih i dubinskih tehnika, kao i varaliarenje.
U ovu grupu spadaju pre svega Sava i Dunav, ali i veliki broj njihovih pri-
toka, koji u donjem toku imaju izuzetnu irinu i dubinu. Ovakve reke su
stanita velikog broja riba, pa ak i salmonida, sa tim da je brojnost jedinki salmonidnih vrsta vrlo mali i gotovo ih je nemogue uloviti.
Bodorke i drugu sitniju belu ribu najlake je nai uz obalu na
dubini od 1,2 do 1,8 m, blizu drvea ili bunja koji se nadvisuju nad
vodom. Bobice zove i gloga mogu biti u tom sluaju izuzetni mamci.
Klenovi se obino nalaze na istim mestima. arani se obino zadr avaju
u plioj vodi, uz trsku i evar, mada se mogu nai i u dubljim delovima
toka. Uz trsku se mo e naii i na jato babuki. Klenii vole neto br i tok,
posebno mesta gde se dno polako uzdi e. Bandari se nalaze na istom
mestu, ali se rado pribli avaju obali kako bi lovili belu ribu. tuke se
obino zadr avaju u priobalnom rastinju, odakle vrebaju plen. Mrene se
nalaze u brzom toku, na dnu, uvek uz neku potopljenu strukturu i nad
dnom koje je vrsto. Najdublja mesta su mesta gde se okupljaju najkrupnije deverike i babuke. Tu se danju nalazi som. Smua i bucova treba
tra iti u sredini toka, sa tim da se smu obino nalazi u donjoj polovini,
a bucov u gornoj polovini vode.
Kada birate mamac na ovim vodama, obratite pa nju da je miris
i vibracija ono po emu e ga ribe pronai. Koristite najmirisnije mamce,
kao to su sir ili mesni narezak, iznutrice ili fermentisane itarice. Ukoliko
kaite ive mamce, obratite pa nju da ostanu pokretljivi na udici. Durbak
je jedan od naj ilavijih, tu su i crne gliste i pijavice, onda razne vrste glista
i mesnih crvia. Od tehnika mogu se koristiti sve tehnike dubinskog
ribolova sa hranilicom, plovkarenje, kao i varaliarenje i muvanje.
Brane i ustave
Mlinovi
bazena i treba ih loviti dubinskom metodom na hleb ili ito, u sumrak ili
u prvih par sati nakon zalaska Sunca. Bandari se okupljaju na ovim mestima, jer su dna bazena prepuna balavaca i ru a kojima se oni rado
hrane. Treba ih tra iti kako na dnu, tako i u najpliim priobalnim delovima. Bodorke se obino zadr avaju u jatu na sredini bazena, u gornjoj
polovini vode. Najbolje ih je loviti waggler metodom. Klenovi i mrene
se zadr avaju uz sam mlin, obino u jaoj struji pretra ujui dno (mrene)
i povrinu vode (klen). Pri dnu, kriju se tuke, odakle vrebaju sitnu ribu.
Treba ih loviti kako dubinskom metodom, tako i varaliarenjem.
Rena ostrva su mesta koja pored obilja hrane, ribama pru aju odlinu
zatitu. Na velikom broju ostrva nema ljudi i ribe ova mesta rado prihvataju kao stanita. Ono to ostrva ini interesantnim je to se nalaze u
sredini toka, koga obino dele na dve struje i ubrzavaju ga. Vrlo retko se
ostrva nalaze na samoj sredini toka. Ovako nesimetrino postavljena
dodatno stvaraju turbulenciju u vodi, koja nagomilava hranu sa
nizvodne strane ade. Ubrzan tok vode sa strana ostrva produbljuje
reno korito u kome se riba zimi rado zadr ava.
Deverike tra ite sa nizvodne strane ostrva, posebno ukoliko je
ostrvo dovoljno iroko da stvori zaton vrlo sporo tekue vode. U ovom
zatonu deverike rado zimuju. Linjak se nastanjuje na istom mestu, ukoliko u zatonu ima dosta mulja. Velike tuke mo ete nai u svim priobalnim delovima ostrva, meu evarom i trskom, odakle vrebaju sitnu belu
ribu.
Loviti oko ostrva na velikim rekama mo ete iz amca ili sa obale
ostrva. Ukoliko je ostrvo slabo poseeno, lov iz amca je neprikosnoven, jer mo ete prii svakom delu vode i ponuditi mamac. Koriste se
sve tehnike lova iz amca, troting tehnika, kao i waggler tehnike kod kojih
se mamac sputa nizvodno noen strujom. Na uskim rekama, mogue je
zabaciti sa rene obale do obala ostrva. U ovom sluaju, uglavnom se
koriste dubinske metode ribolova.
Mostovi
Ua
Svako ue, bez obzira na veliinu tokova koji ga ine ribe rado naseljavaju. U zimskim mesecima veliki broj ribljih vrsta upravo dolazi do ua
manjih reka u vee kako bi prezimile na veoj dubini. Generalno gledano
tri tipa ua su:
Ue brzog toka u spori - je mesto gde se na malom prostoru mo e nai veliki broj razliitih ribljih vrsta. Jako komeanje vode,
spira deo naslaga na dnu i produbljuje ga, stvarajui kameno-peano
dno sa dubljim bazenom. U ovom bazenu rado se nastanjuju klenovi,
mrene i klenii, dok par metara dalje, tamo gde je dno ostalo prekriveno
muljnim nanosom velike reke mo ete nai bodorku, deveriku, tuku ili
bandara. Ova ua su posebno interesantna sa poetka leta kada se
ribe mreste i u vreme najveih vruina, kada ribe dolaze u ove vode
pune kiseonika. Troting tehnika se koristi u br em delu toka, kada se lovi
na crvia i kastere. Za ribe dna koristite dubinske tehnike sa hranilicom
ili bez nje.
Ue slabog sporog toka u brzi masivni tok - na ovim
ravniarskim uima mo ete nai tuku i bandara kako vrebaju iz trske.
Ukoliko nema mnogo grabljivica, bodorka, klen, deverika, linjak i aran se
mogu veoma uspeno loviti. Zimi se na ovim uima mogu izuzetno
Plavne reke
Postoje dva trenutka kada se nivo reka toliko povea da one poplave
svoje priobalje. Jedan je proleni, kada se nivo poveava zbog otapanja snega. Ribu ne treba tra iti dok reka raste, jer je u tim trenucima
izuzetno hladna, ve kada pone da se vraa u korita. Drugi je letnji,
kada se reke izlivaju zbog jakih kia. I tada ribu treba tra iti kada nivo
pone da pada. Riba se nakon poplave, izmorena vraa u stanita i
potrebna joj je ekstra hrana.
Ukoliko se odluite da idete u lov kada je nivo vode visok,
obratite pa nju da su se ribe prilagodile novonastaloj situaciji i da su
napustila svoja stara stanita u kojima je tok prejak. Naselila su nove,
mirnije vode, plavine. Pored toga, riba je bli e obali, jer je tok vode tu
slabiji. Interesantna mesta su ona zaklonjena preprekama u vodi, ostrvima, stopama mostova, a nekada je i vee drvo dovoljno da zaustavi jak
tok vode. Obratite pa nju na bone kanale koji se ulivaju u reku. Riba vrlo
rado ulazi u ove uske tokove u ovom periodu. U glavnom toku, u ovom
periodu treba tra iti samo dve vrste riba, klena i mrenu.
Kada lovite u ovim uslovima obratite pa nju da je prozirnost
vode vrlo mala. Koristite masne i mirisne mamce, kao to su mesni
narezak, sir ili fermentirane itarice. Pored mirisnih koristite i ive mamce,
koji svojim pokretima izazivaju ribu da napadne.
Lov s jeseni
Lov zimi
Kada zima jako stegne, samo tekui tokovi ostaju nezaleeni i oni u ovim
danima mogu pru iti veliko zadovoljstvo. Klen i kleni, lipljen, pastrmka,
bodorka, manjov, bandar i tuka su ribe koje je mogue loviti. Ukoliko
lovite na malim rekama obratite pa nju na prilaz, jer je riba izuzetno
plaljiva. Kada lovite na velikim zaleenim rekama, obratite pa nju na
debljinu ledenog sloja. Tra ite mesta sa najtoplijom vodom i najdublja
mesta. U ovom periodu riba je slabo pokretljiva i potrebno ju je izazvati
mamcem, koji mora biti ili izuzetno mirisan ili izuzetno ivahan. Od metoda najee se koristi troting metoda, vrlo lake verzije dubinskog ribolova sa obaveznim indikatorima trzaja na vrhu tapa. Ukoliko primamljujete
ribu, radite to sa minimalnom koliinom hrane.
DE
Kanali
Lov na kanalima
Veliki broj kanala je prokopan u cilju navodnjavanja, odnosno odvodnjavanja terena. Ovi kanali nisu iri od 3 m niti dublji od 2 m. Po pravilu se
ulivaju u vee plovne kanale ili reke. Ova ua su ili preko malih brana ili
preko pumpi. Zbog toga su migracije riba u i van ovih kanala vrlo retke,
pa mnoge ribe nikada ni ne napuste ove male kanale u toku svog ivota.
Ipak najee su babuka i tuka. tuku po pravilu u ovim vodama treba
Sponzor poglavlja:Riibici i ribe
179
U nekim sluajevima irigacioni kanali koriste stare tokove reka ili doline i
dobijaju izuzetno velike dimenzije. U ove kanale se ulivaju mali irigacioni
kanali, dok se oni sami dalje ulivaju u reke ili vee plovne kanale. Ovi ulivi
su direktni, tako da riba mo e da migrira iz jedne u drugu vodu. Izuzetno
su atraktivni za ribe, posebno u prolee kada se brzo greju, a gustim
rastinjem pru aju utoite mnogim vrstama.
U poetku sezone, kao i za vreme visokog i jakog toka glavnih
reka, ua ovih kanala u reke su odlina mesta.
Pronai dobro mesto za lov leti je vrlo teko. Po pravilu, obale
ovih kanala su gole i bez ikakvih obele ja. Vrlo retko rastinje na obalama,
mo e biti vodi. Ulivi manjih kanala takoe su dobra mesta. Riba se u jatima kree po ovoj vodi u potrazi za hranom. Jedini siguran nain da locirate areal gde se jato kree je da konsultujete to vei broj ribolovaca i
sasluate njihova iskustva u nekoliko preanjih dana.
Zimi se u ovim vodama vrlo retko zadr avaju ribe, budui da
nisu dovoljno duboke, pa su samim tim prehladne.
imaju srednji dublji deo i dve terase sa boka na polovini dubine. Nekada
prolaze starim tokovima reka i u tim delovima imaju vrlo slo eno dno.
Bodorke se u ovim vodama mogu vrlo lako nai. Obino su uz
samo obalu i rastinje. Zimi se sputaju u dublje slojeve. Najee se love
pec-pec tehnikama, pole tapovima ili staight lead metodom. Deverike
i babuke dele isti areal. Samo dno vode. Krupniji primerci se nalaze na
veim dubinama. Love se svim dubinskim metodama sa hranilicom.
Babuke, ponekad prilaze priobalnom rastinju i tada ih treba loviti
plovkarokim metodama. arane treba tra iti na hranjenim i proverenim
mestima. Bandari naseljavaju vodu iznad leve i desne terase, dok se
somovi i bucovi povlae u sredinu toka. Sa tim da prve treba tra iti na
dnu, a druge na samoj povrini. tuke nisu retke i u sezoni ih treba tra iti
blizu obale.
Lov zimi
Iako u kanalima ive gotovo sve vrste riba, zimi se mogu uspeno loviti
bodorka, deverika, tuka, bandar i smu. Druge riblje vrste se ili vrlo
retko love ili ih je mogue loviti samo ako je prethodio niz toplih dana.
Bodorku je zimi najlake loviti pec-pec i monta ama sa kliznim
plovkom. Treba koristiti fini pribor jer riba trza vrlo slabo. Treba zabacivati u najdublje delove tokova. Prihrana, ako je ima mora biti svedena na
minimum. Deveriku je zimi lepo loviti, posebno ako se naie na jato.
Koristite vrlo lake dubinske tehnike. Lovite na ive mamce. tuka je zimi
aktivna. Nije loe doi ranije i pokuati nai jato sitne ribe. Ukoliko se
ono nae, i tuka je u blizini. Lovi se svim metodama. Isto va i i za smua
koji se po pravilu najbolje lovi kada je dan vla an. tuku tra ite na ivicama kanala, a smua u sredini toka u gornjij polovini.
89
Ribe i stanita
O
Amur
Zimi miruje i ne
hrani se
U sporotekuim
rekama bandar
vreba iz zaklona
Bandar
4,6m
3m
3m
10m
Beovica
Tok
182
Bodorka
U prolee se
pari u pliacima
U jezerima je leti predvee na povrini
Danju se hrani
dublje
Na ravnom delu
dubine 2,4m
bodorka je cele
godine
Zimi se nalazi na
dnu sa spoljne
strane krivine
3m
Jata se okupljaju
ispod lokvanja ili
priobalnog rastinja
Crvenperka
5m
U jezerima se zimi
okuplja na najdubljim mestima
U kanalu se hrani
na povrini
Deverika
2,7m
Kara
Uvee se hrani
blizu obale
Stanita su mu bare i
jezera obrasla rastinjem
Zimi miruje
nepokretan na dnu
Hrani se iskuljuivo na
dnu meu rastinjem
Omiljene vode su im
reke i kanali
Kesega
U prolee dolaze u
pliake kako bi se
parile
esto plivaju u
velikim jatima
(sa deverikom i bodorkom) i pretra uju dno
Klenovi patroliraju
oko ostrva
U pliacima se
sunaju na povrini
Klen
Tok
Veliki primerci se okupljaju
u uvalama ispod preliva
Kleni
15cm
1,5m
Jata klenia se sa
prolea mreste u
brzacima
Zimi su u najdubljem
delu toka
2m
Rado rije dno pod trskom
Linjak
1,2m
0,6m
1,5m
0,6m
1,5m
0,9m
1,2m
Jede ivotinjice sa
priobalnog rastinja
0,9m
Smu
Som
Sa prvim sumrakom
smuevi prilaze u
pliak kako bi lovili
Danju su u dubini
kraj potopljenih
struktura
3m
Krstare terasom u
potrazi za hranom
Zimi odlaze u
najvee dubine
aran
4,5m
4,5m
Potpoljeno stablo je
za njih drago mesto
Potopljena stabla
tuka
Skokovita promena
dubine dna
ostrvo
Prenumeranti:
I izdanja
Prenumeranti
I izdanja
Filipovi Igor,Beograd
Gavrilovi Aleksandar,S. Mitrov
Geri Beatrica,Subotica
Golubovi Darko, arkovi
Gordi Zvonko, Novi Sad
Hemela Ljubomir,Baki Petrovac
Hudjan Andrej,Glo an
Ibrajter Ivan,Senta
Ili Zoran,Despotovac
Jaki Boris,Mol
Jakusin Aleksandar,Kruevac
Jeroti Branislav,Bora Greda
Jovanovi Igor,Beograd
Kalinovi Tihomir,Zajear
Karanovi Ratko,S. Kamenica
Keri Robert,Bajmok
Kerkez Mile,Vrac
Kerkez Zoran,Novi Beograd
Kosovi Dejan,Parain
Kosti Viktor,Zrenjanin
Kozakijevi Branko,Beograd
Kuraica Slavko,abac
Lazi David,Beograd
Leban Laslo,Mu lja
Ljubisavljevi Goran,Ni
Lonarevi Nenad,Beograd
Maksimovi Miroslav,Zemun
Mani Slobodan,Smederevo
Prenumeranti 189
Marinkovi Boban,Graanica
Marinkovi Milun,Kragujevac
Maslovari Ivan,Beograd
Masnikovi Dragomir,Beograd
Matovina Zvonimir,id
Mezei Ivan,Novi Sad
Mijatovi Milan,Vladimirci
Miji Slobodan,Futog
Milanovi Neboja,Lazarevac
Mili Zoran,Rekovac
Milivojevi Momilo,Kukujevci
Milovanovi Iva,Svrljig
Miri Sinia,Novi Sad
Momirovi Radivoje,Mionica
Nedeljkov Predrag,Kikinda
Nikoli Dejan,Bajmok
Nikoli Miroslav,Loznica
Novkovi Predrag,Beograd
Obradovi Danilo,Novi Sad
Ostoji Marko,Novi Beograd
Panti Danijel, Zemun
Pernar eljko,Kraljevo
Petrovi Borislav,Boljevac
Pinkava Ivan,Subotica
Popovi Milan,Kragujevac
Pori Dejvid,Banovci-Dunav
Prazi Srdjan,Panevo
Prodanovi Rade,Novi Sad
Puja Tomislav,Cerak - Beograd
Radovanovi Relja, Zemun
Radujkovi Janko,Novi Sad
Rajkovi Milenko,Novi Beograd
Risti Slavia,Stopanja
Segi Arpad,Novi Sad
Seocanac Dejan,Novo Selo
190
Bele ke
Jezera
Lov na jezerima
Male bare
161
pomera, potiu od ribe koja rije dno. Sitni mehurovi potiu od linjaka, a
krupniji od deverike i arana
pokrete priobalnog evara koga pomeraju aran, deverika i
linjak u potrazi za hranom
pomeranje listova lokvanja koga gurkaju crvenperke u potrazi
za pu evima
zamuenje vode koje u plitkoj vodi mogu praviti aran, deverika i linjak u potrazi za hranom na dnu
prstene na povrini vode koje ostavljaju crvenperke lovei
insekte sa povrine vode
Zimi ribe tra ite u najdubljim delovima, sa prolea uz travu gde
se mresti, a leti kada je sunano u senkama koje baca drvee, a kada
duva vetar bli e obali na koju vetar naduvava talase i hranu.
Pribli avanju mestu ribolova treba dati posebnu pa nju. Uradite
to to tie i pa ljivije, jer e vas ribe osetiti, budui na male dimenzije
vode i njene male dubine. Bare su retko dublje od 2 m i obino imaju
meko dno obraslo biljkama. Samo najdublji delovi mogu biti bez rastinja.
Mamci za ove vode su: hleb (u svim oblicima), mesni crvii,
kukuruz eerac i gliste.
Od tehnika treba koristiti:
U vrlo plitkim barama, u kojima ima arana i linjaka, treba koristit freeline metod. Ovo je varijanta dubinskog metoda, kod koga se ne
kai olovo niti hranilica, ve se umesto ote anja uzima odreena koliina
primame u rukci se stisne oko glavnog najlona i mamca. Ovako okaena primama e poslu iti i da se sistem zabaci i da se riba primami.
Mainicu treba ostaviti nepreklopljenu ili koristiti onu sa baitrunner-om
kako bi riba slobodno uzela mamac.
Ukoliko pecate na samoj sredini svi waggler, pole i pec-pec
sistemi se mogu koristiti. Dohranjujte esto i pomalo.
Na ivicama trave treba loviti na samom dnu i za tu svrhu je
najbolji lift-float metod.
Generalno gledano, budite oprezni sa primamom, jer je u ovim
vodama ribu najlake prehraniti.
Kod nas ima dosta gradskih jezera, koja su veinom nastala vetakim
putem, obino gradnjom zatitnih brana ili ispunjavanjem pogodnih
udolina vodom. U letnjim su mesecima namenjena rekreaciji graana.
Oko ovih jezera obino nema nikakvog visokog rastinja koje bi bacalo
senku na vodu. Obale su ureene i mogu biti ljunkovite u obliku pla a
ili betonske sa otrom promenom dubine u priobalju. Dubina im se
postepeno poveava i u najdubljem delu ne prelazi 4 m.
Na ovakvim vodama, ribolov je ogranien u periodu van
sezone kupanja, pa se tada i ostvaruju najvei ulovi. U smiraj dana i
nou, kako nema ljudi na obali, ribe postaju manje oprezne i treba ih
tra iti u pliim delovima. Kada birate mesto, obratite pa nju na ostale
ribolovce. Na ovim jezerima obino ima dosta pecaroa i posmatrajui
njih, lako ete nai dobre pozicije.
Somovi, karai, arani i klenovi obino ine ribolovno vredne
ribe. U nekim od ovih voda ima i tuka, meutim brojnost njihove populacije je u direktnoj srazmeri sa koliinom priobalnog rastinja.
arana u ovim vodama treba tra iti u svim dubinama. esto prilazi obali i hrani se u samom pliaku. Voli sunane intervale dana i dane
kada duva blagi povetarac i obino se zad ava na mestima gde je dno
isto i prekriveno muljem. Karaa tra ite u samom priobalju kao i na mestima gde se dubina naglo menja. Pecajte sa one strane ka kojoj duva
vetar. Klen se kree u jatima i to sitniji pri povrini, a krupniji bli e dnu.
Voli sunane intervale dana. Soma danju treba tra iti u najdubljim delovima, i u senci, ispod svake strukture koja se nadvisuje nad povrinu, kao
i kod svake prepreke na dnu. Nou som kree u potragu za hranom i
dolazi u pliake.
Ukoliko lovite karae ili sitnu belu ribu pri obali koristite najlake
mogue sisteme i duge pec-pec tapove i sisteme. Kao mamac koristite
ito, hleb i mesne crvie. Klen se mo e loviti svim dubinskim sistemima i
varaliarskom tehnikom. Za arana mo ete koristite sve dubinske i moderne sisteme, a kao mamac dobro su se pokazali boili, kukuruz, mesni
crvii, kasteri, glista i konoplja. Ukoliko lovite soma, odluite se za adekvatan dubinski pribor, a kao mamac koristite d igericu, crnu glistu, durbaka ili ikova. Mo ete probati i varaliarenje. Kada u vodi ive i tuke,
mali plavac, crvenperka ili kara kao ivi keder, odnosno beovica ili sitna
sunica kao pare mogu dati izuzetne rezultate.
Akumulaciona jezera
Ova jezera su delo ljudskih ruku i nastala su podizanjem brana na rekama. Uzvodno od brana dolazi do nagomilavanja vode i stvaranja jezera.
Ova jezera imaju blagi tok u smeru kretanja osnovne matice i pru aju
velike mogunosti za lov kapitalnih primeraka.
Na ovakvim vodama tra ite sledee detalje:
priobalni pojas obrastao u travu - privlai ribe sa prolea da
se u njemu pari, a grabljivice u toku cele godine da iz nje napada sitnu
ribu
pumpne stanice i prelivnice - dodaju novu sve u vodu u
glavnu masu i stvaraju mesta sa najbr im tokom. Izuzetno su privlana za
sve vrste riba, sa obzirom da se u tim delovima nagomilava hrana, a
voda ima najvie kiseonika.
potopljene strukture - nastale akumulaciom vode, mesta su
gde se krupniji primerci riba rado zadr avaju. Ovde se misli kako na
eventualne potpoljene graevine, tako i na mala uzvienja i ostale interesantne strukture.
originalan tok matice - je obino najdublji deo akumulacije po
kome ribe dna patroliraju u potrazi za hranom.
zid brane ili prelivnice - je mesto sa koga se lako mo e zabaciti u samu maticu. Raunajte da je u tom delu strujanje najjae, a dubina
najvea.
Na ovim vodama mo ete nai sve vrste riba koji ive u slatkim
vodama vaeg regiona. Nakon dolaska na vodu treba locirati aktivnost
ribe. Leti, za vreme najveih vruina, deverika, tuka, bandar i bodorka
odlaze u najdublje delove ovih voda, dok aran, linjak i crvenperka rado
ostaju u pliaku. Kada duva blagi vetar, ribu tra ite na mestima gde on
najsna nije kovitla vodu i na strani obale ka kojoj duva. Takoe, ukoliko
je izuzetno toplo u toku dana, riba se vie hrani predvee i u toku noi.
Za deveriku na dnu koristite klasine metode dubinskog ribolova uz hranilicu, tra ite je u starom toku i na najveim dubinama. Lovite je
na mesne crvie i gliste. U priobalju, belu ribu lovite finim pec-pec alati-
Lov iz amca
Lov iz amca nudi niz prednosti, od kojih su najva nije: mogunost preciznog pronala enja mesta gde se riba okuplja i mogunost korienja
svih poznatih tehnika ribolova.
Pre svega treba upoznati dno i strukture na njemu. To je iz
amca lako, jer ste mobilni. Pretra ite to vei prostor, a ukoliko planirate
da vie puta izaete na vodu, dobro bi bilo da napravite prirunu kartu
dna. Ona bi kao osnovu trebala da ima ucrtan oblik jezera i veih
nepominih struktura na obali, koji slu e kao orijentiri. Svakom mestu
kome odredite dubinu, dodelite taku na karti i kraj nje upiite dubinu.
Verovatno ete pored manjih struktura na dnu, pronai i vie taaka koje
su na istoj dubini i mogu se spojiti linijom. Te linije oznaavaju terase na
dnu i obino se u njihovoj blizini nalaze jata riba u potrazi za hranom.
Po vodi se kreite to tie, kako bi minimalno uznemirili ribu.
Kada naete pogodno mesto, potrebno je da se tu i usidrite.
Iako vam se mo da ini da jezerska voda ne tee, ona e ipak vremenom,
uz uticaj strujanja vazduha nad povrinom, pomeriti va amac.
Iako iz amca mo ete koristiti sve metode ribolova, dve tehnike
daju najbolje rezultate: varaliarenje grabljivica i plovkarenje uz loosefeeding tehniku primamljivanja svih vrsta riba.
Lov sa jeseni
Lov zimi
Bandara lovite na istim mestima gde i tuku. Zimi su uvek u jatima. Varaliarenje sitnijim varalicama i dubinske i plovkaroke metode sa
mrtvom (slatkovodnom) ili ivom ribom, durbakom ili glistom daju
odline rezultate.
Bodorku, deveriku i ploticu tra ite u najdaljim i najdubljim
delovima vode. U starom toku i uz prepreke na dnu. Ove ribe se i zimi
hrane kao i leti, ali pretra uju mnogo manji areal. Uvek su u jatu. Ne vole
preterano hladne dane, kada potpuno miruju. Dobro vreme za lov je
nakon obilne kie koja ume da zamuti vodu jezera. Kako je griz zimi
slabiji nego leti, plovkaroke i mach tehnike su pokazale najvie uspeha.
Ukoliko lovite dubinskim metodama, olovno ote anje smanjite na minimum. Mamac mo e biti hleb, kukuruz eerac, ito, durbak i kasteri.
Primama treba da je vrlo laka i retka, jer se ribe zimi brzo zasite.
gh
http://www.drina-lo.org.yu
Reke
Lov na rekama
U ovim vodama mo ete nai mrenu, klena, klenia, bodorku, tuku, bandara i ree deveriku. Mrenu, klena i klenia tra ite na mestima gde se priobalno rastinje naginje nad vodom, na nizvodnim stranama ostrvaca,
stopa mosta ili krupnijeg kamenja ili panjeva koji izviruju iz toka, u depresijama dna (koje jedino mo ete otkriti merenjem dubine olovom), na
mestima gde glavni tok potkopava obalu, u pliim delovima kod kojih je
dno obraslo travom i na mestima gde se ukrta brz sa sporim tokom.
Bodorku, tuku i bandara tra ite u delovima sa najsporijim tokom vode,
posebno u malim zalivima u koje glavni tok ne ulazi. Da bi saznali kakvo
je dno na mestima sa dubokom vodom, posmatrajte povrinu vode.
Ukoliko je glatka i dno je peskovito i glatko na tom mestu , leti i sa jeseni,
predvee mo ete oekivati mrenu i klena.
Leti je najbolje ii u potragu za klenom i mrenom i to u najbr im
delovima toka, koristei tehnike freelining, troting, kotrljajueg olova i sve
tehnike sa hranilicom. Sa jeseni mo ete loviti sve vrste ribe u glavnoj struji koristei sve raspolo ive tehnike. Zimi se treba odluiti za klena,
Sponzor poglavlja:Riibici i ribe
169
klenia, bodorku i tuku. Tra ite ih u mirnijim tokovima, a od tehnika koristite troting, tehnike sa hranilicom, sve dubinske tehnike, laying on tehniku
i lov mrtvim i ivim kederom za tuku. Nemojte podceniti snagu renog
toka. Uvek koristite ote anja vee mase i krupnije plovke. Jai tapovi i
struna samo mogu biti od pomoi kada vam se udica zakai za predmete na dnu. Ovakva kaenja su najea ba kod ovih voda. Nosivost
strune mora biti bar 2,3 kg ukoliko lovite mrenu ili klena, a 1,4 kg za
ostale sitnije vrste. Kada plovkarite, koristite Avon plovke nosivosti od
0,45 g do 0,8 g, koji su upravo dizajnirani za ovu svrhu. Olovca postavite
bli e udici. Kada lovite dubinskom metodom kompletan sistem ne bi
smeo da bude te i od 60 g.
polako poveava (pla e i mesta gde stoka rado pije vodu) i mesta gde
se priobalno rastinje naginje nad vodom. Lovite ispod mostova. Koristite
sve vrste plovkarokih i dubinskih tehnika, kao i varaliarenje.
U ovu grupu spadaju pre svega Sava i Dunav, ali i veliki broj njihovih pri-
toka, koji u donjem toku imaju izuzetnu irinu i dubinu. Ovakve reke su
stanita velikog broja riba, pa ak i salmonida, sa tim da je brojnost jedinki salmonidnih vrsta vrlo mali i gotovo ih je nemogue uloviti.
Bodorke i drugu sitniju belu ribu najlake je nai uz obalu na
dubini od 1,2 do 1,8 m, blizu drvea ili bunja koji se nadvisuju nad
vodom. Bobice zove i gloga mogu biti u tom sluaju izuzetni mamci.
Klenovi se obino nalaze na istim mestima. arani se obino zadr avaju
u plioj vodi, uz trsku i evar, mada se mogu nai i u dubljim delovima
toka. Uz trsku se mo e naii i na jato babuki. Klenii vole neto br i tok,
posebno mesta gde se dno polako uzdi e. Bandari se nalaze na istom
mestu, ali se rado pribli avaju obali kako bi lovili belu ribu. tuke se
obino zadr avaju u priobalnom rastinju, odakle vrebaju plen. Mrene se
nalaze u brzom toku, na dnu, uvek uz neku potopljenu strukturu i nad
dnom koje je vrsto. Najdublja mesta su mesta gde se okupljaju najkrupnije deverike i babuke. Tu se danju nalazi som. Smua i bucova treba
tra iti u sredini toka, sa tim da se smu obino nalazi u donjoj polovini,
a bucov u gornoj polovini vode.
Kada birate mamac na ovim vodama, obratite pa nju da je miris
i vibracija ono po emu e ga ribe pronai. Koristite najmirisnije mamce,
kao to su sir ili mesni narezak, iznutrice ili fermentisane itarice. Ukoliko
kaite ive mamce, obratite pa nju da ostanu pokretljivi na udici. Durbak
je jedan od naj ilavijih, tu su i crne gliste i pijavice, onda razne vrste glista
i mesnih crvia. Od tehnika mogu se koristiti sve tehnike dubinskog
ribolova sa hranilicom, plovkarenje, kao i varaliarenje i muvanje.
Brane i ustave
Mlinovi
bazena i treba ih loviti dubinskom metodom na hleb ili ito, u sumrak ili
u prvih par sati nakon zalaska Sunca. Bandari se okupljaju na ovim mestima, jer su dna bazena prepuna balavaca i ru a kojima se oni rado
hrane. Treba ih tra iti kako na dnu, tako i u najpliim priobalnim delovima. Bodorke se obino zadr avaju u jatu na sredini bazena, u gornjoj
polovini vode. Najbolje ih je loviti waggler metodom. Klenovi i mrene
se zadr avaju uz sam mlin, obino u jaoj struji pretra ujui dno (mrene)
i povrinu vode (klen). Pri dnu, kriju se tuke, odakle vrebaju sitnu ribu.
Treba ih loviti kako dubinskom metodom, tako i varaliarenjem.
Rena ostrva su mesta koja pored obilja hrane, ribama pru aju odlinu
zatitu. Na velikom broju ostrva nema ljudi i ribe ova mesta rado prihvataju kao stanita. Ono to ostrva ini interesantnim je to se nalaze u
sredini toka, koga obino dele na dve struje i ubrzavaju ga. Vrlo retko se
ostrva nalaze na samoj sredini toka. Ovako nesimetrino postavljena
dodatno stvaraju turbulenciju u vodi, koja nagomilava hranu sa
nizvodne strane ade. Ubrzan tok vode sa strana ostrva produbljuje
reno korito u kome se riba zimi rado zadr ava.
Deverike tra ite sa nizvodne strane ostrva, posebno ukoliko je
ostrvo dovoljno iroko da stvori zaton vrlo sporo tekue vode. U ovom
zatonu deverike rado zimuju. Linjak se nastanjuje na istom mestu, ukoliko u zatonu ima dosta mulja. Velike tuke mo ete nai u svim priobalnim delovima ostrva, meu evarom i trskom, odakle vrebaju sitnu belu
ribu.
Loviti oko ostrva na velikim rekama mo ete iz amca ili sa obale
ostrva. Ukoliko je ostrvo slabo poseeno, lov iz amca je neprikosnoven, jer mo ete prii svakom delu vode i ponuditi mamac. Koriste se
sve tehnike lova iz amca, troting tehnika, kao i waggler tehnike kod kojih
se mamac sputa nizvodno noen strujom. Na uskim rekama, mogue je
zabaciti sa rene obale do obala ostrva. U ovom sluaju, uglavnom se
koriste dubinske metode ribolova.
Mostovi
Ua
Svako ue, bez obzira na veliinu tokova koji ga ine ribe rado naseljavaju. U zimskim mesecima veliki broj ribljih vrsta upravo dolazi do ua
manjih reka u vee kako bi prezimile na veoj dubini. Generalno gledano
tri tipa ua su:
Ue brzog toka u spori - je mesto gde se na malom prostoru mo e nai veliki broj razliitih ribljih vrsta. Jako komeanje vode,
spira deo naslaga na dnu i produbljuje ga, stvarajui kameno-peano
dno sa dubljim bazenom. U ovom bazenu rado se nastanjuju klenovi,
mrene i klenii, dok par metara dalje, tamo gde je dno ostalo prekriveno
muljnim nanosom velike reke mo ete nai bodorku, deveriku, tuku ili
bandara. Ova ua su posebno interesantna sa poetka leta kada se
ribe mreste i u vreme najveih vruina, kada ribe dolaze u ove vode
pune kiseonika. Troting tehnika se koristi u br em delu toka, kada se lovi
na crvia i kastere. Za ribe dna koristite dubinske tehnike sa hranilicom
ili bez nje.
Ue slabog sporog toka u brzi masivni tok - na ovim
ravniarskim uima mo ete nai tuku i bandara kako vrebaju iz trske.
Ukoliko nema mnogo grabljivica, bodorka, klen, deverika, linjak i aran se
mogu veoma uspeno loviti. Zimi se na ovim uima mogu izuzetno
Plavne reke
Postoje dva trenutka kada se nivo reka toliko povea da one poplave
svoje priobalje. Jedan je proleni, kada se nivo poveava zbog otapanja snega. Ribu ne treba tra iti dok reka raste, jer je u tim trenucima
izuzetno hladna, ve kada pone da se vraa u korita. Drugi je letnji,
kada se reke izlivaju zbog jakih kia. I tada ribu treba tra iti kada nivo
pone da pada. Riba se nakon poplave, izmorena vraa u stanita i
potrebna joj je ekstra hrana.
Ukoliko se odluite da idete u lov kada je nivo vode visok,
obratite pa nju da su se ribe prilagodile novonastaloj situaciji i da su
napustila svoja stara stanita u kojima je tok prejak. Naselila su nove,
mirnije vode, plavine. Pored toga, riba je bli e obali, jer je tok vode tu
slabiji. Interesantna mesta su ona zaklonjena preprekama u vodi, ostrvima, stopama mostova, a nekada je i vee drvo dovoljno da zaustavi jak
tok vode. Obratite pa nju na bone kanale koji se ulivaju u reku. Riba vrlo
rado ulazi u ove uske tokove u ovom periodu. U glavnom toku, u ovom
periodu treba tra iti samo dve vrste riba, klena i mrenu.
Kada lovite u ovim uslovima obratite pa nju da je prozirnost
vode vrlo mala. Koristite masne i mirisne mamce, kao to su mesni
narezak, sir ili fermentirane itarice. Pored mirisnih koristite i ive mamce,
koji svojim pokretima izazivaju ribu da napadne.
Lov s jeseni
Lov zimi
Kada zima jako stegne, samo tekui tokovi ostaju nezaleeni i oni u ovim
danima mogu pru iti veliko zadovoljstvo. Klen i kleni, lipljen, pastrmka,
bodorka, manjov, bandar i tuka su ribe koje je mogue loviti. Ukoliko
lovite na malim rekama obratite pa nju na prilaz, jer je riba izuzetno
plaljiva. Kada lovite na velikim zaleenim rekama, obratite pa nju na
debljinu ledenog sloja. Tra ite mesta sa najtoplijom vodom i najdublja
mesta. U ovom periodu riba je slabo pokretljiva i potrebno ju je izazvati
mamcem, koji mora biti ili izuzetno mirisan ili izuzetno ivahan. Od metoda najee se koristi troting metoda, vrlo lake verzije dubinskog ribolova sa obaveznim indikatorima trzaja na vrhu tapa. Ukoliko primamljujete
ribu, radite to sa minimalnom koliinom hrane.
DE
Kanali
Lov na kanalima
Veliki broj kanala je prokopan u cilju navodnjavanja, odnosno odvodnjavanja terena. Ovi kanali nisu iri od 3 m niti dublji od 2 m. Po pravilu se
ulivaju u vee plovne kanale ili reke. Ova ua su ili preko malih brana ili
preko pumpi. Zbog toga su migracije riba u i van ovih kanala vrlo retke,
pa mnoge ribe nikada ni ne napuste ove male kanale u toku svog ivota.
Ipak najee su babuka i tuka. tuku po pravilu u ovim vodama treba
Sponzor poglavlja:Riibici i ribe
179
U nekim sluajevima irigacioni kanali koriste stare tokove reka ili doline i
dobijaju izuzetno velike dimenzije. U ove kanale se ulivaju mali irigacioni
kanali, dok se oni sami dalje ulivaju u reke ili vee plovne kanale. Ovi ulivi
su direktni, tako da riba mo e da migrira iz jedne u drugu vodu. Izuzetno
su atraktivni za ribe, posebno u prolee kada se brzo greju, a gustim
rastinjem pru aju utoite mnogim vrstama.
U poetku sezone, kao i za vreme visokog i jakog toka glavnih
reka, ua ovih kanala u reke su odlina mesta.
Pronai dobro mesto za lov leti je vrlo teko. Po pravilu, obale
ovih kanala su gole i bez ikakvih obele ja. Vrlo retko rastinje na obalama,
mo e biti vodi. Ulivi manjih kanala takoe su dobra mesta. Riba se u jatima kree po ovoj vodi u potrazi za hranom. Jedini siguran nain da locirate areal gde se jato kree je da konsultujete to vei broj ribolovaca i
sasluate njihova iskustva u nekoliko preanjih dana.
Zimi se u ovim vodama vrlo retko zadr avaju ribe, budui da
nisu dovoljno duboke, pa su samim tim prehladne.
imaju srednji dublji deo i dve terase sa boka na polovini dubine. Nekada
prolaze starim tokovima reka i u tim delovima imaju vrlo slo eno dno.
Bodorke se u ovim vodama mogu vrlo lako nai. Obino su uz
samo obalu i rastinje. Zimi se sputaju u dublje slojeve. Najee se love
pec-pec tehnikama, pole tapovima ili staight lead metodom. Deverike
i babuke dele isti areal. Samo dno vode. Krupniji primerci se nalaze na
veim dubinama. Love se svim dubinskim metodama sa hranilicom.
Babuke, ponekad prilaze priobalnom rastinju i tada ih treba loviti
plovkarokim metodama. arane treba tra iti na hranjenim i proverenim
mestima. Bandari naseljavaju vodu iznad leve i desne terase, dok se
somovi i bucovi povlae u sredinu toka. Sa tim da prve treba tra iti na
dnu, a druge na samoj povrini. tuke nisu retke i u sezoni ih treba tra iti
blizu obale.
Lov zimi
Iako u kanalima ive gotovo sve vrste riba, zimi se mogu uspeno loviti
bodorka, deverika, tuka, bandar i smu. Druge riblje vrste se ili vrlo
retko love ili ih je mogue loviti samo ako je prethodio niz toplih dana.
Bodorku je zimi najlake loviti pec-pec i monta ama sa kliznim
plovkom. Treba koristiti fini pribor jer riba trza vrlo slabo. Treba zabacivati u najdublje delove tokova. Prihrana, ako je ima mora biti svedena na
minimum. Deveriku je zimi lepo loviti, posebno ako se naie na jato.
Koristite vrlo lake dubinske tehnike. Lovite na ive mamce. tuka je zimi
aktivna. Nije loe doi ranije i pokuati nai jato sitne ribe. Ukoliko se
ono nae, i tuka je u blizini. Lovi se svim metodama. Isto va i i za smua
koji se po pravilu najbolje lovi kada je dan vla an. tuku tra ite na ivicama kanala, a smua u sredini toka u gornjij polovini.
89
Ribe i stanita
O
Amur
Zimi miruje i ne
hrani se
U sporotekuim
rekama bandar
vreba iz zaklona
Bandar
4,6m
3m
3m
10m
Beovica
Tok
182
Bodorka
U prolee se
pari u pliacima
U jezerima je leti predvee na povrini
Danju se hrani
dublje
Na ravnom delu
dubine 2,4m
bodorka je cele
godine
Zimi se nalazi na
dnu sa spoljne
strane krivine
3m
Jata se okupljaju
ispod lokvanja ili
priobalnog rastinja
Crvenperka
5m
U jezerima se zimi
okuplja na najdubljim mestima
U kanalu se hrani
na povrini
Deverika
2,7m
Kara
Uvee se hrani
blizu obale
Stanita su mu bare i
jezera obrasla rastinjem
Zimi miruje
nepokretan na dnu
Hrani se iskuljuivo na
dnu meu rastinjem
Omiljene vode su im
reke i kanali
Kesega
U prolee dolaze u
pliake kako bi se
parile
esto plivaju u
velikim jatima
(sa deverikom i bodorkom) i pretra uju dno
Klenovi patroliraju
oko ostrva
U pliacima se
sunaju na povrini
Klen
Tok
Veliki primerci se okupljaju
u uvalama ispod preliva
Kleni
15cm
1,5m
Jata klenia se sa
prolea mreste u
brzacima
Zimi su u najdubljem
delu toka
2m
Rado rije dno pod trskom
Linjak
1,2m
0,6m
1,5m
0,6m
1,5m
0,9m
1,2m
Jede ivotinjice sa
priobalnog rastinja
0,9m
Smu
Som
Sa prvim sumrakom
smuevi prilaze u
pliak kako bi lovili
Danju su u dubini
kraj potopljenih
struktura
3m
Krstare terasom u
potrazi za hranom
Zimi odlaze u
najvee dubine
aran
4,5m
4,5m
Potpoljeno stablo je
za njih drago mesto
Potopljena stabla
tuka
Skokovita promena
dubine dna
ostrvo
Sadr aj
PLOVKAROKE TEHNIKE
22
26
29
31
34
37
40
52
52
55
58
62
64
67
70
70
D IGOVANJE
LOV RIBE VOBLERIMA
VARALIARENJE IZ AMCA
VERTIKALNO VARALIARENJE
RIBOLOV VASER KUGLOM I MUICAMA
75
78
84
91
90
DUBINSKI RIBOLOV
MUVANJE
3
5
22
VARALIARENJE
40
42
45
47
49
75
191
192 Index
UHVATI I PUSTI
95
ANCHOR RIG
STIF RIG
D RIG
HELICOPTER RIG
SAFETY RIG
HOOK-HAIR RIG
BOLT RIG
GRAVEL RIG
ANTITANGLE RIG
RUNNING RIG
SHOCK RIG
LONG RANGE SILT RIG
103
105
106
108
110
111
112
113
114
115
116
117
DUBINSKI RIBOLOV
95
99
103
118
132
132
134
STRET-PEGGING RIG
LAY-ON RIG
PEC-PEC RIG
DRIFT FLOAT RIG
SURFACE RIG
BEACHASTER RIG
BALERINA RIG
FIXED FLOAT RIG
136
138
139
140
141
142
143
144
MACH RIBOLOV
PLOVKAROKE TEHNIKE
118
119
120
121
122
123
124
125
126
127
128
129
130
131
136
Index 193
MUVANJE
145
146
147
148
148
JIG RIG
149
149
MALE BARE
MALA DUBOKA JEZERA (ciglane i ljunkare)
GRADSKA VETAEKA JEZERA
AKUMULACIONA JEZERA
LOV IZ AMCA
LOV S JESENI
LOV ZIMI
161
163
164
165
166
167
167
VARALIARENJE
REKE
KANALI
169
179
179
180
180
181
183
RIBE I STANITA
PRENUMERANTI
SADRZAJ
151
153
155
157
159
161
169
170
171
171
172
174
174
175
176
176
177
177
178
181
187
191
Aleksandar Daki
TAJNE RIBOLOVA 2
ribolovne tehnike i sistemi u zavisnosti od tipa voda
Samostalno autorsko izdanje
Aleksandar Daki
Copyright 2002
I izdanje
tampa
tamparija T riton, Vrac
Novembra 2002.
Tira
500
ISBN 86-902935-2-3
CIP - Katalogizacija u publikaciji
799.12
TA J N E r i b o l o v a 2 : r i b o l o v n e t e h n i k e i
sistemi u zavisnosti od tipa voda / priredio
Aleksandar Daki . - [1. izd.] - V r ac :
A . D a k i , 2 0 0 2 ( V r a c : Triton). - 191
str. : ilustr. ; 20 cm
Ti r a 5 0 0 .
ISBN 86-902935-2-3
1. Daki} ,Aleksandar
a) Sportski ribolov
COBISS-ID 102150924